MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

1568

Na temelju članka 58. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine« br. 60/92, 26/93 i 29/94) ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

o uvjetima i naČinu obavljanja mjera za sprJeČavanje i suzbijanje bolniČkih infekcija

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Odredbama ovoga Pravilnika propisuju se mjere za sprječa­vanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, ordinacija privatne prakse i u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe te način rada Bolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija (u daljnjem tekstu: Bolničko povjerenstvo) i Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo Ministarstva zdravstva).

Članak 2.

Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

Bolnička infekcija je svaka infekcija bolesnika koja se javlja nezavisno od primarnog oboljenja ili svaka infekcija zdrave osobe (zaposlenog osoblja), za koju se utvrdi da je do nje došlo u bolničkoj sredini, ordinaciji privatne prakse ili u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe kao posljedica pregleda, liječenja ili skrbi, a razvije se tijekom liječenja ili nakon otpusta iz bolnice u određenom vremenskom periodu. Bolnička infekcija može se javiti u sporadičnom (pojedinačnom), epidemijskom i endemskom obliku.

Epidemija bolničke infekcije je pojava dva ili više slučaja bolničke infekcije uzrokovana istim uzročnikom, i međusobno povezana mjestom, vremenom i postupkom.

Endemija bolničke infekcije je pojava ili perzistiranje bolničkih infekcija uzrokovana istim uzročnikom, povezanih mjestom, postupkom, ali s različitim vremenskim javljanjem.

Križna (cross) bolnička infekcija je infekcija kod koje mikroorganizmi prelaze s jedne osobe na drugu izravno ili posredno putem predmeta.

Rizični odjeli su odjeli na kojima se liječe bolesnici s povećanim rizikom od stjecanja i razvoja bolničke infekcije, a s obzirom na učestalost i težinu bolničkih infekcija dijele se u tri kategorije:

1. Odjeli visokog rizika su jedinice intenzivnog liječenja i njege, sterilne jedinice, neonatološke jedinice intenzivnog liječe­nja, odjeli za opekline, transplantaciju, kardiokirurgiju, neuroki­rur­­giju, vaskularnu kirurgiju, ortopediju, traumatologiju, hemodi­ja­li­zu te onkološki i hematološki odjeli;

2. Odjeli srednjeg rizika su opći kirurški, urološki, neona­to­loški, ginekološko-opstretički, dermatološki te infek­tološki;

3. Odjeli niskog rizika su internistički odjeli, osim internis­tičkih odjela iz točke 1. i 2. ovoga članka, pedijatrijski, psihijatrijski, stacionarni i gerijatrijski odjeli te ordinacije.

Bolesnici s povećanim rizikom oboljevanja od bolničkih in­fek­cija su kirurški bolesnici, imunodeficijentni bolesnici, nedo­noš­čad, novorođenčad i dojenčad, bolesnici s opeklinama, boles­nici u jedinicama intenzivnog liječenja i njege, bolesnici na he­mo­di­jalizi te infektološki bolesnici.

Članak 3.

Bolnička infekcija utvrđuje se na temelju kliničkih simptoma, mikrobioloških, laboratorijskih i drugih nalaza, te epidemio­loš­kih podataka.

II. MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ŠIRENJA BOLNIČKIH INFEKCIJA

Članak 4.

Mjere za sprečavanje i suzbijanje širenja bolničkh infekcija su:

1. Pregled, trijaža i sanitarna obrada bolesnika pri prijemu na bolničko liječenje, a prema kliničkim indikacijama, mikro­biološka i epidemiološka obrada bolesnika;

2. Provedba sanitarno-higijenskih postupaka pri radu te ponašanje zaposlenih, bolesnika i posjetitelja unutar zdravstvene ustanove, ordinacije privatne prakse te stacionara;

3. Čišćenje, pranje, provjetravanje radnih prostorija i pripadajuće opreme;

4. Higijena i dezinfekcija ruku, kože, sluznica;

5. Dezinfekcija instrumenata, medicinskog pribora i okoline;

6. Sterilizacija opreme i pribora za medicinske postupke;

7. Aseptični i higijenski postupci pri radu;

8. Prikupljanje, razvrstavanje, pranje, sterilizacija i transport bolničkog rublja;

9. Osiguranje zdravstvene ispravnosti namirnica, uključujući vodu za piće te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta pripreme, čuvanja i podjele hrane;

10. Osiguranje zdravstvene ispravnosti i kakvoće vode za potrebe hemodijalize;

11. Osiguranje kakvoće zraka;

12. Dezinsekcija i deratizacija;

13. Zbrinjavanje infektivnog otpada;

14. Rano otkrivanje, izolacija i liječenje osoba oboljelih od bolničke infekcije;

15. Prijavljivanje bolničkih infekcija (sporadični slučajevi i bolničke infekcije u endemskom i epidemijskom obliku);

16. Praćenje učestalosti bolničkih infekcija u odnosu na vrstu infekcije, uzročnike, populaciju bolesnika, primjenu dijagnos­tičkih ili terapijskih postupaka;

17. Praćenje učestalosti rezistencije pojedinih vrsta mikroorganizama, praćenje potrošnje antibiotika te formiranje liste rezervnih antibiotika;

18. Provođnje preventivnih i specifičnih mjera (imunizacija, kemoprofilaksa, seroprofilaksa) te mikrobiološka kontrola žive i nežive sredine;

19. Osiguranje higijensko-tehničke ispravnosti objekta, opreme i instalacija sukladno medicinskim potrebama. Sudjelovanje članova Bolničkog povjerenstva u građevinsko-arhitektonskim rekonstrukcijama ili izgradnji unutar zdravstvene ustanove;

20. Trajna edukacija cjelokupnog osoblja (zdravstvenog i nezdravstvenog) o sprečavanju, suzbijanju i praćenju bolničkih infekcija. Kontinuirana edukacija članova Bolničkog povjerenstva, a posebno članova Tima za kontrolu bolničkih infekcija.

Članak 5.

Pod pregledom, trijažom i sanitarnom obradom bolesnika pri prijemu na bolničko liječenje podrazumijeva se:

1. Pregled bolesnika na prijemnom odjelu odnosno u ambulanti, pri kojem liječnik na temelju kliničkih simptoma, anamneze i epidemioloških podataka odlučuje da li je potrebna mikro­biološka obrada i/ili izolacija;

2. Epidemiološka obrada sastoji se od epidemiološke anamneze u smislu utvrđivanja ranije stečene bolničke infekcije ili prisutne infekcije višestruko otpornim mikroorganizmima ili prisutnosti rizičnih faktora bitnih za razvoj bolničke infekcije (implantat, reoperacija, komorbiditetni faktori);

3. Sanitarna obrada bolesnika obuhvaća kupanje i tuširanje, oblačenje u čisto rublje te depedikulaciju u slučaju ušljivosti;

4. Odlaganje odjeće bolesnika u centralnoj garderobi ili predavanje obitelji, a po potrebi i raskuživanje.

Članak 6.

Pod provedbom sanitarno-higijenskih postupaka pri radu te ponašanje zaposlenih osoba, bolesnika i posjetitelja unutar ustanova iz članka 1. ovoga Pravilnika, podrazumijeva se:

1. uspostava jasnog i jednostavnog sustava označavanja kretanja osoba unutar zdravstvene ustanove, označavajući zone visokog rizika odnosno zabranjenog pristupa;

2. donošenje Pravilnika o kućnom redu koji regulira pona­šanje zaposlenih, bolesnika i posjetitelja;

3. uspostava kružnog toka za čiste i kontaminirane materijale (rublje, instrumenti, otpad) na način da se spriječi križanje čistog i nečistog materijala; odnosno transport u zatvorenim spremnicima;

4. poštivanje odredbi organizacije zdravstvene njege bolesnika.

Članak 7.

Pod čišćenjem, pranjem i provjetravanjem prostorija te čiš­ćenjem i pranjem pripadajuće opreme podrazumijeva se:

1. čišćenje prostorija, radnih površina, pribora za rad i drugih predmeta koji podliježu posebnom higijenskom režimu, po dnevnom, tjednom i mjesečnom rasporedu, odnosno prema propisanom i prihvaćenom postupniku;

2. strojno ili ručno pranje posuđa (ručno pranje u trodijelnom sudoperu uz obveznu dezinfekciju nakon ispiranja);

3. redovito provjetravanje prostorija, osobito nakon dijag­nostičkih i terapijskih postupaka, te skrbi i zdravstvenoj njezi (debridman rane, kolonoskopija, previjanje rane, presvla­čenje posteljine i drugo).

Članak 8.

Pod dezinfekcijom podrazumijeva se selektivno uništavanje mikroorganizama u određenom vremenskom razdoblju. Provodi se mehaničkim (čišćenje, filtriranje) i fizikalnim (toplina, UV zrake) postupcima te kemijskim otopinama (dezinficijensima).

Dezinfekcija kemijskim otopinama dijeli se prema stupnju mikrobiocidne djelotvornosti dezinficijensa (nisko, srednje i visokovrijedna), prema namjeni (koža, sluznice, pribor, oprema) i prema razinama rizika (niski, srednji, visoki).

Za provođenje kemijske dezinfekcije treba imati opću listu dezinficijensa, liste dezinficijensa prema namjeni i razinama rizika, te upute za primjenu. Upute za primjenu nužne su i za sve ostale oblike dezinfekcije.

Članak 9.

Pod sterilizacijom opreme i pribora za medicinske postupke podrazumijeva se uništavanje svih vrsta i svih oblika živih mikroorganizama.

Sterilizacija se provodi vrućom vodenom parom pod pritiskom, suhim, vrućim zrakom, formaldehidom, etilen oksidom, plazma peroksidom i gama zračenjem.

Priprema i postupci za provedbu sterilizacije obuhvaćaju:

1. sterilizaciju pribora, instrumenata i materijala za medicinske zahvate koja se obavlja u centralnoj sterilizaciji i/ili substerilizaciji;

2. materijale za sterilizaciju potrebno je prethodno prirediti, razvrstati i zapakirati;

3. prije sterilizacije, upotrebljeni pribor i instrumente obvezno je potopiti u dezinficijens (strojno, ručno) i mehanički očistiti pod tekućom vodom;

4. pribor i instrumente složiti u setove za određene zahvate, te razvrstati ostale materijale;

5. pakiranje predmeta i materijala, veličina paketa i količina upakiranog materijala određene su vrstom sterilizacije;

6. trajna kontrola ispravnosti rada aparata za sterilizaciju ovisi o vrsti sterilizacije. Provodi se sljedećim metodama:

– fizikalnim metodama mjere se fizikalni parametri (temperatura, vrijeme, tlak) za svaku vrstu sterilizacije, a specifični parametri (vakuumski Bowie-Dick, koncentracija plina, doza radio­loš­kog zračenja) za određene vrste sterilizacije;

– kemijskom metodom kontrolira se svaki pojedini set, a provodi se kemijskim indikatorima, za sve vrste sterilizacija;

– biološkom metodom, pomoću standardiziranih nosača raz­li­čitih bakterijskih spora kontrolira se efikasnost sterilizacije. Učes­talost biološke kontrole ovisi o vrsti sterilizacijskog procesa i materijala koji se sterilizira;

7. knjiga evidencije o radu mora se voditi za svaki sterilizator, s odgovarajućim rubrikama u koje se dnevno unose podaci o vrsti i količini steriliziranog materijala, vremenu početka i završetka svakog ciklusa sterilizacije, odgovornoj osobi, te nalazima kontrole sterilizacije;

8. po završenom procesu sterilizacije osiguranje pohrane i transporta steriliziranog materijala, na higijenski način, bez mo­guć­nosti kontaminacije, oštećenja i križanja s nečistim materijalom.

Članak 10.

Pod aseptičnim i higijenskim postupcima pri radu podrazu­mi­je­va se:

1. Aseptični postupak je primjena steriliziranog materijala i instrumenata, te aseptičnih tehnika rada uz kiruršku dezinfekciju ruku kojima se sprečava ulazak mikroorganizama u tijelo bolesnika. Primjenjuje se pri uporabi invazivnih medicinskih postupaka, operativnim zahvatima, previjanju rana;

2. Pod pojmom antisepse podrazumijeva se dezinfekcija živog tkiva ili kože bolesnika, prije invazivnih postupaka i operacija.

Kod zdravstvenih radnika to znači redukciju ili uklanjanje tranzitorne mikrobiološke flore ruku higijenskim pranjem (redukcija od ³ 1 log CFU) ili dezinfekciju ruku utrljavanjem (redukcija od ³ 2,5 log CFU). Provodi se izvan operacijskih sala.

3. Higijenski postupak se primjenjuje tamo, gdje je rizik od prijenosa mikroorganizama nizak, pa se primjenjuju postupci čišćenja, pranja i higijenskog pranja ruku.

Članak 11.

Pod prikupljanjem, razvrstavanjem, pranjem i transportom bolničkog rublja te sterilizacijom po potrebi, podrazumijeva se:

1. prikupljanje nečistog rublja odmah nakon skidanja s bolesnika i/ili kreveta i stavljanje u posebne platnene ili nepropusne vreće bez razvrstavanja te odvoženje u praonu ili privremeno odlaganje u prostoriju za nečisto, koja se čisti i dezinficira svakodnevno;

2. odvajanje kontaminiranog rublja (krvlju ili rezistentnim bolničkim vrstama) i zasebno odvoženje u praonu;

3. razvrstavanje i označavanje rublja u praoni, pranje, su­še­nje i glačanje. Sve navedeno može obaviti specijalizirana prav­na ili fizička osoba pod nadzorom za to zadužene osobe;

4. skladištenje čistog, klasificiranog i priređenog rublja u suhom i zračnom prostoru. Po dnevnom rasporedu odvoženje na odjele/središnju sterilizaciju na čistim i dezinficiranim kolicima, zapakirano u čiste nepropusne vreće ili u dezinficiranim spremnicima;

5. steriliziranje određenih kategorija rublja (operacijsko i dr.).

Članak 12.

Pod osiguranjem i kontrolom zdravstvene ispravnosti namirnica uključujući i vodu za piće te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta pripreme, čuvanja i podjele hrane podrazumijeva se:

1. sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti i postupci skladiš­tenja namirnica, pripreme i podjele hrane;

2. pohađanje tečaja za stjecanje osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica;

3. nošenje odgovarajuće propisane radne odjeće osoba koje pripremaju, prevoze i serviraju hranu;

4. uklanjanje bolesnih osoba i kliconoša iz lanca pripreme i podjele hrane;

5. uklanjanje neupotrebljene hrane na higijenski način odlaganjem u posebne posude s poklopcem u zaseban prostor ukoliko se odmah ne odstrani;

6. svakodnevno pranje i dezinfekcija pribora i opreme, uključujući kolica za prijevoz hrane.

Članak 13.

Pod osiguranjem zdravstvene ispravnosti vode za potrebe hemodijalize podrazumijeva se provođenje posebne kontrole kakvoće vode zatvorenog sustava u jedinicama za dijalizu, koja mora udovoljiti bakteriološkim kriterijima uz fizikalno-kemijske.

Članak 14.

Bakteriološka kontrola vode u sustavu hemodijalize određuje onečišćenost opreme. Bakterijsko onečišćenje određuje se iz uzoraka tretirane vode za potrebe hemodijalize, koncentriranog dijalizata i dijalizne otopine prije prolaza kroz filter. Onečišćenje se određuje kvantitativnim i kvalitativnim bakteriološkim metodama, a izražava se količinom kolonija bakterija u mililitru uzoraka (CFU/mL) i vrstom bakterija.

STANDARDI BAKTERIOLOŠKE ISPRAVNOSTI TEKUĆINA U SUSTAVU HEMODIJALIZE

                                                           Ukupan broj                Količina

Vrsta uzorka                                   bakterija u mL               endotoksina

  Voda za ispiranje                               £ 100 (£ 10²)                  0,5

Pri pojavi endotoksičnih reakcija u bolesnika određuje se količina endotoksina u tretiranoj vodi i dijaliznoj otopini, a određuje se standardiziranim LAL-testom. Dozvoljena razina endotoksina iznosi 0,5 IU/mL.

Članak 15.

Ukupan broj uzoraka za kontrolu tekućina utvrđuje se određivanjem broja kritičnih mjesta na mreži, učestalosti kontaminacije uzoraka te učestalošću komplikacija u bolesnika.

Članak 16.

Nakon cjelovitog procesa dezinfekcije treba utvrditi moguće ostatke dezinficijensa ili drugih pirogena standardnim test trakama. U slučaju prisutnih ostataka ispirati sustav do negativne reakcije.

Članak 17.

Pod osiguranjem kvalitete zraka podrazumijeva se izvedba, održavanje te nadzor zatvorenih ventilacijskih sistema, sistema s podtlakom, aparata za kondicioniranje zraka i mehaničkih filtera na način da se ne može narušiti zdravlje bolesnika, zaposlenog osoblja i posjetitelja.

Osiguranje kvalitete zraka provodi se po standardima propisanim za pojedine sisteme, te standardima za različite vrste operacijskih dvorana.

Članak 18.

Pod dezinsekcijom i deratizacijom podrazumijevaju se postupci uništavanja insekata i glodavaca koji mogu biti vektori zaraznih i parazitarnih bolesti, a čija je prisutnost vezana uz opću bolničku higijenu. Provode ju ovlaštene pravne osobe.

Članak 19.

Pod zbrinjavanjem infektivnog otpada podrazumijeva se njegovo razvrstavanje na mjestu nastanka, prikupljanje, pakiranje, vođenje očevidnika, predobrađivanje i obrađivanje, prijevoz i higijenska dispozicija na način da se spriječi rizik od bolničkih infekcija, profesionalnog oboljenja i onečišćenja čovjekovog okoliša.

Članak 20.

Pod infektivnim otpadom koji je dio bolničkog otpada, a sumnjiv je da sadrži patogene (bakterije, viruse, parazite ili gljivice) u dovoljnoj koncentraciji da uzrokuje bolest kod prijem­čivih domaćina podrazumijeva se:

1. infektivni otpad koji sadrži patogene biološke agense koji zbog vrste, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest ljudi koji su im izloženi;

2. oštri predmeti: igle-štrcaljke, lancete, skalpeli i ostali pred­­meti koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu;

3. anatomski patološki otpad: dijelovi ljudskog tijela – amputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom kirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, placente i fetusi do navršena 22 tjedna trudnoće;

4. animalni otpad: pokusne životinje i njihovi dijelovi.

Članak 21.

Infektivni otpad prikuplja se i razvrstava na mjestu nastanka u ambalažu prilagođenu njegovim svojstvima, količini te načinu skladištenja, prijevoza i obrađivanja.

Zdravstvene ustanove stacionarnog tipa dužne su sačiniti plan prikupljanja i razvrstavanja infektivnog otpada.

Ordinacije i poliklinike dužne su sačiniti plan prikupljanja i razvrstavanja infektivnog otpada te definirati mjesto inicijalnog i sekundarnog skladištenja u odgovarajućoj prostoriji ili prostoru u sklopu ordinacije te način i vremenski plan odvoza putem ovlaštene pravne osobe.

Prijevoz i zbrinjavanje infektivnog otpada mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje za to imaju ovlaštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Članak 22.

Pod ranim otkrivanjem, izolacijom i liječenjem osoba obolje­lih od bolničke infekcije podrazumijeva se:

1. dijagnosticiranje bolničke infekcije, mikrobiološko utvrđivanje uzročnika i njegovih osobitosti i prijava bolničke infekcije;

2. epidemiološko ispitivanje u cilju iznalaženja izvora, puteva prenošenja, rezervoara uzročnika, vremena i mjesta nastanka te opsega bolničke infekcije;

3. izoliranje ili grupiranje bolesnika i osoblja kod kojih je otkriveno postojanje infekcije ili kolonizacije te poduzimanje drugih općih i specifičnih mjera za suzbijanje širenja bolničkih infekcija, prema vrsti infekcije i uzročniku;

4. odgovarajuće liječenje ili dekolonizacija prema vrsti infekcije i uzročniku.

Članak 23.

Pod prijavljivanjem bolničkih infekcija podrazumijeva se pojedinačna prijava bolničke infekcije na Obrascu za prijavu bolničke infekcije bez obzira da li se bolnička infekcija javila kao sporadični slučaj, endemijski ili epidemijski. Uz prijavu epidemije opisuje se uzročnik, pojava, broj slučajeva, vremenski tijek i mišljenje Bolničkog povjerenstva.

Pojavu bolničke infekcije ili sumnju na njezinu pojavu obvezan je prijaviti Timu za kontrolu bolničkih infekcija nadležni doktor medicine.

Pojedinačne prijave bolničkih infekcija kao i izvješća o epidemiji bolničkih infekcija podnose se Timu za kontrolu bolničkih infekcija.

Obrazac prijave bolničke infekcije iz stavka 1. ovoga članka sa popisom sustava, grupa i mjesta bolničke infekcije (Modificirane CDC – Center for Control Desease, kategorije bolničke infekcije) tiskan je u Prilogu I ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 24.

Pod praćenjem bolničkih infekcija podrazumijeva se prikupljanje pojedinačnih prijava, evidencija i analiza podataka o učestalosti bolničkih infekcija.

Praćenje bolničkih infekcija odvija se prema planu kojeg donosi Bolničko povjerenstvo. Bolničko povjerenstvo definira prioritete za praćenje s obzirom na vrstu infekcije, uzročnike, kategorije bolesnika i odjela, dijagnostičke ili terapijske procedure te određuje metode i duljinu praćenja.

Podaci prikupljeni praćenjem bolničkih infekcija pohranjuju se i periodički analiziraju. Bolničko povjerenstvo analizira rezultate najmanje jednom godišnje i daje povratnu informaciju medicinskom osoblju, a Povjerenstvu za bolničke infekcije Ministarstva zdravstva, u obliku godišnjeg izvješća.

Tim za kontrolu bolničkih infekcija Bolničkog povjerenstva sudjeluje u prikupljanju prijava, analizi i interpretaciji rezultata.

Pohranjivanje, analiza i komentiranje rezultata obavlja se čuvajući povjerljivost nalaza za bolesnike i osoblje.

Povjerenstvo za bolničke infekcije godišnje utvrđuje opseg i metodologiju obveznog praćenja bolničkih infekcija u zdravstvenoj ustanovi.

Članak 25.

Pod praćenjem učestalosti rezistencije mikroorganizama, praćenjem potrošnje antibiotika te formiranjem liste rezervnih antibiotika, podrazumijeva se:

1. praćenje određenih vrsta bakterija i njihove rezistencije na antibiotike te učestalost svih multiplo rezistentnih bakterija u zdravstvenoj ustanovi;

2. praćenje potrošnje antibiotika u zdravstvenoj ustanovi u definiranim dnevnim dozama na 100 bolnoopskrbnih dana.

3. provođenje načela antimikrobnog liječenja prema vrsti, uzročnicima i učestalosti bolničkih infekcija, učestalosti rezistencije bakterija i potrošnji antibiotika te formiranje liste rezervnih antibiotika u pojedinoj zdravstvenoj ustanovi u suradnji s Bolničkim povjerenstvom za lijekove iste zdravstvene ustanove.

Članak 26.

Pod provođenjem preventivnih i specifičnih mjera, mikro­bio­loške kontrole žive i nežive sredine, podrazumijeva se:

1. podvrgavanje zaposlenih djelatnika propisanim zdravstvenim pregledima;

2. propisana imunizacija, imunoprofilaksa ili kemoprofilaksa osoblja te imunizacija, imunoprofilaksa i kemoprofilaksa osoblja ili bolesnika prema epidemiološkoj indikaciji, uključujući i kemoprofilaksu pri određenim kirurškim zahvatima;

3. provođenje mikrobiološke kontrole oboljelih osoba i kontakata u slučaju pojave ili sumnje na bolničku infekciju u cilju utvrđivanja potencijalnog izvora i uvođenja mjera za suzbijanje širenja bolničke infekcije;

4. bakteriološka obrada svih infekcija na odjelu, uz praćenje učestalosti rezistentnih sojeva na pojedinim odjelima;

5. bakteriološka ispitivanja nežive sredine koja se provode ciljano u slučaju epidemiološke indikacije.

Članak 27.

Pod osiguranjem higijensko-tehničke ispravnosti objekata, opreme i instalacija sukladno medicinskim potrebama podrazumijeva se: izvedbeno rješenje prostora i opreme zdravstvene ustanove sukladno zakonu, osiguravajući specifične medicinske potrebe te stručne zahtjeve za smanjenje rizika od bolničkih infekcija.

Pod sudjelovanjem u građevinsko-arhitektonskoj rekonstrukciji ili izgradnji unutar zdravstvene ustanove, podrazumijeva se sudjelovanje Bolničkog povjerenstva u planiranju takvih zahvata i poštivanje stručnih preporuka Bolničkog povjerenstva.

Članak 28.

Pod trajnom edukacijom cjelokupnog osoblja (zdravstvenih i nezdravstvenih radnika) o sprečavanju, suzbijanju i praćenju bol­nič­kih infekcija, te kontinuiranom edukacijom članova Bolničkog povjerenstva, a posebno članova Tima za kontrolu bolničkih infekcija, podrazumijeva se:

1. svi zdravstveni i nezdravstveni radnici moraju biti upoznati s mjerama za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (preporukama i postupnicima) kroz edukaciju novoprimljenih radnika i trajnu edukaciju kompletnog osoblja, unutar zdravstvene ustanove u kojoj rade, ili u drugoj ustanovi temeljem usvojenih postupnika ili tečajeva;

2. edukacija i kontinuirana edukacija liječnika koji se profesionalno bave bolničkim infekcijama (članovi Tima za kontrolu bolničkih infekcija, članovi Bolničkog povjerenstva) na poslijediplomskim tečajevima, tečajevima trajne edukacije, boravku i radu u specijaliziranim ustanovama ili odjelima;

3. edukacija viših medicinskih sestara za bolničke infekcije provodi se pri Visokoj zdravstvenoj školi, kao osnovni tečaj, zatim trajnom edukacijom u obliku teoretskog i praktičnog rada koji se mora obaviti u bolnici s visoko rizičnim odjelima i razvijenom praksom u prevenciji i kontroli bolničkih infekcija. Viša medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija mora imati radni staž najmanje 5 godina na visoko rizičnim odjelima, da bi ispunila uvjete za obavljanje poslova i edukaciju.

III. PROVEDBA I NAČIN PRAĆENJA BOLNIČKIH INFEKCIJA

Članak 29.

U cilju provedbe mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija u zdravstvenim ustanovama stacionarnog tipa osniva se Bolničko povjerenstvo. Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Bolničkog povjerenstva imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.

Članak 30.

Članove Bolničkog povjerenstva čine ravnatelj ili njegov pomoćnik za stručno medicinske poslove, glavna sestra zdravstvene ustanove, doktor medicine specijalist mikrobiolog, epidemiolog, infektolog, viša medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija (zdravstveni djelatnik VI/I stupnja stručne spreme posebno osposobljen za provedbu, praćenje i nadziranje mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija) te liječnik specijalist jedne od kliničkih struka koji se bavi bolničkim infekcijama.

Ovisno o potrebama, za članove Bolničkog povjerenstva imenuju se specijalisti drugih specijalnosti te drugi zdravstveni radnici.

Ako zdravstvena ustanova nema zaposlene zdravstvene radnike određene specijalnosti, Upravno vijeće mora za člana Bolničkog povjerenstva imenovati zdravstvenog radnika zaposlenog u drugoj zdravstvenoj ustanovi.

Članak 31.

Bolničko povjerenstvo radi na temelju Poslovnika o radu i obavlja sljedeće poslove:

1. utvrđuje mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija u svojoj zdravstvenoj ustanovi i donosi program za kontrolu bolničkih infekcija;

2. donosi preporuke za pojedine postupke (postupnike) pri dijagnostici, njezi i liječenju bolesnika i periodički svake dvije godine revidira pismene preporuke;

3. donosi godišnji Plan rada Bolničkog povjerenstva;

4. određuje stručne prioritete u suzbijanju bolničkih infekcija prema epidemiološkoj situaciji i postupke u okviru mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija;

5. određuje prioritete u praćenju bolničkih infekcija i analizira kretanje bolničkih infekcija;

6. prati i nadzire provedbu preporuka i mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija;

7. organizira sastanak radi obavještavanja bolničkog osoblja o zaključcima svojih sastanaka;

8. podnosi godišnje izvješće o radu na praćenju, sprečavanju i suzbijanju bolničkih infekcija Upravnom vijeću zdravstvene ustanove i Povjerenstvu Ministarstva zdravstva.

Rad Bolničkog povjerenstva odvija se na redovnim sastancima jednom u mjesecu, a po potrebi i češće ovisno o učestalosti bolničkih infekcija i epidemiološkoj situaciji.

Članovi Bolničkog povjerenstva za svoj rad odgovorni su Upravnom vijeću zdravstvene ustanove, a za provedbu mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija odgovoran je ravnatelj.

Bolničko povjerenstvo surađuje s Povjerenstvom za lijekove, Epidemiološkom službom Zavoda za javno zdravstvo, Sanitarnom inspekcijom Grada Zagreba/Županija, Povjerenstvom za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva, Referentnim centrom za bolničke infekcije Ministarstva zdravstva i drugim stručnim službama.

Članak 32.

U sastavu Bolničkog povjerenstva djeluje Tim za kontrolu bolničkih infekcija. Tim za kontrolu bolničkih infekcija svakodnevno se bavi provedbom, praćenjem i nadziranjem mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, a sačinjavanju ga liječnik za kontrolu bolničkih infekcija, medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija te liječnik mikrobiolog, ako liječnik za kontrolu bolničkih infekcija nije te specijalnosti.

Liječnik za kontrolu bolničkih infekcija je specijalist medicinske mikrobiologije, epidemiologije, infektologije ili neke od kliničkih specijalnosti, s iskustvom u području bolničkih infekcija, koji radi svakodnevno najmanje 2 sata na tim poslovima.

Medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija je zdravstveni radnik VI/I stupnja stručne spreme s dodatnom edukacijom iz područja bolničkih infekcija i radi puno radno vrijeme. Broj viših medicinskih sestara za kontrolu bolničkih infekcija ovisi o broju kreveta i vrsti bolesnika u zdravstvenoj ustanovi (1 sestra na 250 kreveta). Medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija stručno je odgovorna liječniku za kontrolu bolničkih infekcija.

Članak 33.

Zadaci Tima za kontrolu bolničkih infekcija uključuju svakodnevno:

1. nadziranje provedbe preporuka, postupaka i mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, praćenje i evaluaciju pojedinih mjera;

2. praćenje bolničkih infekcija prema utvrđenim prioritetima, izolatima od posebnog značenja;

3. pružanje savjetodavne i stručne pomoći u svakodnevnom radu, pri incidentu;

4. epidemiološko izviđanje u slučaju epidemije, prikupljanje i analiziranje podataka, utvrđivanje preporuka i mjera za suzbijanje epidemije;

5. organiziranje kontinuirane edukacije medicinskog i nemedicinskog osoblja;

6. sigurno pohranjivanje podataka.

Članak 34.

Svi radnici obvezni su u djelokrugu svojih poslova provoditi usvojene mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija koje su formulirane u tri osnovne grupe preporuka (postupnika):

1. preporuke za čišćenje, dezinfekciju i sterilizaciju;

2. preporuke za izolaciju, smještaj i postupak s bolesnicima;

3. preporuke za rukovanje i odlaganje rizičnog medicinskog otpada.

Preporuke se analiziraju, revidiraju i donose na zajedničkim redovitim ili izvanrednim sastancima Bolničkog povjerenstva. Usvojeni postupnici, koje ovjerava predsjednik Bolničkog povjerenstva i ravnatelj ustanove, moraju se nalaziti u radnim jedinicama.

Članak 35.

Bolnička povjerenstva donose i revidiraju prema potrebama i u skladu s novim spoznajama pisane preporuke (postupnike) za pojedine postupke u dijagnostici, liječenju i njezi bolesnika, uključujući i preporuke za smještaj i izolaciju bolesnika, kojima se smanjuje rizik prijenosa uzročnika infekcije.

Članak 36.

Nazočnost višestrukootpornih mikroorganizama kao etiološ­kih uzročnika infekcije ili kolonizanta obvezno se navodi prili­kom otpusta bolesnika u otpusnom pismu, kao i preporuka o dalj­njem liječenju ili skrbi.

Članak 37.

Pojedinačne prijave bolničkih infekcija kao i izvješća o epidemiji bolničkih infekcija podnose se Timu za kontrolu bolničkih infekcija, koji tjedno obavještava predsjednika Bolničkog povjerenstva.

Prijave bolničkih infekcija analiziraju se na sastancima Bol­nič­kog povjerenstva. Podaci prikupljeni praćenjem bolničkih infekcija pohranjuju se i periodično analiziraju.

Bolničko povjerenstvo analizira rezultate praćenja i kretanja bolničkih infekcija u zdravstvenoj ustanovi najmanje jednom godišnje te daje prikaz o tome medicinskom osoblju.

Izvješće o epidemiji bolničke infekcije podnosi ravnatelj zdrav­stvene ustanove ministru zdravstva i Povjerenstvu za bolnič­ke infekcije Ministarstva zdravstva. Ovisno o vrsti, izvještava se Referentni centar za epidemiologiju Ministarstva zdravstva pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Županije/Grada Zagreba i Sanitarna inspekcija.

Bolničko povjerenstvo podnosi godišnje izvješće o svom ra­du Upravnom vijeću na usvajanje i Povjerenstvu za bolničke infekcije Ministarstva zdravstva.

Članak 38.

Ministar zdravstva imenuje predsjednika i članove Povjerenstva za bolničke infekcije Ministarstva zdravstva, doktore medicine iz područja epidemiologije, medicinske mikrobiologije, infektologije, višu medicinsku sestru VI/I smjera za kontrolu bolničkih infekcija. Članovi su i doktor medicine, specijalist jedne od navedenih specijalnosti te diplomirani pravnik zaposleni u Ministarstvu zdravstva.

Po potrebi u Povjerenstvo za bolničke infekcije imenovat će se i specijalisti iz područja kliničke farmakologije, kirurških struka, anesteziologije i intenzivne medicine.

Djelokrug rada Povjerenstva definiran je Poslovnikom o radu, a rad se odvija u redovitim sastancima jedanput u tri mjeseca, a po potrebi i češće.

Članak 39.

Poslovi i zadaci Povjerenstva Ministarstva zdravstva jesu:

1. razmatranje donešene preporuke za provedbu suzbijanja i praćenja bolničkih infekcija u suradnji s Referentnim centrom za bolničke infekcije Ministarstva zdravstva, stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora, Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske te po potrebi sa drugim stručnim i znanstvenim ustanovama;

2. periodičko revidiranje prihvaćene preporuke Bolničkih pov­jerenstava na temelju najnovijih stručnih i znanstvenih dokaza i rezultata iz prakse;

3. određivanje stručnih prioriteta u kontroli i nadzoru bol­ničkih infekcija u zdravstvenim ustanovama;

4. analiziranje učestalosti i osobitosti bolničkih infekcija i provedbe mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija u pojedinim zdravstvenim ustanovama, na temelju izvješća Bolnič­kih povjerenstva;

5. pružanje stručne i savjetodavne pomoći Bolničkim povjerenstvima, prema potrebi i na zahtjev;

6. obavljanje neposrednog uvida u stanje pojedinih zdravstvenih ustanova na temelju uočenih problema, te određivanje mjera za uklanjanje nedostataka i poboljšanja stanja u području kontrole bolničkih infekcija;

7. predlaganje programa stručnog osposobljavanja zdravstvenih radnika VI/I stručne spreme za obavljanje poslova medicinske sestre za kontrolu bolničkih infekcija, kao i programa edukacije i kontinuirane edukacije liječnika za kontrolu bolničkih infekcija i članova Tima za kontrolu bolničkih infekcija;

8. sazivanje sastanka svih predsjednika Bolničkih povjerenstva i članova Tima za kontrolu bolničkih infekcija radi upoznavanja s kretanjem bolničkih infekcija u zemlji, novim stručnim i znanstvenim spoznajama u području kontrole bolničkih infekcija, uvođenja novih mjera i postupaka za praćenje, sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija;

9. analiziranje stanja u zdravstvenim ustanovama i podnoše­nje godišnjeg cjelovitog izvješća o kretanju bolničkih infekcija i o provedbi mjera za sprečavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih in­fekcija u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj te dostavljanje istog ministru zdravstva zajedno s godišnjim izvješćem o svom radu, poduzetim mjerama i prijedlozima;

10. pružanje stručne pomoći fizičkim i pravnim osobama.

Članak 40.

Za provedbu odredaba ovoga Pravilnika u zdravstvenim ustanovama odgovoran je ravnatelj, u ordinacijama privatne prakse odgovoran je zdravstveni radnik koji obavlja poslove zdravstvene zaštite osobnim radom, a u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe, ravnatelj ustanove u skladu sa obujmom i vrstom pružanja zdravstvene zaštite i skrbi o bolesniku.

Troškove svih postupaka i mjera obavljenih u cilju spreča­vanja i suzbijanja bolničkih infekcija snosi zdravstvena ustanova iz za to posebno formiranog fonda, izuzevši specifičnu preventivnu djelatnost za radnike i indicirane bolesnike (cijepljenje).

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (»Narodne novine« br. 17/98).

Članak 42.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/02-01/0154

Urbroj: 534-04-03-02-0001

Zagreb, 29. srpnja 2002.

            Ministar
mr. sc.  Andro Vlahušić, dr. med., v. r.

INFEKCIJA MOKRAĆNOG SUSTAVA                     

Simptomatska infekcija mokraćnog sustava                      

Asimptomatska bakteriurija                                             

Ostale infekcije mokraćnog sustava (mjehur, ureter, uretra, bubreg)  

Primarna infekcija krvotoka                      

Laboratorijski potvrđena bakterijemija                             

Klinička sepsa                                                                 

PNEUMONIJA                                                             

INFEKCIJA DONJEG RESPIRATORNOG TRAKTA

Bronhitis, traheobronhitis, traheitis, bronhiolitis, bez. zn. pneumonije

Ostale infekcije donjeg respiratornog trakta (absces pluća, empijem)

INFEKCIJA KOSTI I ZGLOBOVA

Osteomijelitis, osteitis

Infekcija zgloba ili burze

Infekcija prostora vertebralnog diska

Infekcija srediŠnjeg ŽivČanog sustava

Intrakranijalna infekcija (absces mozga, subdur.

i epidur. inf., encefalitis)

Meningitis ili ventrikulitis

Spinalni absces bez meningitisa

Infekcija srca i krvoŽilnog sustava

Arterijska ili venska infekcija

Endokarditis

Miokarditis ili perikarditis

Mediastinitis

infekcija probavnog sustava

Gastroenteritis, Enterocolitis

Probavni sustav (jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, rektum)

Nekrotizirajući enterokolitis dojenčeta

Hepatitis

Intraabdominalna infekcija (žuč, jetra, gušterača, slezena, nespecifir. drugdje)

Infekcija oka, uha, nosa, grla, usta

Konjuktivitis, infekcija oka (osim konjuktivitisa)

Infekcija uha – otitis externa, interna, media, mastoiditis

Infekcija usne šupljine (usne, jezik, desni, žlijezda slinovnica) Sinusitis

Infekcija gornjeg resp. trakta – faringitis, laringitis, epiglotitis

infekcija reproduktivnog sustava

Endometritis

Infekcija epiziotomije

Infekcija vaginalnog bataljka

Ostale infe. mušk. i žensk. reprod. tr. (prostata, testis, vagina, ovarij, uterus, zdjelično tkivo)

Infekcija koŽe i mekih Česti

Infekcije kože; Infekcija mekih tkiva; Infekcija dekubitusa

Infekcija opekline

Absces dojke ili mastitis

Omfalitis novorođenčeta

Pustuloza dojenčeta Infekcija cirkumzicije norovođenčeta

INFEKCIJE KIRURŠKOG ZAHVATA

Površna infekcija incizije (koža, potkožno tkivo)

Duboka infekcija incizije (fascija, mišić)

Kirurška infekcija organa/prostora*

Specifično mjesto *s

Arterijska i venska infekcija

Endometritis

Endokarditis

Gastrointestinalni trakt

Gornji respiratorni trakt, faringitis

Indraabdominalno, ne specificirano drugdje

Intrakranijalna infekcija, absces mozga, dure

Mastitis, absces dojke

Medijastiniti

Miokarditis, perikarditis

Meningitis, ventrikulitis

Oko (osim konjuktivitisa)

Osteomijelitis

Ostale infekcije donje resp. trakta

Ostale infekcije urinarnog trakta

Ostale inf. ženskog i muškog reproduk. trakta

Prostor vertebralnog diska

Sinusitis

Spinalni absces bez meningitisa

Uho, mastoid

Usna šupljina (usta, jezik, desni)

Vaginalni bataljak