Statut Hrvatske obrtničke komore (pročišćeni tekst)

NN 116/2002 (3.10.2002.), Statut Hrvatske obrtničke komore (pročišćeni tekst)

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

1866

Odbor za praćenje i razvoj komorskog sustava i Statut Hrvat­ske obrtničke komore na temelju Odluke Skupštine Hrvatske obrtničke komore od 21. svibnja 2002. godine, članka 23. stavak 1. alineja 1. Statuta Hrvatske obrtničke komore i članka 29. Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske obrtničke komore na sjednici održanoj 3. 9. 2002. godine utvrdio je pročišćeni tekst Statuta Hrvatske obrtničke komore.

Pročišćeni tekst Statuta Hrvatske obrtničke komore obuhva­ća Statut Hrvatske obrtničke komore (»Narodne novine« br. 21/99) i Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske obrtničke komore (»Narodne novine« br. 62/02) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Broj: 144/3-2002.

Zagreb, 3. rujna 2002.

STATUT

Hrvatske obrtniČke komore
(pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom pobliže se utvrđuju poslovi i zadaci Hrvatske obrtničke komore (u nastavku teksta: Komora), utvrđuju se prava, obveze i odgovornosti članova Komore, način upravljanja Komorom, oblici organiziranja i rada u Komori, osnivanje predstav­ništava Komore u inozemstvu, poslovi i zadaci u svezi obrazovanja za potrebe obrtništva, rad sudova u Komori, suradnja s tijelima državne vlasti i tijelima državne uprave, suradnja s komorama u zemlji i inozemstvu, javnost rada i informiranje, organizacija Komorskog ureda i način financiranja Komore.

Članak 2.

Komora je izvanstranačka, samostalna, stručno poslovna organizacija obrtnika, trgovaca pojedinaca i trgovačkih društava koji u skladu sa Zakonom o obrtu (u nastavku teksta: Zakon) obavljaju obrt.

Komora zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.

Komora je pravna osoba, s pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenim Zakonom i ovim Statutom.

II. ČLANOVI KOMORE

Članak 3.

Članstvo u Komori je obvezno.

Obvezni članovi Komore jesu:

- obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvat­ske u skladu sa Zakonom,

- trgovci pojedinci i trgovačka društva koja obavljaju obrt iz članka 2. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona.

Članstvo u Komori obrtnici stječu danom upisa u obrtni registar, a trgovci pojedinci i trgovačka društva koja obavljaju vezane i povlaštene obrte danom donošenja rješenja kojim nadležni županijski ured, odnosno Ured Grada Zagreba utvrdi da trgovac pojedinac i trgovačko društvo udovoljava uvjetima iz Zakona.

U Hrvatsku obrtničku komoru mogu se učlaniti fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje samostalno obavljaju druge djelantosti ako svojim radom unapređuju rad i poslovanje obrta.

Fizičke i pravne osobe koje svojom djelatnošću unapređuju rad i poslovanje obrta postaju članovi Komore danom donošenja odluke nadležnog tijela u Komori da se fizička ili pravna osoba primi u članstvo Komore kojim danom preuzima sva prava i obveze s osnova članstva u Komori sukladno aktima Komore.

Članovi Komore obvezni i dobrovoljni, obvezni su članovi udruženja obrtnika, a putem udruženja obrtnika članovi područnih obrtničkih komora.

Članstvo u Komori prestaje za obrtnike danom brisanja iz obrtnog registra, za trgovačka društva danom brisanja iz evidencije nadležnog županijskog ureda odnosno Ureda Grada Zagreba, a za dobrovoljne članove danom brisanja iz evidencije dobrovoljnih članova Komore, temeljem odluke nadležnog tijela Komore.

III. NAZIV KOMORE

Članak 4.

Naziv Komore jest: Hrvatska obrtnička komora.

Skraćeni naziv jest: HOK.

IV. SJEDIŠTE KOMORE - MATICA HRVATSKIH OBRTNIKA

Članak 5.

Sjedište Komore je u Matici hrvatskih obrtnika, Zagreb, Ilica 49, kao mjestu jedinstvene povezanosti u promicanju staleških interesa obrta i obrtništva.

V. PEČAT I ŽIG KOMORE

Članak 6.

Komora ima svoj pečat, te metalni okrugli žig s tekstom: po rubu kruga pečata i žiga - Hrvatska obrtnička komora - Zagreb, a u sredini je zaštitni znak Komore.

Komora ima svoj zaštitni znak.

Zaštitni znak je okruglog oblika plave boje s dva izrezana kvadratna isječka bijele boje, jednim u sredini i drugim dijagonalno vezanim na njega, desno gore, u središtu kojega je ispunjeni krug srebrne boje.

Uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove uprave Komora koristi pečat i žig s grbom Republike Hrvatske na aktima koje izdaje u okviru obavljanja javnih ovlasti.

Zaštitni znak Komore je i zaštitni znak područnih obrtničkih komora.

VI. JAVNE OVLASTI

Članak 7.

Komora obavlja javne ovlasti koje su utvrđene zakonom i drugim propisima.

Akti koje Komora izdaje u obavljanju javnih ovlasti jesu javne isprave.

Na potvrde i druge javne isprave koje izdaje Komora u obav­ljanju javnih ovlasti može se izjaviti prigovor odnosno žalba.

Komora može izdavati potvrde, uvjerenja i sl. o činjenicama o kojima vodi evidenciju.

VII. ZADAĆE I POSLOVI KOMORE

Članak 8.

Komora u skladu sa Zakonom osobito:

1. promiče obrt i obrtništvo:

- poticanjem i organiziranjem nastupa obrtnika na sajmovima u zemlji i inozemstvu,

- informiranjem javnosti o obrtu i obrtništvu,

- osnivanjem pravnih osoba za izvršavanje zadaća Komore u vlasništvu ili suvlasništvu Komore;

2. razvija područne obrtničke komore u okviru poslova i zadaća utvrđenih Zakonom i ovim Statutom;

3. zastupa interese obrtnika pred tijelima državne vlasti i tijelima državne uprave, naročito:

- suradnjom s tijelima državne vlasti i tijelima državne uprave,

- sudjelovanjem u radu odbora i komisija Hrvatskog sabora i koordinacija Vlade Republike Hrvatske;

4. daje primjedbe i prijedloge tijelima državne vlasti i tijelima državne uprave kod donošenja propisa od interesa za obrt­ništvo, naročito:

- sudjelujući u radu radnih skupina kod izrade zakonskih i podzakonskih prijedloga,

- davanjem mišljenja, prijedloga i primjedaba na prijedloge zakona i podzakonskih akata,

- upućivanjem inicijativa za podnošenje amandmana na konačne prijedloge zakona;

5. obavlja poslove u području obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva, naročito:

- izdaje dozvole (licence) za izvođenje praktičnog dijela nauko­vanja,

- osnivanjem komisija za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita, te ispita o stručnoj osposobljenosti,

- osnivanjem drugih komisija za potrebe obrazovanja i osposobljavanja,

- praćenjem ispita u nadležnosti Komore,

- promicanjem, organiziranjem i sudjelovanjem u razvijanju sustava strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva,

- organiziranjem dopunskog obrazovanja djelatnika za potrebe obrtništva,

- vođenjem evidencija s područja obrazovanja i osposobljavanja;

6. organizira i provodi obučavanje za potrebe obrtništva;

7. potiče i sudjeluje u izdavačkoj djelatnosti za potrebe obrtništva;

8. osniva Sud časti;

9. osniva arbitražno vijeće;

10. organizira Stalno izbrano sudište;

11. vodi knjigu obrtnika i evidenciju članstva Komore;

12. vodi registar područnih obrtničkih komora;

13. potiče, koordinira, pomaže i prati provedbu osnovnih pro­gramskih zadataka rada u udruženjima i područnim obrtnič­kim komorama;

14. procjenjuje mogućnost i uvjete gospodarskog razvoja te potiče istraživanja u gospodarstvu i za gospodarstvo u obrtništvu;

15. sudjeluje pri oblikovanju gospodarskog sustava i mjera ekonomske politike;

16. uspostavlja i razvija sve vrste poslovnih odnosa na domaćem i inozemnom tržištu;

17. potiče inovacije postupka, proizvoda i usluga kao i razvoj tehnološke infrastrukture;

18. sudjeluje u usklađivanju gospodarskih i društvenih interesa na području ekologije;

19. potiče, razvija i štiti dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu potrošača;

20. pruža pomoć obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta, naročito:

- iznalaženjem mogućnosti povoljnog kreditiranja,

- organizacijom seminara i stručnih predavanja, te davanjem stručnih savjeta pri osnivanju i poslovanju obrta;

21. razvija informacijski sustav i poslovno informiranje, te informira članstvo o stručnim, poslovnim i tehnološkim pitanjima i novostima iz djelokruga rada Komore, putem komorskog glasila i drugih sredstava javnog informiranja;

22. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i ovim Statutom.

VIII. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI ČLANOVA KOMORE

Članak 9.

Članovi Komore ravnopravni su i imaju jednaka prava, obveze i odgovornosti u Komori.

Članak 10.

Prava, obveze i odgovornosti članova Komore jesu:

1. aktivno i pasivno izborno pravo za izbore u tijela Komore;

2. upravljati preko svojih predstavnika Komorom;

3. sudjelovati u radu cehova i drugih oblika organiziranja u Komori;

4. usmjeravati i usklađivati međusobne odnose i zajedničke interese u Komori;

5. sudjelovati u provedbi programa dvojnog obrazovanja za potrebe obrtništva;

6. predlagati i razmatrati pitanja iz djelokruga Komore, organizirati savjetovanja i obavljati konzultacije;

7. prikupljati podatke potrebne za provedbu zajedničkih interesa obrtnika;

8. davati, tražiti i primati izvješća te potrebne podatke vezane uz svoju gospodarsku aktivnost;

9. pred Sud časti iznositi slučajeve povrede dobrih poslovnih običaja i morala;

10. preko Komore surađivati s nadležnim tijelima državne vlasti i tijelima državne uprave na rješavanju problema u gospodarstvu;

11. preko tijela Komore predlagati donošenje zakona, drugih propisa i mjera za potrebe obrtništva i malog poduzetništva;

12. razmatrati nacrte i prijedloge gospodarskih propisa i mjera za njihovu provedbu;

13. koristiti se stručnom i drugom pomoći Komore iz njezina djelokruga;

14. pridržavati se odredbi Statuta, odluka, zaključaka i drugih akata tijela Komore, te razvijati međusobnu odgovornost za njihovu dosljednu provedbu, kao i za provedbu dogovorene politike komorskog sustava;

15. uredno podmirivati komorski doprinos;

16. druga prava i obveze utvrđene zakonom i ovim Statutom.

Član Komore koji nije izvršio obvezu podmirenja komorskog doprinosa za razdoblje od devet (9) mjeseci ne može biti član tijela u komorskom sustavu.

IX. SURADNJA S TIJELIMA DRŽAVNE VLASTI I TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, TE DRUGIM ORGANIZACIJAMA

Članak 11.

Komora u svojem radu surađuje u skladu sa zakonom, sa Hrvatskim saborom, Vladom Republike Hrvatske, tijelima državne uprave, udrugama i drugim organizacijama u izgradnji gospodarskog sustava, određivanju razvojne i tekuće ekonomske politike te rješavanju drugih pitanja važnih za obrtništvo, malo poduzetništvo te ukupno gospodarstvo Republike Hrvatske.

Članak 12.

Suradnja Komore s tijelima državne vlasti i tijelima državne uprave i drugim organizacijama ostvaruje se kroz:

1. predlaganje i pokretanje inicijativa za donošenje zakona te drugih propisa i mjera koje se odnose na uvjete privređivanja i jačanja obrtništva i malog poduzetništva unutar ukupnog gospodarskog sustava;

2. razmatranje nacrta, prijedloga zakona i konačnih prijedloga zakona te drugih propisa kojima se uređuje obrtništvo i malo poduzetništvo;

3. utvrđivanje i provedbu gospodarske politike;

4. sudjelovanje kao partner i potpisnik pri sklapanju ugovora, odnosno donošenju gospodarskih mjera koje se odnose na obrt­ništvo i malo poduzetništvo.

Članak 13.

Komora surađuje sa znanstvenim, istraživačkim, stručnim, obrazovnim i drugim organizacijama te njihovim zajednicama radi primjene stručnih i znanstvenih dostignuća u proizvodnji i poslovanju obrtništva i malog poduzetništva.

X. SURADNJA S KOMORAMA U ZEMLJI I INOZEMSTVU I S MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA

Članak 14.

U utvrđivanju i provedbi gospodarske politike, kao i u svim poslovima od zajedničkog interesa, Komora napose surađuje s Hrvatskom gospodarskom komorom.

Članak 15.

Radi zadovoljenja interesa svojih članova, Komora može surađivati i povezivati se s ostalim komorama u zemlji i inozemstvu, udruženjima i drugim sličnim asocijacijama stranih zemalja i sličnim međunarodnim organizacijama, a može također ostvariti različite oblike poslovnog povezivanja.

Članak 16.

Komora može s komorama stranih zemalja osnivati mješo­vite komore i druge institucionalne oblike suradnje, kada se ocijeni da oni mogu znatno poboljšati međusobne gospodarske odnose.

Sjedište mješovite komore može biti u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Članak 17.

Odluku o povezivanju iz članka 15. i odluku o osnivanju mješovite Komore iz članka 16. ovog Statuta, u skladu s opredjeljenjima zauzetim u nadležnim tijelima Republike Hrvatske, donosi Skupština Komore.

XI. PREDSTAVNIŠTVA KOMORE U INOZEMSTVU

Članak 18.

Da bi zadovoljila interese članova, Komora može osnivati svoja predstavništva u inozemstvu, odnosno povezivati se u razne oblike organiziranja.

Članak 19.

Odluku o osnivanju i ukidanju predstavništva Komore u inozemstvu donosi Skupština.

Osnivanje i rad predstavništva Komore u inozemstvu uskla­đuje se s nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj.

Predstavništvo Komore u inozemstvu odgovorno je za svoj rad predsjedniku Komore i Skupštini.

Opći uvjeti rada i druga pitanja značajna za rad predstav­ništva Komore u inozemstvu uređuju se pravilnikom koji donosi Upravni odbor.

XII. ORGANIZACIJA I TIJELA KOMORE

Članak 20.

Tijela Komore jesu:

1. Skupština,

2. Upravni odbor,

3. Nadzorni odbor i

4. Predsjednik.

SKUPŠTINA

Članak 21.

Skupština je najviše tijelo upravljanja Komore, a sačinjavaju je predstavnici članova Komore.

Skupština ima 75 članova.

U Skupštini mora biti osigurana razmjerna teritorijalna i strukovna zastupljenost članova.

Izbor predstavnika u Skupštinu obavljaju područne obrtničke komore vodeći računa o brojčanoj, strukovnoj i teritorijalnoj zastupljenosti članova.

Sastav i način izbora predstavnika u Skupštinu uređuju se odlukom o raspisivanju izbora.

Izbori se raspisuju najkasnije 60 dana prije isteka mandata Skupštine.

Članak 22.

Mandat predstavnika u Skupštini traje 4 godine s pravom ponovnog izbora.

Mandat predstavnika u Skupštini prestaje i prije isteka roka na koji je izabran:

- ako ga opozove tijelo koje ga je izabralo,

- gubitkom statusa člana Komore,

- ostavkom,

- smrću.

Članak 23.

Skupština Komore:

1. donosi

- Statut i izmjene i dopune Statuta,

- odluku o visini i osnovici komorskog doprinosa, te načinu i rokovima plaćanja,

- poslovnik o radu Skupštine,

- program rada i financijski proračun,

- odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovom teritorijalnom obuhvatu i ustroju,

- odluku o raspisivanju i provođenju izbora,

- pravilnik o postupku i načinu izdavanja dozvola (licenci) te uvjeta za izvođenje praktičnog dijela naukovanja,

- pravilnik o vođenju evidencija o položenim pomoćničkim i majstorskim ispitima i svršenom ispitu o stručnoj osposobljenosti,

- pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti te o postupku i mjerama koje on može izreći,

- pravila o dobrim poslovnim običajima za određene struke, te

- ostale akte koji nisu u nadležnosti Upravnog odbora i drugih tijela Komore;

2. utvrđuje

- jedinstvenu politiku financiranja ukupnog komorskog sustava;

3. prihvaća

- godišnji obračun i izvješće o radu;

4. usklađuje

- rad i razvoj područnih obrtničkih komora, a u slučajevima kad ne funkcioniraju tijela područne obrtničke komore dužna je pokrenuti postupak i organizirati njihov rad,

- jedinstvenu politiku financiranja ukupnog komorskog sustava;

5. imenuje i razrješava

- predsjednika i potpredsjednike Komore,

- Upravni odbor, Nadzorni odbor i druga radna tijela Skup­štine.

Skupština obavlja i druge poslove predviđene zakonom i ovim Statutom.

Članak 24.

Sjednice Skupštine održavaju se najmanje 2 puta godišnje.

Sjednicu Skupštine saziva i njome predsjedava predsjednik Komore.

Sjednica Skupštine mora se sazvati na zahtjev:

- Nadzornog odbora,

- Upravnog odbora,

- najmanje 15 članova Skupštine.

Podnositelj zahtjeva dužan je svoj zahtjev za sazivanje Skup­štine pismeno obrazložiti.

Članak 25.

Skupština može pravovaljano odlučivati ako je sjednici nazočno više od polovice članova Skupštine.

Skupština odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a kada odlučuje o Statutu, raspisivanju izbora, visini i osnovici plaćanja komorskog doprinosa, financijskom proračunu, osnivanju područnih obrtničkih komora i o ponovnom odlučivanju na prijedlog predsjednika Komore, potrebna je većina glasova svih članova Skupštine.

Član Skupštine koji se ne složi s prihvaćenom odlukom, može izdvojiti svoje mišljenje.

Odluke Skupštine i njenih tijela obvezatne su za sve članove Komore i sve oblike teritorijalne i strukovne organiziranosti obrta.

Rad Skupštine uređuje se Poslovnikom.

UPRAVNI ODBOR

Članak 26.

Komora ima Upravni odbor.

Članak 27.

Upravni odbor ima 23 člana.

Članovi Upravnog odbora jesu predsjednici područnih obrt­ničkih komora po položaju i tri člana koja imenuje Skupština na prijedlog predsjednika Komore.

U radu Upravnog odbora i njegovih radnih tijela bez prava odlučivanja mogu sudjelovati članovi tijela Komore, predstavnici cehova kada su na dnevnom redu pitanja od interesa za njihovu djelatnost, po potrebi drugi članovi Komore, te djelatnici Komorskog ureda.

Članak 28.

Mandat članova Upravnog odbora traje četiri godine.

Mandat članova Upravnog odbora može prestati:

- opozivom,

- prestankom funkcije predsjednika područne obrtničke komore,

- ostavkom,

- smrću i

- gubitkom statusa člana Komore.

Skupština može, na prijedlog predsjednika Komore uz suglasnost Upravnog odbora, opozvati člana Upravnog odbora u slučaju da on: krši odredbe ovog Statuta, ne provodi odluke tijela Komore odnosno svojom aktivnošću šteti ugledu Komore.

Članak 29.

Sjednicu Upravnog odbora saziva i njome predsjedava bez prava odlučivanja predsjednik Komore.

Upravni odbor mora se sazvati na zahtjev:

- predsjednika Komore,

- Nadzornog odbora,

- najmanje pet članova Upravnog odbora.

Članak 30.

Upravni odbor pravovaljano odlučuje ako je sjednici nazoč­no više od polovice njegovih članova.

Upravni odbor donosi odluke većinom glasova nazočnih članova Upravnog odbora, ako ovim Statutom nije drugačije odre­đeno.

Za svoj rad Upravni odbor odgovara Skupštini.

Članak 31.

Upravni odbor:

1. provodi odluke i zaključke Skupštine,

2. upravlja poslovima Komore u skladu sa Zakonom i ovim Statutom,

3. priprema sjednice Skupštine na način da utvrđuje prijedloge općih akata koje donosi Skupština,

4. zauzima stajališta i daje mišljenja o pitanjima o kojima raspravlja Skupština,

5. odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte donesene u obavljanju javnih ovlasti,

6. ustanovljuje potrebe i stajališta te predlaže način provedbe stručne izobrazbe u obrtništvu,

7. osniva komisije za polaganje pomoćničkih ispita, ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita, te Komisije za izdavanje dozvola (licenci) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja;

8. daje mišljenja o propisima koje predlažu i donose nadležna tijela državne vlasti i tijela državne uprave,

9. predlaže nadležnim tijelima državne vlasti i tijelima državne uprave donošenje zakona, podzakonskih propisa i drugih akata,

10. donosi opće akte potrebne za rad Komorskog ureda,

11. određuje visinu naknada za usluge koje obavlja Komora te troškova Suda časti i Izbranog sudišta

12. odlučuje o prijemu u dobrovoljno članstvo Komore

13. odlučuje o kupnji nekretnina i raspolaganju nepokretnom imovinom Komore,

14. odlučuje o dodjeli nagrada i priznanja,

15. na prijedlog predsjednika Komore imenuje tajnika Komore,

16. usklađuje međusobne interese cehova u Komori,

17. utvrđuje usklađenost statuta područnih obrtničkih komora s ovim Statutom,

18. utvrđuje usklađenost statuta udruženja obrtnika s ovim Statutom temeljem prethodno pribavljenog pisanog mišljenja područne obrtničke komore,

19. imenuje i razrješava predsjednika i zamjenika predsjednika Suda časti,

20. imenuje i razrješava suce prvostupanjskog i drugostupanjskog vijeća Suda časti,

21. imenuje i razrješava tajnika Suda časti,

22. imenuje i razrješava vještake Suda časti,

23. ustanovljuje listu arbitara stalnog izbranog sudišta,

24. imenuje i razrješava članove Arbitraže,

25. donosi Pravilnik o priznanjima Hrvatske obrtničke komore,

26. donosi Pravilnik o održavanju tradicionalnih susreta Cehova HOK-e,

27. donosi Pravilnik o nastupu na sajmovima u organizaciji HOK-e,

28. donosi Odluku o visini naknade, nagrade, dnevnica i putnih troškova za tijela Komore;

29. donosi Pravilnik o radu cehova i drugih oblika organiziranja u Komori,

30. donosi Poslovnik o radu Upravnog odbora,

31. po potrebi osniva radna tijela Upravnog odbora,

32. rješava i ostala pitanja koja prema ovom Statutu, zakonu ili drugim aktima pripadaju u njegov djelokrug.

Upravni odbor može svoje ovlasti iz točke 5., 8. i 9. ovog članka prenijeti na Odbore, Komisije ili druga radna tijela iz članka 48. ovog Statuta.

NADZORNI ODBOR

Članak 32.

Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana, a imenuje ih Skupština na četiri godine.

Ista osoba ne može istovremeno biti član Nadzornog i Up­rav­nog odbora.

Članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika na svojoj prvoj sjednici.

Članak 33.

Nadzorni odbor:

1. nadzire provedbu Statuta i drugih općih akata Komore te ostvarivanje prava i izvršavanje obveza članova Komore,

2. nadzire materijalno i financijsko poslovanje Komore i raspolaganje sredstvima Komore,

3. nadzire ostvarivanje prava i izvršavanje obveza Komorskog ureda prema Statutu i drugim općim aktima Komore,

4. donosi Poslovnik o radu Nadzornog odbora.

Članak 34.

Sjednicu Nadzornog odbora saziva i sjednicom predsjedava predsjednik Nadzornog odbora.

Članak 35.

Nadzorni odbor podnosi Skupštini izvješće o radu Nadzornog odbora te financijskom i materijalnom poslovanju Komore najmanje jedanput na godinu kad se prihvaća godišnje izvješće o radu i godišnji obračun Komore.

Nadzorni odbor u ostvarivanju svoje zadaće može prema potrebi koristiti usluge stručnih službi i djelatnika izvan Komore.

Rad Nadzornog odbora uređuje se Poslovnikom.

PREDSJEDNIK KOMORE

Članak 36.

Predsjednika Komore imenuje i razrješava Skupština iz redova članova Komore.

Predsjednik Komore za svoj rad odgovara Skupštini.

Prijedlog za izbor predsjednika Komore može dati: Upravni od­bor, odnosno najmanje 15 članova Skupštine, odnosno pod­ručna obrtnička komora.

Poslovnikom o radu Skupštine pobliže će se urediti postupak i način izbora predsjednika Komore.

Članak 37.

Na prijedlog predsjednika Komore Skupština imenuje i razrješava tri potpredsjednika Komore iz redova članova Komore.

Članak 38.

Mandat predsjednika i potpredsjednika Komore traje četiri godine i oni mogu biti ponovno birani.

Za obavljanje funkcije predsjedniku Komore pripada posebna naknada.

Predsjedniku i potpredsjednicima Komore mandat može prestati i prije isteka mandata na koji su imenovani:

1. razrješenjem po odluci Skupštine,

2. ostavkom,

3. smrću,

4. gubitkom statusa člana Komore.

Članak 39.

Prijedlog za opoziv predsjednika Komore može dati Upravni odbor, odnosno najmanje 15 članova Skupštine, odnosno pod­ručna obrtnička komora.

Postupak opoziva provodi se na isti način kao i izbor predsjednika.

Članak 40.

Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovoran je za zakonitost njezina rada.

Predsjednik Komore:

1. predsjedava sjednicama Skupštine i Upravnog odbora,

2. usklađuje aktivnosti tijela i oblika organiziranja i rada ukupnog komorskog sustava,

3. brine se da rad tijela Komore bude u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima i interesima članova Komore,

4. u slučaju nefunkcioniranja područne obrtničke komore saziva uz suglasnost Upravnog odbora, izvanrednu sjednicu skupštine područne obrtničke komore,

5. predstavlja Komoru u suradnji s Hrvatskim saborom i Vladom Republike Hrvatske, drugim tijelima, komorama, organizacijama i institucijama u zemlji i inozemstvu,

6. temeljem ovlasti iz podzakonskih propisa donosi akte o provođenju javnih ovlasti,

7. raspoređuje sredstva unutar financijskog proračuna i naredbodavac je za njegovo izvršenje,

8. predlaže Upravnom odboru imenovanje i razrješenje tajnika Komore,

9. odlučuje o potrebi službenih putovanja članova Komore,

10. obavlja i druge poslove određene ovim Statutom, zakonom ili drugim općim aktima Komore.

Predsjednik Komore ne može istovremeno biti član Nadzornog odbora i Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika.

Predsjednik Komore ne može istovremeno biti predsjednik područne obrtničke komore ni udruženja obrtnika.

Predsjednik Komore može svoje pojedine ovlasti prenijeti na druge osobe.

Članak 41.

Predsjednik Komore potpisuje akte koje donosi Skupština i Upravni odbor, akte o provedbi odluka i zaključaka Skupštine kao i druge akte odnosno ugovore u čijem zaključenju sudjeluje Komora.

U potpisivanju akata iz stavka 1. ovog članka predsjednik Komore može koristiti faksimil. Faksimil se koristi uz uvjete i na način koji utvrđuje predsjednik Komore.

Članak 42.

Ako predsjednik Komore ustanovi da je opći ili neki drugi akt odnosno odluka Skupštine ili drugog tijela Komore, skupštine ili drugog tijela područne obrtničke komore, odnosno udruženja obrtnika u suprotnosti sa zakonom ili Statutom Hrvatske obrt­ničke komore, odnosno s društvenim i gospodarskim interesima Republike Hrvatske, obustavit će provedbu tog akta i vratiti sporni akt nadležnom tijelu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka, opći ili drugi akt ne može se izvršiti do donošenja konačne odluke.

Opći ili neki drugi akt iz stavka 1. ovog članka nadležno tijelo u ponovnom odlučivanju donosi većinom glasova svih članova tog tijela.

Članak 43.

Predsjednik Komore ima pravo sudjelovati u radu svih tijela Komore i komorskog sustava kao cjeline.

Članak 44.

Predsjednik Komore uz suglasnost Upravnog odbora ima pravo pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti predsjednika odnosno tajnika područne obrtničke komore te zatražiti od skupštine područne obrtničke komore da se glasuje o njihovom povjerenju ako oni krše odredbe ovog Statuta, ne provode odluke tijela Komore odnosno svojom aktivnošću štete ugledu Komore.

Na prijedlog predsjednika Komore, uz suglasnost Upravnog odbora, predsjednik područne obrtničke komore dužan je pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti predsjednika udruženja obrtnika, te zatražiti od skupštine udruženja obrtnika da se glasuje o njegovom povjerenju ako on krši odredbe ovog Statuta, ne provodi odluke tijela Komore odnosno svojom aktivnošću šteti ugledu Komore.

U slučaju iz stavka 1. i 2. ovog članka predsjednik Komore pokreće postupak pred Sudom časti Hrvatske obrtničke komore.

Članak 45.

Predsjednika Komore, ako je odsutan, zamjenjuje jedan od potpredsjednika ili osoba koju predsjednik Komore ovlasti.

PREDSJEDNIŠTVO KOMORE

Članak 46.

Komora ima Predsjedništvo.

Predsjedništvo je savjetodavno tijelo Komore, a čine ga: predsjednik i tri potpredsjednika.

Način rada Predsjedništva uređuje se poslovnikom.

XIII. STALNI ODBORI I KOMISIJE UPRAVNOG ODBORA

Članak 47.

U cilju što kvalitetnijeg stručnog rada tijela Komore, Upravni odbor osniva stalne odbore i komisije:

- Odbor za gospodarstvo,

- Odbor za strukovnu izobrazbu,

- Odbor za sajmove i druge promidžbene aktivnosti,

- Odbor za informiranje,

- Odbor za financije i proračun,

- Odbor za praćenje i razvoj komorskog sustava i Statut,

- Odbor za pitanje problema umirovljenih obrtnika i

- Komisiju za dodjelu priznanja Komore.

Članak 48.

Odbori, komisije i druga radna tijela mogu imati najviše do 7 članova.

Način izbora i djelokrug poslova stalnih odbora i komisija, utvrđuju se poslovnikom o radu odbora odnosno komisije, koji donosi Upravni odbor.

Poslovnikom iz stavka 2. ovog članka utvrdit će se i način osnivanja povremenih odbora i komisija.

XIV. OBLICI STRUKOVNOG RADA U KOMORI

Članak 49.

Radi usklađivanja i rješavanja stručnih pitanja gospodarske grane kojoj obrtnik pripada, obrtnici organiziraju svoj strukovni rad po sekcijama i cehovima na razini udruženja obrtnika, područne obrtničke komore i Komore.

Organiziranost rada iz stavka 1. ovog članka je dobrovoljna.

Članak 50.

Oblici strukovnog rada u udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Komori jesu:

- na razini udruženja obrtnika: sekcije,

- na razini područnih obrtničkih komora: ceh,

- na razini Komore: ceh Hrvatske obrtničke komore.

Članak 51.

Aktivnosti sekcija i cehova na razini udruženja obrtnika, područnih obrtničkih komora i Komore financiraju se dobrovoljnim članarinama, prihodima iz proračuna udruženja obrtnika, područne obrtničke komore odnosno Komore, te donacijama i sredstvima iz drugih izvora.

SEKCIJE

Članak 52.

Sekcije su osnovni oblik strukovnog organiziranja i rada na razini udruženja obrtnika. Vrste i broj sekcija utvrđuju se statutom udruženja obrtnika, s obzirom na broj pripadnika određene grane djelatnosti i njezinu posebnu važnost za gospodarstvo na području udruženja obrtnika.

Zadaće sekcija su da brine, razmatra i odlučuje na svojim sjed­nicama o stručnim pitanjima i ostalim problemima i zada­ća­ma koji se odnose na gospodarsku granu djelatnosti koju sekcija zas­tupa.

Način rada sekcija utvrđuju se aktom udruženja obrtnika.

CEHOVI

Članak 53.

Cehovi su oblik strukovnog povezivanja na razini područnih obrtničkih komora radi usklađivanja i rješavanja stručnih i ostalih pitanja od zajedničkog interesa za članove ceha.

Cehovi se organiziraju u područnim obrtničkim komorama tako da svaka strukovna grupa obuhvaća u pravilu jednu granu, a kada interes članova to zahtijeva, jednu skupinu ili jednu podskupinu djelatnosti. Vrste i broj cehova utvrđuju se statutom područne obrtničke komore.

Način rada cehova utvrđuju se aktom područne obrtničke komore.

CEH HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Članak 54.

Ceh Hrvatske obrtničke komore je oblik povezivanja i rada odgovarajućih cehova organiziranih u područnim obrtničkim komorama radi rješavanja ili pokretanja određenih pitanja od zajedničkog interesa na razini Komore.

Članak 55.

Na razini Komore kao oblik strukovnog povezivanja članova koju obavljaju istu ili sličnu djelatnost osnivaju se cehovi Hrvat­ske obrtničke komore i to:

- Ceh proizvodnog obrta Hrvatske obrtničke komore,

- Ceh uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera Hrvatske obrtničke komore,

- Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore,

- Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore,

- Ceh prijevoznika Hrvatske obrtničke komore,

- Ceh za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore i

- Ceh frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore.

Odluku o osnivanju novog ceha Hrvatske obrtničke komore na prijedlog Upravnog odbora donosi Skupština.

Zadaća ceha Hrvatske obrtničke komore je promicanje i unapređenje djelatnosti te usklađivanje i zastupanje interesa članova Komore koji obavljaju istu ili slične djelatnosti na razini Komore.

Način rada ceha Hrvatske obrtničke komore utvrđuju se pravilnikom koji donosi Upravni odbor.

XV. ORGANIZIRANOST OBRTA

UDRUŽENJE OBRTNIKA

Članak 56.

Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa obrtnika na razini jedinica lokalne samouprave obrtnici osnivaju udruženja obrtnika.

Članak 57.

Udruženje obrtnika je pravna osoba.

Pravnu osobnost udruženje obrtnika stječe danom upisa u registar udruženja obrtnika kojeg vodi područna obrtnička komora.

Postupak i način osnivanja udruženja obrtnika utvrdit će se posebnim pravilnikom koji donosi Skupština.

Članak 58.

Udruženje obrtnika osniva se na teritorijalnom i strukovnom principu za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave.

Udruženje obrtnika je član područne obrtničke komore.

Udruženje obrtnika ima Statut.

Statutom udruženja obrtnika uređuju se osobito:

- sadržaj rada,

- organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja,

- ostvarivanje interesa članova u udruženju obrtnika,

- prava, obveze i odgovornosti članova,

- postupak donošenja i izmjene statuta i drugih općih akata,

- tijela udruženja obrtnika, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješavanja i trajanja mandata,

- način odlučivanja u tijelima udruženja obrtnika,

- oblici, organiziranje rada u udruženju obrtnika, a napose organiziranje i zadaci stručne službe,

- zastupanje i predstavljanje udruženja obrtnika,

- sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s tijelima jedinice lokalne samouprave i drugim organizacijama,

- javnost rada i informiranje,

- osiguranje sredstava za rad udruženja obrtnika.

Članak 59.

Zadaće i poslovi udruženja obrtnika utvrđuju se Statutom udruženja obrtnika u skladu sa Zakonom, ovim Statutom i statutom područne obrtničke komore.

Zadaci i poslovi udruženja obrtnika jesu da na svom pod­ručju:

1. štiti i promiče interese svojih članova,

2. pravodobno izvješćuje područnu obrtničku komoru i Komoru o svim pitanjima od interesa za obrtništvo Hrvatske,

3. omogući protok svih informacija ukupnog komorskog sustava prema svojim članovima, poglavito u svezi sa strukovnim pitanjima te pravima i dužnostima članova,

4. brine o unapređivanju školskog sustava u obrtništvu,

5. organizira strukovni rad kroz sekcije, kao i putem odbora, komisija i drugih radnih tijela,

6. raspravlja o svim strukovnim i gospodarskim pitanjima na vlastitu inicijativu ili na poticaj Komore,

7. izvješćuje svoje članove o radu i odlukama područnih obrtničkih komora i Komore te im predlaže poduzimanje mjera u interesu svojih članova,

8. daje stručnu pomoć pri osnivanju i poslovanju obrta,

9. zastupa interese svojih članova pred tijelima jedinica lokalne samouprave i

10. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom i općim aktima.

Pored poslova i zadataka utvrđenih prema stavcima 1. i 2. ovog članka udruženje obrtnika obavlja i poslove i zadaće iz djelokruga područne obrtničke komore, a koje je područna obrtnička komora prenijela na udruženje.

Članak 60.

Radi osiguranja zakonitosti funkcioniranja komorskog sustava kao cjeline, udruženje obrtnika obvezno je dostavljati područnoj obrtničkoj komori program rada, financijski proračun, izvješće o radu, godišnji obračun te druge opće akte koje nadležna tijela udruženja obrtnika donose u području ovlasti koje su s područne obrtničke komore prenesena na udruženja obrtnika.

PODRUČNE OBRTNIČKE KOMORE

Članak 61.

Područna obrtnička komora osniva se za područje jedne ili više županija.

Područna obrtnička komora osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Područna obrtnička komora pravna je osoba. Pravnu osobnost područna obrtnička komora stječe danom upisa u registar područnih obrtničkih komora kojeg vodi Komora.

Područne obrtničke komore su članovi Hrvatske obrtničke komore.

Na određenom području može se osnovati samo jedna pod­ruč­na obrtnička komora.

Broj područnih obrtničkih komora, njihov teritorijalni obu­hvat i ustroj utvrđuje svojom odlukom Skupština Komore.

Članak 62.

Područna obrtnička komora ima svoj naziv: Obrtnička komora.

Uz naziv dodaje se sjedište i naziv područja (županije – regije) koje teritorijalno pokriva područna obrtnička komora, te zaštitni znak koji je istovjetan zaštitnom znaku Komore.

Članak 63.

Područna obrtnička komora ima Statut.

Statutom područne obrtničke komore uređuju se osobito:

- sadržaj rada,

- organizacija i teritorijalni obuhvat područnih obrtničkih komora,

- ostvarivanje interesa članova u područnoj obrtničkoj komori,

- prava, obveze i odgovornosti članova,

- postupak donošenja i izmjene statuta i drugih općih akata,

- tijela područne obrtničke komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješavanja i trajanja mandata,

- način odlučivanja u tijelima područnoj obrtničkoj komori,

- oblici, organiziranje rada u područne obrtničke komore, a napose organiziranje i zadaci stručne službe,

- zastupanje i predstavljanje područne obrtničke komore,

- sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim organizacijama,

- javnost rada i informiranje,

- osiguranje sredstava za rad područne obrtničke komore.

Zadaci i poslovi područne obrtničke komore utvrđuju se statutom u skladu sa Zakonom i ovim Statutom.

Zadaci i poslovi područne obrtničke komore jesu da na svojem području:

1. zastupa interese članova Komore pred tijelima jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2. sudjeluje u davanju usluga, promotivnim aktivnostima proizvoda i usluga organizacijom sajmova, izložaba i poslovnih kontakata,

3. potiče razvojno-istraživački i inventivni rad,

4. zastupa interese članova pri utvrđivanju mjera gospodarske politike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

5. radi na određivanju zajedničkih ciljeva, zadaća i prioriteta razvoja obrtničkih i gospodarskih djelatnosti,

6. promiče obrtništvo i malo poduzetništvo,

7. promiče, organizira i sudjeluje u obrazovanju za obr­tništvo, dopunskoj izobrazbi kadrova,

8. predlaže članove komisije za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti;

9. prati i analizira gospodarsku politiku i njezino djelovanje na razvoj obrtništva i malog poduzetništva,

10. prikuplja podatke za potrebe informatičkog sustava Komore i o drugim pitanjima iz svog djelokruga,

11. daje stručnu pomoć pri osnivanju i poslovanju udruženja obrtnika i obrta,

12. daje pisano mišljenje Komori o usklađenosti statuta udruženja obrtnika sa statutom Komore,

13. upućuje stručna mišljenja i prijedloge jedinicama lokalne, i područne (regionalne) samouprave te Komori o potrebama obrtnika i poduzetnika,

14. pomaže članovima u pretvorbi vlasništva, te uspostavi projekata razvoja i drugih poduzetničkih inicijativa,

15. pomaže u izboru i ponudi potrebnih stručnih kadrova,

16. potiče zajedničke projekte promicanja rada i poslovanja članova,

17. vodi registar udruženja obrtnika,

18. koordinira i prati rad udruženja obrtnika, a ako ne funkcioniraju njegova tijela dužna je pokrenuti postupak za organiziranje rada udruženja obrtnika,

19. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom i općim aktima.

Pored poslova i zadataka iz stavka 4. ovog članka područna obrtnička komora obavlja i poslove iz djelokruga Komore koje je Komora prenijela na područnu obrtničku komoru.

Za pravovremeno i kvalitetno obavljanje poslova iz područja izvršavanja ovlasti koje je Komora prenijela na područnu obrtničku komoru, odgovoran je predsjedniku Komore predsjednik područne obrtničke komore.

Članak 64.

Područna obrtnička komora dužna je udruženjima obrtnika na svom području dostavljati akte iz djelokruga poslova koje obav­lja te mišljenja i tumačenja pojedinih zakonskih propisa dostavljena iz Komore ili iz nadležnih ministarstava.

Područna obrtnička komora dužna je svojim općim aktima propisati postupak i način sudjelovanja predstavnika udruženja obrtnika u upravljanju poslovima područne obrtničke komore.

Članak 65.

Područne obrtničke komore potvrđuju odluku o ispunjavanju uvjeta za osnivanje udruženja obrtnika i vode registar udruženja obrtnika.

Članak 66.

Radi osiguranja zakonitosti funkcioniranja komorskog sustava kao cjeline područna obrtnička komora obvezna je dostavljati Komori program rada, financijski proračun, izvješće o radu, godišnji obračun kao i podatke i druge opće akte koje nadležna tijela područne obrtničke komore donose u području ovlasti koje su s Komore prenesene na područne obrtničke komore.

XVI. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA

Članak 67.

Komora, u skladu sa Zakonom i drugim propisima promiče, organizira i sudjeluje u obrazovanju i osposobljavanju za potrebe obrtništva i malog poduzetništva.

Članak 68.

Zadaće i poslovi Komore na području obrazovanja i osposobljavanja jesu:

1. organiziranje i sudjelovanje u izradi odgojno-obrazovnih programa naukovanja, programa majstorskih ispita i ispita o struč­noj osposobljenosti,

2. praćenje razvoja zanimanja u obrtništvu i predlaganja novih zanimanja i obrta,

3. davanje dozvola (licenci) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja,

4. pružanje pomoći područnim obrtničkim komorama u organiziranju i provođenju poslova u području obrazovanja i osposobljavanja,

5. organiziranje i praćenje naukovanja i njegovo usavrša­va­nje,

6. organiziranje i praćenje pomoćničkih i majstorskih ispita, te ispita o stručnoj osposobljenosti,

7. organiziranje stručnog usavršavanja obrtnika koji primaju naučnike na naukovanje kroz seminare, susrete, kongrese, izložbe i sl.,

8. formuliranje prijedloga o sudjelovanju cehova, udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora u području obrazovanja,

9. izrada prijedloga mreže obrtničkih škola i njihovih programa, vodeći računa o pravcima razvoja obrtništva u skladu s gospodarskim razvojem Republike Hrvatske.

Članak 69.

Zadaće i poslove iz članka 68. ovog Statuta organizirat će Odbor za strukovnu izobrazbu Hrvatske obrtničke komore putem Komorskog ureda, područnih obrtničkih komora odnosno udru­ženja obrtnika, u skladu sa Zakonom i aktima Komore.

XVII. SUD ČASTI HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Članak 70.

Pri Komori osniva se i djeluje Sud časti.

Sud časti je u obavljanju svoje funkcije nezavisan i donosi odluke na temelju zakona, ovoga Statuta i drugih akata Komore.

Članak 71.

Naziv suda je: Sud časti Hrvatske obrtničke komore (u daljnjem tekstu: Sud časti).

Sjedište Suda časti je u Zagrebu, Ilica 49.

Članak 72.

Sud časti odlučuje o:

- povredama dobrih običaja u obavljanju obrta,

- oduzimanju privremeno ili trajno, prava primanja naučnika na naukovanje,

- neizvršavanju obveza članova,

- povredama Statuta i

- povredama drugih akata Komore, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika.

Članak 73.

Skupština Komore donosi Pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći.

XVIII. STALNO IZBRANO SUDIŠTE (ARBITRAŽA)

Članak 74.

Pri Komori djeluje arbitraža.

Stranke koje su fizičke ili pravne domaće ili strane osobe (fizičke osobe s prebivalištem ili trajnim boravištem u inozemstvu, odnosno pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu) mogu ugovoriti nadležnost arbitraže iz stavka 1. ovog članka za posredovanje radi mirenja te za odlučivanje u sporovima o pravima kojima mogu slobodno raspolagati ako zakonom nije određeno da za odlučivanje o određenoj vrsti tih sporova postoji isključiva stvarna ili međunarodna nadležnost domaćeg redovnog suda.

Pravorijek arbitraže izvršan je i među strankama ima snagu pravomoćne presude redovnog suda.

Nadležnost, sastav i organizaciju arbitraže i pravila o postup­ku u sporovima bez međunarodnog elementa i u sporovima s međunarodnim elementom, uređuje se pravilnikom koji donosi Upravni odbor.

Komora može s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirati zajedničku arbitražu.

XIX. PRIZNANJA I POČASNI ČLANOVI KOMORE

Članak 75.

Komora može uglednim i časnim članovima Komore za izuzetno dostignuće i zasluge u razvoju i promicanju obrtništva i malog poduzetništva, kao i drugim pojedincima i institucijama koji su svojim djelovanjem dali značajan doprinos razvoju obrtništva Hrvatske dodijeliti priznanja.

Uvjeti, postupak i način dodjele priznanja uredit će se pravilnikom.

Članak 76.

U znak osobitog i trajnog priznanja za rad na ustroju i organizaciji ukupnog komorskog sustava i unapređenja obrta i obrt­ništva Skupština može na prijedlog predsjednika Komore, 15 članova Skupštine ili Upravnog odbora izabrati počasnog doživotnog člana Komore.

Na način iz stavka 1. iz ovog članka Skupština može izabrati i počasnog doživotnog predsjednika Komore.

Odluku o izboru počasnih članova Skupština donosi većinom glasova svih članova Skupštine.

Počasnim članovima Komore pripada savjetodavni spis na svim sjednicama komorskih tijela.

XX. OPĆI AKTI KOMORE

Članak 77.

Opći akti Komore jesu Statut, pravilnici i drugi akti koje u svojem djelokrugu donose komorska tijela.

Opće akte potpisuje predsjednik tijela koje ga je donijelo.

Članak 78.

Prijedlog za donošenje Statuta, za njegove izmjene i dopune mogu dati predsjednik, Upravni odbor, Nadzorni odbor ili najmanje 15 članova Skupštine.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka upućuje se Upravnom odboru. Ako Upravni odbor prijedlog prihvati, izrađuje se Nacrt Statuta, odnosno njegovih izmjena, te određuje način vođenja i rok trajanja rasprave.

Članak 79.

Opći akti objavljuju se u glasilu Komore, a u »Narodnim novinama« kada je to predviđeno zakonom ili tim općim aktom.

Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objave, a samo kada je to opravdano, može se odrediti da stupaju na snagu u kraćem roku.

XXI. JAVNOST RADA KOMORE

Članak 80.

Rad Komore je javan. Javnost rada Komore ostvaruje se na način određen ovim Statutom i općim aktima Komore.

Javnost rada Komore ostvaruje se i suradnjom sa sredstvima javnog priopćavanja.

Članak 81.

Komora osniva svoja glasila posebnim aktom Upravnog odbora kojim se određuju programska načela i sadržaj glasila te međusobna prava i obveze Komore i izdavača.

Članak 82.

Općim aktom, koji donosi Upravni odbor, određuje se koje su isprave i podaci poslovna tajna, čije bi iznošenje neovlaštenoj osobi zbog njihove naravi i značaja, bilo protivno interesima Komore i njezinih članova.

XXII. KOMORSKI URED

Članak 83.

Za obavljanje stručnih, administrativnih, pomoćnih i drugih poslova osniva se Komorski ured.

Organizacija Komorskog ureda treba odgovarati potrebama i zahtjevima članova Komore te omogućivati stručno, kvalitetno, pravodobno i odgovorno izvršavanje zadaće Komore, utvrđene ovim Statutom i ostalim aktima Komore.

Za zakonito, stručno i uspješno obavljanje poslova i radnih zadataka Komorskog ureda odgovara tajnik Komore.

Organizacija Komorskog ureda uređuje se posebnim aktom koji donosi Upravni odbor, a rad Komorskog ureda i provedbu njegovih zadaća nadzire predsjednik Komore i Upravni odbor.

Članak 84.

Komorski ured obavlja naročito sljedeće zadatke:

1. prati, proučava i analizira društvena i gospodarska kretanja koja su značajna za obrtništvo i malo poduzetništvo,

2. priprema informacije, analize, nacrte akata te obavlja i druge poslove nužne za funkcioniranje tijela Komore,

3. pruža stručnu i drugu pomoć članovima Komore,

4. obavlja i druge stručne administrativne i slične poslove koji proizlaze iz djelokruga Komore.

Članak 85.

Radi pružanja stručne pomoći članovima Komore u Komori se mogu osnivati posebni uredi, agencije i sl. te organizirati stalni stručni kolegiji i seminari za tajnike i druge stručne djelatnike područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika, članove Komore kao i za sve zainteresirane, kada se radi o pitanjima iz obuhvata rada Komore.

XXIII. TAJNIK KOMORE

Članak 86.

Komora ima svog tajnika.

Tajnika Komore imenuje i razrješava Upravni odbor na prijedlog predsjednika Komore.

Za tajnika Komore može biti imenovana osoba koja ima visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva na sličnim poslovima i radnim zadacima, te koja će organizatorskim i drugim stručnim sposobnostima uspješno obavljati posao tajnika Komore.

Tajnik se imenuje na rok od četiri godine i može se ponovno imenovati.

Članak 87.

Tajnik Komore odgovoran je za provedbu politike tijela Komore, izvršavanje njihovih odluka, zaključaka i drugih akata. Tajnik Komore organizira i usklađuje rad tijela Komore, rukovodi radom Komorskog ureda te obavlja druge poslove za koje ga ovlaste tijela Komore.

Članak 88.

Po ovlaštenju predsjednika Komore tajnik Komore osigurava provedbu financijskog proračuna i brine se o upotrebi drugih sredstava, te zastupa Komoru u imovinskim i drugim poslovima.

Članak 89.

Tajnik Komore osigurava koordinaciju u radu između komorskih ureda područnih obrtničkih komora.

Tajnik Komore odgovara za svoj rad predsjedniku Komore, Skupštini i Upravnom odboru.

Članak 90.

Tajnik Komore je djelatnik sa posebnim ovlaštenjima.

Tajnik Komore može svoje pojedine ovlasti u rukovođenju Komorskim uredom prenositi na rukovodeće djelatnike Komorskog ureda.

XXIV. SREDSTVA ZA RAD KOMORE

Članak 91.

Sredstva za rad Komore osiguravaju se iz doprinosa koje plaćaju članovi, prihoda od imovine, naknade za usluge i drugih izvora.

Članak 92.

Visina doprinosa, osnovica za obračunavanje doprinosa, te način i rokovi plaćanja doprinosa određuje se posebnom odlu­kom, koju donosi Skupština.

Članovi Komore dužni su redovito uplaćivati doprinos Komori u visini i na način određen odlukom iz stavka 1. ovog članka.

Zbog neplaćanja komorskog doprinosa mora se pokrenuti postupak prisilne naplate, a Sud časti može izreći jednu od propisanih mjera.

Članak 93.

Prihodi i rashodi komore određuju se financijskim proraču­nom Komore, koji donosi Skupština do kraja tekuće godine za iduću godinu.

Ako Skupština do kraja godine ne donese financijski pro­račun Komore, dužna je donijeti odluku o privremenom financiranju Komore za prvo tromjesečje proračunske godine, te do kraja tog tromjesečja donijeti financijski proračun Komore.

Članak 94.

O financijskom poslovanju Komore podnosi se godišnji obračun Skupštini na prihvaćanje.

Članak 95.

Financijsko poslovanje Komore obavlja se na način propisan zakonom i drugim propisima, ovim Statutom i općim aktima Komore.

XXV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 96.

Za tumačenje ovog Statuta ovlašten je Upravni odbor.

Članak 97.

Područne obrtničke komore i udruženja obrtnika dužni su uskladiti svoj statut, ustroj i akte s odredbama ovog Statuta do 25. srpnja 2002. godine.

Članak 98.

Stupanjem na snagu ovog Statuta ostaju na snazi Pravilnik o polaganju majstorskog ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti i Pravilnik o polaganju pomoćničkog ispita (»Narodne novine« br. 26/98).

Članak 99.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 22. svibnja 2002. godine, dana kojeg je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo utvrdilo usklađenost Statuta sa Zakonom o obrtu.

Ovaj Statut objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Predsjednik
Odbora za praćenje i razvoj
komorskog sustava i Statut
Vitomir Pap, v. r.