2298
Na temelju članka 88. Ustava
Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o
profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je
donio Hrvatski sabor na sjednici 22. studenoga 2002.
Broj: 01-081-02-3687/2
Zagreb, 26. studenoga 2002.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom propisuju prava
osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te
uređuju pojmovi osobe s invaliditetom i smanjene radne sposobnosti, zapošljavanje
i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima,
osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u ustanovi za profesionalnu
rehabilitaciju, zaštitnoj radionici i radnom centru, mjere za poticanje
zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, osnivanje Fonda za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede
odredaba ovoga Zakona.
Invaliditet i smanjena radna
sposobnost
Članak 2.
(1) Osoba s invaliditetom je
prema ovom Zakonu svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno
oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost
zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu.
(2) Osoba s invaliditetom
smanjenih radnih sposobnosti je osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti
osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične
naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim
poslovima ima za posljedicu trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu
mogućnost radno se osposobiti, zaposliti i raditi na tržištu rada pod općim
uvjetima.
(3) Iznimno, osobom s
invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti može se smatrati i osoba s
invaliditetom čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju
smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe ocijeni da je
to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.
Članak
3.
U smislu odredaba članka 2.
ovoga Zakona, osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti je:
1. osoba s invaliditetom,
korisnik novčane naknade do zaposlenja koja je to pravo ostvarila na temelju
propisa o socijalnoj skrbi,
2. osoba s profesionalnom
nesposobnošću za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju,
3. osoba koja je ostvarila pravo
na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih
invalida rata,
4. osoba koja je ostvarila pravo
na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o pravima hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,
5. učenik s teškoćama u razvoju
i učenik s većim teškoćama u razvoju prema propisima o srednjem školstvu,
6.
osoba s invaliditetom starija od 21 godine koja pravo na profesionalnu
rehabilitaciju ili rad ne može ostvariti prema propisima iz točke 1. do 4.
ovoga članka.
Članak
4.
(1)
Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost osoba iz članka 3. točke 1. do 5. ovoga
Zakona utvrđuje tijelo nadležno prema propisima iz tih točaka.
(2)
Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost osoba iz članka 3. točke 6. ovoga
Zakona utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka u prvom
stupnju ured državne uprave nadležan za socijalnu skrb.
(3)
Postupak utvrđivanja invaliditeta i smanjene radne sposobnosti pokreće se na
zahtjev te osobe, odnosno njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika. Poticaj
za podnošenje zahtjeva za pokretanje tog postupka mogu dati izabrani doktor
medicine primarne zdravstvene zaštite, roditelj, socijalni radnik i defektolog.
(4)
O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ureda iz stavka 2. ovoga članka
odlučuje ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.
(5)
Upisom u Hrvatski registar osoba s invaliditetom ne stječu se prava, niti
nastaju obveze predviđene ovim Zakonom.
Članak
5.
U
postupku rješavanja o zahtjevu za utvrđivanje invaliditeta i smanjene radne
sposobnosti, kao i u postupku priznanja prava po ovome Zakonu, primjenjuje se
Zakon o općem upravnom postupku.
II. PROFESIONALNA REHABILITACIJA
Članak 6.
(1) Osoba s invaliditetom ima
pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju (u daljnjem tekstu:
profesionalna rehabilitacija) pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog
vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u
posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagođenim
ili posebnim programima.
(2)
Profesionalna rehabilitacija obuhvaća sljedeće mjere i aktivnosti:
–
utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti,
–
profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih
mogućnosti,
–
analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključenja u rad,
–
procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog
osposobljavanja,
–
radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za
održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u
razdoblju do zapošljavanja,
–
informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu,
–
pojedinačne i skupne programe za unaprjeđenje radno-socijalne uključenosti u
zajednicu,
–
savjetodavne prijedloge o primjeni različitih tehnologija i tehnika u učenju i
radu uz procjenu mogućnosti primjene,
–
pretprofesionalno učenje, planiranje i primjena odabrane tehnologije,
– razvoj motivacije i osposobljavanje
osobe s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije,
– tehničku pomoć, podršku,
praćenje i procjenu rezultata,
– informiranje i podršku u
izvorima financiranja.
(3) Trajanje profesionalne
rehabilitacije ovisi o preostalim radnim sposobnostima i složenosti njezinog
organiziranja i izvođenja.
(4) Profesionalnu rehabilitaciju
osoba s invaliditetom organizira i izvodi ustanova za profesionalnu
rehabilitaciju, srednja škola ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete za
osposobljavanje propisane ovim i drugim zakonom.
(5) Praktični dio
osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod
poslodavca, a iznimno u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili u
specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi.
Članak 7.
(1) O pravu na profesionalnu
rehabilitaciju odlučuje u prvom stupnju područna služba Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje nadležna prema prebivalištu osobe s invaliditetom.
(2) Postupak za priznanje prava
iz stavka 1. ovoga članka pokreće se zahtjevom osobe s invaliditetom, odnosno
njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika. Zahtjevu se prilaže dokaz o
utvrđenom invaliditetu i o smanjenoj radnoj sposobnosti (članak 3.).
(3) O žalbi protiv
prvostupanjskog rješenja ustanove iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Središnja
služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Članak 8.
Osoba s invaliditetom pridonosi
svojoj profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju:
– brigom o svom školovanju i
stručnom osposobljavanju ovisno o dostupnim mogućnostima i svojim sklonostima i
sposobnostima,
– prijavom na oglas o
zapošljavanju za poslove za koje ispunjava predviđene uvjete i u stanju ih je
obavljati te prihvaćanjem ponuđenog zaposlenja na takvim poslovima,
– poštivanjem radne i tehnološke
discipline tijekom stručnog osposobljavanja i rada,
– suradnjom u pitanjima stručnog
osposobljavanja i rada s liječnikom, defektologom, psihologom, socijalnim
radnikom, pravnikom, tehnologom i neposredno nadređenim radnikom,
– prihvaćanjem opravdane ponude
promjene posla, odnosno rasporeda na druge odgovarajuće poslove zbog prestanka
potrebe ili nemogućnosti obavljanja dotadašnjih poslova,
– stručnim osposobljavanjem
tijekom rada, po potrebi i dokvalifikacijom i prekvalifikacijom radi
zadržavanja zaposlenja.
III.
ZAPOŠLJAVANJE I RAD OSOBA S INVALIDITETOM
Uvjeti zapoŠljavanja
Članak 9.
(1) Osobe s invaliditetom
zapošljavaju se i rade na tržištu rada pod općim ili posebnim uvjetima.
(2) Pod općim uvjetima
zapošljavanja smatra se zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom
tržištu rada.
(3) Pod posebnim uvjetima
zapošljavaju se u ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanim radi zapošljavanja
osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: zaštitna radionica) osobe s
invaliditetom koje se na temelju radnih i općih sposobnosti ne mogu zaposliti
na otvorenom tržištu rada ili održati svoje zaposlenje uz primjenu olakšica iz
članka 29. ovoga Zakona.
(4) Pod zapošljavanjem u
posebnim uvjetima smatra se i samozapošljavanje (otvaranje vlastitog obrta,
osnivanje vlastitoga trgovačkog društva i obavljanje samostalne djelatnosti) te
zapošljavanje u obiteljskom gospodarstvu.
ZapoŠljavanje
na otvorenom trŽiŠtu rada
Članak 10.
(1) Tijela državne uprave,
tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvanproračunski fondovi te
pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske dužni
su na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim
uvjetima imati zaposleno:
– do 31. prosinca 2004. najmanje
jednu osobu s invaliditetom na svakih 49 zaposlenih,
– do 31. prosinca 2008. najmanje
jednu osobu s invaliditetom na svaka 32 zaposlena,
– do 31. prosinca 2012. najmanje
jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 zaposlena,
– do 31. prosinca 2016. najmanje
jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 zaposlenih, a
– do 31. prosinca 2020. najmanje
jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 zaposlenih.
(2) Poslodavac koji podliježe
obvezi iz stavka 1. ovoga članka, a nije ispunio tu obvezu, dužan je svakog
mjeseca prilikom isplate plaća uplaćivati u Fond za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom poseban doprinos u visini
0,2% iznosa isplaćenog za taj mjesec za bruto plaće i naknade plaće.
(3) Poslodavac koji ne podliježe
obvezi iz stavka 1. ovoga članka dužan je, osim ako ima zaposlen broj osoba s
invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka, svakog mjeseca prilikom isplate plaća
uplaćivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom poseban doprinos u visini 0,1% iznosa isplaćenog za taj mjesec za
bruto plaće i naknade plaće.
(4) Ministar nadležan za rad i
socijalnu skrb donijet će pravilnik kojim će se utvrditi radna mjesta i
poslovi na kojima, pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, uz zadovoljavanje
ostalih potrebnih uvjeta, prednost imaju osobe sa 100%-tnim invaliditetom.
Odgoda za novoosnovanog poslodavca
Članak 11.
(1) Ministarstvo nadležno za rad
može novoosnovanoj pravnoj osobi u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu
Republike Hrvatske u vremenu uvođenja u rad, a najduže 24 mjeseca od dana
početka rada, odgoditi obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom iz članka 10.
stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Pravna osoba iz stavka 1.
ovoga članka koja traži privremenu odgodu obveze zapošljavanja osoba s
invaliditetom dužna je zahtjev podrobno obrazložiti.
(3) Primjerak rješenja o odgodi
obveze zapošljavanja iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se na znanje i mjesno
nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
SamozapoŠljavanje
i zapoŠljavanje u obiteljskom gospodarstvu
Članak 12.
(1) Zapošljavanjem u posebnim
uvjetima osoba s invaliditetom smatra se i samozapošljavanje te zapošljavanje i
rad u obiteljskom obrtu, trgovačkom društvu ili samostalnoj djelatnosti.
(2) Osoba s invaliditetom iz
stavka 1. ovoga članka te njezin poslodavac imaju prava iz ovoga Zakona i prava
na olakšice i oslobođenja predviđena drugim propisima uz uvjete propisane
člankom 32. ovoga Zakona.
Radni
odnos osobe s invaliditetom
Članak
13.
(1) Osoba s invaliditetom
zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu ili na drugi način predviđen
posebnim propisima i time stječe prava i preuzima obveze iz radnog odnosa i u
svezi s radnim odnosom iz ovoga Zakona, Zakona o radu, drugih propisa,
kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i sporazuma radničkog vijeća i
poslodavca.
(2) Odredbe Zakona o radu koje
se odnose na radnike s profesionalnom nesposobnošću za rad i s neposrednom
opasnošću od nastanka invalidnosti primjenjuju se i na sve druge osobe s
invaliditetom iz članka 3. ovoga Zakona.
(3) Zakonom o radu određeno
najmanje trajanje otkaznog roka za osobu s invaliditetom dodatno se uvećava za
mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba.
(4) Osoba s invaliditetom ima za
svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje
24 radna dana.
(5) Osoba s invaliditetom smije
raditi noću, prekovremeno i u preraspodijeljenom radnom vremenu u skladu s
ocjenom tijela koje je utvrdilo invaliditet i smanjenu radnu sposobnost.
(6) Nositelj osiguranja zapošljavanja
iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona ili druga fizička ili pravna osoba može s
poslodavcem ugovoriti uvjete prilagođavanja osoba s invaliditetom za rad u
svezi s radnim mjestom, radnim vremenom, dužinom trajanja i načinom praćenja
prilagođavanja, stručnim nadzorom, ocjenjivanjem radnih sposobnosti, snošenjem
troškova prilagođavanja i iznosom tih troškova te o drugim međusobnim odnosima.
OČevidnik o zaposlenim osobama s invaliditetom
Članak 14.
(1) O zaposlenim osobama s
utvrđenim invaliditetom (članak 3.) vodi se očevidnik.
(2) Očevidnik vodi Hrvatski
zavod za zapošljavanje.
(3) Sadržaj očevidnika i način
njegova vođenja pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad i socijalnu
skrb.
(4) Poslodavac je dužan
nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostavljati
sljedeće podatke o osobama s utvrđenim invaliditetom koje su kod njega u radnom
odnosu:
– ime, prezime i adresa
prebivališta,
– dan zasnivanja radnog odnosa,
i
– dan prestanka radnog odnosa.
(5) Rok dostavljanja podataka iz
stavka 4. ovoga članka je za osobe zatečene u radnom odnosu 60 dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona, a za novozaposlenu osobu s invaliditetom te za
prestanak radnog odnosa osobe s invaliditetom rok je 30 dana od dana početka
rada, odnosno od dana prestanka radnog odnosa.
Rad u radnom centru
Članak 15.
(1) Osobi s invaliditetom koja
se na temelju radnih i općih sposobnosti ne može zaposliti i održati zaposlenje
u posebnim uvjetima kod poslodavca ili u zaštitnoj radionici može se osigurati
rad u radnom centru.
(2) Osoba s invaliditetom na
radu u radnom centru ima položaj korisnika usluga.
(3) Upućivanje osobe s
invaliditetom na rad u radni centar mogu zahtijevati ta osoba, njezin zakonski
zastupnik ili skrbnik ili druga fizička ili pravna osoba.
(4) O radu osobe s invaliditetom
u radnom centru odlučuje u prvom stupnju područna služba Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje nadležna prema prebivalištu osobe s invaliditetom, a u drugom
stupnju Središnja služba toga Zavoda.
IV. USTANOVA
ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU, ZAŠTITNA RADIONICA I RADNI CENTAR
Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju
Članak 16.
(1) Ustanova za profesionalnu
rehabilitaciju (u daljnjem tekstu: ustanova) je prema ovom Zakonu javna
ustanova osnovana u svrhu organiziranja i izvođenja profesionalne
rehabilitacije osoba s invaliditetom prema odredbama članka 6. stavka 2. ovoga
Zakona.
(2) Ustanovu mogu osnovati
Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, humanitarna
udruga, vjerska zajednica i druga pravna i fizička osoba.
(3) Suglasnost na akt o
osnivanju ustanove daje ministarstvo nadležno za rad i socijalnu skrb.
(4) Ustanova mora za osnivanje i
rad ispunjavati uvjete u pogledu prostora, opreme te stručnih radnika.
(5) Uvjete za osnivanje i rad iz
stavka 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad i
socijalnu skrb.
Članak 17.
Statutom ustanove uređuju se sva
značajna pitanja vezana uz organizaciju i rad ustanove, a osobito: sustav
organizacije, sastav i djelokrug upravnog vijeća, sastav i djelokrug stručnog
vijeća, ovlaštenja ravnatelja te položaj i prava osoba s invaliditetom za
vrijeme profesionalne rehabilitacije u ustanovi.
Članak 18.
(1) Sredstva za rad ustanove
osiguravaju osnivač i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
osoba s invaliditetom.
(2) Ustanova može ostvariti
prihode i pružanjem ugovorenih usluga korisnicima, prodajom proizvoda nastalih
u tijeku profesionalne rehabilitacije te od darova.
ZaŠtitna
radionica
Članak
19.
(1)
Zaštitna radionica osniva se u svrhu zapošljavanja i rada osoba s
invaliditetom.
(2)
Zaštitna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koja zapošljava najmanje
51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih.
(3)
Nadzor nad primjenom odredbe stavka 2. ovoga članka obavlja nadležni inspektor
rada.
Članak
20.
(1)
Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, Hrvatski zavod za
zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat,
humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba.
(2)
Ako su zaštitnu radionicu osnovala dva ili više osnivača njihova međusobna
prava i obveze uređuju se aktom o osnivanju ili ugovorom.
Članak
21.
(1)
Domaći i strani poslodavac može osnovati posebnu radnu jedinicu za
zapošljavanje osoba s invaliditetom.
(2)
Radna jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom ostvarit će status
zaštitne radionice ako zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu
na ukupni broj radnika u radnoj jedinici, a najmanje šest osoba s invaliditetom
te ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obračunska jedinica.
(3)
U slučaju da radna jedinica ostvari status zaštitne radionice na nju se
odgovarajuće primjenjuju odredbe ovoga Zakona ili drugog zakona o zaštitnim
radionicama.
Radni
centar
Članak 22.
(1) Radni centar je prema ovom
Zakonu javna ustanova koja skrbi radom o osobama s invaliditetom koje se ne
mogu zaposliti ili održati zaposlenost u općim ili posebnim uvjetima na
otvorenom tržištu rada ili u zaštitnim radionicama.
(2)
Osobom s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka smatra se osoba koja ne
postiže radni učinak veći od 50% primjeren njezinoj dobi, stručnoj spremi i
uvjetima rada.
(3)
Radni centar osniva se i radi radno-terapijskih aktivnosti u okviru
habilitacije i rehabilitacije osoba s invaliditetom.
(4)
Radni centar mora imati na radu najmanje 80% osoba s invaliditetom u odnosu na
broj osoba u radnom odnosu.
(5)
Radni centar mora za svoj rad ispunjavati uvjete u pogledu prostora, opreme te
stručnih radnika.
(6)
Uvjete za rad iz prethodnog stavka pravilnikom propisuje ministar nadležan za
rad i socijalnu skrb.
Članak
23.
(1) Radni centar može uz
suglasnost ministra nadležnog za rad i socijalnu skrb osnovati svaka domaća i
strana fizička i pravna osoba.
(2) Radni centar može se
osnovati kao posebna ustrojstvena jedinica zaštitne radionice.
(3) Sredstva za rad radnog
centra osiguravaju osnivač i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba s invaliditetom.
(4) Radni centar može primati
darove domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba.
V. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Upravno
vijeĆe
Članak 24.
(1) Radom ustanove iz članka 16.
ovoga Zakona, zaštitne radionice i radnog centra upravlja upravno vijeće.
(2)
Broj i sastav članova upravnog vijeća utvrđuje se aktom o osnivanju ili
statutom.
(3)
Predsjednika i članove upravnog vijeća imenuje osnivač.
(4)
Upravno vijeće imenuje se na vrijeme od četiri godine.
(5) Radom zaštitne radionice osnovane
kao trgovačko društvo upravlja se na način propisan Zakonom o trgovačkim društvima.
Članak 25.
(1)
Upravno vijeće raspravlja i odlučuje o svim pitanjima predviđenim zakonom i
aktom o osnivanju.
(2)
Rad upravnog vijeća je javan, osim kada se raspravlja i odlučuje o pitanjima
vezanim uz osobne podatke, kao i o pitanjima i činjenicama čijim bi iznošenjem
u javnost moglo doći do nanošenja moralne, poslovne i materijalne štete
ustanovi, zaštitnoj radionici ili drugoj fizičkoj i pravnoj osobi.
(3) Statutom se pobliže utvrđuje u kojim
slučajevima je isključena javnost.
StruČno vijeĆe
Članak 26.
(1) Stručno vijeće obvezno se
osniva u ustanovi, zaštitnoj radionici i radnom centru ako je broj osoba s
invaliditetom na osposobljavanju ili radu veći od 30.
(2)
Djelokrug, imenovanje i sastav stručnog vijeća određuju se aktom o osnivanju
ili statutom.
(3)
Rad stručnog vijeća je zatvoren za javnost kad se raspravlja o osobnim stvarima
osobe s invaliditetom, kao i u slučajevima utvrđenim statutom.
Ravnatelj
Članak
27.
(1)
Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje te predstavlja i zastupa ustanovu,
zaštitnu radionicu osnovanu kao ustanovu i radni centar.
(2)
Ravnatelja imenuje upravno vijeće na vrijeme od četiri godine uz prethodnu
suglasnost osnivača. Ista osoba može se ponovo imenovati za ravnatelja.
(3)
Za ravnatelja može biti imenovan hrvatski državljanin koji ima visoku stručnu
spremu društvenog smjera i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Odgovornost
za obveze
Članak 28.
(1) Ustanova iz članka 16. ovoga
Zakona, zaštitna radionica osnovana kao ustanova i radni centar odgovaraju za
obveze cijelom svojom imovinom.
(2) Osnivač ustanove iz stavka
1. ovoga članka solidarno i neograničeno odgovara za njezine obveze.
VI. OLAKŠICE PRI ZAPOŠLJAVANJU
OSOBA S INVALIDITETOM NA OTVORENOM TRŽIŠTU RADA I POD POSEBNIM UVJETIMA
OlakŠice
pri zapoŠljavanju
Članak 29.
(1)
Poslodavac koji zapošljava osobe s invaliditetom ima pravo na olakšice predviđene
poreznim propisima, pravo na novčani poticaj i na poticaje predviđene posebnim
ugovorom o zapošljavanju osobe s invaliditetom sklopljenim s Fondom za
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskim
zavodom za zapošljavanje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, nadležnom
službom socijalne skrbi, jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave
ili s drugim poslodavcem (u daljnjem tekstu: nositelj osiguranja zapošljavanja).
Ova prava poslodavcu pripadaju bez obzira na to je li osoba s invaliditetom
bila prethodno prijavljena u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje.
(2)
Poticaji iz stavka 1. ovoga članka ugovoreni s nositeljem osiguranja
zapošljavanja su jednokratna materijalna davanja, sredstva za prilagodbu
radnog mjesta i uvjeta rada, kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima
namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za
zapošljavanje osobe s invaliditetom te sredstva naknade razlike zbog smanjenog
radnog učinka ili za sufinanciranje dijela plaće osobnog asistenta (pomagača u
radu) osobe s invaliditetom u tijeku rada.
NovČani
poticaj
Članak 30.
(1) Poslodavac koji zaposli
nezaposlenu osobu s invaliditetom utvrđenim prema odredbama ovoga Zakona, osim
poslodavca iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, ima pravo na novčani poticaj.
(2)
Novčani poticaj se određuje u visini uplaćenog obveznog doprinosa na plaće
utvrđenog po propisima o obveznom mirovinskom osiguranju na temelju
generacijske solidarnosti, uplaćenog obveznog doprinosa na plaće utvrđenog po
propisima o osnovnom zdravstvenom osiguranju te uplaćenog obveznog doprinosa na
plaće utvrđenog prema zakonu koji uređuje posredovanje pri zapošljavanju i
prava za vrijeme nezaposlenosti.
(3)
Zahtjev za isplatu novčanog poticaja poslodavac podnosi Fondu za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zahtjevu se obvezno
prilaže obračun novčanog poticaja s podacima o osobama s invaliditetom i o
uplaćenim doprinosima na plaću za te osobe, zatim dokaz da su za sve radnike
uplaćeni ti doprinosi, primjerci obračuna plaće osoba s invaliditetom, a prvi
put i dokazi o zapošljavanju i o invaliditetu.
(4)
Poslodavac može zahtjev za isplatu novčanog poticaja podnijeti po isteku
mjeseca ili tromjesečja. Novčani poticaj se isplaćuje u roku od 30 dana od dana
podnošenja zahtjeva s obveznim prilozima.
(5)
Ovlašćuje se Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom da javno objavi način ostvarivanja prava na novčani poticaj te da
putem nadležnih upravnih tijela kod poslodavca nadzire pravilnost obračuna
novčanog poticaja i vjerodostojnost priloženih dokaza.
Sredstva
posebne namjene
Članak
31.
(1)
Zaštitna radionica može primati pomoći i darove u novcu ili materijalnim
sredstvima.
(2)
Namjenu pomoći, odnosno dara određuje darovatelj.
(3)
Pomoć i darovi u novcu ne smiju se koristiti za isplate radnicima koje se prema
poreznim propisima smatraju dohotkom.
(4)
Pomoći i darove u novcu ili drugim materijalnim sredstvima zaštitna radionica
vodi i koristi kao sredstva posebne namjene.
(5)
Sredstva posebne namjene vode se na posebnom računu. Korisnici sredstava
posebnog računa iz stavka 1. ovoga članka dužni su za svaku financijsku godinu
donijeti i Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje dostaviti
financijsko izvješće o prihodima i rashodima sredstava posebne namjene.
(6)
Novčana sredstva posebne namjene iz stavka 1. ovoga članka koja nisu utrošena
za namjene iz stavka 2. ovoga članka moraju se uplatiti u Fond za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Samostalna
djelatnost i obiteljsko gospodarstvo
Članak 32.
(1) Pravo na porezna i carinska
oslobođenja i olakšice predviđene carinskim i poreznim propisima, kao i prava
i olakšice predviđene ovim Zakonom i drugim propisima pripadaju i osobama s
invaliditetom koje obavljaju samostalnu djelatnost u smislu poreznih propisa te
osobama koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino, glavno ili
dopunsko zanimanje.
(2)
Prava iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i roditelju, bračnom drugu ili
djetetu osobe s invaliditetom koji s tom osobom zasnuje radni odnos u svojstvu
obrtnika ili jedinog osnivača trgovačkog društva te koji prema toj osobi
ispunjava obveze poslodavca iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom.
(3)
Prava iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i roditelju, bračnom drugu ili
djetetu osobe s invaliditetom starije od 15 godina i mlađe od 65 godina
(muškarac), odnosno 60 godina (žena) koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao
jedino, glavno ili dopunsko zanimanje i koji za osobu s invaliditetom kao člana
kućanstva plaća obvezne doprinose za zdravstveno osiguranje i za mirovinsko
osiguranje.
(4)
Potvrdu o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. i 3. ovoga članka izdaje na zahtjev
poslodavca i poljoprivrednika ured državne uprave nadležan za rad. Zahtjevu se
prilažu isprave kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta.
VII. FOND ZA PROFESIONALNU
REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
Članak 33.
(1) Fond za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Fond)
je javna ustanova koju uredbom osniva Vlada Republike Hrvatske.
(2)
Fondom upravlja upravno vijeće od najmanje sedam članova koje imenuje i
razrješuje Vlada Republike Hrvatske tako da budu zastupljeni predstavnici
poslodavaca, sindikata i udruga invalida.
(3)
Odluke upravnog vijeća izvršava ravnatelj Fonda, kojeg imenuje Vlada Republike
Hrvatske.
(4)
Prihodi Fonda su sredstva iz državnog proračuna, sredstva posebnog doprinosa
(članak 10. stavak 2. i 3.), neutrošena sredstva posebne namjene (članak 31.),
drugi prihodi ostvareni na temelju zakona i drugih propisa te darovi i pomoći u
novcu domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba.
(5)
Fond obavlja poslove:
–
provođenja politike razvitka i unaprjeđivanja profesionalne rehabilitacije i
zapošljavanja osoba s invaliditetom,
–
financiranja ili sufinanciranja ustanova iz članka 16. ovoga Zakona i radnih
centara,
–
isplate novčanog poticaja,
–
sufinanciranja programa za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom,
–
nadzora ostvarivanja prava na novčani poticaj i korištenja drugih sredstava
Fonda,
– druge poslove predviđene uredbom o osnivanju Fonda i
statutom Fonda.
Članak 34.
(1)
Nadzor nad korištenjem sredstava Fonda obavlja nadležna inspekcija sukladno
posebnom zakonu.
(2)
Fond je ovlašten pozvati korisnika sredstava Fonda da u roku koji ne može biti
kraći od tri radna dana, ni duži od osam radnih dana otkloni greške u obračunu
novčanog poticaja ili u zahtjevu za odobrenje sredstava Fonda po drugoj osnovi,
ili da priloži nedostajuće dokaze.
(3)
Korisnik sredstava Fonda dužan je Fondu naknaditi štetu:
–
ako je sredstva Fonda ostvario na osnovi neistinitih ili netočnih podataka ili
na drugi protupravni način, odnosno u većem opsegu nego što mu pripadaju,
– ako je sredstva Fond koristio protivno
namjeni radi koje su mu odobrena.
(4) Korisnik sredstava Fonda
dužan je Fondu vratiti sredstva stečena bez pravne osnove.
VIII. KAZNENE ODREDBE
Članak
35.
(1)
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba:
1.
koja ne uplati poseban doprinos, a bila ga je dužna uplatiti (članak 10. stavak
2. i 3.),
2.
koja prema osobi s invaliditetom postupi protivno odredbama članka 13.,
3. koja ne dostavi podatke o osobama s invaliditetom
(članak 14.),
4. koja sredstva posebne namjene koristi nenamjenski
(članak 31. stavak 2. i 3.),
5. koja sredstva posebne namjene ne vodi na posebnom
računu (članak 31. stavak 5.),
6. koja ne donese ili ne dostavi godišnje financijsko
izvješće o sredstvima posebne namjene (članak 31. stavak 5.),
7.
koja u Fond ne uplati neutrošena sredstva posebne namjene (članak 31. stavak
6.).
(2)
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga
članka kaznit će se poslodavac - fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
IX. NADZOR
Članak 36.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada
i općih akata, kao i nadzor nad stručnim radom ustanove iz članka 16. ovoga
Zakona, zaštitne radionice i radnog centra obavlja Ministarstvo rada i
socijalne skrbi.
(2) Sadržaj i način provedbe
nadzora iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za
rad i socijalnu skrb.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
Zaštitna radionica dužna je broj
zaposlenih osoba s invaliditetom uskladiti s odredbama članka 19. stavka 2.
ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 38.
Zaštitna radionica dužna
je svoj statut uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 39.
Vlada Republike Hrvatske donijet
će uredbu iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 40.
Ministar nadležan za rad i
socijalnu skrb donijet će pravilnike iz članka 14. stavka 3., članka 16. stavka
5., članka 22. stavka 6. i članka 36. stavka 2. ovoga Zakona u roku od devet
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 41.
Fond će odluku o načinu ostvarivanja prava na novčani poticaj iz
članka 30. ovoga Zakona donijeti i objaviti u »Narodnim novinama« u roku od dva
mjeseca od dana početka rada ravnatelja Fonda.
Članak 42.
Novčani poticaj iz članka 30.
ovoga Zakona počinje se isplaćivati u roku od mjesec dana od dana objavljivanja
odluke iz članka 41. ovoga Zakona.
Članak 43.
Danom stupanja na snagu ovoga
Zakona prestaju važiti Zakon o poduzećima za zapošljavanje invalida (»Narodne
novine«, br. 57/89. i 26/93.) i Zakon o određivanju poslova i radnih zadataka
na kojima se zapošljavaju slijepi invalidi rada odnosno slijepe invalidne osobe
(»Narodne novine«, br. 12/79. i 26/93.).
Članak 44.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
Klasa: 100-03/02-01/01
Zagreb, 22. studenoga 2002.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.