HRVATSKI SABOR

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 6. prosinca 2002.

Broj: 01-081-02-3855/2
Zagreb, 11. prosinca 2002.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O POREZU NA DOHODAK

Članak 1.

U Zakonu o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 127/00.) u članku 3. stavku 1. iza zareza dodaju se riječi: »umanjen za iznos plaća novozaposlenih i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (članak 43.).«

Članak 2.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 15% od porezne osnovice do visine umnoška faktora 2,0 i osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 2,0 i umnoška faktora 4,5 i osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 4,5 i umnoška faktora 14,0 i osnovnoga osobnog odbitka te po stopi 45% na poreznu osnovicu iznad umnoška faktora 14,0 i osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.«

Članak 3.

U članku 6. stavku 1. iza riječi: »ako to nije djelatnost poreznog obveznika« stavlja se zarez i dodaju riječi: »premije osiguranja za dokup dijela mirovine koje uplaćuju poslodavci za svoje zaposlenike«.

U stavku 2. dodaje se točka 2.7. koja glasi:

»2.7. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, odnosno troškove kojih snose same fizičke osobe.«

U stavku 3. riječi: »osiguranja života« zamjenjuju se riječima: »životnog osiguranja«.

Članak 4.

U članku 7. točka 11. mijenja se i glasi:

»11. primitke do propisanih iznosa, a po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost u neprofitnim organizacijama uz naknadu,«.

Iza točke 11. dodaje se nova točka 12. koja glasi:

»12. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, a do propisanih iznosa,«.

Dosadašnje točke 12. i 13. postaju točke 13. i 14..

Članak 5.

U članku 9. stavak 7. briše se.

Dosadašnji stavak 8. koji postaje stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Izdacima pri utvrđivanju dohodaka tuzemnih poreznih obveznika smatraju se i tijekom poreznog razdoblja u tuzemstvu uplaćene premije životnog osiguranja koje imaju obilježja šted­nje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima, do visine 0,7 osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.«.

Dosadašnji stavci 9. i 10. postaju stavci 8. i 9.

Članak 6.

U članku 10. stavku 1. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi: », a i od osiguranja«.

U stavku 2. iza točke 4. briše se točka, stavlja zarez i dodaje točka 5. koja glasi:

»5. dohodak od osiguranja .«

U stavku 3. iza točke 7. briše se točka, stavlja zarez i dodaju točke 8. i 9. koje glase:

»8. dohodak od kapitala koji se isplaćuje u tuzemstvu ili je ostvaren u pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem, odnosno prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu,

9. dohodak od osiguranja koji se isplaćuje u tuzemstvu ili je ostvaren od tuzemnog osiguravatelja.«

Članak 7.

U članku 12. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:

»2. mirovine posloprimaca ostvarene na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje (obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitaliziranje štednje) i drugi oblici dohotka iz prijašnjih odnosa po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira da li ih isplaćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe,«.

Iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

»3. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine,«.

Dosadašnje točke 3., 4. i 5. postaju točke 4., 5. i 6.

Članak 8.

U članku 13. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće.«

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Izdacima iz stavka 1. ovoga članka koji se mogu odbiti prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza po toj osnovi smatraju se i premije osiguranja iz članka 9. stavka 8. ovoga Zakona, koje poslodavac obustavlja i uplaćuje pri obračunu i isplati plaće.«

Članak 9.

U članku 15. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća koriš­te­nje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu.«

Članak 10.

U članku 18. iza stavka 13. dodaje se stavak 14. koji glasi:

»(14) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15. ovoga Zakona, smatraju se i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.«.

Članak 11.

U članku 26. stavku 2. na kraju rečenice briše se točka, stav­lja zarez i dodaju riječi: »te izuzimanja fizičkih osoba koje obav­ljaju djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koja podliježe porezu na dobit«.

Članak 12.

Iza članka 26. dodaje se podnaslov: »16.a Dohodak od osiguranja« i članak 26.a koji glasi:

»Članak 26.a

(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaćenih i porezno priznatih premija životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u slučaju otkupa polica životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja.

(2) Pri utvrđivanju dohotka prema stavku 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci, a ni osobni odbitak poreznog obveznika.

(3) Uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iskazuju se s valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preračunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici dužni su o uplaćenim porezno priznatim premijama osiguranja i isplaćenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane evidencije i izvješća.«

Članak 13.

U članku 29. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:

»(1) Tuzemnim poreznim obveznicima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 3. stavku 1. ovoga Zakona, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.500,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Tuzemnim poreznim obveznicima se kod ostvarene mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa u 1. i 2. stup mirovinskog osiguranja i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdob­lju, a najviše do 2.550,00 kuna mjesečno.

(2) Tuzemni porezni obveznici mogu odbiti i osobni odbitak:

1. 0,4 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšega bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju,

2. za uzdržavanu djecu: 0,42 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,59 za drugo, 0,84 za treće, 1,17 za četvrto, 1,59 za peto, 2,09 za šesto, 2,67 za sedmo, 3,34 za osmo, 4,09 za deveto i 5,0 za deseto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka povećava se za 1,0 u odnosu na faktor osobnog odbitka za prethodno dijete,

3. 0,25 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.

(3) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom dje­com iz stavka 2. ovoga članka smatraju se fizičke osobe čiji dohodak i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos petorostrukoga osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, na godišnjoj razini.

(4) Osobni odbitak poreznog obveznika utvrđuje se kao zbroj osnovnoga osobnog odbitka prema stavku 1. i osobnog odbitka prema stavku 2. ovoga članka.

(5) Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga te preci i potomci u izravnoj liniji, a i bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju.«

Iza stavka 8. dodaju se stavci 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. koji glase:

»(9) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak iz stavka 4. ovoga članka može uvećati u poreznom razdoblju i za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala u Republici Hrvatskoj, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje pod uvjetom da ti izdaci nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja te ako nisu financirani iz dobivenih darovanja.

(10) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak iz stavka 4. ovoga članka uvećava i za ulaganja na ime kupnje ili gradnje stambenog prostora (stana ili kuće) za potrebe svojega trajnog stanovanja. Osobni odbitak se uvećava i za investicijska održavanja na postojećem stambenom prostoru poreznog obveznika ili njegovoga bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja. Porezni obveznik je za korištenje toga osobnog odbitka obvezan predočiti vjerodostojne isprave.

(11) Osobni odbitak iz stavka 10. ovoga članka iznosi u poreznom razdoblju do 12.000,00 kuna.

(12) Ako porezni obveznik kupnju i gradnju stambenog prostora, odnosno investicijska održavanja postojećega stambenog prostora financira sredstvima namjenskoga stambenog kredita, otplata kamata po tom kreditu se pod uvjetom iz stavka 11. ovoga članka, smatra osobnim odbitkom. U tom slučaju ne može koristiti osobni odbitak za te namjene na temelju stvarno nastalih izdataka prema stavku 10. ovoga članka.

(13) Osobni odbitak tuzemnoga poreznog obveznika iz stav­ka 4. ovoga članka može se uvećati i za iznos u visini 50% pla­ćene slobodno ugovorene najamnine za potrebe trajnog stanovanja u stambenom prostoru najmodavca, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje. Pravo na taj osobni odbitak porezni obveznik može koristiti pod uvjetom da nema riješeno stambeno pitanje, a dokazuje ga vjerodostojnim ispravama (ugovorom, dokazima o plaćanju najamnine i drugim).

(14) Poreznim obveznicima se osobni odbitak uvećava i za darovanja dana u naravi i u novcu doznačenom na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen konačni porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.

(15) Osobni odbitak prema stavku 9. – 14. ovoga članka priznaje se nakon osobnog odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a u konačnom obračunu poreza na dohodak, na temelju podnesene godišnje porezne prijave.«

Članak 14.

U članku 30. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 15% od godišnje porezne osnovice do visine 2,0 osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između 2,0 i 4,5 osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku godišnje porezne osnovice između 4,5 i 14,0 osnovnoga osobnog odbitka i po stopi 45% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14,0 osnovnoga osobnog odbitka.

(3) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 3. ovoga Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim oblicima dohotka te utvrđuju razlike.«

Članak 15.

U članku 31. stavku 3. točka 7. mijenja se i glasi:

»7. dohotka od imovine, osim dohotka od imovine iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona,«.

U stavku 4. na kraju rečenice brišu se riječi: »na propisan način.« i dodaju riječi: »a i predujam doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka prema stavku 3. točki 1., 2., 3. i 6. ovoga članka, a na način propisan ovim Zakonom i posebnim propisima«.

U stavku 5. iza riječi: »plati porez po osnovi nesamostalnog rada«, dodaju se riječi: »ili da naknadno plati doprinose za obvezna osiguranja,«.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario samo oblike dohotka iz stavka 3. ovoga članka, osim za dohodak iz stavka 3. točke 7. ovoga članka, može podnijeti godišnju poreznu prijavu radi:

1. ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak ili dio osobnog odbitka iz članka 29. i članka 40. ovoga Zakona,

2. prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje, odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,

3. prava na umanjenje porezne osnovice za izdatke nastale pri ostvarivanju primitaka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona,

4. prava na povrat više plaćenih doprinosa za obvezna osiguranja po posebnom propisu,

5. drugih prava propisanih zakonima.«

Članak 16.

 U članku 32. stavku 1. riječi: »stavka 1. i 2.« zamjenjuju se riječima: »stavka 1., 2. i 3.«

Članak 17.

 U članku 33. stavci 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:

»(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 13. stavku 1. i 3. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 15% od mjesečne porezne osnovice do visine 2,0 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između 2,0 i 4,5 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 35% na razliku mjesečne porezne osnovice između 4,5 i 14,0 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 45% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad 14,0 osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koji kod isplatitelja ne traje duže od 10 dana (80 sati) i primitak nije veći od 1.500,00 kuna mjesečno, obračunava poslodavac, od osnovice primitka umanjenog za obvezne doprinose za socijalna osiguranja po posebnim propisima, po stopi od 15% bez obračunavanja osobnog odbitka iz članka 29. ovoga Zakona.«

Članak 18.

 U članku 36. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Predujam poreza prema stavku 2. ovoga članka obraču­nava i uplaćuje porezni obveznik, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu (bez posredovanja tuzemnog isplatitelja). Inozemni dohodak se preračunava u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kada je dohodak ostvaren.«

Članak 19.

 U članku 37. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

 »(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine predujmovi poreza plaćaju se prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Pri utvrđivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika. Predujam poreza na dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz članka 35. ovoga Zakona, a po stopi od 15%. Utvrđeni predujam poreza smatra se konačnim porezom, pa porezni obveznik za ovaj dohodak ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

 (2) Kod dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 23. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj dohotka, odnosno sam porezni obveznik (kod izravnog iznajmljivanja), pri svakoj naplati najamnine i istodobno s naplatom, od ukupne naknade umanjene za priznate izdatke, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak poreznog obveznika. Utvrđeni predujam poreza smatra se konačnim porezom, pa porezni obveznik za ovaj dohodak ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.«

U stavku 4. riječi: »pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni« zamjenjuju se riječima: »pa porezni obveznici za taj dohodak ne mogu«.

Stavak 5. briše se.

Članak 20.

 U članku 38. stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.

Članak 21.

Iza članka 38. dodaje se podnaslov: »10. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od osiguranja« i članak 38.a koji glasi:

»Članak 38.a

(1) Predujam poreza na dohodak od osiguranja obračuna­vaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka, istodobno s isplatom, kao porez po odbitku.

(2) Predujam poreza plaća se od osnovice primitka u visini uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja, odnosno u visini isplaćene svote, po stopi od 15%, bez umanjenja osnovice za osobni odbitak poreznog obveznika.

(3) Uplaćeni predujam prema stavku 2. ovoga članka smatra se konačnim porezom za porezno razdoblje, pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu.«

Članak 22.

Ispred članka 39. u podnaslovu riječi: »i članova njihovih obitelji« brišu se.

Članak 23.

 U članku 40. stavku 1. točki 2. riječi: »3.125,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »3.000,00 kuna«.

U točki 2. riječi: »2.500,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »2.250,00 kuna«.

 Stavak 3. mijenja se i glasi:

 »(3) Osobni odbitak prema stavku 1. i 2. ovoga članka priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a tijekom poreznog razdoblja koristi se osobni odbitak iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.«

Članak 24.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»(1) Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza, Porezna uprava dužna je tijekom godine prikupljati podatke o oporezivim primicima fizičkih osoba, pratiti promet dobara i obavljati sve druge potrebne radnje.

(2) Porezna uprava dužna je dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja, a i druge neoporezive primitke i potraživanja, uspoređivati s podacima o nabavljenojnepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.

(3) Ako Porezna uprava u tijeku postupka prikupljanja podataka i njihove usporedbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi dohodak, kao razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje.

(4) Dohodak utvrđen prema stavku 3. ovoga članka pripisuje se ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala i od osiguranja, u poreznom razdoblju u kojemu je taj dohodak utvrđen i oporezuje prema propisima koji važe u tom poreznom razdoblju.

(5) Za svrhe iz stavka 1. i 2. ovoga članka Porezna uprava je obvezna ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela državne uprave i evidencija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.«

Članak 25.

 U članku 49. iza točke 5. dodaju se točke 6. i 7. koje glase:

 »6. oblik i sadržaj evidencija i izvješća o uplaćenim porezno priznatim premijama životnog, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (članak 26. a stavak 4.),

 7. mogućnosti i načine korištenja osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane članove njegove uže obitelji (članak 29. i članak 40. stavak 1.),«.

Dosadašnje točke 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. postaju točke 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15.

U dosadašnjoj točki 11. koja postaje točka 13. riječi u zagradi: »i člankom 38. stavkom 1. do 5.« zamjenjuju se riječima: »člankom 38. stavkom 1. do 5. i člankom 38.a«.

Članak 26.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2003.

Klasa: 410-01/02-01/03
Zagreb, 6. prosinca 2002.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.