582
Na
temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o psihološkoj djelatnosti, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14.
ožujka 2003.
Broj:
01-081-03-969/2
Zagreb, 20. ožujka 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I.
OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovim se
Zakonom uređuje sadržaj, područje primjene, uvjeti i načini obavljanja te
organizacija i nadzor psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
Članak 2.
Psihološka djelatnost je sustav pojedinačno ili skupno
usmjerenih stručnih postupaka, mjera i sredstava utemeljen na načelima i
spoznajama psihološke znanosti i prakse koji obuhvaća:
(a) psihološku dijagnostiku – odnosno utvrđivanje
psihičkih i psihomotoričkih svojstava i potencijala pojedinaca te psihosocijalnih
karakteristika skupina i organizacija u svrhu objašnjavanja i predviđanja
njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te
planiranja i provođenja psiholoških tretmana,
(b) psihološke tretmane i savjetodavni rad – odnosno
postupke namijenjene zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja
pojedinaca i skupina, te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom
iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske
djelotvornosti,
(c) edukacijske aktivnosti – koje uključuju izobrazbu
pojedinaca i skupina u ovladavanju općim i specifičnim psihološkim znanjima i
vještinama s ciljem stjecanja psihološke naobrazbe, poboljšavanja osobne
djelotvornosti i djelotvornosti u radu s ljudima,
(d) psihološka stručna istraživanja – psihičkih i
psihosocijalnih procesa i stanja pojedinaca i skupina u cilju produbljivanja
spoznaja o zakonitostima psihičkog i psihosocijalnog djelovanja te procjeni
društvenih potreba i posljedica ekonomskih ili društvenih inicijativa,
(e) psihološku evaluaciju – svih psiholoških i drugih
postupaka i tretmana koji se tiču pojedinca, grupe ili organizacije i koji mogu
imati psihičke ili psihosocijalne posljedice.
Članak 3.
Opći cilj psihološke djelatnosti je unapređivanje
kvalitete života pojedinaca, skupina i ljudske zajednice.
Psihološka djelatnost uključena je u sva područja
ljudskog života, a posebice u ona koja se odnose na rad i organizaciju rada,
zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, odgoj i
obrazovanje, istraživanje, zdravstvo, šport, socijalnu skrb, promet, pravosuđe,
vojsku i policiju.
Članak
4.
Riječ
psiholog i njezina izvedenica u pravnom prometu mogu se upotrebljavati samo
sukladno odredbama ovoga Zakona.
II.
UVJETI ZA OBAVLJANJE PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI
Članak
5.
Psihološkom
djelatnošću kao zanimanjem mogu se baviti samo psiholozi.
Članak
6.
Psiholog
je osoba koja je završila dodiplomsko obrazovanje namijenjeno izobrazbi
psihologa.
Psihološku
djelatnost iz članka 2. ovoga Zakona mogu obavljati psiholozi na temelju
osnovne i posebne dopusnice koju na zahtjev psihologa izdaje Hrvatska
psihološka komora (u daljnjem tekstu: Komora).
Osnovna dopusnica izdaje se psihologu nakon
položenoga stručnog ispita.
Članak 7.
Za
obavljanje psihološke djelatnosti koja nije obuhvaćena dodiplomskim
obrazovanjem i obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada u područjima kliničke,
zdravstvene, penološke, forenzičke, vojne, pedagoške i školske psihologije, te
psihologije rada, športa, socijalne skrbi, profesionalne orijentacije i
medicine rada, psiholog uz osnovnu mora steći i posebnu dopusnicu.
Posebna
dopusnica može se steći na temelju završenoga odgovarajućeg osposobljavanja u
ustanovi s odgovarajućim programom.
Uvjete
i kriterije za stjecanje i obnavljanje osnovne i posebne dopusnice te poslove
za koje je potrebna posebna dopusnica propisuje Komora.
Članak
8.
Opće i
posebne dopusnice izdaju se na vrijeme od šest godina i obnavljaju na zahtjev
psihologa uz predočenje dokaza o stručnom usavršavanju tijekom proteklog razdoblja.
Komora
može oduzeti psihologu opću ili posebnu dopusnicu ako:
– u propisanom roku ne obnovi dopusnicu,
– povrijedi odredbe ovoga Zakona,
– povrijedi Kodeks psihološke etike,
– obavlja
psihološku djelatnost nestručno uslijed neznanja i nehaja,
– u obavljanju psihološke
djelatnosti učini kazneno djelo za koje mu je pravomoćnom presudom izrečena
kazna zatvora.
Članak
9.
Rješenje
o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju dopusnice donosi Komora.
Protiv
rješenja iz stavka 1. ovoga članka psiholog može podnijeti žalbu Ministarstvu
rada i socijalne skrbi.
Žalba
odgađa izvršenje rješenja.
Protiv
rješenja o žalbi može se pokrenuti upravni spor.
Članak
10.
Sadržaj
i obrazac dopusnice propisuje Komora.
III.
NAČIN OBAVLJANJA PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI
Članak
11.
Psiholog
može obavljati psihološku djelatnost u privatnoj praksi ili po osnovi ugovora s
drugim pravnim osobama.
Psihološku
djelatnost u privatnoj praksi može zajednički obavljati više psihologa (grupna
privatna psihološka praksa).
Članak
12.
Psiholog
može obavljati privatnu psihološku praksu pod sljedećim uvjetima:
– da ima odgovarajuću dopusnicu,
– raspolaže odgovarajućim prostorom i opremom,
– ima poslovnu sposobost,
– da je radno
sposoban za obavljanje privatne psihološke prakse,
– da nije u
radnom odnosu s punim radnim vremenom, odnosno da ne obavlja neku drugu
samostalnu djelatnost.
Zahtjev
za obavljanje privatne psihološke prakse podnosi se Komori koja rješenjem
izdaje odobrenje za rad nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.
ovoga članka.
Članak 13.
Komora vodi imenik psihologa koji obavljaju privatnu
psihološku praksu.
Sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga
članka propisat će Komora.
Članak 14.
Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:
– odjavom privatne psihološke
prakse,
– po sili zakona,
– i rješenjem Komore.
Rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne
prakse donosi Komora.
Članak 15.
Psiholozi koji obavljaju privatnu praksu mogu
privremeno obustaviti poslovanje zbog bolesti, vojne obveze ili drugoga opravdanog
razloga.
O privremenoj obustavi poslova mora se obavijestiti
Komora.
Članak 16.
Odobrenje za obavljanje privatne prakse prestaje po
sili Zakona ako psiholog koji ima odobrenje za rad:
– umre,
– izgubi potpuno ili djelomično
poslovnu sposobnost,
– zasnuje radni odnos s punim radnim vremenom,
– bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen za kazneno djelo učinjeno u
toj djelatnosti ili u svezi s tom djelatnošću,
– izgubi opću ili posebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje
poslova.
Članak 17.
Protiv rješenja o davanju, odnosno prestanku
odobrenja za obavljanje privatne prakse žalba se podnosi Ministarstvu rada i
socijalne skrbi.
Žalba
odgađa izvršenje rješenja.
Protiv
rješenja o žalbi može se pokrenuti upravni spor.
Članak
18.
Psiholozi
koji obavljaju privatnu psihološku praksu mogu privremeno obustaviti poslovanje
zbog bolesti, vojne obveze ili drugog razloga propisanog ovim Zakonom i
propisima Komore.
Članak
19.
Cijenu
psiholoških usluga u privatnoj psihološkoj praksi utvrđuje Komora.
Članak
20.
Pri
obavljanju psihološke djelatnosti psiholog je obvezan djelovati sukladno
Kodeksu etike psihološke djelatnosti.
Članak
21.
Korisnik
psiholoških usluga ima pravo upoznati se s rezultatima procjene vlastitoga
psihičkog stanja, u skladu s Kodeksom etike psihološke djelatnosti.
Članak
22.
Podatke
o psihičkom i zdravstvenom stanju korisnika psiholoških usluga, uzrocima,
okolnostima i posljedicama tog stanja psiholog je dužan čuvati kao
profesionalnu tajnu.
Podatke iz stavka 1. ovoga članka dužne su čuvati kao
profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u njihovoj
djelatnosti.
Članak 23.
O podacima za koje postoji obveza profesionalne tajne
psiholog može izvijestiti stručnjake kojima su isti potrebni za osiguravanje
dobrobiti korisnika ili općeg dobra, naznačujući da je riječ o zakonski
zaštićenim podacima. Pri tome treba voditi računa da oblik i opseg iznesenih
podataka bude sukladan načelima struke i odredbama Kodeksa etike psihološke
djelatnosti.
U cilju zaštite prava korisnika psiholoških usluga
Komora će svojim propisima odrediti kojim stručnjacima, u kojim postupcima i u
kojem obliku se mogu davati podaci koji se inače čuvaju kao profesionalna
tajna.
Članak 24.
Psiholog s privatnom psihološkom praksom i poslodavac
psihologa u radnom odnosu na temelju Ugovora o radu dužni su osigurati
odgovarajuće uvjete pohrane i zaštite psihodijagnostičkih sredstava,
dokumenata i podataka koji su profesionalna tajna, utvrđene propisima Komore.
Članak 25.
Psihološke testove i mjerne instrumente koje je
Komora propisala kao psihološke mjerne instrumente (u nastavku: psihodijagnostička
sredstva) mogu upotrebljavati psiholozi.
Komora određuje popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih
sredstava. Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva zabranjeno je u
cjelini ili u dijelovima preslikavati i na bilo koji način davati na uvid
neovlaštenim osobama. Ova zaštita obvezuje psihologe, izdavače i distributere
psihodijagnostičkih sredstava, korisnike psihodijagnostičkih sredstava, pomoćno
osoblje, korisnike psiholoških usluga i sve druge sudionike u psihodijagnostičkom
procesu.
Psihodijagnostička
sredstva upotrebljavaju se sukladno standardima psihologijskog testiranja koje
propisuje Komora. Psiholozi su slobodni u izboru psihodijagnostičkih sredstava
i primjeni psiholoških metoda i tehnika u radu, osim kad su oni zadani u
upravnom ili drugom pravnom propisu.
Upotreba
psihodijagnostičkih sredstava protivno odredbama ovoga članka je kažnjiva.
IV.
ORGANIZACIJA PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI
Hrvatska
psihološka komora
Članak
26.
Hrvatska
psihološka komora (u daljnjem tekstu: Komora) je strukovna samostalna
organizacija hrvatskih psihologa koja čuva ugled, čast i prava psihologa i
psihologa vježbenika, skrbi da psiholozi i psiholozi vježbenici savjesno i u
skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove, te promiče, zastupa i usklađuje
njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i
inozemstvu i pruža im stručnu pomoć i zaštitu.
Psiholozi koji obavljaju psihološku djelatnost se
obvezno udružuju u Komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom
pravne osobe.
Komora predstavlja psihologe Republike Hrvatske kao
cjelinu.
Sjedište Komore je u Zagrebu.
Komora ima svoj grb, znak, pečat i žigove.
Članak 27.
Komora obavlja sljedeće poslove kao javne ovlasti:
– donosi rješenje o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju opće i posebne
dopusnice,
– donosi rješenje o davanju i prestanku odobrenja za obavljanje
privatne psihološke prakse,
– vodi imenik psihologa koji obavljaju privatnu psihološku praksu, kao
i druge evidencije.
Članak 28.
Osim poslova iz članka 23. ovoga Zakona Komora
obavlja i sljedeće poslove:
– stručni nadzor nad obavljanjem privatne psihološke djelatnosti,
– prati i proučava rad psihologa i uvjete za njihov rad,
– utvrđuje standarde, normative i cjenik usluga u privatnoj
psihološkoj djelatnosti,
– utvrđuje popise psihodijagnostičkih sredstava i standarda za njihovu
uporabu, te poduzima mjere zaštite od njihove neovlaštene izrade distribucije i
primjene,
– prati i nadzire provođenje profesionalne psihološke etike i poduzima
mjere, a posebno u slučajevima rješavanja pritužbi na rad psihologa,
– daje stručno mišljenje tijekom pripreme propisa koji se tiču
psihološke djelatnosti,
– zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa,
– sudjeluje u
utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja psihologa,
– potiče i
organizira stručno usavršavanje članova Komore,
– surađuje s
drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u zemlji i
inozemstvu,
– surađuje s
državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne uprave i regionalne (područne)
samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadaća psihološke
djelatnosti i pitanja od općeg društvenog interesa,
– obavlja i
druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima Komore.
Ustrojstvo Komore
Članak
29.
Članovi
Komore ostvaruju svoje interese u Komori na način utvrđen Statutom Komore (u
daljnjem tekstu: Statut).
Tijela
Komore
Članak
30.
Tijela
Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik i druga tijela
utvrđena Statutom.
Ustrojstvo,
nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore uređuju se
Statutom i drugim općim propisima Komore.
Propisi
Komore
Članak
31.
Skupština
Komore donosi Statut.
Statutom
se uređuje organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora
i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga
pitanja od značaja za psihološku djelatnost u Republici Hrvatskoj.
Skupština
Komore donosi Statut uz suglasnost Ministarstva rada i socijalne skrbi.
Suglasnost na Statut mogu dati i druga ministarstva koja u svojem sustavu
obuhvaćaju psihološku djelatnost.
Kodeks
etike psihološke djelatnosti
Članak
32.
Skupština
Komore donosi Kodeks etike psihološke djelatnosti.
Kodeks
etike psihološke djelatnosti, polazeći od temeljnih spoznaja psihološke struke
utvrđuje skup načela i pravila kojih su se psiholozi i psiholozi vježbenici
dužni pridržavati pri obavljanju psihološke djelatnosti.
Kodeks
etike psihološke djelatnosti objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Imenici i upisnici
Članak
33.
Komora
vodi imenik psihologa i psihologa vježbenika, upisnike grupne psihološke prakse
te druge evidencije određene zakonom i Statutom.
Imenici,
upisnici i evidencije iz stavka 1. ovoga članka javne su knjige. Izvadci iz
imenika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju
podataka iz tih evidencija javne su isprave.
Osiguranje
od odgovornosti
Članak
34.
Psiholog je dužan osigurati se od odgovornosti za
štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem privatne psihološke
djelatnosti.
Ako dođe do promjena uvjeta osiguranja, psiholog iz
stavka 1. ovoga članka dužan je nakon što primi obavijest Komore o tome, bez
odgađanja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.
Psiholog iz stavka 1. ovoga članka dužan je uredno
produžavati osiguranje od odgovornosti. Komora može preuzeti osiguranje od
odgovornosti psihologa iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju psiholozi su
dužni Komori plaćati naknadu za osiguranje od odgovornosti.
Povreda obveze osiguranja od odgovornosti, odnosno
plaćanje naknade Komori za osiguranje, teža je povreda dužnosti psihologa.
Ako psiholog iz stavka 1. ovoga članka štetu trećoj
osobi počini namjerno ili iz grubog nemara, osiguravatelj koji je nadoknadio
štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema psihologu, odnosno grupnoj privatnoj
psihološkoj praksi.
Članarina
Članak 35.
Psiholog i psiholog vježbenik koji obavlja psihološku
djelatnost dužan je uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema
Komori.
Visina
članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore.
Suradnja s drugim tijelima
Članak 36.
Komora prati i proučava
odnose i pojave koje su od interesa za unapređenje psihološke djelatnosti. U
tim aktivnostima usko surađuje sa studijima psihologije u Republici Hrvatskoj i
inozemstvu, Hrvatskim psihološkim društvom i drugim nevladinim udrugama koje
okupljaju psihologe i druge struke, te međunarodnim udrugama psihologa i drugih
struka.
Komora obavještava Hrvatski
sabor, nadležna ministarstva, tijela sudbene vlasti, te predstavnička tijela
jedinica lokalne samouprave, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev, o
stanju i problemima psihološke djelatnosti i o mjerama koje bi trebalo poduzeti
radi unapređenja psihološke djelatnosti u cilju zaštite mentalnog zdravlja
građana te rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadataka psihološke
djelatnosti.
V. PSIHOLOZI VJEŽBENICI
Stjecanje
svojstva psihologa vježbenika
Članak
37.
Pravo
na obavljanje vježbeničkog staža stječe se upisom u imenik psihologa
vježbenika. Pravo na upis u imenik psihologa vježbenika ima osoba koja
ispunjava uvjete iz članka 5. i članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.
Prava i dužnosti psihologa
vježbenika
Članak
38.
Psiholog
vježbenik dužan je za vrijeme vježbe raditi na svim psihološkim poslovima koje
mu povjeri psiholog i pridržavati se dobivenih naputaka.
Psiholog
vježbenik ne može samostalno i za svoj račun obavljati psihološke poslove.
Stručna
i praktična poduka
Članak
39.
Komora,
psiholozi i uredi grupe psihološke prakse dužni su brinuti se za stručnu i praktičnu
poduku psihologa vježbenika kao i za poštivanje pravila propisanih Kodeksom
etike psihološke djelatnosti.
Nakon isteka programa poduke koja traje godinu dana
psiholog vježbenik ima obvezu polaganja psihološkoga stručnog ispita.
Ovim se Zakonom ne preuzima stručni ispit za
psihologe ako je on definiran drugim zakonima u dijelu koji se odnosi na
stručna psihološka znanja, dok u ostalim dijelovima i dalje ostaje u
nadležnosti ovlaštenih ministarstava.
Odgovornost
psihologa vježbenika
Članak
40.
Psiholog
vježbenik odgovara neposredno za štetu koju je počinio u obavljanju svoje
djelatnosti samo ako ju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepažnje.
Za
štetu koju psiholog vježbenik počini u obavljanju svoje psihološke djelatnosti
odgovara neposredno i psiholog kod kojeg vježbenik radi.
Gubitak
svojstva psihologa vježbenika
Članak
41.
Psihologu
vježbeniku prestaje pravo na obavljanje vježbe i mora ga se birisati iz imenika
psihologa vježbenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje
stručnog ispita za psihološku djelatnost ne položi taj ispit ili ako bez
opravdanog razloga u roku od dvije godine ne zatraži upis u imenik psihologa
nakon što je za to stekao uvjete.
Odgovarajuća
primjena odredaba Zakona
Članak
42.
Na
psihologe vježbenike na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona
o upisu u imenik psihologa, o čuvanju psihološke tajne, o stjecanju, obustavi i
prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti te druge odredbe kojima se
uređuje položaj psihologa, osim ako Zakonom nije drugačije određeno.
Pobliže
odredbe o postupku za upis, obustavu i prestanak vježbe te za obavljanje vježbe
utvrđuju se Statutom i drugim propisima Komore.
VI.
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST PSIHOLOGA I PSIHOLOGA VJEŽBENIKA
Disciplinske
povrede
Članak
43.
Psiholog
i psiholog vježbenik disciplinski su odgovorni ako:
– povrijede
odredbe ovoga Zakona,
– povrijede
Kodeks psihološke etike,
– obavljaju
psihološko zvanje nestručno zbog neznanja ili nehaja,
– u obavljanju
svog zvanja učine kazneno djelo za koje im je izrečena pravomoćna kazna
zatvora,
– svojim ponašanjem prema korisniku psiholoških usluga, drugom
psihologu, trećim osobama ili društvenoj zajednici povrijede ugled psihologa,
– ne ispunjavaju obveze iz članstva prema nadležnoj Komori ili se
prema njoj i njezinim dužnosnicima nedolično ponašaju,
– ne vode urednu psihološku dokumentaciju.
Članak 44.
Psiholozi i psiholozi vježbenici odgovaraju za teže i
lakše povrede dužnosti i ugleda psihološke djelatnosti pred disciplinskim
tijelima Komore, određenim Statutom.
Članak 45.
Težom povredom smatrat će se osobito narušavanje
ugleda psihološke djelatnosti kao samostalne.
Teža povreda je i svako narušavanje dužnosti, ugleda
i Kodeksa psihološke etike koje ima teže značenje s obzirom na prirodu
povrijeđene dužnosti, štetu i druge posljedice, te s obzirom na okolnosti pod
kojima je radnja izvršena ili propuštena.
Lakša povreda je narušavanje dužnosti ugleda i
Kodeksa psihološke etike koje je lakšeg značenja.
Članak 46.
Statutom Komore utvrđuje se što se smatra težom
povredom dužnosti, ugleda i Kodeksa psihološke etike.
Članak 47.
Za teže povrede dužnosti i ugleda psihološke
djelatnosti mogu se psihologu izreći ove mjere:
– ukor,
– javni ukor,
– novčana kazna,
– privremeno oduzimanje odobrenja za obavljanje psihološke
djelatnosti od mjesec dana do godinu dana,
– gubitak prava na obavljanje psihološke djelatnosti od šest mjeseci
do tri godine.
Za teže povrede dužnosti i
ugleda psihološke djelatnosti mogu se psihologu vježbeniku izreći ove mjere:
– ukor,
– brisanje iz imenika psihologa vježbenika na vrijeme od šest mjeseci
do tri godine.
Za lakše povrede dužnosti i ugleda psihološke
djelatnosti mogu se psihologu izreći opomena ili novčana kazna, a psihologu vježbeniku
opomena.
Izvršenje mjere gubitka prava na obavljanje psihološke
djelatnosti na određeno vrijeme, odnosno mjere brisanja iz imenika psihologa
vježbenika na određeno vrijeme može se uvjetovati na vrijeme od šest mjeseci do
dvije godine.
Članak 48.
Visina i namjena novčanih kazni navedenih u članku
49. ovoga Zakona utvrđuje se Statutom Komore. Izrečena novčana kazna plaća se
Komori.
Pokretanje
disciplinskog postupka
Članak
49.
Disciplinski
postupak pokreće disciplinsko tijelo određeno Statutom po službenoj dužnosti i
na zahtjev tijela Komore određenog Statutom.
Odgovarajuća
primjena odredaba Zakona
Članak
50.
U
disciplinskom postupku na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o
kaznenom postupku, ako nije drugačije određeno Statutom ili drugim propisom
Komore donesenim sukladno ovom Zakonu i Statutu Komore.
Izvršnost
disciplinskih kazni
Članak
51.
Pravomoćne
odluke disciplinskih tijela Komore kojima su izrečene novčane kazne izvršne su
isprave i Komora je ovlaštena tražiti njihovo prisilno izvršenje.
Priziv
Članak
52.
Protiv
drugostupanjske odluke kojom je izrečena disciplinska mjera gubitka prava na
obavljanje psihološke djelatnosti od šest mjeseci do tri godine ili brisanje iz
imenika psihologa vježbenika od šest mjeseci do tri godine, dopušten je priziv
Upravnom sudu Republike Hrvatske.
Zastara
Članak
53.
Progon
za teže povrede dužnosti i ugleda psihološke djelatnosti zastarijeva nakon
dvije godine, a za lakše povrede nakon šest mjeseci od dana izvršene povrede.
Ako
učinjena povreda povlači odgovornost, progon zastarijeva istovremeno kad i
progon za kazneno djelo.
Izvršenje
disciplinske mjere zastarijeva za šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja
kojim je izrečena disciplinska mjera, odnosno od dana isteka roka na koji je
izvršenje disciplinske mjere odgođeno.
VII.
NADZOR PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI
Članak
54.
Stručni
nadzor nad radom psihologa koji obavlja psihološku djelatnost u privatnoj
praksi i kod privatnog poslodavca provodi Komora.
Stručni
nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja poslova psihologa te
kakvoće i opsega izvršenih usluga.
Komora
je dužna obaviti stručni nadzor i na prijedlog fizičke ili pravne osobe kada za
to postoje opravdani razlozi.
Način,
uvjete i okolnosti u kojima se obavlja stručni nadzor propisuje Komora.
Članak
55.
Stručni
nadzor nad radom psihologa koji obavlja psihološku djelatnost u ustanovama s
javnim ovlaštenjima, sudstvu, obrani, policiji te tijelima državne uprave i
lokalne (regionalne) samouprave provode nadležna ministarstva.
Stručni
nadzor nad radom psihologa obavlja tijelo u čijem radu obvezno sudjeluje
psiholog koji ima dopusnicu iz odgovarajućeg područja psihološke djelatnosti.
Način i
uvjete u kojima se obavlja stručni nadzor propisuju nadležna ministarstva.
Članak
56.
Izvješće
o provedenom stručnom nadzoru iz članka 46. ovoga Zakona sa zahtjevom i rokom
za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti u roku od 30 dana:
– fizičkoj ili
pravnoj osobi na čiju je inicijativu proveden nadzor,
– psihologu nad
čijim radom je proveden nadzor,
– upravnom
tijelu pravne osobe s kojom je psiholog u ugovornom radnom odnosu,
– nadležnom
ministarstvu.
Članak
57.
Na
temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad radom psihologa Komora može
u skladu sa svojim propisima:
– zabraniti
obavljanje onih psiholoških poslova u kojima su uočeni nedostaci dok se ti
nedostaci ne otklone,
– privremeno ili
trajno oduzeti dopusnicu za obavljanje psihološke djelatnosti,
– odrediti
obvezu dodatnoga stručnog usavršavanja za psihologa kod kojega je ustanovljena
nedostatna stručna osposobljenost.
Protiv
odluka donijetih na temelju ovoga članka dopuštena je žalba, u roku od 15 dana
po primitku pisanog rješenja, Ministarstvu rada i socijalne skrbi.
VIII.
KAZNENE ODREDBE
Članak
58.
Za
obavljanje psihološke djelatnosti suprotno odredbama članka 5., 6., 20., 22.,
23., 24., 25. i 40. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj fizička ili pravna
osoba novčanom kaznom od 300,00 do 10.000,00 kuna.
IX.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
59.
1.
Psiholozi koji s danom osnivanja Komore imaju najmanje jednu godinu staža u
obavljanju psihološke djelatnosti, oslobođeni su obavljanja vježbeničkog staža.
Oni su obvezni u roku od 2 godine od osnivanja Komore položiti stručni ispit
pred odgovarajućim tijelom Komore i mogu zatražiti dopusnicu.
2. Psiholozi koji s danom osnivanja Komore imaju
najmanje 5 godina staža u obavljanju psihološke djelatnosti oslobođeni su
polaganja stručnog ispita i mogu zatražiti dopusnicu.
3. Psiholozi koji s danom osnivanja Komore imaju
manje od 1 godine staža u obavljanju psihološke djelatnosti imaju rok od 2
godine da obave vježbenički staž, polože stručni ispit i zatraže dopusnicu.
Vrijeme koje su proveli u obavljanju psihološke djelatnosti prije osnutka
Komore može se priznati u vježbenički staž.
4. Psiholozi koji danom osnivanja Komore obavljaju
poslove iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona stječu pravo na posebnu dopusnicu.
Članak
60.
Osnivač
Hrvatske psihološke komore su Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Hrvatsko
psihološko društvo.
Članak
61.
Ovaj
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
500-01/02-01/02
Zagreb,
14. ožujka 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.