HRVATSKI SABOR

582

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI

Proglašavam Zakon o psihološkoj djelatnosti, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14. ožujka 2003.

Broj: 01-081-03-969/2
Zagreb, 20. ožujka 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje sadržaj, područje primjene, uvjeti i načini obavljanja te organizacija i nadzor psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Članak 2.

Psihološka djelatnost je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka, mjera i sredstava utemeljen na načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse koji obuhva­ća:

(a) psihološku dijagnostiku – odnosno utvrđivanje psihičkih i psihomotoričkih svojstava i potencijala pojedinaca te psihosoci­jal­nih karakteristika skupina i organizacija u svrhu objašnja­vanja i predviđanja njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelo­tvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških tre­tmana,

(b) psihološke tretmane i savjetodavni rad – odnosno postupke namijenjene zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja pojedinaca i skupina, te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti,

(c) edukacijske aktivnosti – koje uključuju izobrazbu pojedinaca i skupina u ovladavanju općim i specifičnim psihološkim znanjima i vještinama s ciljem stjecanja psihološke naobrazbe, poboljšavanja osobne djelotvornosti i djelotvornosti u radu s ljudima,

(d) psihološka stručna istraživanja – psihičkih i psihosocijalnih procesa i stanja pojedinaca i skupina u cilju produbljivanja spoznaja o zakonitostima psihičkog i psihosocijalnog djelovanja te procjeni društvenih potreba i posljedica ekonomskih ili društvenih inicijativa,

(e) psihološku evaluaciju – svih psiholoških i drugih postupaka i tretmana koji se tiču pojedinca, grupe ili organizacije i koji mogu imati psihičke ili psihosocijalne posljedice.

Članak 3.

Opći cilj psihološke djelatnosti je unapređivanje kvalitete života pojedinaca, skupina i ljudske zajednice.

Psihološka djelatnost uključena je u sva područja ljudskog života, a posebice u ona koja se odnose na rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, odgoj i obrazovanje, istraživanje, zdravstvo, šport, socijalnu skrb, promet, pravosuđe, vojsku i policiju.

Članak 4.

Riječ psiholog i njezina izvedenica u pravnom prometu mogu se upotrebljavati samo sukladno odredbama ovoga Zakona.

II. UVJETI ZA OBAVLJANJE PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Članak 5.

Psihološkom djelatnošću kao zanimanjem mogu se baviti samo psiholozi.

Članak 6.

Psiholog je osoba koja je završila dodiplomsko obrazovanje namijenjeno izobrazbi psihologa.

Psihološku djelatnost iz članka 2. ovoga Zakona mogu obav­ljati psiholozi na temelju osnovne i posebne dopusnice koju na zahtjev psihologa izdaje Hrvatska psihološka komora (u daljnjem tekstu: Komora).

Osnovna dopusnica izdaje se psihologu nakon položenoga stručnog ispita.

Članak 7.

Za obavljanje psihološke djelatnosti koja nije obuhvaćena dodiplomskim obrazovanjem i obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada u područjima kliničke, zdravstvene, penološke, foren­zičke, vojne, pedagoške i školske psihologije, te psihologije rada, športa, socijalne skrbi, profesionalne orijentacije i medicine rada, psiholog uz osnovnu mora steći i posebnu dopusnicu.

Posebna dopusnica može se steći na temelju završenoga odgovarajućeg osposobljavanja u ustanovi s odgovarajućim programom.

Uvjete i kriterije za stjecanje i obnavljanje osnovne i posebne dopusnice te poslove za koje je potrebna posebna dopusnica propisuje Komora.

Članak 8.

Opće i posebne dopusnice izdaju se na vrijeme od šest godina i obnavljaju na zahtjev psihologa uz predočenje dokaza o stručnom usavršavanju tijekom proteklog razdoblja.

Komora može oduzeti psihologu opću ili posebnu dopusnicu ako:

– u propisanom roku ne obnovi dopusnicu,

– povrijedi odredbe ovoga Zakona,

– povrijedi Kodeks psihološke etike,

– obavlja psihološku djelatnost nestručno uslijed neznanja i nehaja,

– u obavljanju psihološke djelatnosti učini kazneno djelo za koje mu je pravomoćnom presudom izrečena kazna zatvora.

Članak 9.

Rješenje o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju dopusnice donosi Komora.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka psiholog može pod­nijeti žalbu Ministarstvu rada i socijalne skrbi.

Žalba odgađa izvršenje rješenja.

Protiv rješenja o žalbi može se pokrenuti upravni spor.

Članak 10.

Sadržaj i obrazac dopusnice propisuje Komora.

III. NAČIN OBAVLJANJA PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Članak 11.

Psiholog može obavljati psihološku djelatnost u privatnoj praksi ili po osnovi ugovora s drugim pravnim osobama.

Psihološku djelatnost u privatnoj praksi može zajednički obavljati više psihologa (grupna privatna psihološka praksa).

Članak 12.

Psiholog može obavljati privatnu psihološku praksu pod sljedećim uvjetima:

– da ima odgovarajuću dopusnicu,

– raspolaže odgovarajućim prostorom i opremom,

– ima poslovnu sposobost,

– da je radno sposoban za obavljanje privatne psihološke prakse,

– da nije u radnom odnosu s punim radnim vremenom, odnosno da ne obavlja neku drugu samostalnu djelatnost.

Zahtjev za obavljanje privatne psihološke prakse podnosi se Komori koja rješenjem izdaje odobrenje za rad nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 13.

Komora vodi imenik psihologa koji obavljaju privatnu psiho­lošku praksu.

Sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisat će Komora.

Članak 14.

Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:

– odjavom privatne psihološke prakse,

– po sili zakona,

– i rješenjem Komore.

Rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse donosi Komora.

Članak 15.

Psiholozi koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti poslovanje zbog bolesti, vojne obveze ili drugoga oprav­danog razloga.

O privremenoj obustavi poslova mora se obavijestiti Komora.

Članak 16.

Odobrenje za obavljanje privatne prakse prestaje po sili Zakona ako psiholog koji ima odobrenje za rad:

– umre,

– izgubi potpuno ili djelomično poslovnu sposobnost,

– zasnuje radni odnos s punim radnim vremenom,

– bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen za kazneno djelo učinjeno u toj djelatnosti ili u svezi s tom djelatnošću,

– izgubi opću ili posebnu zdravstvenu sposobnost za obav­ljanje poslova.

Članak 17.

Protiv rješenja o davanju, odnosno prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse žalba se podnosi Ministarstvu rada i socijalne skrbi.

Žalba odgađa izvršenje rješenja.

Protiv rješenja o žalbi može se pokrenuti upravni spor.

Članak 18.

Psiholozi koji obavljaju privatnu psihološku praksu mogu privremeno obustaviti poslovanje zbog bolesti, vojne obveze ili drugog razloga propisanog ovim Zakonom i propisima Komore.

Članak 19.

Cijenu psiholoških usluga u privatnoj psihološkoj praksi utvrđuje Komora.

Članak 20.

Pri obavljanju psihološke djelatnosti psiholog je obvezan djelovati sukladno Kodeksu etike psihološke djelatnosti.

Članak 21.

Korisnik psiholoških usluga ima pravo upoznati se s rezultatima procjene vlastitoga psihičkog stanja, u skladu s Kodeksom etike psihološke djelatnosti.

Članak 22.

Podatke o psihičkom i zdravstvenom stanju korisnika psiho­loških usluga, uzrocima, okolnostima i posljedicama tog stanja psiholog je dužan čuvati kao profesionalnu tajnu.

Podatke iz stavka 1. ovoga članka dužne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u njihovoj djelatnosti.

Članak 23.

O podacima za koje postoji obveza profesionalne tajne psiholog može izvijestiti stručnjake kojima su isti potrebni za osiguravanje dobrobiti korisnika ili općeg dobra, naznačujući da je riječ o zakonski zaštićenim podacima. Pri tome treba voditi računa da oblik i opseg iznesenih podataka bude sukladan načeli­ma struke i odredbama Kodeksa etike psihološke djelatnosti.

U cilju zaštite prava korisnika psiholoških usluga Komora će svojim propisima odrediti kojim stručnjacima, u kojim postupcima i u kojem obliku se mogu davati podaci koji se inače čuvaju kao profesionalna tajna.

Članak 24.

Psiholog s privatnom psihološkom praksom i poslodavac psihologa u radnom odnosu na temelju Ugovora o radu dužni su osigurati odgovarajuće uvjete pohrane i zaštite psihodijagnos­tičkih sredstava, dokumenata i podataka koji su profesionalna tajna, utvrđene propisima Komore.

Članak 25.

Psihološke testove i mjerne instrumente koje je Komora propisala kao psihološke mjerne instrumente (u nastavku: psiho­dijagnostička sredstva) mogu upotrebljavati psiholozi.

Komora određuje popis posebno zaštićenih psihodijag­nos­tičkih sredstava. Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva zabranjeno je u cjelini ili u dijelovima preslikavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama. Ova zaštita obvezuje psihologe, izdavače i distributere psihodijagnostičkih sredstava, korisnike psihodijagnostičkih sredstava, pomoćno osoblje, korisnike psiholoških usluga i sve druge sudionike u psihodijagnos­tičkom procesu.

Psihodijagnostička sredstva upotrebljavaju se sukladno standardima psihologijskog testiranja koje propisuje Komora. Psiholozi su slobodni u izboru psihodijagnostičkih sredstava i primjeni psiholoških metoda i tehnika u radu, osim kad su oni zadani u upravnom ili drugom pravnom propisu.

Upotreba psihodijagnostičkih sredstava protivno odredbama ovoga članka je kažnjiva.

IV. ORGANIZACIJA PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Hrvatska psihološka komora

Članak 26.

Hrvatska psihološka komora (u daljnjem tekstu: Komora) je strukovna samostalna organizacija hrvatskih psihologa koja čuva ugled, čast i prava psihologa i psihologa vježbenika, skrbi da psiholozi i psiholozi vježbenici savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove, te promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu i pruža im stručnu pomoć i zaštitu.

Psiholozi koji obavljaju psihološku djelatnost se obvezno udružuju u Komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe.

Komora predstavlja psihologe Republike Hrvatske kao cjelinu.

Sjedište Komore je u Zagrebu.

Komora ima svoj grb, znak, pečat i žigove.

Članak 27.

Komora obavlja sljedeće poslove kao javne ovlasti:

– donosi rješenje o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju opće i posebne dopusnice,

– donosi rješenje o davanju i prestanku odobrenja za obav­ljanje privatne psihološke prakse,

– vodi imenik psihologa koji obavljaju privatnu psihološku praksu, kao i druge evidencije.

Članak 28.

Osim poslova iz članka 23. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:

– stručni nadzor nad obavljanjem privatne psihološke djelatnosti,

– prati i proučava rad psihologa i uvjete za njihov rad,

– utvrđuje standarde, normative i cjenik usluga u privatnoj psihološkoj djelatnosti,

– utvrđuje popise psihodijagnostičkih sredstava i standarda za njihovu uporabu, te poduzima mjere zaštite od njihove neovlaštene izrade distribucije i primjene,

– prati i nadzire provođenje profesionalne psihološke etike i poduzima mjere, a posebno u slučajevima rješavanja pritužbi na rad psihologa,

– daje stručno mišljenje tijekom pripreme propisa koji se tiču psihološke djelatnosti,

– zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa,

– sudjeluje u utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja psihologa,

– potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore,

– surađuje s drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu,

– surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne uprave i regionalne (područne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadaća psihološke djelatnosti i pitanja od općeg društvenog interesa,

– obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima Komore.

Ustrojstvo Komore

Članak 29.

Članovi Komore ostvaruju svoje interese u Komori na način utvrđen Statutom Komore (u daljnjem tekstu: Statut).

Tijela Komore

Članak 30.

Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom.

Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore uređuju se Statutom i drugim općim propisima Komore.

Propisi Komore

Članak 31.

Skupština Komore donosi Statut.

Statutom se uređuje organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga pitanja od značaja za psihološku djelatnost u Republici Hrvatskoj.

Skupština Komore donosi Statut uz suglasnost Ministarstva rada i socijalne skrbi. Suglasnost na Statut mogu dati i druga ministarstva koja u svojem sustavu obuhvaćaju psihološku djelatnost.

Kodeks etike psihološke djelatnosti

Članak 32.

Skupština Komore donosi Kodeks etike psihološke djelatnosti.

Kodeks etike psihološke djelatnosti, polazeći od temeljnih spoznaja psihološke struke utvrđuje skup načela i pravila kojih su se psiholozi i psiholozi vježbenici dužni pridržavati pri obavljanju psihološke djelatnosti.

Kodeks etike psihološke djelatnosti objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Imenici i upisnici

Članak 33.

Komora vodi imenik psihologa i psihologa vježbenika, upisnike grupne psihološke prakse te druge evidencije određene zakonom i Statutom.

Imenici, upisnici i evidencije iz stavka 1. ovoga članka javne su knjige. Izvadci iz imenika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

Osiguranje od odgovornosti

Članak 34.

Psiholog je dužan osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem privatne psihološke djelatnosti.

Ako dođe do promjena uvjeta osiguranja, psiholog iz stavka 1. ovoga članka dužan je nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odgađanja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

Psiholog iz stavka 1. ovoga članka dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti. Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti psihologa iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju psiholozi su dužni Komori plaćati naknadu za osiguranje od odgovornosti.

Povreda obveze osiguranja od odgovornosti, odnosno plaća­nje naknade Komori za osiguranje, teža je povreda dužnosti psihologa.

Ako psiholog iz stavka 1. ovoga članka štetu trećoj osobi počini namjerno ili iz grubog nemara, osiguravatelj koji je nadok­nadio štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema psihologu, odnosno grupnoj privatnoj psihološkoj praksi.

Članarina

Članak 35.

Psiholog i psiholog vježbenik koji obavlja psihološku djelatnost dužan je uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore.

Suradnja s drugim tijelima

Članak 36.

Komora prati i proučava odnose i pojave koje su od interesa za unapređenje psihološke djelatnosti. U tim aktivnostima usko surađuje sa studijima psihologije u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, Hrvatskim psihološkim društvom i drugim nevladinim udrugama koje okupljaju psihologe i druge struke, te međunarodnim udrugama psihologa i drugih struka.

Komora obavještava Hrvatski sabor, nadležna ministarstva, tijela sudbene vlasti, te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima psihološke djelatnosti i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja psihološke djelatnosti u cilju zaštite mentalnog zdravlja građana te rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadataka psihološke djelatnosti.

V. PSIHOLOZI VJEŽBENICI

Stjecanje svojstva psihologa vježbenika

Članak 37.

Pravo na obavljanje vježbeničkog staža stječe se upisom u imenik psihologa vježbenika. Pravo na upis u imenik psihologa vježbenika ima osoba koja ispunjava uvjete iz članka 5. i članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

Prava i dužnosti psihologa vježbenika

Članak 38.

Psiholog vježbenik dužan je za vrijeme vježbe raditi na svim psihološkim poslovima koje mu povjeri psiholog i pridržavati se dobivenih naputaka.

Psiholog vježbenik ne može samostalno i za svoj račun obav­ljati psihološke poslove.

Stručna i praktična poduka

Članak 39.

Komora, psiholozi i uredi grupe psihološke prakse dužni su brinuti se za stručnu i praktičnu poduku psihologa vježbenika kao i za poštivanje pravila propisanih Kodeksom etike psihološke djelatnosti.

Nakon isteka programa poduke koja traje godinu dana psiholog vježbenik ima obvezu polaganja psihološkoga stručnog ispita.

Ovim se Zakonom ne preuzima stručni ispit za psihologe ako je on definiran drugim zakonima u dijelu koji se odnosi na stručna psihološka znanja, dok u ostalim dijelovima i dalje ostaje u nadležnosti ovlaštenih ministarstava.

Odgovornost psihologa vježbenika

Članak 40.

Psiholog vježbenik odgovara neposredno za štetu koju je počinio u obavljanju svoje djelatnosti samo ako ju je prouzrokovao namjerno ili iz grube nepažnje.

Za štetu koju psiholog vježbenik počini u obavljanju svoje psihološke djelatnosti odgovara neposredno i psiholog kod kojeg vježbenik radi.

Gubitak svojstva psihologa vježbenika

Članak 41.

Psihologu vježbeniku prestaje pravo na obavljanje vježbe i mora ga se birisati iz imenika psihologa vježbenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje stručnog ispita za psihološku djelatnost ne položi taj ispit ili ako bez opravdanog razloga u roku od dvije godine ne zatraži upis u imenik psihologa nakon što je za to stekao uvjete.

Odgovarajuća primjena odredaba Zakona

Članak 42.

Na psihologe vježbenike na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu u imenik psihologa, o čuvanju psihološke tajne, o stjecanju, obustavi i prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti te druge odredbe kojima se uređuje položaj psihologa, osim ako Zakonom nije drugačije određeno.

Pobliže odredbe o postupku za upis, obustavu i prestanak vježbe te za obavljanje vježbe utvrđuju se Statutom i drugim propisima Komore.

VI. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST PSIHOLOGA I PSIHOLOGA VJEŽBENIKA

Disciplinske povrede

Članak 43.

Psiholog i psiholog vježbenik disciplinski su odgovorni ako:

– povrijede odredbe ovoga Zakona,

– povrijede Kodeks psihološke etike,

– obavljaju psihološko zvanje nestručno zbog neznanja ili nehaja,

– u obavljanju svog zvanja učine kazneno djelo za koje im je izrečena pravomoćna kazna zatvora,

– svojim ponašanjem prema korisniku psiholoških usluga, drugom psihologu, trećim osobama ili društvenoj zajednici povrijede ugled psihologa,

– ne ispunjavaju obveze iz članstva prema nadležnoj Komori ili se prema njoj i njezinim dužnosnicima nedolično ponašaju,

– ne vode urednu psihološku dokumentaciju.

Članak 44.

Psiholozi i psiholozi vježbenici odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda psihološke djelatnosti pred disciplinskim tijelima Komore, određenim Statutom.

Članak 45.

Težom povredom smatrat će se osobito narušavanje ugleda psihološke djelatnosti kao samostalne.

Teža povreda je i svako narušavanje dužnosti, ugleda i Kodeksa psihološke etike koje ima teže značenje s obzirom na prirodu povrijeđene dužnosti, štetu i druge posljedice, te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena.

Lakša povreda je narušavanje dužnosti ugleda i Kodeksa psihološke etike koje je lakšeg značenja.

Članak 46.

Statutom Komore utvrđuje se što se smatra težom povredom dužnosti, ugleda i Kodeksa psihološke etike.

Članak 47.

Za teže povrede dužnosti i ugleda psihološke djelatnosti mogu se psihologu izreći ove mjere:

– ukor,

– javni ukor,

– novčana kazna,

– privremeno oduzimanje odobrenja za obavljanje psiho­loške djelatnosti od mjesec dana do godinu dana,

– gubitak prava na obavljanje psihološke djelatnosti od šest mjeseci do tri godine.

Za teže povrede dužnosti i ugleda psihološke djelatnosti mogu se psihologu vježbeniku izreći ove mjere:

– ukor,

– brisanje iz imenika psihologa vježbenika na vrijeme od šest mjeseci do tri godine.

Za lakše povrede dužnosti i ugleda psihološke djelatnosti mogu se psihologu izreći opomena ili novčana kazna, a psihologu vježbeniku opomena.

Izvršenje mjere gubitka prava na obavljanje psihološke djelatnosti na određeno vrijeme, odnosno mjere brisanja iz imenika psihologa vježbenika na određeno vrijeme može se uvjetovati na vrijeme od šest mjeseci do dvije godine.

Članak 48.

Visina i namjena novčanih kazni navedenih u članku 49. ovoga Zakona utvrđuje se Statutom Komore. Izrečena novčana kazna plaća se Komori.

Pokretanje disciplinskog postupka

Članak 49.

Disciplinski postupak pokreće disciplinsko tijelo određeno Statutom po službenoj dužnosti i na zahtjev tijela Komore određenog Statutom.

Odgovarajuća primjena odredaba Zakona

Članak 50.

U disciplinskom postupku na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku, ako nije drugačije određeno Statutom ili drugim propisom Komore donesenim sukladno ovom Zakonu i Statutu Komore.

Izvršnost disciplinskih kazni

Članak 51.

Pravomoćne odluke disciplinskih tijela Komore kojima su izrečene novčane kazne izvršne su isprave i Komora je ovlaštena tražiti njihovo prisilno izvršenje.

Priziv

Članak 52.

Protiv drugostupanjske odluke kojom je izrečena disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje psihološke djelatnosti od šest mjeseci do tri godine ili brisanje iz imenika psihologa vježbenika od šest mjeseci do tri godine, dopušten je priziv Upravnom sudu Republike Hrvatske.

Zastara

Članak 53.

Progon za teže povrede dužnosti i ugleda psihološke djelatnosti zastarijeva nakon dvije godine, a za lakše povrede nakon šest mjeseci od dana izvršene povrede.

Ako učinjena povreda povlači odgovornost, progon zastarijeva istovremeno kad i progon za kazneno djelo.

Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva za šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je izrečena disciplinska mjera, odnosno od dana isteka roka na koji je izvršenje disciplinske mjere odgođeno.

VII. NADZOR PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Članak 54.

Stručni nadzor nad radom psihologa koji obavlja psihološku djelatnost u privatnoj praksi i kod privatnog poslodavca provodi Komora.

Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obav­ljanja poslova psihologa te kakvoće i opsega izvršenih usluga.

Komora je dužna obaviti stručni nadzor i na prijedlog fizičke ili pravne osobe kada za to postoje opravdani razlozi.

Način, uvjete i okolnosti u kojima se obavlja stručni nadzor propisuje Komora.

Članak 55.

Stručni nadzor nad radom psihologa koji obavlja psihološku djelatnost u ustanovama s javnim ovlaštenjima, sudstvu, obrani, policiji te tijelima državne uprave i lokalne (regionalne) samouprave provode nadležna ministarstva.

Stručni nadzor nad radom psihologa obavlja tijelo u čijem radu obvezno sudjeluje psiholog koji ima dopusnicu iz odgo­varajućeg područja psihološke djelatnosti.

Način i uvjete u kojima se obavlja stručni nadzor propisuju nadležna ministarstva.

Članak 56.

Izvješće o provedenom stručnom nadzoru iz članka 46. ovoga Zakona sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti u roku od 30 dana:

– fizičkoj ili pravnoj osobi na čiju je inicijativu proveden nadzor,

– psihologu nad čijim radom je proveden nadzor,

– upravnom tijelu pravne osobe s kojom je psiholog u ugovornom radnom odnosu,

– nadležnom ministarstvu.

Članak 57.

Na temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad radom psihologa Komora može u skladu sa svojim propisima:

– zabraniti obavljanje onih psiholoških poslova u kojima su uočeni nedostaci dok se ti nedostaci ne otklone,

– privremeno ili trajno oduzeti dopusnicu za obavljanje psihološke djelatnosti,

– odrediti obvezu dodatnoga stručnog usavršavanja za psiho­loga kod kojega je ustanovljena nedostatna stručna osposobljenost.

Protiv odluka donijetih na temelju ovoga članka dopuštena je žalba, u roku od 15 dana po primitku pisanog rješenja, Ministarstvu rada i socijalne skrbi.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 58.

Za obavljanje psihološke djelatnosti suprotno odredbama članka 5., 6., 20., 22., 23., 24., 25. i 40. ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj fizička ili pravna osoba novčanom kaznom od 300,00 do 10.000,00 kuna.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 59.

1. Psiholozi koji s danom osnivanja Komore imaju najmanje jednu godinu staža u obavljanju psihološke djelatnosti, oslo­bođeni su obavljanja vježbeničkog staža. Oni su obvezni u roku od 2 godine od osnivanja Komore položiti stručni ispit pred odgovarajućim tijelom Komore i mogu zatražiti dopusnicu.

2. Psiholozi koji s danom osnivanja Komore imaju najmanje 5 godina staža u obavljanju psihološke djelatnosti oslobođeni su polaganja stručnog ispita i mogu zatražiti dopusnicu.

3. Psiholozi koji s danom osnivanja Komore imaju manje od 1 godine staža u obavljanju psihološke djelatnosti imaju rok od 2 godine da obave vježbenički staž, polože stručni ispit i zatraže dopusnicu. Vrijeme koje su proveli u obavljanju psihološke djelatnosti prije osnutka Komore može se priznati u vježbenički staž.

4. Psiholozi koji danom osnivanja Komore obavljaju poslove iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona stječu pravo na posebnu dopusnicu.

Članak 60.

Osnivač Hrvatske psihološke komore su Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Hrvatsko psihološko društvo.

Članak 61.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 500-01/02-01/02

Zagreb, 14. ožujka 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.