MINISTARSTVO KULTURE

Na temelju članka 101. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, broj 69/99), a na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, ministar kulture donosi

PRAVILNIK

O STRUČNIM ZVANJIMA U KONZERVATORSKO-
-RESTAURATORSKOJ DJELATNOSTI TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se stručna zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti, te uvjeti i način njihova stjecanja.

Članak 2.

Stručne konzervatorsko-restauratorske poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara mogu obavljati fizičke osobe koje imaju odgovarajuće temeljno ili više stručno zvanje propisano ovim Pravilnikom.

II. STRUČNA ZVANJA

Članak 3.

Temeljna stručna zvanja su:

–  restaurator tehničar; konzervator tehničar;

–  viši restaurator tehničar; viši konzervator tehničar;

–  konzervator; konzervator-restaurator.

Viša stručna zvanja su:

 – viši konzervator; viši konzervator-restaurator;

 – restaurator majstor;

 – konzervator savjetnik; konzervator-restaurator savjetnik.

Temeljna stručna zvanja

Članak 4.

Uz pripadajuće stručno zvanje »konzervator« iz članka 3. ovoga Pravilnika u pravilu se dodaje temeljni naziv struke (konzervator arhitekt, konzervator povjesničar umjetnosti, konzervator arheolog, konzervator kemičar i sl.).

Članak 5.

Za stjecanje stručnog zvanja restaurator tehničar uvjeti su: odgovarajuća srednja stručna sprema, dvije godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za restauratora tehničara.

Za stjecanje stručnog zvanja konzervator tehničar uvjeti su: odgovarajuća srednja stručna sprema, dvije godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za konzervatora tehničara.

Članak 6.

Za stjecanje stručnog zvanja viši restaurator tehničar uvjeti su: odgovarajuća viša stručna sprema, dvije godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za višeg restauratora tehničara ili srednja stručna sprema, pet godina radnog iskustva u struci nakon položenog stručnog ispita za restauratora tehničara i položen stručni ispit za višeg restauratora tehničara.

Za stjecanje stručnog zvanja viši konzervator tehničar uvjeti su: odgovarajuća viša stručna sprema, dvije godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za višeg konzervatora tehničara ili srednja stručna sprema, pet godina radnog iskustva u struci nakon položenog stručnog ispita za konzervatora tehničara i položen stručni ispit za višeg konzervatora tehničara.

Članak 7.

Za stjecanje stručnog zvanja konzervator uvjeti su: odgo­varajuća visoka stručna sprema, dvije godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za konzervatora.

Za stjecanje stručnog zvanja konzervator-restaurator uvjeti su: restauratorski studij, odnosno druga visoka stručna sprema, dvije godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit za konzervatora restauratora.

Viša stručna zvanja

Članak 8.

Stručno zvanje viši konzervator ili viši konzervator-restaurator može steći osoba koja je nakon položenog stručnog ispita za konzervatora ili konzervatora-restauratora najmanje pet godina obavljala poslove konzervatora ili konzervatora- restauratora i u tom razdoblju dala vrijedan stručni doprinos, te obavila zapažene stručne radove iz područja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti koji se mogu količinski izraziti s najmanje 150 bodova.

Članak 9.

Stručno zvanje restaurator majstor može steći osoba koja je nakon položenog stručnog ispita za jedno od temeljnih stručnih zvanja najmanje sedam godina obavljala stručne konzervatorsko--restauratorske poslove u tom zvanju te je u tom razdoblju dala izuzetno vrijedan stručni doprinos i bila zapažena po stručnim radovima koji se mogu količinski izraziti sa najmanje 200 bodova.

Članak 10.

Stručno zvanje konzervator savjetnik ili konzervator-restaurator savjetnik može steći osoba čija stručnost jamči da može obavljati najsloženije poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uz uvjet da je nakon stjecanja stručnog zvanja višeg konzervatora ili višeg konzervatora-restauratora najmanje pet godina radila u struci te da je u tom razdoblju bila zapažena po obavljenim znanstvenim i stručnim radovima koji se mogu količinski izraziti s najmanje 250 bodova.

Članak 11.

Stručni i znanstveni kriteriji izraženi u bodovima za napredovanje u viša stručna zvanja sastavni su dio ovog Pravilnika.

III. STJECANJE TEMELJNOG STRUČNOG ZVANJA

Stručni ispit

Članak 12.

Stručni ispit za stjecanje temeljnih stručnih zvanja polaže se prema Programu stručnih ispita za konzervatorsko-restauratorsku djelatnost, koji je ujedno sastavni dio ovog Pravilnika.

Programom stručnih ispita određuje se sadržaj, te način izrade praktičnog stručnog rada i pisane radnje, kao i stručna literatura za svaku tematsku cjelinu općeg i posebnog dijela ispita.

Članak 13.

Stručni ispit sastoji se od općeg i posebnog dijela ispita.

Opći dio ispita obavezan je za sve osobe koje polažu stručni ispit (u daljnjem tekstu: pristupnici).

Opći dio ispita obuhvaća:

a) usmeni dio ispita

–  Ustav Republike Hrvatske;

–  Osnove sustava državne uprave;

–  Osnove radnog zakonodavstva;

–  Zakone i druge propise iz područja zaštite kulturne baštine;

–  Međunarodne konvencije iz područja zaštite kulturne baštine;

–  Međunarodne preporuke iz područja zaštite kulturne baštine.

Posebni dio ispita obuhvaća:

a) usmeni dio ispita

–  Povijesni razvoj zaštite kulturne baštine;

–  Etiku konzervatorsko-restauratorske struke;

–  Metode istraživanja kulturnih dobara;

–  Metodologije konzerviranja i restauriranja kulturnih dobara;

–  Poznavanje drugih znanosti u svezi s posebnostima restauratorskih poslova koje pristupnik polaže.

b) praktični stručni rad i izrada pisane radnje u svezi sa praktičnim stručnim radom pristupnika

Polaganje stručnih ispita

Članak 14.

Za polaganje stručnih ispita u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti pri Hrvatskom vijeću za kulturna dobra osniva se Povjerenstvo za stručne ispite (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

Prijava stručnog ispita

Članak 15.

Prijavu za polaganje stručnog ispita pristupnik podnosi Povjerenstvu. U prijavi pristupnik navodi podatke te prilaže dokumente kojima dokazuje pravo na pristupanje stručnom ispitu, i to:

–  osnovne podatke o pristupniku: ime i prezime, adresa stanovanja;

–  stručno zvanje za koje se prijavljuje stručni ispit;

–  dokaz o završenoj školi ili fakultetu, odnosno stečenom stručnom zvanju pristupnika;

–  potvrdu o radnom mjestu i ustanovi zaposlenja;

–  potvrde o obavljenim konzervatorsko-restauratorskim po­slovima od poslodavaca za koje je pristupnik radio, ovjerene od osobe koja je obavljala konzervatorsko-restauratorski nadzor;

–  potvrdu o obavljenom pripravničkom stažu (uz opis poslova koje je pristupnik obavljao) i/ili potvrda o volonterskom radu;

–  dokumentaciju o sudjelovanju na znanstvenim ili struč­nim skupovima i objavljenim radovima i sl.;

–  potvrdu o uplaćenoj naknadi za polaganje stručnog ispita;

–  prijedlog stručnog rada i teme pisane radnje s obraz­loženjem.

Prijavi iz stavka 1. ovoga članka pristupnik je dužan priložiti i detaljan opis svojih poslova i radova sa specifikacijom osobne odgovornosti koju je na tim poslovima imao.

U slučaju kada je pristupnik radio kao dio konzervatorsko-
-restauratorskog tima, opis i mišljenje o njegovim radovima ovjerava voditelj projekta na kojem je radio.

Prijedlog stručnog rada i teme pisane radnje mora sadržavati prijedlog mentora s Liste iz članka 26. ovog Pravilnika, kao i suglasnost mentora s predloženim stručnim radom i temom pisane radnje.

Prijavu za polaganje ispita, prijedlog teme pisane radnje i tražene dokumente pristupnik je dužan predati u Upravu za zaštitu kulturne baštine (u daljnjem tekstu: nadležnu upravu) Ministarstva kulture najkasnije šest mjeseci prije ispitnog roka.

Članak 16.

Stručni ispiti se u pravilu organiziraju dva puta godišnje.

Povjerenstvo može radi pomoći pristupnicima za pripremu stručnog ispita, organizirati seminare i radionice.

Članak 17.

Administrativne poslove Povjerenstva obavlja tajnik Povjerenstva.

Tajnika povjerenstva imenuje pomoćnik ministra nadležne uprave Ministarstva kulture.

Pristupnike koji ispunjavaju uvjete za polaganje stručnog ispita tajnik Povjerenstva obavještava o odluci Povjerenstva o prihvaćanju teme njihove pisane radnje, kao i o mjestu, vremenu i rasporedu polaganja stručnog ispita, a sve to najkasnije pet mjeseci prije ispitnog roka.

Članak 18.

Pristupnik može odustati od polaganja prijavljenog ispita, o čemu je dužan obavijestiti Povjerenstvo najkasnije tri dana prije ispitnog roka.

Polaganje stručnog ispita može se odgoditi ako je pristupnik zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen pristupiti ispitu ili nastaviti polaganje započetog ispita.

Povjerenstvo će u slučaju iz stavka 2. ovoga članka pristupniku odobriti polaganje ispita u prvom sljedećem ispitnom roku.

Pristupnik ima pravo na povrat uplaćene naknade ako iz opravdanih razloga (bolesti i sl.) odjavi ispit, o čemu je dužan priložiti liječničku potvrdu ili drugi dokaz o opravdanoj sprije­čenosti.

Ako je pristupnik uredno pozvan na ispit, a ne pristupi mu niti pravodobno otkaže polaganje ispita, nema pravo na povrat naknade uplaćene za polaganje stručnog ispita.

Članak 19.

Predmeti iz općeg i posebnog dijela ispita polažu se usmeno.

Usmeni ispit općeg dijela polaže se pred ispitivačem.

Usmeni ispit posebnog dijela polaže se pred Povjerenstvom.

O ispitu se vodi zapisnik koji potpisuje ispitivač, odnosno predsjednik Povjerenstva.

Članak 20.

Pristupnik koji ne položi opći dio ispita ne može pristupiti posebnom dijelu ispita.

Članak 21.

Pisana radnja dostavlja se članovima Povjerenstva u dva primjerka.

Praktični stručni rad na kulturnom dobru i pisanu radnju vezanu uz praktični stručni rad ocjenjuje Povjerenstvo i imenovani ispitivač.

Ukoliko Povjerenstvo utvrdi da je pristupnik zadovoljio na dijelu ispita iz stavka 2. i 3. ovoga članka, pristupnik ima pravo pristupiti usmenom ispitu posebnog dijela stručnog ispita.

Članak 22.

Uspjeh pristupnika na usmenom dijelu stručnog ispita utvr­đuje ispitivač odnosno Povjerenstvo, te ga zapisnički konstatira.

Povjerenstvo za praktični stručni rad i pisanu radnju za­pisnički utvrđuje uspjeh iz tog dijela ispita.

Povjerenstvo na temelju uspjeha postignutog na općem dijelu ispita i uspjeha na posebnom dijelu ispita te ocjene praktičnog stručnog rada i pisane radnje utvrđuje ukupni uspjeh pristupnika.

Uspjeh stručnog ispita ocjenjuje se sa: »položio« i »nije položio«.

Članak 23.

Nakon završenog ispita predsjednik Povjerenstva, u na­zoč­nosti članova Povjerenstva, obavješćuje pristupnika o uspjehu postignutom na stručnom ispitu.

Povjerenstvo dostavlja svu ispitnu dokumentaciju te zapisnik s utvrđenim uspjehom za svakog pristupnika nadležnom po­mo­ć­niku ministra kulture.

Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za temeljno stručno zvanje potpisuje nadležni pomoćnik ministra kulture.

Članak 24.

Popis osoba koje su položile stručni ispit za temeljna stručna zvanja objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Nakon položenog ispita Povjerenstvo je Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu dužno dostaviti primjerak pristupnikove pisane radnje i izvješća o pristupnikovom praktičnom radu.

Povjerenstvo za stručne ispite

Članak 25.

Povjerenstvo za stručne ispite sastoji se od predsjednika i dva člana i isto toliko zamjenika.

Predsjednika, članove Povjerenstva i njihove zamjenike imenuje Hrvatsko vijeće za kulturna dobra, na prijedlog nadležne Uprave Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Ispitivači i mentori

Članak 26.

Za ispitivanje pojedinih tematskih područja imenuju se posebni ispitivači, a svakom pristupniku za izvršenje stručnog rada i izradu pisane radnje imenuje se mentor.

Hrvatsko vijeće za kulturna dobra na prijedlog Povjerenstva i Hrvatskog restauratorskog zavoda, utvrđuje Listu ispitivača za pojedina tematska područja i Listu mentora.

Ispitivačem se može imenovati osoba koja ima odgovarajuću stručnu spremu za tematsku cjelinu koju ispituje, kao i stručno ili znanstveno zvanje u istom ili višem zvanju od stručnog ili znanstvenog zvanja pristupnika.

Ispitivačem općeg dijela stručnog ispita može se imenovati osoba koja ima završen pravni fakultet.

Zadaća mentora je da prati pristupnika u izvršenju stručnog rada i izradi pisane radnje, te da pisanim izvješćem koje će sadržavati mišljenje i ocjenu o pristupnikovu radu upozna Povjerenstvo sa stručnim znanjima i sposobnostima koje je pokazao pristupnik.

IV. DOPUNSKI STRUČNI ISPIT

Članak 27.

Dopunski stručni ispit može polagati osoba koja je već položila stručni ispit za jedno od temeljnih stručnih zvanja, a koja nakon toga želi steći više stručno zvanje temeljem već stečenog zvanja i novostečene stručne spreme.

Članak 28.

Prijavi za polaganje dopunskog stručnog ispita, uz ostale podatke i dokumente navedene u članku 15. ovoga Pravilnika, pristupnik je dužan priložiti i dokaz o već položenom stručnom ispitu i novostečenoj stručnoj spremi.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na polaganje stručnog ispita odgovarajuće se primjenjuju i na polaganje dopunskog stručnog ispita.

Dopunski stručni ispit sastoji se samo od posebnog dijela ispita.

V. STJECANJE VIŠEG STRUČNOG ZVANJA

Članak 29.

Viša stručna zvanja dodjeljuje ministar kulture temeljem odluke Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: Stručno povjerenstvo).

Članak 30.

Stručno povjerenstvo po provedenom postupku odlučuje o ispunjavanju uvjeta i sposobnostima kandidata za dodjelu odre­đenog višeg stručnog zvanja.

Članak 31.

Zahtjev za dodjelu višeg stručnog zvanja kandidat podnosi Stručnom povjerenstvu.

Zahtjevu je potrebno priložiti sljedeće dokumente:

–  životopis;

–  bibliografiju objavljenih radova;

–  popis radova sa sažetim opisima;

–  dokaze o ispunjavanju traženih količinskih kriterija;

–  ako kandidat ima akademski stupanj doktora ili magistra znanosti prilaže primjerak ili sažetak doktorske disertacije odnosno magistarskog rada.

Stručno povjerenstvo može tražiti od kandidata i drugu dokumentaciju potrebnu za prosudbu njegovog stručnog rada.

Članak 32.

Stručno povjerenstvo čine predsjednik i četiri člana koje imenuje Hrvatsko vijeće za kulturna dobra.

Članovi Stručnog povjerenstva biraju se iz redova članova Hrvatskog vijeća za kulturna dobra ili iz redova stručnjaka sa dugogodišnjim znanstvenim, stručnim i praktičnim iskustvom.

Sjednice Stručnog povjerenstva saziva predsjednik Stručnog povjerenstva. O radu sjednice vodi se zapisnik. Stručno Povjerenstvo donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja svojih članova.

Administrativne poslove Stručnog povjerenstva obavlja tajnik kojeg imenuje pomoćnik ministra nadležne uprave Ministarstva kulture.

Članak 33.

Stručno povjerenstvo razmatra zahtjeve, utvrđuje da li je kandidat podnio svu traženu dokumentaciju, te imenuje izvjestitelja za svakog pojedinog kandidata. Izvjestitelj se imenuje suklad­no tematskom području s Liste izvjestitelja koju utvrđuje Hrvat­sko vijeće za kulturna dobra na prijedlog Stručnog povjerenstva i Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Članak 34.

Izvjestitelj je dužan podnijeti pisano izvješće Stručnom povjerenstvu u roku od mjesec dana od dana primitka kandidatove molbe i dokumentacije, s obrazloženim prijedlogom ocjene o ispunjavanju uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja.

Članak 35.

Stručno povjerenstvo dužno je u roku od mjesec dana od primitka pisanog izvješća sazvati sjednicu na kojoj će razmotriti izvješće kao i iskazane sposobnosti kandidata za obavljanje složenih, odnosno najsloženijih poslova u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti, znanstveni i stručni doprinos njegovih objavljenih ili izvedenih radova te odlučiti o dodjeli odgovarajućeg zvanja.

Član Stručnog povjerenstva koji se ne složi s odlukom o dodjeli zvanja može dati svoje izdvojeno mišljenje s obrazlo­ženjem koje se, zajedno s odlukom Stručnog povjerenstva za dodjelu zvanja, dostavlja ministru kulture.

Odluku o dodjeli zvanja potpisuje predsjednik Stručnog povjerenstva i izvjestitelj.

Temeljem stavka 3. ovoga članka ministar kulture donosi rješenje.

VI. NAKNADE

Članak 36.

Pristupnik je dužan za troškove stručnog ispita uplatiti propisanu naknadu.

Ministar kulture svojom odlukom utvrđuje visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 37.

Članovi Povjerenstva za stručne ispite i njihovi zamjenici, te ispitivači imaju pravo na naknadu srazmjerno broju obavljenih ispita.

Posebna naknada određuje se za pregled i ocjenu pisane rad­nje i pisanog izvješća o praktičnom stručnom radu pristupnika.

Članovi Stručnog povjerenstva i izvjestitelji imaju pravo na naknadu za rad u povjerenstvu.

Visinu naknada iz ovoga članka utvrđuje ministar kulture posebnom odlukom.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Postupak prevođenja stručnih djelatnika Hrvatskog restauratorskog zavoda u stručna zvanja propisana ovim Pravilnikom, provest će posebno povjerenstvo koje imenuje ravnatelj Hrvat­skog restauratorskog zavoda.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka dostavlja odluke o prevođenju u temeljna stručna zvanja pomoćniku ministra nadležne Uprave Ministarstva kulture. Na temelju dostavljenih pra­vomoćnih odluka pomoćnik ministra izdaje uvjerenje sukladno članku 23. stavku 3. ovoga Pravilnika.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka odluke o prevođenju u viša stručna zvanja dostavlja ministru kulture. Na temelju pra­vomoćne odluke ministar kulture dodjeljuje više stručno zvanje sukladno članku 29. ovog Pravilnika.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je provesti postupak prevođenja svih stručnih djelatnika Hrvatskog restauratorskog zavoda i dostaviti odluke Ministarstvu kulture u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Na odluke iz stavka 2. i 3. ovoga članka službenik može uložiti prigovor u roku od osam dana od primitka odluke Povjerenstva, ravnatelju Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Članak 39.

Zaposlenici i fizičke osobe koje samostalno obavljaju konzervatorsko-restauratorske poslove, a koji do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika nemaju stečeno stručno zvanje, stručna zvanja stiču po uvjetima propisanim odredbama ovog Pravilnika.

Članak 40.

Zaposlenici i fizičke osobe koje su stručno zvanje stekle temeljem odgovarajućih propisa koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog Pravilnika ili oni koji na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika imaju višegodišnje iskustvo na obavljanju konzervatorsko-restoratorskih poslova mogu podnijeti zahtjev nadležnom povjerenstvu za prevođenje u odgovarajuće stručno zvanje propisano ovim Pravilnikom.

Iskustvo iz stavka 1. ovog članka dokazuje se potvrdom nadležne Uprave Ministarstva kulture ili Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Postupak prevođenja iz stavka 1. ovoga članka pokreće se pisanim zahtjevom zaposlenika ili fizičke osobe nadležnom povjerenstvu. Zahtjev za prevođenje temeljem ovoga članka Pravilnika može se podnijeti u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 41.

Osobe koje se zapošljavaju na poslovima zaštite i očuvanja kulturnih dobara na radnim mjestima: restaurator tehničar i konzervator tehničar, viši restaurator tehničar i viši konzervator tehničar bez položenog stručnog ispita, dužne su ga položiti u roku od dvije godine od dana zapošljavanja.

Osobe koje se zapošljavaju na poslovima zaštite i očuvanja kulturnih dobara na radnom mjestu konzervator ili konzervator-
-restaurator bez položenog stručnog ispita, dužne su ga položiti u roku od tri godine od dana zapošljavanja.

Članak 42.

U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravil­nika Hrvatsko vijeće za kulturna dobra imenovat će Povjerenstvo za stručne ispite i Stručno povjerenstvo za dodjelu viših stručnih zvanja, te utvrditi Listu ispitivača za pojedina tematska područja, Listu mentora i Listu izvjestitelja.

Ministar kulture donijet će odluke iz članka 36. i 37. ovoga Pravilnika u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Pomoćnik ministra nadležne uprave Ministarstva kulture imenovat će, iz reda državnih službenika tajnika Povjerenstva za stručne ispite i tajnika Stručnog povjerenstva za dodjelu viših stručnih zvanja u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 43.

Javne ustanove koje obavljaju konzervatorsko-restauratorsku djelatnost dužne su uskladiti svoje akte s odredbama ovoga Pra­vil­nika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 44.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-08/99-01-702

Urbroj: 532-03-3/6-03-03

Zagreb, 24. ožujka 2003.

Ministar
dr. sc. Antun Vujić, v. r.

PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA
KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKU DJELATNOST

I. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA STJECANJE ZVANJA KONZERVATOR I KONZERVATOR RESTAURATOR (VSS)

A. OPĆI DIO ISPITA

1.  Osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, zakonodavstvo Republike Hrvatske u području kulture, te međunarodne konvencije u području zaštite i očuvanja kulturnih dobara kojih je potpisnica i Republika Hrvatska

Sadržaj predmeta:

Ustav Republike Hrvatske, radno zakonodavstvo i propisi, zakonski propisi kojima se regulira područje kulture, posebno zaštite kulturnih dobara, Konvencije i preporuke UNESCO-a i Vijeća Europe u području zaštite kulturnih dobara.

Literatura: Ustav Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 i 55/01; pročišćeni tekst)

– Zakon o radu (»Narodne novine«, broj 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01)

– Zakon o ustanovama (»Narodne novine«, broj 76/93, 29/97, 47/99)

– Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, broj 69/99)

– Zakon o muzejima – dijelovi koji se odnose na zaštitu građe (»Narodne novine«, broj 142/98)

– Zakon o arhivskom gradivu i arhivima – dijelovi koji se odnose na zaštitu građe (»Narodne novine«, broj 105/97, 64/00)

– Zakon o knjižnicama – dijelovi koji se odnose na zaštitu građe (»Narodne novine«, broj 105/97, 5/98, 104/00)

– Konvencije i preporuke UNESCO-a za područje zaštite kulturnih dobara

2. Osnove poslovanja: upravljanje, organiziranje, financiranje.

Sadržaj predmeta:

Osnovni elementi organizacije rada, osnovni pojmovi u području javnog sektora, osnovna načela planiranja i izrade kalkulacije.

Literatura:

Za program ispita iz predmeta Osnove poslovanja kandidati će dobiti popis literature prigodom prihvaćanja prijave za ispit od strane Povjerenstva za stručne ispite, a najkasnije 30 dana od podnošenja prijave.

B. POSEBNI DIO ISPITA

Program posebnog dijela stručnog ispita obuhvaća opća znanja i znanja uže specijalnosti.

B.1. OPĆA ZNANJA

1. Povijest, teorija i etička načela konzervatorsko-restau­ra­­­tor­ske djelatnosti

Sadržaj predmeta:

Povijesni pregled i razvoj konzervatorske i restauratorske djelatnosti u svijetu i na području Hrvatske, te osnovna načela struke povezana s razvojem etičkih načela, koja pružaju uvid u važnost prosuđivanja povijesne, estetske i društvene dimenzije kulturnog dobra, a uz poštivanje njegovog fizičkog integriteta.

2. Metode istraživanja i dokumentiranja

Sadržaj predmeta:

Poznavanje metoda istraživanja spomenika, interpretacija i komparacija nalaza, sinteza povijesno­-umjetničkih, povijesnih i prirodno-znanstvenih analiza, a sa svrhom određivanja metodologije i odabira materijala za konzervatorsko-restauratorske radove, sistemi i načini dokumentiranja konzervatorsko-restauratorskih radova te arhiviranja prikupljene dokumentacije.

3. Postupci, metode i materijali u konzervatorskim i restauratorskim radovima

Sadržaj predmeta:

Preventivno konzerviranje – pasivne i aktivne mjere zaštite, uzroci propadanja i oštećivanja kulturnog dobra, poznavanje materijala, tehnike i tehnologije, poznavanje osnova i periodizacije povijesnih stilova, konzervatorski i restauratorski postupci.

Literatura:

 1. Marasović, T. Zaštita graditeljskog naslijeđa, Zagreb –Split 1983.

 2. Marasović, T. Kulturna baština 1 i 2, Split 2002.

 3. Marasović, T. Aktivni pristup graditeljskom naslijeđu, Split 1985.

 4. Maroević, I. Sadašnjost baštine, Zagreb 1986.

 5. Maroević, I. Rat i baština u prostoru, Petrinja 1995.

 6. Maroević, I. Konzervatorsko novo iverje, Petrinja 2000.

 7. Rapanić, Ž. Baština na dlanu, Split 2000.

 8. Horvat, A. Konzervatorski rad kod Hrvata, Zagreb 1944.

 9. Dvorak, M. Katekizam zaštite spomenika (Pogledi 18/1988)

10.Chastel, A. Pojam baštine (Pogledi 18/1988)

11.Brandi, C. Teoria del restauro Roma 1963 ili Torino 1977. (prevedeni odabrani tekstovi – skripta Hrvatskoga restauratorskog zavoda)

12.Historical and Philosophical Issues in the Conservation of Cultural Heritage, The Getty Conservation Institute Los Angeles 1996. (odabrana poglavlja prevedena u: Kolo 1/2001. i skripta Hrvatskoga restauratorskog zavoda)

13.Fister, P. Obnova in varstvo arhitekturne dediščine, Ljubljana 1979.

14.Koller, M. Restaurierungswerkstaten und wissenschaftliche Dokumentation, Maltechnik/Restauro, Vol. 88, 1982; 59-66.

15.Science and Technology in the Service of Conservation, Preprints for the contributions to the Washington Congress, IIC, London 1982.

16.Tajnovite slike Račića i Kraljevića, katalog izložbe Zavoda za restauriranje umjetnina, 1985.

17.Fielden, B. M. Uvod u konzerviranje kulturnog naslijeđa, Zagreb 1981.

18.Laszlo, Ž. Priručnik za preventivnu zaštitu slika, MDC, Zagreb 2001.

19.Vokić, D. Preventivno konzerviranje slika u kontekstu različitih zbirki (skripta Hrvatskoga restauratorskog zavoda)

20.Brguljan, V. Međunarodni sistem zaštite kulturnih i prirodnih dobara, Zagreb – Beograd 1985

21.Antolović, J. Zbirka propisa Republike Hrvatske – Kultura i umjetnost, Osijek 2003.

Odabrana poglavlja, članci i tematske jedinice iz sljedećih publikacija i časopisa:

22.Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1 i 2, Zagreb 1996.

23.Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1 – 4

24.Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb

25.Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, Zagreb

26.Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split

Dodatni izvori informacija:

–   web stranice Ministarstva kulture Republike Hrvatske

–   web stranice Hrvatskoga restauratorskog zavoda

–   web stranice Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske

4. Praktični stručni rad i izrada pisane radnje u vezi s praktičnim stručnim radom

Tema stručne radnje mora biti u vezi s praktičnim stručnim radom kojeg je pristupnik odabrao, a mentor odobrio. Radnja mora pokazati poznavanje tehnologije i materijala u području u kojem pristupnik radi, te pružiti uvid u uspješnost njegove prak­tične vještine. Također mora pokazati stručnu utemeljenost i sposobnost kritičkog razmišljanja u odabiru odgovarajućih konzervatorsko-restauratorskih postupaka i metoda uz korištenje rezultata interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja, kao i sposobnost sustavnog dokumentiranja radova. Radnja mora sadržavati minimalno 15 kartica teksta (27 000 slovnih mjesta) te fotodokumentaciju i grafičke priloge.

B.2. ZNANJA UŽE SPECIJALNOSTI

Program ispita znanja uže specijalnosti s literaturom donosit će Povjerenstvo, odnosno ispitivači – stručnjaci za pojedina područja ovisno o poslovima na kojima kandidat radi, a nakon prijave za ispit. Kandidati će moći izabrati jedno od ponuđenih područja uže specijalnosti:

ZA ZVANJE KONZERVATOR RESTAURATOR

•  slike na različitim nosiocima

•  polikromirana drvena skulptura

•  papir – spisi, grafika, iluminirani rukopisi

•  tekstil – kostimi, zastave, relikvijari, tapiserije, koža

•  metal – skulptura, predmeti umjetničkog obrta, nakit, oružje

•  predmeti umjetničkog obrta – drvo, staklo, porculan, keramika, kost

•  namještaj

•  glazbala

•  zidno slikarstvo

•  kamena plastika

•  štuko

•  mozaik i intarzije od tvrdog kamena

•  arheološki materijal

•  etnološki materijal

•  predmeti industrijskog dizajna

•  fotografija i ostali moderni mediji

ZA ZVANJE KONZERVATOR PREMA ZANIMANJU

•   povjesničar umjetnosti

•   povjesničar

•   arheolog

•   etnolog

•   arhitekt

•   građevinar

•   geodet

•   geolog

•   kemičar

•   fizičar

•   biolog

Popis zvanja konzervatora restauratora i konzervatora moguće je nadopuniti i drugim nazivima stručnih zvanja koji ovdje nisu navedeni.

Literatura:

Za program ispita znanja iz uže specijanosti kandidati će dobiti popis literature prigodom prihvaćanja prijave za ispit od strane Povjerenstva za stručne ispite, a najkasnije 30 dana od podnošenja prijave.

II.  PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA STJECANJE ZVANJA VIŠI KONZERVATOR TEHNIČAR I VIŠI RESTAURATOR TEHNIČAR (VŠS)

Predmeti programa stručnog ispita za stjecanje zvanja viši konzervator tehničar i viši restaurator tehničar (VŠS) jednaki su predmetima programa stručnog ispita za konzervatora restauratora i konzervatora (VSS).

Literatura:

Literatura za stručni ispit za stjecanje zvanja viši konzervator tehničar i viši restaurator tehničar (VŠS) jednaka je literaturi za stručni ispiti za konzervatora restauratora i konzervatora (VSS), ali u djelomično smanjenom opsegu.

Praktični stručni rad i izrada pisane radnje u vezi s praktič­nim stručnim radom

Tema stručne radnje mora biti u vezi s praktičnim stručnim radom kojeg je pristupnik odabrao, a mentor odobrio. Radnja mora pokazati poznavanje tehnologije i materijala u području u kojem pristupnik radi, te pružiti uvid u uspješnost njegove praktične vještine. Također mora pokazati stručnu utemeljenost u odabiru konzervatorsko-restauratorskih postupaka i metoda, kao i sposobnost sustavnog dokumentiranja radova. Radnja mora sadržavati minimalno 10 kartica teksta (18000 slovnih mjesta) te fotodokumentaciju i grafičke priloge.

III. PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA STJECANJE ZVANJA KONZERVATOR TEHNIČAR I RESTAURATOR TEHNIČAR (SSS)

Predmeti programa stručnog ispita za stjecanje zvanja konzervator tehničar i restaurator tehničar (SSS) jednaki su predmetima programa stručnog ispita za konzervatora restauratora i konzervatora (VSS).

Literatura:

Literatura za stručni ispit za stjecanje zvanja konzervator tehničar i restaurator tehničar (VŠS) jednaka je literaturi za stručni ispit za konzervatora restauratora i konzervatora (VSS), ali u znatno smanjenom opsegu.

Praktični stručni rad i izrada pisane radnje u vezi s praktičnim stručnim radom

Tema stručne radnje mora biti u vezi s praktičnim stručnim radom kojeg je pristupnik odabrao a mentor odobrio. Radnja mora pokazati poznavanje tehnologije i materijala u području u kojem pristupnik radi, te pružiti uvid u uspješnost njegove praktične vještine. Radnja mora sadržavati minimalno 5 kartica teksta (9000 slovnih mjesta) te fotodokumentaciju i grafičke priloge.

STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA NAPREDOVANJE U VIŠA STRUČNA ZVANJA

1) KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI RADOVI

2) KONZERVATORSKO ISTRAŽIVANJE, PROJEKTIRA­NJE, VOĐENJE GRAĐEVINSKIH KONZERVATORSKO-RES­TA­U­RATORSKIH RADOVA I STRUČNI NADZOR NA GRA­ĐEVINAMA KOJE SU KULTURNO DOBRO

3) DOKUMENTACIJSKA DJELATNOST

4) STRUČNO-ORGANIZACIJSKA I SAVJETODAVNA
DJE­LAT­NOST

5) PUBLIKACIJE I IZLOŽBE

6) IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM ILI STRUČNIM
SKUPOVIMA, PREDAVANJA NA SVEUČILIŠTIMA

7)      STRUČNO USAVRŠAVANJE