819
Na
temelju članka 43. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu
(»Narodne novine«, br. 59/01.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na
110. sjednici 9. travnja 2003. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o osnovnom
školstvu.
Pročišćeni
tekst Zakona o osnovnom školstvu obuhvaća Zakon o osnovnom školstvu (»Narodne
novine«, br. 59/90) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim
novinama«, br. 26/93., 27/93., 7/96., 59/01. i 114/01. u kojima je naznačeno
vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 602-02/01-01/01
Zagreb, 9. travnja 2003.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
I.
OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovim se
Zakonom uređuje djelatnost osnovnog školstva kao dio jedinstvenog sustava
školstva.
Djelatnost osnovnog školstva od posebnog je
društvenog interesa.
Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno
školovanje, druge oblike školovanja djece i omladine i školovanje odraslih
osoba.
Članak 2.
Svrha je osnovnog školstva da učeniku omogući
stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad
ili daljnje školovanje.
Škola je dužna osigurati kontinuirani razvoj učenika
kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu
s njegovim sposobnostima i sklonostima.
Ciljevi su osnovnog školstva:
– da kod učenika potiče i razvija interes i
samostalnost pri učenju i rješavanju zadaća, stvaralaštvo, moralnu svijest,
estetski ukus i kriterij, samopouzdanje i odgovornost prema samome sebi i
prirodi, društvenu, gospodarstvu i političku svijest, snošljivost i sposobnost
suradnje, poštovanje ljudskih prava, dostignuća i težnji;
– da učenika pouči pismenosti, komunikaciji, računu,
znanstvenim i tehnološkim principima, kritičkom promatranju, razumnom
raspravljanju, razumijevanju svijeta u kojem živi i razumijevanju međusobne
ovisnosti ljudi i prirode, pojedinaca i nacija.
Ciljevi i zadaće osnovnog školstva ostvaruju se prema
utvrđenim nastavnim planovima i programima.
Članak 3.
Osnovno školovanje traje najmanje osam godina.
Osnovno školovanje obvezno je za svu djecu, u
pravilu, od šest do petnaest godina života.
Članak 4.
Osnovno školovanje obavljaju osnovne škole i druge
javne ustanove, u skladu s ovim Zakonom.
Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa
primjenjuju se na djelatnost osnovnog školovanja samo ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
Članak
5.
Osnovno
školovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa.
Osnovno
školovanje može se ostvarivati prema alternativnim nastavnim programima,
odnosno metodama, u skladu s ovim Zakonom.
Roditelji
i učenici imaju pravo birati vrste, oblike i metode osnovnog školovanje u
skladu s ovim Zakonom.
Članak
6.
Osnovno
školovanje darovite djece, djece s teškoćama u razvoju kao i osnovno glazbeno,
baletno i športsko školovanje te osnovno školovanje odraslih provodi se u
skladu s ovim Zakonom ako posebnim propisima nije drukčije određeno.
Članak
7.
Osnovno
školovanje djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se prema odredbama
Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, odredbama
ovoga Zakona i drugih propisa.
Članak
8.
Osnovno
školovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih građana u inozemstvu obavlja se
prema posebnom nastavnom programu u skladu s ovim Zakonom, međunarodnim
ugovorom i propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi.
Uvjete
i postupak izbora učitelja za rad s djecom hrvatskih građana u inozemstvu propisuje
ministar prosvjete i športa (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.
Članak
9.
Državna
uprava, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležna za
školstvo i druge ustanove imaju prema osnovnoj školi samo ona prava i obveze na
koja su izričito ovlaštena Ustavom i zakonom.
Članak
10.
Nadzor
nad provođenjem odredaba ovoga Zakona obavlja Ministarstvo prosvjete i športa
(u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Upravni
nadzor nad radom osnovne škole i drugih ustanova koje obavljaju osnovno školovanje
obavlja tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za
poslove školstva, prema sjedištu osnovne škole.
II.
JAVNE POTREBE U OSNOVNOM
ŠKOLSTVU
Članak 11.
Javne potrebe u osnovnom školstvu utvrđuju se
pedagoškim standardom osnovnog školstva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem
tekstu: pedagoški standard).
Pedagoškim standardom utvrđuju se materijalni,
kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti i podjednak razvoj
osnovnog školstva za srednjoročno razdoblje.
Pedagoški standard donosi Hrvatski sabor.
Članak 12.
Sredstva za financiranje djelatnosti osnovne škole
čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave osiguravaju se u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:
– plaće zaposlenika osnovne škole,
– prijevoz zaposlenika,
– naknade zaposlenika osnovne škole utvrđene
kolektivnim ugovorom,
– stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika,
– povećane troškove školovanje učenika na jeziku i
pismu nacionalne manjine,
– povećane troškove prijevoza, posebnih nastavnih
sredstava i pomagala, te troškove sufinanciranja prehrane za učenike s
teškoćama u razvoju,
– programe za rad s darovitim učenicima,
– programe informatizacije osnovnih škola,
– programe opremanja školskih knjižnica,
– sufinanciranje programa privatnog školstva,
– kapitalne projekte izgradnje utvrđene u posebnom
dijelu državnog proračuna za 2001. godinu u razdjelu 0.80 - glava 15. do
njihove potpune funkcionalnosti, te kapitalnu izgradnju školskog prostora i
opreme prema kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog
standarda osnovnog školstva,
– programe od zajedničkog interesa za djelatnost
osnovnog školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne
knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije te
programi izvannastavnih aktivnosti).
U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave osiguravaju se sredstva za:
– materijalne troškove osnovne škole,
– investicijsko održavanje školskog prostora, opreme,
nastavnih sredstava i pomagala,
– nabavu školske opreme, nastavnih sredstava i
pomagala,
– prijevoz učenika,
– kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme
prema standardima i normativima koje utvrđuje ministar.
Vlada Republike Hrvatske svake godine istodobno kada
utvrđuje prijedlog državnog proračuna utvrđuje kriterije i mjerila za
osiguravanje minimalnoga financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potrebe
prema stavku 2. i 3. ovoga članka i odredbama članka 11. ovoga Zakona.
Članak 13.
Županija, odnosno Grad Zagreb, uskađuje interese i
poduzima aktivnosti radi ravnomjernog razvitka osnovnog školstva, te uređuje
druga pitanja od zajedničkog interesa za osnovno školstvo na području županije,
odnosno Grada Zagreba u skladu sa zakonom.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
može utvrditi šire javne potrebe u osnovnom školstvu (sufinanciranje prehrane
učenika, produženi i cjelodnevni boravak učenika, sufinanciranje programa
privatnog školstva i ostali pogrami osnovnog školstva od zajedničkog interesa),
za koje sredstva osigurava svojim proračunom.
III.
DJELATNOST OSNOVNOG ŠKOLSTVA
1. Položaj, osnivanje i prestanak osnovne škole
Članak 14.
Osnovna škola je javna ustanova.
Osnovna škola ne može se osnovati radi stjecanja
dobiti.
Osnovnu školu može osnovati:
– Republika Hrvatska,
– jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
i druga pravna i fizička osoba.
Članak 15.
Osnovna škola može imati jednu ili više područnih
škola. Područna škola nije pravna osoba i obavlja djelatnost osnovnog školstva
kao podružnica osnovne škole.
Članak 16.
Mrežu osnovnih škola za svoje područje, izuzev škola
s pravom javnosti, utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada
Zagreba, uz prethodnu suglasnost ministra.
Članak 17.
Akt o osnivanju osnovne škole, pored uvjeta
propisanih Zakonom o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93., 29/97. i
47/99.), sadrži odredbe o:
– nastavnom programu i uvjetima njegova ostvarivanja,
– stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje
nastavnog programa,
– osiguravanju odgovarajućeg prostora, nastavnih
sredstava i pomagala,
– uvjetima i načinu osiguranja financijskih sredstava
potrebnih za izvođenje nastavnog programa.
Aktom o osnivanju osnovne škole može se odrediti da
osnovna škola radi prema alternativnom nastavnom programu, odnosno metodi.
Sredstva potpore za rad osnovne škole čiji je osnivač
fizička, odnosno pravna osoba iz članka 14. stavka 3. podstavka 2. ovoga Zakona
osiguravaju se iz državnog proračuna u skladu s kriterijima koje propisuje
ministar.
Osnovna škola može započeti s radom kada ministar
donese rješenje o ispunjenosti uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 18.
Osnovna škola je pravna osoba.
Osnovna škola upisuje se u sudski registar te upisnik
ustanova osnovnog školstva koji vodi Ministarstvo, nakon donošenja rješenja iz
članka 17. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 19.
Osnovna škola, pored obavljanja djelatnosti za koju
je osnovana, sudjeluje u organiziranju kulturnog života u mjesnoj samoupravi i
oblicima rada za ostvarivanje interesa mladih u slobodnom vremenu.
Osnovna škola dužna je surađivati s odgovarajućim službama
za profesionalnu orijentaciju i razvijati oblik početnog profesionalnog
informiranja učenika.
Članak 20.
Osnovna škola može imati najviše 960 učenika.
Učenici
se organiziraju u razredne odjele prema potrebi nastave.
Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje
tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove
osnovnog školstva.
Osnovna škola može imati i više od 960 učenika ako to
na zahtjev upravnog tijela iz stavka 3. ovoga članka odobri Ministarstvo.
Članak 21.
Osnovna, odnosno područna škola prestaju u skladu s
odredbama Zakona o ustanovama.
Prije prestanka osnovne, odnosno područne škole,
osnivač je dužan učenicima osigurati školovanje u drugoj školi pod jednakim
uvjetima.
2.
Nastavni plan i program, te organiziranje nastave
Članak 22.
Nastavni
plan i program donosi Ministarstvo.
Nastavnim planom utvrđuju se obvezni i izborni
predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po
predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj nastavnih sati i izvannastavne
aktivnosti.
Programom se utvrđuju sadržaji, cilj i zadaće
obveznih i izbornih predmeta.
Izborni predmeti obvezni su za sve učenike koji se za
njih opredijele.
Članak 23.
Odgoj i školovanje djece u izvanškolskim aktivnostima
sastavni su dio osnovnog školovanja.
Rad učenika u izvanškolskim aktivnostima, ako se
ostvaruje u sporazumu sa školom, priznaje se učenicima kao ispunjavanje obveza
u školi.
Članak 24.
Osnovna škola radi na temelju godišnjeg plana i
programa rada.
Godišnjim planom i programom rada utvrđuju se mjesta,
vrijeme, način i nositelji ostvarivanja plana i programa iz članka 22. ovoga
Zakona.
Godišnji plan i program rada osnovne škole donosi
školski odbor do 30. rujna za tekuću školsku godinu.
Članak 25.
Nastava u osnovnim školama izvodi se na hrvatskom
jeziku i latiničnom pismu.
Nastava u osnovnoj školi može se izvoditi i na jednom
od svjetskih jezika uz suglasnost ministra, ako škola izvodi međunarodni
program.
Članak 26.
Osnovna škola dužna je organizirati uočavanje,
školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te organizirati dodatni rad
prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.
Programe za darovite učenike, način uočavanja,
školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika utvrđuje Ministarstvo.
Članak 27.
Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima
pravo završiti osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanoga.
U tijeku jedne školske godine učenik može završiti
dva razreda.
Uvjete i postupak pod kojima učenika može završiti
osnovnu školu u kraćem vremenu propisuje Ministarstvo.
Članak 28.
Učenici mogu stjecati osnovno glazbeno, plesno i
športsko školovanje po posebnim programima u osnovnim školama i u posebnim
školama. Posebne programe i uvjete za njihovo izvođenje utvrđuje Ministarstvo.
Na osnivanje i početak rada posebnih škola za
izvođenje programa osnovnoga glazbenoga, plesnog i športskog školovanja,
odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
Članak 29.
Osnovna škola može osnovati učeničku zadrugu kao
oblik izvannastavne aktivnosti učenika te organizirati drugi društveno koristan
rad učenika.
Osnovna škola može stavljati u promet proizvode
nastale kao rezultat rada učenika u učeničkoj zadruzi.
Sredstva iz prometa proizvoda i usluga učeničke
zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se iskorištavati isključivo za rad
zadruge.
Članak 30.
Osnovna škola može osnovati učenička društva.
U suradnji s drugim činiteljima osnovna škola dužna
je osigurati da svi učenici tijekom osnovnog školovanja nauče plivati.
Članak 31.
Normative prostora, opreme i nastavnih pomagala u
osnovnoj školi utvrđuje Ministarstvo.
U osnovnoj školi upotrebljavaju se samo udžbenici
koje odobri Ministarstvo.
Svaka škola mora imati školsku knjižnicu. Djelatnost
školske knjižnice sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa.
Članak 32.
Radno vrijeme osnovne škole može biti organizirano
poludnevno, produljeno ili cjelodnevno u skladu s kriterijima koje donosi
Ministarstvo.
Članak 33.
Nastava se organizira po razredima, a neposredno
obavlja u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim grupama.
Za učenike od I. do IV. razreda nastava se organizira
kao razredna, a za učenike od V. do VIII. razreda kao predmetna.
Za učenike razredne nastave predmetna nastava može se
organizirati iz stranog jezika i odgojnih područja.
Članak 34.
Za učenike koji imaju teškoće u svladavanju programa
osnovna škola dužna je organizirati dopunsku nastavu.
Dopunska nastava organizira se na određeno vrijeme
dok je takav oblik pomoći učenicima potreban.
Članak 35.
Posebnu pomoć osnovne škole dužne su pružiti djeci
građana Republike Hrvatske koji se vraćaju iz inozemstva.
Članak 36.
Razredni odjel se formira od učenika istog razreda, a
kombinirani razredni odjel od učenika I. do IV. razreda.
U planinskim i otočnim područjima mogu se
organizirati i kombinirani razredni odjeli od učenika V. do VIII razreda uz
prethodnu suglasnost Ministarstva.
U osnovnim školama u planinskim i otočnim područjima
u kojima postoje kombinirani razredni odjeli od V. do VIII. razreda nastavu iz
pojedinih predmeta u tim odjelima mogu izvoditi i učitelji drugih predmeta uz
suglasnost Ministarstva.
Broj učenika u redovnom razrednom odjelu i broj
učenika u kombiniranom razrednom odjelu propisuje Ministarstvo.
Članak 37.
Učenik razredne nastave može biti opterećen s najviše
četiri sata redovite nastave dnevno, a učenik predmetne nastave s najviše pet
sati redovite nastave dnevno.
Trajanje nastavnog sata utvrđuje se nastavnim planom
i programom.
Pod redovitom nastavom smatraju se izborni predmeti i
izvannastavne aktivnosti.
Učenik razredne nastave može biti opterećen sa svim
oblicima rada najviše 25 sati tjedno, a učenik predmetne nastave s najviše 30
sati tjedno.
Članak 38.
Nastava u osnovnoj školi izvodi se u pet radnih dana
tjedno.
Osnovna škola može izvoditi nastavu i u šest radnih
dana tjedno ako radi u više od dvije smjene.
Članak 39.
Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31.
kolovoza naredne godine. Školska godina organizira se po obrazovnim
razdobljima.
Tijekom
školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.
Nastavna
godina, odnosno početak i završetak nastave, obrazovna razdoblja, broj radnih
dana i odmori učenika propisuju se posebnim kalendarom koji donosi
Ministarstvo.
Članak
40.
Osnovna
škola može biti vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta. Kriterije za
financiranje utvrđuje Ministarstvo.
Pobliže
odredbe o uvjetima, načinu rada, kadrovima te mreži vježbaonica utvrđuje
Ministarstvo na prijedlog nastavničkih fakulteta.
Članak
41.
Provjeru
vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove
nastavne opreme može obavljati osnovna škola prema posebnom eksperimentalnom
programu.
Eksperimentalni
program sadrži:
– cilj, zadaću i sadržaj,
– mjesto i način izvođenja,
– potrebno vrijeme za realizaciju,
–
prostorne, kadrovske i druge uvjete,
– način
stručnog praćenja,
–
vrijeme u kome se podnosi izvještaj o postignutim rezultatima.
Eksperimentalni
program, školu koja će ga provoditi, uvjete i način rada utvrđuje Ministarstvo.
3.
Učenici
Članak
42.
U prvi
razred osnovne škole upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju
navršenih šest godina života. U prvi razred mogu se upisati i djeca koja do 1.
travnja tekuće godine nemaju navršenih šest godina života ako to na zahtjev
roditelja ili staratelja odobri tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada
Zagreba nadležno za poslove školstva.
Upis
djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi tijelo županijske
državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove školstva.
Tijelo županijske
državne uprave, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove školstva usklađuje
planove upisa u osnovne škole na svom području.
Prije upisa u prvi razred osnovne škole obvezno je
utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje
povjerenstvo. Povjerenstvo čine liječnik, psiholog-pedagog, defektolog i
učitelj.
Ako povjerenstvo utvrdi da dijete zbog psihofizičkog
stanja ne može pohađati školu, oslobodit će dijete obveze upisa u toj školskoj
godini.
Razloge koji uvjetuju da dijete ne može pohađati
osnovnu školu i postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta iz stavka 3.
i 4. ovoga članka utvrđuje zajednički Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo.
Članak 43.
Roditelji, odnosno staratelji, dužni su u propisanom
roku upisati dijete u osnovu školu, brinuti se da redovito pohađa nastavu i
obavlja druge školske obveze.
Osnovna škola dužna je obavijestiti poglavarstvo
općine, odnosno Grada Zagreba i nadležno upravno tijelo koje je donijelo plan
upisa o školskim obveznicima koji se nisu upisali, odnosno koji redovito ne
pohađaju školu.
Članak 44.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
dužne su organizirati prijevoz do škole i od škole za učenike od prvog do
četvrtog razreda koji žive u naseljima udaljenim od škole najmanje tri
kilometra, a za učenike od petog do osmog razreda koji žive u naseljima
udaljenim najmanje pet kilometara.
Za učenike s teškoćama u razvoju osigurava se
prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz za pratioca kada je zbog vrste i
stupnja teškoća pratilac neophodan.
Članak 45.
Učenik prelazi iz jedne u drugu osnovnu školu na
temelju svjedodžbe prevodnice.
Osnovna
škola iz koje učenik odlazi izdaje svjedodžbu prevodnicu i ispisuje učenika u
roku od sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu osnovnu
školu.
Članak 46.
Učenik osnovne škole za vrijeme obveze školovanja ne
može biti isključen iz škole.
Učenik osnovne škole može prijeći u drugu osnovnu
školu na zahtjev roditelja ili staratelja, odnosno na prijedlog učiteljskog
vijeća osnovne škole iz koje prelazi, a uz suglasnost učiteljskog vijeća škole
u koju prelazi.
Članak 47.
Učeniku koji navrši 15 godina života prestaje obveza
osnovnog školovanja istekom te školske godine.
Članak 48.
Učenici se ocjenjuju iz svakoga nastavnog predmeta i
iz vladanja. Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano. Ocjene iz
vladanja utvrđuju se opisno.
Napredovanje i razvoj učenika u osnovnom školovanju
prati se opisno.
Način ocjenjivanja i praćenja učenika propisuje
Ministarstvo.
Tijekom obrazovnog razdoblja učenik mora biti
ocijenjen iz svakog nastavnog predmeta najmanje dva puta. Testovi su pomoćna
sredstva za utvrđivanje znanja učenika i mogu se provoditi samo jednom u
obrazovnom razdoblju za predmete ili odgojno područje. Na kraju nastavne godine
utvrđuje se opći uspjeh učenika.
U ocjenjivanju uspjeha učenika sudjeluju učitelj,
razrednik, razredno vijeće i učiteljsko vijeće.
Članak 49.
Ocjena učenika u pojedinim nastavnim predmetima
utvrđuje se kao: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i
nedovoljan (1). Sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne.
Članak 50.
Učeniku koji je ocijenjen iz svih nastavnih predmeta
utvrđuje se opći uspjeh.
Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar,
dobar, dovoljan i nedovoljan.
Učenik je postigao opći uspjeh:
a) odličan – ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50
b) vrlo dobar – ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49
c) dobar – ako ima srednju ocjenu 2,50 do 3,49
d) dovoljan – ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49
e) nedovoljan – ako ima najmanje jednu nedovoljnu
ocjenu.
Srednja ocjena utvrđuje se kao artimetička sredina
pozitivnih ocjena iz svakog nastavnog predmeta.
Opći uspjeh učenika od petog do osmog razreda
utvrđuje na prijedlog razrednika razredno vijeće.
Opći uspjeh učenika od prvog do četvrtog razreda
utvrđuje razredni učitelj.
Članak 51.
Učenici koji na kraju školske godine imaju pozitivne
ocjene iz svakoga nastavnog predmeta prelaze u viši razred.
Članak 52.
Učenici VIII. razreda koji na kraju školske godine
imaju pozitivne ocjene iz svakog nastavnog predmeta završili su s uspjehom
osnovnu školu.
Članak 53.
Iznimno od odredbe članka 51. ovoga Zakona u viši
razred mogu prijeći i učenici od I. do III. razreda koji na kraju nastavne
godine iz najviše jednoga nastavnog predmeta imaju ocjenu nedovoljan (1).
Učenik ne može prijeći dva puta u viši razred ako ima
ocjenu nedovoljan iz istog predmeta.
Odluku o prelasku učenika u viši razred iz stavka 1.
ovoga članka donosi na prijedlog razrednog učitelja učiteljsko vijeće.
Učenicima koji su prešli u viši razred s nedovoljnom
ocjenom priznaje se da su završili razred.
Učenici od I. do IV. razreda s teškoćama u razvoju ne
ponavljaju razred, nego prelaze u viši razred i nastavljaju sa svladavanjem
prilagođenog programa, a od V. – VIII. razreda mogu ponavljati razred ako nisu,
prema mišljenju defektologa i drugih stručnih suradnika i razrednog vijeća,
savladali prilagođeni program ili program posebne grupe u okviru redovite
škole.
Članak 54.
Učenici IV. do VIII. razreda koji na kraju drugog
polugodišta imaju ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta
upućuju se na popravni ispit.
Učenici koji ne pristupe polaganju popravnog ispita
ili ne polože popravni ispit ponavljaju razred.
Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom
u dva ispitna roka, krajem lipnja i kolovoza. Članove ispitnog povjerenstva
imenuje učiteljsko vijeće.
Članak 55.
Učenik koji zbog opravdanog razloga nije mogao
redovito pohađati nastavu ili nije ocijenjen iz najmanje jednog predmeta ima
pravo polagati razredni ili predmetni ispit.
Razredni ili predmetni ispit može se polagati u
ispitnim rokovima u skladu sa statutom škole.
Ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Ispit se
može ponoviti najviše dva puta.
Razloge, način i vrijeme polaganja razrednih i
predmetnih ispita propisuje Ministarstvo.
Članak 56.
Učeniku se kod upisa u osnovnu školu izdaje učenička
knjižica.
U učeničkoj knjižici evidentira se uspjeh u tijeku
nastave i druga zapažanja o njegovu radu. Učenicima I. do IV. razreda u
učeničkoj knjižici evidentira se i uspjeh na kraju nastavne godine.
Učenicima V. do VIII. razreda na kraju nastavne
godine izdaje se svjedodžba o ostvarenom uspjehu.
Svjedodžba VIII. razreda je isprava o završetku
osnovne škole.
Članak 57.
Roditelj, odnosno staratelj učenika koji nije
zadovoljan ocjenom koju je na kraju nastave utvrdio razredni učitelj ili
razredno vijeće, ima pravo u roku od tri dana od dana pisane obavijesti o
uspjehu učenika podnijeti zahtjev učiteljskom vijeću da ono preispita i utvrdi
ocjenu učenika. Odluka učiteljskog vijeća je konačna.
Članak 58.
Osnovno školovanje djece i omladine s teškoćama u
razvoju provodi se u osnovnoj školi uz odgovarajuću primjenu individualiziranih
postupaka i produženih stručnih tretmana učenika, a kada je to nužno, u
posebnim odgojno-obrazovnim grupama i razrednim odjelima u okviru škole.
Škole, uvjete i način osnivanja grupa i razrednih
odjela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje tijelo županijske državne uprave,
odnosno Grada Zagreba nadležno za školstvo, prema kriterijima koje donosi
Ministarstvo.
Članak 59.
Iznimno od odredaba članka 58. ovoga Zakona za djecu
s većim teškoćama u razvoju osnovno školovanje obavlja se u posebnim ustanovama
odgoja i obrazovanja, a može se obavljati i u drugim ustanovama. Takva se djeca
mogu školovati do 21. godine života.
Sadržaj i način školovanja djece iz stavka 1. ovoga
članka utvrđuje Ministarstvo.
Članak 60.
Za učenike kod kojih u tijeku školovanja nastupe
teškoće koje onemogućavaju dalje školovanje pod redovitim uvjetima provodi se
postupak u skladu s odgovarajućim odredbama akta iz članka 42. ovoga Zakona.
Članak 61.
Za djecu i omladinu koja je iz zdravstvenih ili
drugih razloga smještena u ustanove zdravstva ili ustanove socijalne skrbi
organizira se osnovno školovanje prema redovitim ili posebnim uvjetima.
Obrazovni rad s djecom ili omladinom iz stavka 1.
ovoga članka obavlja ustanova u kojoj je učenik smješten ili najbliža osnovna
škola.
Za djecu koja zbog kroničnih bolesti ne mogu pohađati
osnovnu školu odgojno-obrazovni rad organizira najbliža škola i provodi ga
putem stručne pomoći koju djetetu pružaju učitelji i stručni suradnici škole.
Članak 62.
Osnovno školovanje može se provoditi u ustanovama
koje osnivaju tijela pravosuđa pod uvjetima iz ovoga Zakona.
Članak 63.
Prema učenicima primjenjuju se pedagoške mjere.
Pedagoške su mjere: usmena i pisana pohvala te
opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.
Način, postupak i tijela za donošenje pedagoških
mjera utvrđuju se općim aktom škole.
Protiv izrečenih pedagoških mjera roditelj, odnosno
staratelj učenika ima pravo žalbe u skladu s općim aktom škole.
IV.
ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB UČENIKA
Članak
64.
Osnovne
škole, a posebno učitelji i stručni suradnici, dužni su voditi brigu o zdravstvenom
stanju učenika i o tome obavještavati ustanove zdravstva i roditelje, odnosno
staratelje.
Članak 65.
Oblici i način ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika
osnovne škole provodi se prema propisima iz zdravstva.
Članak 66.
Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može
sudjelovati u određenoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju,
oslobađa se privremeno ili trajno od sudjelovanja u toj aktivnosti. Na
prijedlog ovlaštenog liječnika odluku o oslobođenju učenika donosi učiteljsko
vijeće.
Članak 67.
Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika
dok borave u školi.
Članak 68.
Osnovne
škole dužne su s tijelima socijalne skrbi pratiti socijalne probleme i pojave
kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje uzroka i posljedica socijalnih
problema i pojava kod učenika.
V.
UČITELJI I STRUČNI SURADNICI
Članak 69.
Nastavni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji i
stručni suradnici koji pored općih uvjeta:
1. imaju odgovarajuću stručnu i pedagošku spremu
prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa,
2. mogu izvoditi nastavu na hrvatskom jeziku,
3. ispunjavaju zdravstvene uvjete potrebne za
izvođenje nastave,
4. imaju položen stručni ispit.
Članak 70.
Rad u osnovnoj školi ne može obavljati osoba koja je
pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo
protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, kazneno djelo kršenja obiteljskih
obveza, kazneno djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe
ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne zloporabe djeteta ili maloljetne
osobe.
Učitelji i stručni suradnici dužni su poduzimati
mjere zaštite prava djeteta, te o svakom kršenju tih prava, posebice o oblicima
tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog
postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, odnosno učenika odmah
javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu.
Članak 71.
Poslove učitelja u razrednoj, odnosno predmetnoj
nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuću visoku stručnu spremu.
Učitelj stručnih predmeta u programima za stjecanje
osnovnoga plesnog školovanja može biti osoba koja je stekla srednju stručnu
spremu i ima potrebno pedagoško obrazovanje.
Članak 72.
Stručni suradnici u osnovnoj školi su pedagog,
psiholog, defektolog, zdravstveni radnik, socijalni radnik i knjižničar.
Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja
ima odgovarajuću visoku stručnu spremu i ispunjava uvjete iz članka 69. ovoga
Zakona.
Članak 73.
Vrstu stručne sprema učitelja i stručnih suradnika te
sadržaj, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar.
Članak 74.
Obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi
određuju se rješenjem o rasporedu radnih obveza u skladu s godišnjim planom
rada škole tako da obuhvate rad s učenicima u nastavi te ostale poslove u
okviru ugovorenoga radnog vremena, u skladu s ovim Zakonom i kolektivnim
ugovorom.
Obveze učitelja i stručnih suradnika obuhvaćaju rad u
nastavi, izvannastavnim aktivnostima, rad u stručnim tijelima, pripremanje za
nastavu, stručno usavršavanje i ostvarivanje kulturnih programa škole.
Pod radom s učenicima u nastavi smatra se izvođenje
redovite, izborne, fakultativne, dodatne i dopunske nastave u razrednom odjelu
iz predmeta utvrđenih nastavnim planom i programom i sat razredne zajednice.
Članak 75.
Učitelji i stručni suradnici mogu napredovati u
struci i stjecati zvanja mentor i savjetnik.
Postupak, način i uvjete napredovanja i stjecanja
zvanja učitelja i stručnih suradnika propisuje ministar.
Članak 76.
Učitelj i stručni suradnik zasniva radni odnos
ugovorom o radu.
Potrebu za učiteljem, odnosno stručnim suradnikom
škola obvezno oglašava putem Zavoda za zapošljavanje. Oglas se može objaviti i
u dnevnom tisku, odnosno »Školskim novinama«.
S učiteljem i stručnim suradnikom koji ima zasnovan radni
odnos u osnovnoj školi s nepunom tjednom normom može se zasnovati radni odnos u
drugoj školi do propisane tjedne norme rada bez javnog oglašavanja iz stavka 2.
ovoga članka.
O zasnivanju i prestanku radnog odnosa s učiteljem i
stručnim suradnikom odlučuje školski odbor na prijedlog ravnatelja.
Članak 77.
S osobom koja nema stručnu spremu propisanu za
učitelja ili stručnog suradnika prema odredbama ovoga Zakona može se zasnovati
radni odnos na određeno vrijeme, najdulje na godinu dana.
Ako se na oglas ne javi osoba koja ispunjava uvjete
za učitelja ili stručnog suradnika, na poslovima učitelja, odnosno stručnog
suradnika može se zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme se osobom koja
nema pedagoško-psihološku naobrazbu, odnosno stručni ispit pod uvjetom da
stekne pedagoško-
-psihološku naobrazbu i položi stručni ispit najkasnije u roku od 2 godine od
dana zasnivanja radnog odnosa, u protivnom, prestaje joj radni odnos.
Članak 78.
Učitelji i stručni suradnici bez radnog iskustva
zasnivaju radni odnos kao pripravnici. Osnovna škola može osobama bez radnog
iskustva omogućiti osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski
rad).
Pripravnički staž traje najdulje godinu dana. Nakon
obavljenog pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.
Pripravniku koji ne položi
stručni ispit u roku od šest mjeseci od dana kada mu je istekao pripravnički
staž prestaje radni odnos u osnovnoj školi.
Program pripravničkog staža donosi Ministarstvo.
Članak
79.
Učitelji i stručni suradnici dužni su se permanentno
usavršavati.
Pod permanentnim usavršavanjem iz stavka 1. ovoga
članka razumijeva se usavršavanje u struci i usavršavanje za stručno-
-metodički, pedagoški i andragoški rad.
Program i organizaciju permanentnog usavršavanja
utvrđuje i provodi Zavod za školstvo.
Članak 80.
Kad školski odbor utvrdi da postoji osnovana sumnja
da je učitelju ili stručnom suradniku narušeno psihičko i fizičko zdravlje u
mjeri koje bitno smanjuje njegovu sposobnost za obavljanje odgojno-obrazovnog
rada, donosi odluku o upućivanju radnika na liječnički pregled. Ako se stručnim
nalazom nadležne ustanove zdravstva utvrdi da je psihičko i fizičko zdravlje
radnika bitno narušeno i bitno umanjena njegova sposobnost za obavljanje
odgojno-obrazovnog rada, školski odbor donosi odluku o oslobađanju radnika od
neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima.
Nakon donošenja odluke o oslobađanju radnika od
neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima, osnovna škola dužna je
osigurati materijalnu i socijalnu sigurnost radnika.
Radniku koji odbije izvršenje odluke o upućivanju na
liječnički pregled prestaje radni odnos u osnovnoj školi.
VI.
OSNOVNO ŠKOLOVANJE ODRASLIH
Članak 81.
Osnovno školovanje odraslih ostvaruje se prema
posebnom planu i programu koji donosi Ministarstvo.
Osnovno školovanje odraslih može se izvoditi i kao
konzultativno-instruktivno, seminarima i u obliku blok-nastave.
Članak 82.
Odrasli mogu steći osnovno školovanje pohađanjem
nastave ili polaganjem ispita. Uvjete i način završavanja osnovnog školovanja
polaganjem ispita propisuje Ministarstvo.
Usporedo sa stjecanjem osnovnog školovanja odrasli
mogu svladavati i program za stručno osposobljavanje za manje složena zanimanja
u skladu s posebnim propisima.
Članak 83.
Osnovno školovanje odraslih provodi se u osnovnim školama
i drugim ustanovama.
Ispunjavanje
uvjeta za izvođenje programa iz članka 81. ovoga Zakona i početak izvođenja
programa utvrđuje Ministarstvo u skladu s člankom 17. ovoga Zakona.
Troškove osnovnog školovanja odraslih snosi
neposredno polaznik toga školovanja, pravna osoba čiji je radnik ili Zavod za
zapošljavanje.
VII.
UPRAVLJANJE ŠKOLOM
Članak
84.
Osnovna škola ima statut.
Statutom osnovne škole uređuje se način obavljanja
djelatnosti škole, djelokrug i ovlaštenja tijela upravljanja i stručnih tijela škole
te uređuju druga pitanja od značaja za djelatnost i poslovanje škole, u skladu
s aktom o osnivanju škole i zakonom.
Statut osnovne škole donosi školski odbor.
Članak 85.
Osnovnom školom upravlja ravnatelj škole i školski
odbor.
Školski odbor ima položaj i ovlaštenja tijela
upravljanja, a ravnatelj poslovodnog tijela i pedagoškog rukovoditelja u skladu
sa Zakonom.
Djelokrug i način odlučivanja ravnatelja i školskog
odbora utvrđuje se Zakonom i statutom osnovne škole.
Članak 86.
Za ravnatelja osnovne škole može se imenovati osoba
koja ispunjava uvjete za učitelja ili stručnog suradnika i ima najmanje pet
godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu.
Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja.
Ravnatelja imenuje i razrješava školski odbor.
Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može
biti ponovno imenovana.
Način i postupak imenovanja ravnatelja uređuje se
statutom škole.
Članak 87.
Školski odbor razriješit će ravnatelja i prije isteka
roka na koji je imenovan u slučajevima utvrđenim Zakonom o ustanovama.
Školski odbor donijet će odluku o razrješenju prema
stavku 1. ovoga članka najkasnije u roku od 15 dana od dana kada utvrdi da su
se stekli uvjeti za razrješenje.
U slučaju da se steknu uvjeti za razrješenje, a
školski odbor ne razriješi ravnatelja prema stavku 2. ovoga članka, ravnatelja
će razriješiti ministar.
Članak
88.
Školski
odbor broji 9 članova.
Četiri
člana školskog odbora biraju zaposlenici tajnim glasovanjem iz reda učitelja i
stručnih suradnika, a dva člana biraju roditelji iz reda vijeća roditelja.
Predstavničko
tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem području je sjedište škole bira tri
člana školskog odbora.
Članovi
školskog odbora biraju se na četiri godine i mogu biti ponovno izabrani.
Odluke
školskog odbora valjane su ako se za njih izjasni većina ukupnog broja članova.
Način i
postupak izbora i razrješenja članova iz stavka 2. ovoga članka te način rada
školskog odbora propisuje škola statutom, u skladu s ovim Zakonom i drugim
propisima.
Članak
89.
Ako
školski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa zakonom ili te
poslove obavlja na način koji ne omogućava redovito poslovanje i djelatnost
škole, osnivač škole može raspustiti školski odbor.
Ako se školski odbor ne može utemeljiti prema članku
88. ovoga Zakona, odnosno ako osnivač donese odluku o raspuštanju školskog
odbora, imenovat će povjerenstvo od tri člana iz reda učitelja i stručnih
suradnika škole, predstavnika jedinice lokalne samouprave na čijem je području
sjedište škole i roditelja.
Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ima ovlaštenja
školskog odbora ali ne može imenovati, odnosno razriješiti ravnatelja.
Ovlaštenja povjerenstva su privremena i traju do izbora članova školskog
odbora.
Povjerenstvo je dužno provesti izbor članova školskog
odbora najkasnije u roku tri mjeseca od dana imenovanja.
Članak 90.
U cilju ostvarivanje zadaća osnovnog školstva i
povezivanja škole s društvenom sredinom uz osnovnu školu osniva se vijeće
roditelja koju čine predstavnici roditelja i učitelja.
Način rada i djelokrug vijeća roditelja uređuje se
statutom škole.
Članak 91.
Stručna tijela u osnovnoj školi jesu: učiteljsko
vijeće, razredno vijeće i razrednik.
Djelokrug stručnog tijela uređuje se statutom osnovne
škole.
Članak 92.
Osnovna škola ima tajnika.
Za tajnika osnovne škole može biti izabrana osoba
koja ima najmanje višu stručnu spremu.
Statutom osnovne škole pobliže se utvrđuje vrsta
stručne spreme i drugi uvjeti koje mora ispunjavati tajnik.
VIII.
OBVEZNA DOKUMENTACIJA
Članak
93.
Osnovne
škole vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima.
Obrazac
pedagoške dokumentacije i evidencije (učeničku knjižicu, svjedodžbu, svjedodžbu
prevodnicu, matičnu knjigu, dnevnik rada, imenik učenika i spomenicu škole)
propisuje Ministarstvo.
Matična
knjiga, svjedodžbe i učenička knjižica jesu javne isprave.
Članak
94.
Osnovna
škola trajno čuva matičnu knjigu i spomenicu škole.
Imenik
i evidencija o ispitima čuva se deset godina.
IX.
KAZNENE ODREDBE
Članak
95.
Novčanom
kaznom u iznosu od 200,00 do 1000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osnovna
škola koja postupa suprotno odredbama članka 17. stavka 2., članka 29. stavka
3., članka 37., 38., 39. stavka 2., članka 45., 76., 77., 86. i 94. ovoga
Zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
odgovorna osoba u osnovnoj školi novčanom kaznom u iznosu od 60,00 do 300,00
kuna.
Članak
96.
Novčanom
kaznom u iznosu od 60,00 do 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj roditelj ili
staratelj koji postupi suprotno članku 43. stavku 1. ovoga Zakona.
X.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 97.
Učitelji, stručni suradnici i tajnik osnovne škole
koji se na dan stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«,
br. 59/90.) zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a
nemaju stručnu spremu propisanu tim Zakonom mogu nastaviti s obavljanjem
poslova svoga radnog mjesta.
Članak 98.
Ispunjavanje uvjeta iz članka 69. stavka 1. točke 4.
ovoga Zakona ne odnosi se na učitelje i stručne suradnike koji su radni odnos u
osnovnoj školi zasnovali do stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu
(»Narodne novine«, br. 59/90.).
Članak 99.
Provedbene propisa iz članka 22., 26., 27., 31., 32.,
39., 40., 41., 42., 48., 55., 58., 59., 73., 78., 81. i 93. ovoga Zakona
Ministarstvo je dužno donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu
Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90.).
Do donošenja provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga
članka primjenjuje se:
1. Pravilnik o zdravstvenim razlozima koji uvjetuju
da dijete ne može pohađati školu i o provođenju liječničkog pregleda (»Narodne
novine«, br. 27/86.),
2. Pravilnik o uvjetima i postupku za završavanje
osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog (»Narodne novine«, br.
17/83.),
3. Pravilnik o polaganju razrednih i predmetnih
ispita u osnovnom obrazovanju odraslih (»Narodne novine«, br. 9/81.),
4. Pravilnik o polaganju razrednih i predmetnih
ispita u osnovnom školama (»Narodne novine«, br. 9/81.),
5. Uputstvo o načinu uključivanja djece s većim
teškoćama u psihičkom razvoju u posebne organizacije odgoja i obrazovanja
(»Narodne novine«, br. 9/83.),
6. Pravilnik o vrsti stručne spreme koju mora imati
odgajatelj, nastavnik, stručni suradnik u odgojno-obrazovnom radu u
organizaciji udruženog rada odgoja i obrazovanja (»Narodne novine«, br. 1/84.),
7. Pravilnik o vježbaonicama (»Narodne novine«, br.
6/90.),
8. Pravilnik o školskom kalendaru rada osnovnih škola
(»Narodne novine«, br. 23/90.).
Članak 100.
Odredbe članka 37. i 38. ovoga Zakona primjenjivat će
se od školske godine 1991/92.
Članak 101.
Na dan stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu
(»Narodne novine«, br. 59/90.) prestaje važiti Zakon o odgoju i osnovnom
obrazovanju (»Narodne novine«, br. 42/89.).
Članak 102.
Osobama koje su do 8. listopada 1991. stekle svjedodžbe
ili druge isprave osnovnog školstva na području republika bivše Jugoslavije,
priznaju se isprave o stečenom osnovno-školskom obrazovanju.
Članak 103.
Postupci imenovanja ravnatelja započeti prije
stupanja na snagu Zakon o izmjeni Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«,
br. 7/96.) dovršit će se na način i u postupku propisanom tim Zakonom.
Članak 104.
Uz osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 71. ovoga
Zakona, poslove učitelja predmetne nastave može obavljati i osoba koja ima
odgovarajuću višu stručnu spremu pod uvjetim da ju je stekla do stupanja na
snagu Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90.).
Poslove učitelja razredne nastave može obavljati i
osoba koja je najkasnije do 1992. godine upisala dvogodišnji studij razredne
nastave i stekla odgovarajuću višu stručnu spremu.
Članak 105.
Osnovne škole dužne su uskladiti svoje opće akte i
utemeljiti školske odbore prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) u roku od tri mjeseca od
dana stupanja na snagu toga Zakona.
U osnovnoj školi u kojoj je imenovan vršitelj dužnosti
ravnatelja prema ranijim propisima školski odbor dužan je raspisati natječaj za
izbor ravnatelja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br.
59/01.) te imenovati ravnatelja prema odredbama toga Zakona.
Postupak za izbor ravnatelja započet do stupanja na
snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne
novine«, br. 59/01.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
Članak 106.
Osnivačka prava nad osnovnom školom čiji je osnivač
Republika Hrvatska, Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo
može prenijeti na jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, u
skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu
(»Narodne novine«, br. 59/01.), na zahtjev njenog poglavarstva.
Članak 107.
Ako osnivačka prava nad osnovnom školom nisu
prenesena na temelju članka 109. ovoga Zakona, prenose se danom primjene Zakona
o dopuni Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 114/01.).
Prijenos osnivačkih prava sukladno stavku 1. ovoga članka provodi Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo.