ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA

820

Na temelju članka 42. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 110. sjednici 9. travnja 2003., utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o srednjem školstvu.

Pročišćeni tekst Zakona o srednjem školstvu obuhvaća Zakon o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 26/93., 27/93., 50/95., 59/01. i 114/01. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 602-03/01-01/01
Zagreb, 9. travnja 2003.

            Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.

ZAKON

O SREDNJEM ŠKOLSTVU (pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Srednje školstvo je djelatnost kojom se nakon završetka osnovnog školovanja omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

Djelatnost srednjeg školstva obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona koji uređuju djelatnost pojedinih vrsta srednjih škola.

Članak 2.

Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge pravne osobe pod uvjetima iz ovoga Zakona.

Srednjoškolske ustanove su: srednje škole i u čenički domovi.

Članak 3.

Srednjoškolsko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uvjetima, prema njegovim sposobnostima, u skladu s ovim Zakonom.

Članak 4.

Nastava u srednjoj školi izvodi se na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu.

Članak 5.

Srednjoškolsko obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.

II. PROGRAMI SREDNJEG ŠKOLSTVA, NASTAVNI PLAN I PROGRAM, VRSTE SREDNJIH ŠKOLA, ORGANIZIRANJE NASTAVE

1. Programi srednjeg školstva

Članak 6.

Programi srednjeg školstva su:

– programi za stjecanje srednje školske spreme,

– programi za stjecanje srednje stručne spreme,

– programi za stjecanje niže stručne spreme i

– programi osposobljavanja i usavršavanja.

Programima za stjecanje srednje školske, srednje stručne spreme i niže stručne spreme stječu se znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

Programima osposobljavanja i usavršavanja dopunjuju se stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci.

2. Nastavni plan i program

Članak 7.

Programi srednjeg školstva ostvaruju se na osnovi nastavnog plana i programa.

Nastavnim planom i programom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se svrha, ciljevi i zadaće programa, nastavni predmeti i sadržaji, trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i tjedni broj sati nastave, broj sati za svaki predmet, didaktički i drugi uvjeti za izvođenje nastavnog plana i programa.

Dio nastavnih predmeta i sadržaja, utvrđenih nastavnim planom i programom, može se, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika uz odobrenje Ministarstva prosvjete i športa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 8.

Nastavni plan i program za stjecanje srednje školske, srednje stručne i niže stručne spreme sadrži zajednički, izborni i fakultativni dio.

Zajednički dio nastavnog plana i programa sadrži osnovne predmete koji su obvezni za sve učenike određene vrste obrazovanja.

Izborni dio nastavnog plana i programa obuhvaća predmete programski vezane za vrstu škole od kojih učenik obvezno bira jedan ili više predmeta prema svojim sklonostima.

Fakultativni dio nastavnog plana i programa obuhvaća predmete kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole, te sadržaje i oblike slobodnih aktivnosti.

Ako se učenik opredijeli za fakultativni predmet, dužan ga je pohađati tijekom nastavne godine.

Zajednički i izborni dio nastavnog plana i programa donosi Ministarstvo.

Fakultativni dio nastavnog plana i programa donosi škola.

3. Vrste srednjih škola

Članak 9.

Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa su:

– gimnazije,

– strukovne škole,

– umjetničke škole.

Članak 10.

Gimnazija izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe sred­nju školsku spremu.

Gimnazije su opće ili specijalizirane, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

Članak 11.

Strukovna škola izvodi nastavni plan i program u trajanju od jedne do pet godina.

Završavanjem strukovne srednje škole u najmanje trogo­dišnjem trajanju učenik stječe srednju stručnu spremu.

Završavanjem strukovne škole u trajanju od jedne do dvije godine učenik stječe nižu stručnu spremu.

Strukovne škole su tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

Članak 12.

Umjetnička škola izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu.

Umjetničke škole su glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

4. Organiziranje nastave

Članak 13.

Srednja škola na osnovi utvrđenog nastavnog plana i programa donosi godišnji plan i program rada.

Godišnji plan i program rada srednja škola donosi do 30. rujna za tekuću školsku godinu.

Članak 14.

U srednjoj školi upotrebljavaju se udžbenici koje odobri ministar prosvjete i športa (u daljnjem tekstu: ministar).

Srednja škola ima knjižnicu. Djelatnost knjižnice sastavni je dio rada srednje škole.

Članak 15.

Nastava se organizira po razredima a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj grupi. Razredni odjel čini u pravilu do 30 učenika istog razreda.

U pojedinim oblicima rada (vježbe, praktična nastava, rad s darovitim i učenicima s teškoćama u razvoju i sl.) razredni odjeli mogu se organizirati u obrazovne grupe.

Način organiziranja nastave u obrtničkim školama i praktič­ne nastave u strukovnim školama utvrđuje ministar.

Članak 16.

Godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše 1.120 a tjedni 32 nastavna sata, osim u programima čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i praktične nastave.

Dnevni broj sati nastave utvrđuje se rasporedom sati škole. Teorijska nastava ne može iznositi više od 6 sati dnevno.

Nastavni sat traje 45 minuta. Sat praktične nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan škole.

Članak 17.

Školska godina počinje 1. rujna a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta.

Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

Početak i završetak nastave i trajanje odmora učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar.

Članak 18.

Srednja škola obvezno otkriva, prati i potiče darovite učenike te organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

Daroviti učenici mogu završiti obrazovanje u kraćem vremenu od propisanog.

Uvjete i način obrazovanja darovitih učenika propisuje ministar.

Članak 19.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama.

Učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama.

Posebne ustanove, programe, uvjete, način i postupak upisa i obrazovanja učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju propisuje ministar.

Članak 20.

Srednja škola može obavljati provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada te nove nastavne opreme prema eksperimentalnom programu, kojeg odobrava ministar.

Članak 21.

Srednja škola može biti vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta.

Uvjete i način rada vježbaonica iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra znanosti i tehnologije.

III. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ODRASLIH

Članak 22.

Srednjoškolskog obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja.

Programi iz stavka 1. ovoga članka prilagođeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima odraslih, a donosi ih ustanova koja ih izvodi na temelju nastavnog programa redovite srednje škole.

Uvjete i način izvođenja programa i stjecanja srednjo­škol­skog obrazovanja odraslih propisuje ministar.

Članak 23.

Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih može izvoditi srednja škola, pučko otvoreno učilište ili druga ustanova ako ima potreban broj nastavnika i stručnih suradnika za izvođenje programa i ispunjava uvjete propisane aktom iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 24.

Troškove srednjoškolskog obrazovanja odraslih snose odrasli neposredno ili pravna osoba čiji je djelatnik ili Zavod za zapošljavanje.

IV. PRAVNI STATUS, OSNIVANJE I PRESTANAK RADA SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKOG DOMA

1. Srednja škola

Članak 25.

Srednja škola je javna ustanova.

Srednju školu može osnovati:

– Republika Hrvatska,

– jedinica područne (regionalne) samouprave,

– domaća i strana fizička pravna osoba, ako je osigurala sred­stva u iznosu koji je potreban za rad te vrste škole.

Članak 26.

Za obavljanje djelatnosti srednjoškolskog obrazovanja utvr­đuje se mreža srednjoškolskih programa i ustanova, gimnazija, strukovnih i umjetničkih škola u Republici Hrvatskoj, izuzev škola s pravom javnosti.

Prijedlog mreže srednjih škola na svom području utvrđuje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba.

Mrežu srednjih škola iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

Članak 27.

Akt o osnivanju srednje škole, pored uvjeta za osnivanje ustanove propisanih Zakonom o ustanovama, mora sadržavati odredbe o:

– programu srednjoškolskog obrazovanja i uvjetima njegova ostvarivanja,

– stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje programa,

– osiguranju propisanog prostora, nastavnih sredstava i pomagala,

– uvjetima i načinu osiguravanja financijskih sredstava za rad škole.

Srednja škola i druga ustanova srednjeg školstva upisuje se u upisnik ustanova srednjeg školstva koji vodi Ministarstvo, nakon donošenja rješenja o odobrenju početka njenog rada.

Članak 28.

Srednja škola ima statut.

Statutom srednje škole uređuje se način obavljanja djelatnosti škole, djelokrug tijela upravljanja i stručnih tijela škole, te uređuju druga pitanja od značaja za djelatnost i poslovanje škole, u skladu s aktom o osnivanju škole i zakonom.

Statut srednje škole donosi školski odbor.

Članak 29.

Početak rada srednje škole odobrava ministar rješenjem.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će se ako škola ima:

– potreban broj stručnih djelatnika za izvođenje nastavnog plana i programa,

– prostor i opremu, u skladu s normativima utvrđenim nastavnim planom i programom, te

– osigurana sredstva za rad i izvođenje nastavnog programa

Način i postupak utvrđivanja uvjeta za početak rada srednje škole propisuje ministar.

Članak 30.

Kada Ministarstvo utvrdi da srednja škola ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 29. ovoga Zakona odredit će rok u kojem je škola dužna otkloniti utvrđene nedostatke.

Ako škola u roku iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni utvrđene nedostatke, ministar će predložiti osnivaču da donese akt o ukidanju škole.

Ako osnivač ne donese akt o ukidanju u roku 60 dana od dana primitka prijedloga, akt o ukidanju donijet će ministar.

Članak 31.

Aktom o ukidanju srednje škole određuje se rok i način prestanka njenog rada.

Srednja škola prestaje s radom odjednom ili postupno.

Ako škola prestaje s radom odjednom, prestaje raditi na završetku školske godine u kojoj je donesena odluka o prestanku rada. U slučaju postupnog prestanka rada škole aktom o ukidanju određuje se školska godina u kojoj prestaje rad škole.

U slučaju ukidanja srednje škole, osnivač je dužan zatečenim učenicima osigurati završetak obrazovanja u drugoj školi pod uvjetima koji su vrijedili prigodom njihova upisa.

2. Posebne odredbe o privatnoj srednjoj školi s pravom javnosti

Članak 32.

Privatna srednja škola stječe pravo javnosti rješenjem o odobrenju početka njenog rada.

Djelatnost privatne srednje škole s pravom javnosti može biti financirana iz sredstava državnog proračuna prema kriterijima koje propisuje ministar.

Srednja škola koja je stekla pravo javnosti prema stavku 1. ovoga članka u naziv obvezno dodaje oznaku: »s pravom javnosti«.

Članak 33.

Privatna srednja škola s pravom javnosti radi po nastavnom planu i programu iz članka 8. ovoga Zakona ili po vlastitom nastavnom planu i programu.

Vlastiti nastavni plan i program iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži zajednički dio nastavnog plana i programa iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 34.

Nastava u srednjoj školi može se izvoditi i na jednom od svjetskih jezika uz suglasnost ministra, ako škola izvodi međunarodni program.

3. Učenički dom

Članak 35.

Učenički dom organizira smještaj i prehranu, odgojno-obrazovni rad, kulturne i druge aktivnosti učenika.

Djelatnost učeničkog doma dio je djelatnosti srednjeg škol­stva i s njom je programski povezana.

Djelatnost učeničkih domova mogu obavljati i srednje škole.

Članak 36.

Pravo na smještaj i prehranu u učeničkom domu imaju u pravilu redoviti učenici.

Prijam učenika obavlja se javnim natječajem.

Pravo na prijem ostvaruje se na osnovi uspjeha u prethodnom obrazovanju i materijalnog položaja učenika i njegove obitelji.

Pobliže uvjete za prijem učenika, troškove smještaja i pre­hrane u učeničkim domovima, kao i normative prostora i opreme te program odgojnog rada s učenicima propisuje ministar.

Učenički dom u privatnom vlasništvu (internat) samostalno određuje uvjete za prijam učenika, te troškove njihova smještaja i prehrane.

Članak 37.

U učeničkim domovima organiziraju se odgojne grupe od 25 učenika.

Članak 38.

Na pravni status, osnivanje, početak i prestanak rada učeničkog doma odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 25. do 31. ovoga Zakona.

4. Registracija

Članak 39.

Srednje škole i učenički domovi pravne su osobe i upisuju se u sudski registar ustanova.

5. Evidencija

Članak 40.

U sustavu srednjeg školstva uspostavljaju se evidencije o srednjim školama i učeničkim domovima, djelatnicima i uče­nicima, kao i druge od značaja za praćenje stanja i razvoj djelatnosti.

Pobliže propise o tijelima i ustanovama koje su dužne voditi evidencije, te o vrstama evidencija, sadržaju i načinu njihova vođenja donosi ministar.

V. UPRAVLJANJE SREDNJOM ŠKOLOM
I UČENIČKIM DOMOM

Članak 41.

Srednjom školom upravlja školski odbor, a ravnatelj je poslovodni i pedagoški voditelj srednje škole.

Djelokrug i način odlučivanja ravnatelja i školskog odbora uređuje se aktom o osnivanju i statutom škole u skladu sa zakonom.

Članak 42.

Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama, ravnatelj:

– predlaže godišnji plan i program rada,

– brine se za provođenje odluka školskog odbora, nastav­ničkog vijeća i drugih tijela,

– donosi odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika škole,

– provodi odluku školskog odbora o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika škole te odluke o predstavkama, molbama i žalbama zaposlenika,

– provodi odluke nastavničkog vijeća o izricanju pedagoških mjera, o molbama i žalbama učenika i njihovih roditelja,

– obavlja druge poslove utvrđene aktom o osnivanju, statutom i zakonom.

Izvješće o rezultatima odgojno-obrazovnog rada i o poslovanju škole ravnatelj podnosi najmanje jednom godišnje Ministarstvu.

Članak 43.

Za ravnatelja srednje škole može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu, ispunjava uvjete za nastavnika i ima najmanje pet godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu.

Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja.

Ravnatelja imenuje i razrješava školski odbor.

Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.

Način i postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja uređuje se statutom škole u skladu s ovim Zakonom.

Članak 44.

Školski odbor razriješit će ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan u slučajevima utvrđenim Zakonom o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93., 29/97. i 47/99.).

Školski odbor donijet će odluku o razrješenju prema stavku 1. ovoga članka najkasnije u roku od 15 dana od dana kada utvrdi da su se stekli uvjeti za razrješenje.

U slučaju da se steknu uvjeti za razrješenje, a školski odbor ne razriješi ravnatelja prema stavku 2. ovoga članka, ravnatelja može razriješiti ministar.

Članak 45.

Školski odbor broji 9 članova.

Četiri člana školskog odbora biraju zaposlenici škole iz reda nastavnika tajnim glasovanjem, a dva člana biraju roditelji iz reda vijeća roditelja.

Tri člana školskog odbora bira predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba na prijedlog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave na čijem području je sjedište škole.

Članovi školskog odbora biraju se na četiri godine i mogu biti ponovno izabrani.

Odluke školskog odbora valjane su ako se za njih izjasni većina ukupnog broja članova.

Način i postupak izbora i razrješenja članova školskog odbora iz stavka 2. ovoga članka škola propisuje statutom, u skladu s ovim Zakonom.

Članak 46.

Školski odbor:

– donosi godišnji plan i program rada i prati njegovo ostvarivanje,

– daje ravnatelju mišljenja i prijedloge o pitanjima od interesa za rad škole,

– obavlja druge poslove u skladu s aktom o osnivanju, statutom i zakonom.

Članak 47.

Ako školski odbor ne obavlja poslove iz svoga djelokruga u skladu sa zakonom ili te poslove obavlja na način koji ne omogućava redovito poslovanje i djelatnost škole, osnivač škole može raspustiti školski odbor.

Ako se školski odbor ne može utemeljiti prema odredbama članka 45. ovoga Zakona, odnosno ako osnivač donese odluku o raspuštanju školskog odbora, imenovat će povjerenstvo od tri člana iz reda nastavnika, predstavnika jedinice lokalne samouprave i roditelja.

Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ima ovlaštenja školskog odbora, ali ne može imenovati, odnosno razriješiti ravnatelja. Ovlaštenja povjerenstva su privremena i traju do izbora članova školskog odbora.

Povjerenstvo je dužno provesti izbor članova školskog odbora najkasnije u roku tri mjeseca od dana imenovanja.

Članak 48.

Stručna tijela srednje škole su nastavničko i razredno vijeće.

Nastavničko vijeće čine svi nastavnici škole.

Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu.

Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća.

Sadržaj rada nastavničkog i razrednog vijeća, te drugih struč­nih tijela škole uređuje se statutom.

Članak 49.

Srednja škola ima tajnika.

Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima najmanje višu stručnu spremu te ispunjava druge uvjete propisane statutom škole.

Članak 50.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na način izbora i trajanje mandata ravnatelja i školskog odbora ne primjenjuju se na privatnu srednju školu s pravom javnosti.

Članak 51.

Učeničkim domom upravljaju ravnatelj i domski odbor.

Stručno tijelo učeničkog doma je odgajateljsko vijeće.

Pobliže odredbe o djelokrugu tijela iz stavka 1. i 2. ovoga članka uređuje se statutom.

Članak 52.

U srednjoj školi osniva se vijeće roditelja. Vijeće roditelja čine predstavnici roditelja učenika svakog razrednog odjela škole.

Broj članova vijeća roditelja, način njihova izbora i djelokrug rada utvrđuje se statutom škole.

VI. UČENICI

Članak 53.

Status redovitog učenika stječe se upisom u srednju školu.

Status redovitog učenika može se imati samo u jednoj sred­njoj školi.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka učenik koji je upisan u umjetničku srednju školu može se upisati u još jednu školu, ako ispuni uvjete za upis u obje škole.

Članak 54.

Pravo upisa u srednju školu imaju svi kandidati nakon završene osnovne škole pod jednakim uvjetima, u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu.

Redoviti učenici upisuju prvi razred u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina uz odobrenje školskog odbora.

Izbor kandidata za upis zasniva se na:

– uspjehu u prethodnom obrazovanju i

– sklonosti i sposobnosti učenika, ovisno o vrsti srednje škole.

Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 3. ovoga članka za sve vrste srednjih škola propisuje ministar.

Odluku o upisu za svaku školsku godinu na prijedlog škole donosi ministar.

Članak 55.

Odlukom o upisu mogu se utvrditi uvjeti i broj učenika koji redovito upisuju program srednje škole prema osobnim potrebama.

Cijenu obrazovanja prema stavku 1. ovoga članka utvrđuje ministar.

Članak 56.

Natječaj za upis učenika srednja škola objavljuje u dnevnom tisku.

Natječaj obvezno sadrži:

– broj učenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu,

– uvjete upisa i kriterije za izbor kandidata,

– način i postupak provođenja natječaja.

Članak 57.

Redoviti učenik može tijekom školovanja promijeniti upisani program u pravilu nakon prvog razreda.

Promjena programa može se uvjetovati polaganjem razlikovnih ili dopunskih ispita.

Sadržaj razlikovnih, odnosno dopunskih ispita te način i rokove njihovog polaganja utvrđuje nastavničko vijeće.

Članak 58.

Učenik koji je stekao nižu stručnu spremu ima pravo steći srednju školsku ili stručnu spremu nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.

Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka obvezno se uvjetuje polaganjem razlikovnih ili dopunskih ispita.

Članak 59.

Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave.

Uspjeh učenika i zaključnu ocjenu za svaki predmet utvrđuje nastavnik javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj grupi na kraju polugodišta i školske godine na temelju praćenja i ocjenjivanja tijekom polugodišta, odnosno nastavne godine.

Način praćenja i ocjenjivanja učenika propisuje ministar.

Članak 60.

Učenik koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog predmeta ima pravo u roku od 24 sata od priopćenja ocjene podnijeti zahtjev razrednom vijeću za polaganje ispita pred povjerenstvom.

O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje razredno vijeće.

Ocjena povjerenstva je konačna.

Pobliže odredbe o ponovnom ispitu uređuju se statutom.

Članak 61.

Redoviti učenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan polaže popravni ispit.

Popravni ispit polaže se pred povjerenstvom u dva ispitna roka, od kojih je prvi najranije 15 dana nakon završetka nastave.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, učenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan, polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.

Pobliže odredbe o popravnim ispitima, ispitnim rokovima i načinu polaganja popravnih ispita uređuju se statutom škole.

Članak 62.

Redoviti učenik programa za stjecanje srednje školske ili stručne spreme može tijekom savladavanja programa dva puta ponavljati razred. Isti razred može se ponavljati samo jedanput.

Redoviti učenik programa za stjecanje niže stručne spreme može ponavljati razred samo jedanput.

Članak 63.

Uspjeh učenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se sa: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Ocjene odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan su prolazne.

Opći uspjeh učenika koji ima sve ocjene prolazne utvrđuje se srednjom ocjenom iz svih predmeta i to: s ocjenom odličan ako je srednja ocjena najmanje 4,50; s ocjenom vrlo dobar ako je srednja ocjena najmanje 3,50; s ocjenom dobar ako je srednja ocjena najmanje 2,50 i s ocjenom dovoljan ako je srednja ocjena najmanje 2,00, a opći uspjeh učenika kojem je na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan iz tri i više predmeta, odnosno koji nije položio popravni ispit u propisanim rokovima, utvrđuje se ocjenom nedovoljan.

Ocjene za vladanje učenika su uzorno, dobro i loše.

Članak 64.

Učenik koji iz opravdanih razloga (kao što su: bolest u dužem trajanju, vojna i druge obveze) nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta polaže predmetni ili razredni ispit.

Razloge iz stavka 1. ovoga članka te način i rokove polaganja ispita utvrđuje škola statutom.

Članak 65.

Učenik može biti, zbog zdravstvenog stanja, trajno ili privremeno oslobođen obveze savladavanja svih ili pojedinih sadržaja nastavnog predmeta, ako ti sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke.

Odluku iz stavka 1. ovoga članak donosi nastavničko vijeće na prijedlog nadležnog liječnika.

Učenici upisani u športski, odnosno umjetnički program sred­nje škole mogu biti u cijelosti oslobođeni obveze savladavanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture.

Odluku iz stavka 3. ovoga članka donosi nastavničko vijeće škole.

Članak 66.

Redoviti učenici koji imaju status vrhunskog športaša ili su istaknuti umjetnici, mogu završiti srednju školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u trajanju za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.

Članak 67.

Na kraju srednjoškolskog obrazovanja učenik polaže maturu ili završni ispit.

Maturu polaže učenik gimnazije.

Završni ispit polaže učenik strukovne i umjetničke škole.

Učenici koji su tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja postigli odličan uspjeh oslobađaju se polaganja mature, odnosno završnog ispita.

Uvjete, način i postupak polaganja mature, odnosno za­vršnog ispita propisuje ministar.

Članak 68.

Učeniku se na završetku svakog razreda izdaje razredna svjedodžba.

Na završetku srednje škole učeniku se izdaje maturalna svjdodžba ili svjedodžba o završnom ispitu.

Osobi koja završi program osposobljavanja i usavršavanja izdaje se uvjerenje o osposobljenosti, odnosno uvjerenje o usavr­šavanju.

Svjedodžbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka i uvjerenja iz stav­ka 3. ovoga članka javne su isprave.

Sadržaj i oblik svjedodžbi i uvjerenje propisuje ministar.

Članak 69.

Srednje škole i učenički domovi vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima.

Obrazac i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije propisuje ministar.

Članak 70.

Učenici koji se ističu u učenju i vladanju mogu biti pohva­ljeni, odnosno nagrađeni.

Učenicima se zbog povrede dužnosti i neispunjenja obveza mogu izreći pedagoške mjere: opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz škole.

Mjera isključenja iz škole izriče se za tekuću nastavnu godinu.

Učenik, njegov roditelj ili staratelj imaju pravo žalbe na izrečenu pedagošku mjeru.

Na odluku o isključenju učenika iz škole može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Uvjete, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja uče­nika, te izricanja pedagoških mjera uređuje škola statutom.

Učenik koji je isključen iz škole ima pravo polagati razredni ispit u toj ili drugoj školi.

Odredbe stavka 1. do 6. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na učenike u učeničkim domovima.

Članak 71.

U srednjoj školi osniva se vijeće učenika. Vijeće učenika čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela škole.

Predstavnik vijeća učenika može sudjelovati u radu tijela škole kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava odlučivanja.

Način izbora i djelokrug rada vijeća učenika utvrđuje se statutom škole.

Članak 72.

Učenik gubi status redovitog učenika:

– na kraju školske godine u kojoj je završio srednju školu,

– kada se ispiše iz srednje škole,

– kada se ne upiše u sljedeći razred prema članku 62. ovoga Zakona,

– dok traje mjera isključenja iz škole.

VII. NASTAVNICI

Članak 73.

Nastavnicima u srednjem školstvu jamči se sloboda peda­goškog rada i poučavanja u okviru utvrđenog nastavnog plana i programa.

Djelatnici u srednjem školstvu imaju pravo na strukovno udruživanje, sindikalno organiziranje, kolektivno ugovaranje uvje­ta svoga rada i pravo na štrajk na način i pod uvjetima utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorom.

Članak 74.

Nastavnici u srednjem školstvu jesu: profesori, stručni suradnici, stručni učitelji, odgajatelji i suradnici u nastavi.

Za nastavnika može biti izabrana osoba koja pored općih uvjeta ima odgovarajuću stručnu spremu i pedagoško-psihološko obrazovanje prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 75.

Rad u srednjoj školi ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvat­ske, kazneno djelo primanja mita ili kazneno djelo protiv spolne slobode ili spolnog čudoređa, kazneno djelo kršenja obiteljskih obveza, kazneno djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne zloporabe djeteta ili maloljetne osobe.

Nastavnici srednje škole dužni su poduzimati mjere zaštite prava djeteta, te o svakom kršenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, odnosno učenika odmah javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu.

Članak 76.

U tijeku školske godine radno vrijeme nastavnika raspo­ređuje se na neposredni odgojno-obrazovni rad i ostale poslove koji proizlaze iz naravi i količine odgojno-obrazovnog rada.

Profesori organiziraju i izvode teoretsku i praktičnu nastavu i vježbe; stručni suradnici organiziraju i obavljaju stručne poslove vezane uz rad srednje škole i učeničkog doma (pedagoške, psi­hološke, zdravstvene, defektološke, socijalne, knjižničarske, programerske i druge); odgajatelji organiziraju rad u odgojnoj grupi, surađuju s roditeljima i nastavnicima te s domskim odborom; stručni učitelji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu; suradnici u nastavi sudjeluju u izvođenju vježbi i praktične nastave pod neposrednim rukovodstvom profesora i stručnog učitelja.

Iznimno, stručni učitelji samostalno izvode i teoretsku nastavu ako je stručna sprema koju su postigli najviši stupanj obrazovanja u tom stručnom ili umjetničkom području i ako je to propisao ministar.

Članak 77.

Obveze nastavnika u srednjoj školi određuju se rješenjem o rasporedu radnih obveza u skladu s godišnjim planom rada škole tako da obuhvate rad s učenicima u nastavi te ostale poslove u okviru utvrđenoga radnog tjedna, u skladu s ovim Zakonom i kolektivnim ugovorom.

Tjedna norma rada s učenicima u nastavi, uključujući 2 sata odgojno-obrazovnog rada razrednika, za teoretsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje odgojno-obrazov­nih programa u odgojnim grupama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati.

Normu rada za pojedini nastavni predmet propisuje ministar.

Članak 78.

Za profesora, stručnog suradnika i odgajatelja može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući studij visoke spreme i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.

Za stručnog učitelja može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući studij više, odnosno srednje stručne spreme, ako je to najviši stupanj obrazovanja u tom stručnom ili umjetničkom području i ako ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.

Za suradnika u nastavi može biti izabrana osoba koja je stekla odgovarajuću srednju stručnu spremu i ima potrebno peda­goško-psihološko obrazovanje.

Ako se na natječaj za nastavnika javi osoba koja ima odgo­varajuću stručnu spremu a nema potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje može biti izabrana uz uvjet da najkasnije u roku godine dana od dana izbora stekne to obrazovanje.

Nastavniku koji ne ispuni uvjete iz stavka 4. ovoga članka prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka iz stavka 4. ovoga članka. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prestanku radnog odnosa.

Što se smatra odgovarajućom stručnom spremom i potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem nastavnika propisuje ministar.

Članak 79.

Nastavnici zasnivaju radni odnos ugovorom o radu.

Potrebu za nastavnikom škola obvezno oglašava putem Zavoda za zapošljavanje. Oglas se može objaviti i u dnevnom tisku, odnosno »Školskim novinama«.

S nastavnikom koji ima zasnovan radni odnos u srednjoj školi s nepunom tjednom normom može se zasnovati radni odnos u drugoj školi do propisane tjedne norme rada bez javnog oglašavanja iz stavka 2. ovoga članka.

S osobom koja u pogledu stupnja stručne spreme ne ispunjava uvjete prema odredbama ovoga Zakona može se zasnovati rad­ni odnos na određeno vrijeme, najdulje na godinu dana.

Članak 80.

Nastavnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici.

Pripravnički staž traje dvije godine. U tijeku pripravničkog staža pripravnik je dužan položiti stručni ispit.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka iz stavka 2. ovoga članka.

Program pripravničkog staža utvrđuje nastavničko vijeće škole.

Program, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar.

Članak 81.

Rad nastavnika se ocjenjuje.

Nastavnici mogu napredovati u struci i stjecati zvanja: mentor i savjetnik.

Postupak, način i uvjete ocjenjivanja i napredovanja nastavnika propisuje ministar.

Članak 82.

Nastavnici imaju pravo i dužnost stručnog i pedagoškog usavršavanja.

Program i organizaciju obveznih oblika usavršavanja propisuje ministar.

Članak 83.

Djelatnici srednje škole i učeničkog doma moraju se obvezno liječnički pregledati svake tri godine.

Ako ravnatelj ocijeni da je djelatniku narušeno psiho-fizičko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost donijet će odluku o njegovu upućivanju na liječnički pregled i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka. Djelatniku koji odbije izvršiti odluku o upućivanju na liječnički pregled prestaje radni odnos.

Ako se liječničkim nalazom utvrdi da je psihičko i fizičko zdravlje nastavnika bitno narušeno i bitno umanjena njegova sposobnost za obavljanje odgojno-obrazovnog rada, ravnatelj će donijeti odluku o oslobađanju nastavnika od neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

Srednja škola je dužna nastavnika iz stavka 3. ovoga članka rasporediti na drugo odgovarajuće radno mjesto prema njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti. Ako nastavnik odbije raspored prestaje mu radni odnos.

Članak 84.

Nastavniku prestaje radni odnos na kraju školske godine u kojoj je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa prema propisima o radnim odnosima.

Članak 85.

Nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

Upravni nadzor nad radom srednje škole obavlja tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba u skladu sa zakonom.

VIII. FINANCIRANJE SREDNJEG ŠKOLSTVA

Članak 86.

Javne potrebe u srednjem školstvu utvrđuju se pedagoškim standardom srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: pedagoški standard).

Pedagoškim standardom utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti te osigurava podjednak razvoj srednjeg školstva u srednjoročnom razdoblju.

Pedagoški standard donosi Hrvatski sabor.

Članak 87.

Sredstva za financiranje javnih ptoreba u srednjem školstvu osiguravaju se državnim proračunom i proračunom županije, odnosno Grada Zagreba.

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:

– plaće zaposlenika za ostvarivanje redovitoga nastavnog programa srednje škole,

– naknade zaposlenika srednje škole utvrđene kolektivnim ugovorom,

– stručno usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika,

– povećane troškove školovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– programe za rad s darovitim učenicima,

– programe informatizacije srednjeg školstva,

– programe opremanja školskih knjižnica,

– povećane troškove školovanja učenika s teškoćama u razvoju,

– sufinanciranje programa privatnog školstva,

– kapitalne projekte izgradnje utvrđene posebnim dijelom Državnog proračuna za 2001. godinu razdjelom 0.80 - glava XX. do njihove potpune funkcionalnosti te kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema kriterijima i mjerilima za osiguranje minimalnog financijskog standarda srednjeg školstva,

– druge programe od zajedničkog interesa za djelatnost sred­njeg školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije te programi izvannastavnih aktivnosti).

U proračunu županije, odnosno Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za:

– investicijsko održavanje školskog prostora, opreme i na­stav­nih sredstava i pomagala,

– nabavu školske opreme, nastavnih sredstava i pomagala,

– materijalne troškove srednje škole,

– prijevoz zaposlenika srednje škole,

– potpore za sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima,

– kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema standardima i normativima koje utvrđuje ministar.

Vlada Republike Hrvatske svake godine, istodobno kada utvrđuje prijedlog državnog proračuna utvrđuje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnog financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potreba prema stavku 2. i 3. ovoga članka i odredbama članka 86. ovoga Zakona.

Članak 88.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi šire javne potrebe u srednjem školstvu (sufinanciranje programa privatnog školstva, ostale programe srednjeg školstva od interesa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) za koje ista sredstva osigurava u svojem proračunu.

Članak 89.

Ako srednja škola ostvari dobit, dobit mora upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove, u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 90.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj srednja škola koja postupi suprotno od­red­bama članka 4., članka 8., članka 13. stavka 2., članka 14. stav­ka 1., članka 15., članka 29., članka 36., članka 37., članka 54., članka 60., članka 61., članka 68., članka 69., članka 78., članka 79. i članka 85. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u srednjoj školi novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 1.000,00 kuna.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 91.

Zajednički i izborni dio nastavnog plana i programa iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona, Ministarstvo prosvjete donijet će u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92.).

Fakultativni dio nastavnog plana i programa srednja škola dužna je donijeti najkasnije do početka školske 1992./93. godine.

Članak 92.

Sadržaj i opseg programa javnih potreba u oblasti srednjeg školstva iz članka 87. stavka 2. Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92.) Vlada Republike Hrvatske pred­ložit će u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona.

Članak 93.

Provedbene propise iz članka 15. stavka 3., članka 17. stavka 3., članka 18. stavka 3., članka 19. stavka 3., članka 21. stavka 2., članka 22. stavka 3., članka 29. stavka 3., članka 36. stavka 4., članka 40. stavka 2., članka 54. stavka 4., članka 67. stavka 5., članka 68. stavka 5., članka 69. stavka 2., članka 78. stavka 6., članka 80. stavka 5., članka 81. stavka 3. i članka 82. stavka 2. ovoga Zakona ministar prosvjete će donijeti u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92.)

Članak 94.

Do donošenja provedbenih propisa iz članka 93. ovoga Zakona primjenjuju se:

1. Pravilnik o vrsti stručne spreme i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika i suradnika u nastavnoj organizaciji usmjerenog obrazovanja (»Narodne novine«, br. 26/84., 32/86. i 12/87.),

2. Pravilnik o načinu i postupku utvrđivanja uvjeta za početak rada organizacija usmjerenog obrazovanja (»Narodne novine«, br. 30/87.),

3. Pravilnik o uvjetima, načinu i postupku polaganja završnog ispita u programima usmjerenog obrazovanja za stje­canje stručne spreme od prvog do petog stupnja (»Narodne novine«, br. 55/86.),

4. Pravilnik o uvjetima, načinu i postupku privremebnog oslobađanja učenika obaveza savladavanja pojedinih sadržaja iz programa usmjerenog obrazovanja koje zbog promjene zdravstvenog stanja u toku obrazovanja ne mogu savladati (»Narodne novine«, br. 55/86.),

5. Pravilnik o posebnom postupku za stjecanje stručne spreme pojedinog stupnja i bez završavanja utvrđenog obrazovnog programa (»Narodne novine«, br. 17/83.),

6. Pravilnik o pedagoškim normativima za utvrđivanje standardnog opsega obveza nastavnika u srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 59/90.),

7. Pravilnik o vježbaonicama (»Narodne novine«, br. 6/90.),

8. Pravilnik o sadržaju i obliku indeksa i svjedodžbe o završnom ispitu koji se izdaje polazniku programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja (»Narodne novine«, br. 26/84.),

9. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije organizacija usmjerenog obrazovanja (»Narodne novine«, br. 17/85.),

10. Pravilnik o organiziranju školske godine u srednjim školama (»Narodne novine«, br. 39/90.),

11. Pravilnik o stjecanju stručne spreme osoba s teškoćama u razvoju (»Narodne novine«, br. 42/84.).

Članak 95.

Učenici koji su prije stupanja na snagu Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92.) upisali program usmjerenog obrazovanja imaju pravo završiti obrazovanje prema upisanom programu ili nastaviti obrazovanje po programu srednje škole utvrđenom prema odredbama toga Zakona uz obvezu polaganja razlikovnih ili dopunskih ispita.

Članak 96.

Osobama koje su do 3. kolovoza 1971. godine završile sred­nju školu u najmanje dvogodišnjem trajanju sa završnim ispitom priznaje se srednja stručna sprema.

Osobama koje su stekle stručnu spremu trećeg (III), četvrtog (IV) i petog (V) stupnja stručne spreme prema ranijim propisima, priznaje se srednja stručna sprema.

Osobama koje su stekle stručnu spremu prvog (I) i drugog (II) stupnja stručne spreme prema ranijim propisima, priznaje se niža stručna sprema.

Osobama koje su do 8. listopada 1991. godine stekle svjedodžbe ili druge isprave srednjeg obrazovanja, uključujući i vojne i vjerske škole, na području republika bivše Jugoslavije priznaje se stručna sprema sukladno kriterijima iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Članak 97.

Osobe koje nisu stekle pedagoško-psihološko obrazovanje prema ranijim propisima, dužne su ga steći do 31. kolovoza 1993. godine. U protivnom, prestaje im radni odnos 1. rujna 1993. godine.

Članak 98.

Obveza polaganja stručnog ispita iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona odnosi se na nastavnike koji prvi put zasnivaju radni odnos nakon stupanja na snagu akta iz članka 80. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 99.

Vježbaonice nastavničkih škola i fakulteta nastavljaju poslove vježbaonica do utvrđivanja uvjeta i načina prestanka njihova rada u smislu propisa iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 100.

Na dan stupanja na snagu Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92.) prestaje važiti Zakon o usmjerenom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 20/82., 28/83., 12/85., 19/86., 31/89., 57/89. i 47/90.), osim u dijelu koji se odnosi na znanstveno-nastavne organizacije usmjerenog obrazovanja.

Članak 101.

Organizacije za obrazovanje odraslih (otvorena i pučka sveučilišta) organizirane prema odredbama Zakona o poduzećima (»Narodne novine«, br. 53/91. i 58/93.) ne mogu otuđivati nekretnine na kojima imaju pravo raspolaganja, odnosno pravo korištenja, niti se na njih mogu primjenjivati odredbe Zakona o pretvorbni društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93. i 2/94.) do stupanja na snagu zakona kojim će se urediti djelatnost i pravni status otvorenih i pučkih sveučilišta.

Članak 102.

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 50/95.) prestaje važiti Pravilnik o polaganju ravnateljskog ispita za ravnatelje srednjih škola i učeničkih domova (»Narodne novine«, br. 22/93. i 71/94.).

Članak 103.

Županija, odnosno grad Zagreb dužni su predložiti plan mreže srednjih škola prema članku 26. ovoga Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.).

Članak 104.

Srednje škole dužne su uskladiti opće akte i poslovanje s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona.

U srednjoj školi u kojoj je imenovan vršitelj dužnosti ravnatelja prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.), školski odbor dužan je raspisati javni natječaj za izbor ravnatelja najkasnije u roku 30 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona.

Postupak za izbor ravnatelja započet do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 105.

Nositelji izvođenja programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih dužni su uskladiti opće akte i poslovanje u skladu s odred­bama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.) najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona.

Članak 106.

Osnivačka prava nad srednjom školkom, čiji je osnivač Republika Hrvatska, Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo može prenijeti na jedinicu područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.), na zahtjev poglavarstva jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba.

Članak 107.

Ako osnivačka prava nad srednjom školom nisu prenesena na temelju članka 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.), prenose se danom primjene Zakona o dopuni Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 114/01.).

Prijenos osnivačkih prava sukladno stavku 1. ovoga članka provodi Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo.