1366
Na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koji je donio Hrvatski
sabor na sjednici 12. lipnja 2003.
Broj:
01-081-03-2254/2
Zagreb, 18. lipnja 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
Članak
1.
U
Zakonu o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 73/97., 27/01., 59/01. i
82/01.) u članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju ovo
značenje:
1. Samac je osoba koja nema obitelj ili živi
bez članova obitelji.
2. Obitelj čine bračni drugovi, djeca i drugi
srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi
način i troše ih zajedno.
3. Mlađa punoljetna osoba je osoba do navršene
21. godine života.
4. Samohrani roditelj je roditelj koji nije u
braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici, a sam skrbi i uzdržava svoje dijete.
5. Udomiteljstvo
je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se korisniku osigurava stanovanje,
prehrana, čuvanje, odgoj, briga o zdravlju i obrazovanju i njegove druge
potrebe.
6.
Korisnik je osoba ili obitelj koja ostvaruje prava iz socijalne skrbi na
osnovi ovoga Zakona.«
Članak
2.
U
članku 4. stavku 2. riječ: »koje« zamjenjuje se riječju: »koji«.
Članak
3.
U
članku 5. stavku 2. iza riječi: »skrbi« briše se točka i dodaju se riječi: »i
Hrvatski zavod za socijalni rad, sukladno ovome Zakonu«.
Članak
4.
Iza
članka 6.a dodaju se članci 6.b i 6.c koji glase:
»Članak
6.b
Sredstva
za ostvarivanje prava socijalne skrbi iz članka 12. ovoga Zakona, osim prava na
pomoć za podmirenje troškova stanovanja, osiguravaju se u državnom proračunu.
Članak
6.c
Sredstva
za financiranje Hrvatskog zavoda za socijalni rad i domova socijalne skrbi čiji
je osnivač Republika Hrvatska osiguravaju se u državnom proračunu.«
Članak
5.
U
članku 9. stavku 1. iza riječi: »novčanu« stavlja se zarez i dodaje se riječ:
»savjetodavnu«.
Članak
6.
U
članku 10. stavku 2. točki 1. iza riječi: »bolesno dijete« stavlja se zarez i
dodaju se riječi: »dijete žrtva obiteljskog ili drugog nasilja ».
U točki
2. iza riječi: »trajnih« dodaju se riječi: »ili privremenih«.
Članak
7.
U
članku 14. stavak 5. mijenja se i glasi:
»Radi
prevladavanja komunikacijskih i mobilnih poteškoća gluhe i gluhoslijepe osobe
imaju, u svezi sa sklapanjem pravnih poslova i u postupcima ostvarivanja prava
iz socijalne skrbi, pravo na stručnog prevoditelja.«
Članak
8.
U
članku 16. stavku 2. točki 2. u podstavku četvrtom iza riječi: »godina« stavlja
se zarez i dodaju se riječi: »odnosno do završetka redovnog školovanja«.
Članak
9.
Članak 19. mijenja se i
glasi:
»Ako
samac ili obitelj u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke o ostvarivanju
prava na pomoć za uzdržavanje ostvaruje drugačiji ukupni mjesečni prihod zbog
zaposlenja ili stjecanja prihoda na drugi način, odnosno prestanka zaposlenja
ili gubitka prihoda stečenog na drugi način, visina pomoći za uzdržavanje
utvrđuje se kao razlika između sredstava za uzdržavanje utvrđenih prema članku
16. ovoga Zakona i prihoda ostvarenog u vrijeme donošenja prvostupanjske
odluke.«
Članak
10.
U članku 20. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji
glase:
»(2) Poljoprivredniku i članu njegove obitelji, koji
obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju
poljoprivredne djelatnosti ima obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje,
prosječni mjesečni prihod utvrđuje se prema poreznoj prijavi ili prema rješenju
nadležne porezne uprave o godišnjem paušalnom iznosu poreza na dohodak.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se
na poljoprivrednika samca starijeg od 65 godina, kao ni na obitelj koja obavlja
poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a svi članovi
obitelji su stariji od 65 godina.«
U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 4. iza
riječi: »doplatak za djecu« dodaju se riječi: »državna potpora za
poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore, ostvarene
prema posebnim propisima,«.
Članak 11.
U članku 21. u podstavku četvrtom na kraju teksta
umjesto točke stavlja se zarez i dodaju se podstavci peti i šesti koji glase:
»– ima u vlasništvu registrirano osobno vozilo, osim
ako centar za socijalnu skrb utvrdi da se vozilo koristi za potrebe prijevoza
člana obitelji-korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobne
invalidnine propisane ovim Zakonom, većeg broja djece, starije teško pokretne
osobe ili za zadovoljenje neke druge osnovne životne potrebe,
– ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili
drugi objekt koji ne služi njemu ili članu obitelji za podmirenje osnovnih
stambenih potreba.«
Članak 12.
U članku 23. riječi: »ako je« zamjenjuju se riječima:
»ako nije«, a riječi: »te odbije ponuđeno zaposlenje neovisno o stručnoj
spremi« zamjenjuju se riječima: »ili ako je prijavljena kod službe za
zapošljavanje, a u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbije
ponuđeno zaposlenje neovisno o stručnoj spremi ».
Članak 13.
U članku 24. podstavku drugom na kraju teksta dodaju
se riječi: »a najdulje do navršene 26. godine života,«.
Iza podstavka prvog dodaje se novi podstavak drugi
koji glasi:
»– radno sposobnu osobu stariju od 55 godina života
koja u posljednjih deset godina, nije bila u radnom odnosu, niti je obavljala
obrt ili drugu samostalnu djelatnost po posebnim propisima, članove
poljoprivrednog domaćinstva starije od 55 godina života, te osobe kojima do
stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje 5 godina života ili mirovinskog
staža.«
Dosadašnji podstavci drugi i treći postaju podstavci
treći i četvrti.
Članak 14.
U članku 31. stavku 1. na kraju teksta umjesto točke,
stavlja se zarez i dodaju riječi: »a za nezaposlene radno sposobne korisnike
centar za socijalnu skrb će po službenoj dužnosti svaki mjesec pribaviti od
nadležne službe za zapošljavanje skupno uvjerenje o njihovoj urednoj prijavi.«
Članak
15.
Članak 32. mijenja se i
glasi:
»(1)
Pravo na pomoć za uzdržavanje miruje za vrijeme dok se samac ili član obitelji
nalazi na vojnoj obvezi, na bolničkom liječenju, u pritvoru, na izdržavanju
kazne zatvora, privremenom smještaju u domu socijalne skrbi ili udomiteljskoj
obitelji, te boravku u inozemstvu, u neprekidnom trajanju do 2 mjeseca.
(2)
Pravo na pomoć za uzdržavanje prestaje samcu ili članu obitelji ako je na
bolničkom liječenju, izdržavanju kazne zatvora, u inozemstvu, dulje od roka
utvrđenog u stavku 1. ovoga članka, ako svakog mjeseca više od 15 dana boravi u
inozemstvu, kao i korisniku koji je na stalnom ili tjednom smještaju u
udomiteljskoj obitelji ili u domu socijalne skrbi, ili mu je u svezi sa
školovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje i prehrana.«
Članak
16.
U
članku 33. riječi: »kojim se ukida pravo« zamjenjuju se riječima: »o prestanku
prava«.
Članak
17.
Članak 37. briše se.
Članak
18.
U
članku 38. iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5. i 6., koji glase:
»(4)
Samcu ili obitelji koja se grije na drva može se, jednom godišnje, osigurati 3
mł drva ili se može odobriti novčani iznos za podmirenje tog troška u visini
koju odlukom odredi nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave.
(5) Odluku iz stavka 4. ovoga članka nadležna
jedinica područne (regionalne) samouprave donijet će najkasnije do 30. rujna za
tekuću godinu.
(6) Radi osiguravanja sredstava za odobrenje
pomoći iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave podnosi zahtjev
nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave najkasnije do prosinca
tekuće godine.«
Članak
19.
U članku 38. a stavku 1. riječi: »a centar za
socijalnu skrb o ostvarivanju prava za podmirenje troškova ogrjeva«, brišu se.
Članak 20.
U članku 40. iza riječi: »rođenja djeteta«, dodaju se
riječi: »školovanja djeteta,«, a riječi: »ili drugih nevolja« zamjenjuju se
riječima: »i slično«.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Korisniku pomoći za uzdržavanje i korisniku
skrbi izvan vlastite obitelji koji je smješten u udomiteljsku obitelj, a polaznik
je osnovne ili srednje škole, koji žive u socijalno ugroženim obiteljima, a
koji iz bilo kojih razloga nisu korisnici pomoći za uzdržavanje, može se jednom
godišnje odobriti jednokratna pomoć za nabavku obveznih školskih udžbenika za
učenika osnovne i srednje škole, ako se to pravo ne ostvaruje po drugoj
osnovi.«
Članak
21.
U
članku 42. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
»(3)
Centar za socijalnu skrb dužan je uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti
iz stavka 2. ovoga članka priložiti socijalno-anamnestičke podatke o samcu ili
obitelji čiji se zahtjev rješava te ocjenu opravdanosti zadovoljenja potrebe
radi koje se podnosi zahtjev.
(4)
Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dužno je odlučiti po zahtjevu
za davanje prethodne suglasnosti u roku od 20 dana od dana primitka zahtjeva iz
stavka 3. ovoga članka.«
Članak
22.
U
članku 43. stavku 1. podstavku trećem iza riječi: »ako« dodaju se riječi:
»prosječni mjesečni«.
U
stavku 2. iza riječi: »doplatak za« riječ: »tuđu«, briše se.
Članak
23.
Članak 44. mijenja se i
glasi:
»(1)
Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu, iako je prihod po članu
obitelji, odnosno prihod samca veći od prihoda utvrđenog u članku 43. ovoga
Zakona, ima:
– teže
tjelesno ili mentalno oštećena osoba,
– teže
psihički bolesna osoba,
– osoba
s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju,
–
slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život
i rad.
(2)
Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, iako je prihod po članu
obitelji, odnosno prihod samca veći od prihoda utvrđenog u članku 43. ovoga
Zakona, ima:
– osoba
potpuno lišena poslovne sposobnosti ako nema teže tjelesno ili mentalno
oštećenje ili težu psihičku bolest ili teže trajne promjene u zdravstvenom
stanju,
–
slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i
rad. »
Članak
24.
Članak 48. mijenja se i
glasi:
»Korisnik
kojemu je osiguran stalni ili tjedni smještaj sukladno ovome Zakonu ne može
ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu ».
Članak 25.
U članku 49. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
»(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema dijete
čiji roditelj koristi porodni dopust ili dopust do sedme godine života djeteta
radi njege toga djeteta. »
Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 2.
Članak 26.
U članku 53. u stavku 1. iza riječi: »dijete«
riječi: »koristi poludnevni smještaj« zamjenjuju se riječima: »je na
poludnevnom ili cjelodnevnom boravku«.
Članak 27.
U članku 55. iza riječi: »osoba s« dodaje se riječ:
»težim«, a riječi: »a čije je« zamjenjuje se riječima: »ako je takvo«.
Članak
28.
U
članku 56. stavku 3. iza riječi: »Zakona« umjesto točke stavlja se zarez i
dodaju riječi: »kao ni iznos koji osoba ostvaruje na temelju propisa o
obiteljskim odnosima od zakonskog obveznika uzdržavanja (alimentacija) i
obiteljska mirovina«.
Članak
29.
U
članku 58. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2)
Dnevnim boravkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se boravak u trajanju od 4 i
više sati tijekom dana«.
U
dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. na kraju teksta umjesto
točke stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim ako je smještena u dom za
samostalno stanovanje s tim da osobnom invalidninom sudjeluje u plaćanju
troškova smještaja.«
Članak
30.
U
članku 62. u podstavku četvrtom riječ: »i« zamjenjuje se zarezom, a u podstavku
petom iza riječi: »boravak« točka se zamjenjuje riječju: »i«, te se dodaje
podstavak šest koji glasi:
»–
organizirano stanovanje.«
Članak
31.
U
članku 64. riječ: »tjelesnog« zamjenjuje se riječju: »tjednog«.
Članak
32.
Članak 66. mijenja se i
glasi:
»(1) U
domovima socijalne skrbi može se provoditi program predškolskog odgoja,
osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja po posebnim uvjetima i programima koje
propisuje ministar nadležan za prosvjetu.
(2)
Rješenje o ispunjenosti uvjeta za provođenje programa predškolskog odgoja
donosi županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove
odgoja i naobrazbe, a za provođenje programa obrazovanja donosi ministar nadležan
za prosvjetu.«
Članak
33.
Iza
članka 67. dodaje se članak 67.a koji glasi:
»Članak
67.a
(1)
Organizirano stanovanje podrazumijeva stanovanje jedne ili više osoba zajedno,
u pravilu do pet osoba, tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili
povremenu pomoć stručne ili druge osobe u osiguravanju osnovnih životnih
potreba, te socijalnih, radnih, kulturnih, rekreacijskih i drugih potreba.
(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka može se pružati u
stanu ili izvan njega.«
Članak 34.
U članku 68. stavku 1. na kraju teksta točka se
zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »ili kad je to iz drugih razloga u
interesu djece ili mlađih punoljetnih osoba.«
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djeci
i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja.«
Članak 35.
U članku 70. iza riječi: »samoposluživanja),« dodaju
se riječi: »te drugih razloga zbog kojih se skrb o toj osobi, privremeno ili
trajno, ne može osigurati na drugi način,«.
Članak 36.
U
članku 72. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2)
Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se teško oboljeloj osobi kojoj se
dugotrajna zdravstvena zaštita i njega ne može osigurati u obitelji ili u
zdravstvenoj ustanovi.«
U dosadašnjem
stavku 2. koji postaje stavak 3. iza brojke: »1.« dodaju se riječi: »i 2«.
Dosadašnji
stavak 3. postaje stavak 4.
Članak
37.
U
članku 73. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2)
Osobi iz članka 72. ovoga Zakona kojoj u cijelosti troškove smještaja snosi
Zavod, stalni smještaj osigurava se, u pravilu, u domu socijalne skrbi treće
kategorije.«
Članak
38.
U
članku 75. stavku 1. riječi: »do 72.« zamjenjuju se riječima: »do 74.«
Stavak
4. mijenja se i glasi:
»(4)
Ako se osobi iz članka 68. do 74. ovoga Zakona ne može osigurati skrb izvan
vlastite obitelji u domu socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska
odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, centar za socijalnu skrb
može je smjestiti u dom socijalne skrbi čiji osnivač nije Republika Hrvatska,
odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, kao i kod pravne ili fizičke
osobe koja pruža skrb izvan vlastite obitelji, pod uvjetima i na način propisan
ovim Zakonom«.
Članak
39.
U
članku 78. riječi: »podmirenje troškova ogrjeva« zamjenjuju se riječima:
»podmirenje troškova smještaja u učenički dom,«.
Članak
40.
Naziv
glave IV. mijenja se i glasi: »IV. OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI« i
dodaje se članak 78.a koji glasi:
»Članak
78.a
Djelatnost
socijalne skrbi obavljaju:
–
ustanove socijalne skrbi,
–
vjerske zajednice, udruge i druge pravne osobe,
– udomiteljske obitelji,
– obiteljski domovi,
– fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost.«
Članak 41.
U članku 79. dodaje se nova točka 1. koja glasi:
»1. Hrvatski zavod za socijalni rad, ».
Dosadašnje točke 1., 2. i 3. postaju točke 2., 3. i
4.
Članak 42.
Iza članka 80. dodaje se novi podnaslov koji glasi:
»1. Hrvatski zavod za socijalni rad« i članci 80.a, 80.b, 80.c, 80.d, 80.e,
80.f, 80.g, 80.h i 80.i koji glase:
»Članak 80.a
(1) Ovim se Zakonom osniva Hrvatski zavod za
socijalni rad kao javna ustanova socijalne skrbi.
(2) Osnivačka prava nad Hrvatskim zavodom za
socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod) ima Republika Hrvatska i provodi ih
Vlada Republike Hrvatske putem ministarstva nadležnog za poslove socijalne
skrbi, ako ovim Zakonom za pojedina pitanja nije drukčije određeno.
(3)
Sjedište Zavoda je u Zagrebu.
(4)
Zavod je pravna osoba.
(5)
Zavod obavlja djelatnost unapređenja, razvoja, istraživanja, praćenja,
stručnog nadzora i financiranja, koji se odnose na socijalnu skrb, zaštitu
djece, braka, obitelji i osoba pod skrbništvom.
(6)
Zavod ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće, a može imati i druga
stručna i savjetodavna tijela čiji se sastav, osnivanje i poslovi utvrđuju
statutom Zavoda.
(7)
Sredstva za obavljanje djelatnosti Zavoda osiguravaju se iz državnog proračuna,
prihodom od pružanja usluga na temelju ugovora s korisnicima usluga u skladu s
utvrđenim programom rada, te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
(8)
Sredstva za početak rada Zavoda osiguravaju se u državnom proračunu.
(9) Ako
u obavljanju svoje djelatnosti Zavod ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava
isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti Zavoda.
(10)
Uredbom Vlade Republike Hrvatske utvrdit će se:
–
pokrivanje gubitaka Zavoda,
–
ograničenja u pogledu stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge
imovine Zavoda,
– međusobna prava i obveze
osnivača i Zavoda.
(11)
Rad Zavoda je javan.
(12)
Zavod najmanje jedanput godišnje, a najkasnije do 30. travnja tekuće godine,
izvješćuje o svojem radu Vladu Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za
poslove socijalne skrbi.
(13)
Zavod može početi radom:
– kad
utvrdi program rada i osigura minimalni broj stručnih i drugih radnika za obavljanje
djelatnosti iz članka 80.c ovoga Zakona,
– kad
se osiguraju materijalno-tehnički i financijski uvjeti za početak rada Zavoda.
(14)
Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donosi rješenje o ispunjavanju
uvjeta iz podstavka 1. i 2. stavka 13. ovoga članka.
Članak
80.b
(1)
Statut Zavoda donosi Upravno vijeće uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
(2)
Statutom Zavoda uređuje se naročito:
–
ustrojstvo,
–
prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja,
–
obavljanje stručnih, analitičkih, financijskih, pravnih i njima sličnih
poslova,
– i
druga pitanja propisana zakonom značajna za rad Zavoda.
(3)
Statut Zavoda objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak
80.c
(1) U
okviru svoje djelatnosti Zavod obavlja sljedeće poslove kao javnu službu
na temelju javne ovlasti:
–
provodi stručni nadzor nad radom centara za socijalnu skrb, domova socijalne
skrbi, centara za pomoć i njegu i drugih pravnih i fizičkih osoba koje
obavljaju poslove socijalne skrbi u skladu s odredbama ovoga Zakona,
– prati
stanje i poduzima mjere radi unapređenja stručnog rada i metoda socijalnog rada
u ustanovama socijalne skrbi, te organizira, provodi i potiče različite oblike
stručnog usavršavanja, izrađuje analize, obavlja poslove informatizacije,
evidencije i statistike, vodi akcijska i primijenjena istraživanja i izdaje
stručne publikacije,
–
predlaže standarde za ustanove socijalne skrbi i kategorizaciju tih ustanova,
–
provodi postupak za davanje koncesije radi obavljanja djelatnosti socijalne
skrbi,
–
utvrđuje mrežu domova socijalne skrbi i mrežu djelatnosti socijalne skrbi koje
obavljaju vjerske zajednice, udruge i druge pravne ili fizičke osobe, te
utvrđuje cijenu usluga ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika
Hrvatska.
(2) U
okviru svoga djelokruga Zavod obavlja i druge poslove, a osobito:
–
provodi unutarnju kontrolu namjenskog korištenja sredstava u ustanovama
socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska i drugih ustanova socijalne
skrbi, te pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi,
a sufinanciraju se iz državnog proračuna,
–
obavlja poslove kapitalnog ulaganja, investicija i investicijskog održavanja u
ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska,
–
izrađuje prijedloge zahtjeva za osiguravanje sredstava u državnom proračunu i
sudjeluje u pripremi državnog proračuna za djelatnost socijalne skrbi,
–
priprema i usuglašava izradu financijskih planova ustanova socijalne skrbi čiji
je osnivač Republika Hrvatska, sklapa ugovore o međusobnim odnosima s
osnivačima ustanova socijalne skrbi, te s pravnim i fizičkim osobama koje
obavljaju djelatnost socijalne skrbi u svezi s pružanjem usluga skrbi izvan
vlastite obitelji,
–
obavlja računovodstveno-knjigovodstvene poslove za ustanove socijalne skrbi u
dijelu koji se odnose na njihovo financiranje iz državnog proračuna,
– surađuje sa stručnim, znanstvenim, vladinim i
nevladinim ustanovama i udrugama u zemlji i inozemstvu, te provodi međunarodne
donacije i zajmove (projekte) u djelatnosti socijalne skrbi,
– obavlja i druge poslove utvrđene statutom Zavoda.
(3) Za donošenje odluka ili davanje prijedloga u
svezi s obavljanjem poslova iz stavka 1. podstavka 3., 4. i 5. i stavka 2.
podstavka 2. i 3. ovoga članka potrebna je prethodna suglasnost ministra nadležnog
za poslove socijalne skrbi.
Članak 80.d
(1) Zavodom upravlja upravno vijeće u skladu s
odredbama ovoga Zakona, Uredbe Vlade Republike Hrvatske, statuta i drugih općih
akata Zavoda.
(2) Upravno vijeće ima devet članova koje imenuje i
razrješuje Vlada Republike Hrvatske i to:
– pet članova na prijedlog ministra nadležnog za
poslove socijalne skrbi,
– jednog člana iz redova predstavnika poslodavaca u
djelatnosti socijalne skrbi,
–
jednog člana na prijedlog Hrvatske udruge socijalnih radnika,
–
jednog člana na prijedlog većinskog sindikata radnika u djelatnosti socijalne
skrbi,
–
jednog člana predstavnika stručnih radnika na prijedlog stručnog vijeća Zavoda.
(3)
Predsjednika i zamjenika predsjednika upravnog vijeća biraju članovi upravnog
vijeća iz svojih redova.
(4) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri
godine.
(5) Član upravnog vijeća može biti razriješen dužnosti
i prije isteka vremena na koje je imenovan ako:
– sam zatraži razrješenje,
– razrješenje zatraži tijelo ili osoba koja ga je
predložila,
– ne ispunjava dužnosti člana,
– izgubi sposobnost obnašanja dužnosti,
– svojim ponašanjem povrijedi ugled Zavoda.
(6) Upravno vijeće Zavoda:
– donosi statut i pravilnik o unutarnjem redu i
načinu rada Zavoda,
– donosi program rada i utvrđuje razvoj Zavoda na
prijedlog ravnatelja te nadzire njihovo izvršavanje,
– donosi financijski plan Zavoda i godišnji obračun,
– predlaže promjenu naziva i statusne promjene
Zavoda,
– odlučuje o raspolaganju imovinom Zavoda u skladu s
Uredbom Vlade Republike Hrvatske,
– odlučuje o drugim pitanjima rada i poslovanja
Zavoda u skladu sa statutom Zavoda i zakonom.
(7) Način donošenja odluka upravnog vijeća utvrđuju
se statutom Zavoda, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Članak 80.e
(1) Zavod ima ravnatelja.
(2) Ravnatelj Zavoda ima zamjenika i pomoćnike čiji
se broj utvrđuje statutom Zavoda.
(3) Ravnatelja Zavoda, zamjenika i pomoćnike
ravnatelja Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske, na temelju javnog
natječaja, po prijedlogu ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi.
(4) Za ravnatelja Zavoda, zamjenika i pomoćnike
ravnatelja Zavoda može biti imenovan hrvatski državljanin, koji ima visoku
stručnu spremu, najmanje 10 godina radnog iskustva na stručnim poslovima u
djelatnosti socijalne skrbi i položen stručni ispit ili ispit za državnog službenika,
odnosno ako je oslobođen od obveze polaganja stručnog ispita ili ispita za državnog
službenika, ili nije dužan polagati stručni ispit u skladu s odredbama članka
166. ovoga Zakona, a nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo protiv života i
tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv dostojanstva osobe i
morala, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine te kazneno djelo
protiv Republike Hrvatske.
(5) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra
nadležnog za poslove socijalne skrbi može razriješiti ravnatelja, zamjenika i
pomoćnika ravnatelja Zavoda prije isteka vremena na koje je imenovan.
(6) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra
nadležnog za poslove socijalne skrbi razriješit će ravnatelja, zamjenika i
pomoćnike ravnatelja u slučajevima i na način utvrđen odredbama Zakona o
ustanovama, i ako:
– je pravomoćno osuđen za
kazneno djelo protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i
građanina, protiv dostojanstva osobe i morala, protiv braka, obitelji i mladeži,
protiv imovine, te kazneno djelo protiv Republike Hrvatske,
– na
bilo koji način onemogućava obavljanje djelatnosti Zavoda u skladu sa zakonom i
statutom Zavoda.
(7)
Ravnatelj Zavoda je odgovoran za zakonitost rada Zavoda.
(8)
Ravnatelj Zavoda:
–
predlaže program rada Zavoda i odgovoran je za njegovo ostvarivanje,
– vodi
poslovanje Zavoda,
–
predstavlja i zastupa Zavod,
–
predlaže nacrt statuta i drugih općih akata Zavoda,
–
sudjeluje u radu upravnog vijeća bez prava odlučivanja,
–
podnosi izvještaj o radu i poslovanju Zavoda,
–
obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom Zavoda.
(9)
Zamjenik ravnatelja obavlja poslove iz djelokruga ravnatelja u slučaju njegove
odsutnosti.
(10)
Djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornost zamjenika i pomoćnika ravnatelja Zavoda
utvrđuju se statutom i drugim općim aktima Zavoda.
Članak
80.f
(1)
Stručno vijeće Zavoda čine svi stručni radnici Zavoda.
(2)
Ravnatelj, zamjenik i njegovi pomoćnici mogu prisustvovati sjednicama Stručnog
vijeća.
(3)
Stručno vijeće raspravlja i daje ravnatelju Zavoda mišljenja i stručne
prijedloge o:
–
stručnim pitanjima koja se odnose na djelatnost Zavoda,
–
ustroju Zavoda,
–
potrebi stručnog usavršavanja stručnih radnika Zavoda,
–
drugim pitanjima vezanim za stručni rad Zavoda utvrđenim statutom Zavoda.
Članak
80.g
Ministarstvo
nadležno za poslove socijalne skrbi provodi upravni nadzor nad Zavodom.
Članak
80.h
(1)
Stručne poslove u Zavodu obavljaju savjetnici i viši savjetnici.
(2) Za
savjetnika, odnosno višeg savjetnika izabrat će se osoba koja:
– je državljanin
Republike Hrvatske,
– je
završila odgovarajući studij za stjecanje visoke stručne spreme,
– ispunjava druge uvjete utvrđene statutom Zavoda.
(3) Pored uvjeta iz stavka 2. ovoga članka savjetnik
mora imati najmanje pet godina, a viši savjetnik najmanje deset godina radnog
iskustva na stručnim poslovima u djelatnosti socijalne skrbi.
(4) Savjetnici i viši savjetnici primaju se u službu
na temelju javnog natječaja. Postupak izbora savjetnika i viših savjetnika
uređuje se statutom Zavoda.
(5) Ako
se u službu prima savjetnik ili viši savjetnik koji je zaposlen u tijelu državne
uprave nadležnom za poslove socijalne skrbi, ili u ustanovi socijalne skrbi,
javni natječaj se ne mora provoditi, već se radni odnos može zasnovati na
temelju pisanog sporazuma između čelnika državnog tijela, odnosno ravnatelja
ustanove i ravnatelja Zavoda, uz prethodni pristanak osobe koju se prima u službu.
(6)
Statutom Zavoda utvrdit će se što se smatra odgovarajućim studijem iz stavka
2. ovoga članka, odnosno radnim iskustvom iz stavka 3. ovoga članka.
Članak
80.i
(1) Na
uvjete za zasnivanje i prestanak radnog odnosa, te radno-pravni položaj
savjetnika, viših savjetnika i drugih radnika Zavoda primjenjuju se odredbe
ovoga Zakona i opći propisi o radu.
(2)
Plaće savjetnika, viših savjetnika i drugih radnika Zavoda utvrđuju se u skladu
s odredbama Zakona o plaćama u javnim službama.«
Članak
43.
U članku 85. stavku 4. na kraju teksta
umjesto točke stavlja se zarez i dodaju se riječi: »ili je oslobođen od obveze
polaganja stručnog ispita u skladu s odredbama ovoga Zakona i provedbenog
propisa«.
Članak
44.
U
članku 93. stavku 1. točki b) iza riječi: »sredstvima« dodaju se riječi: »osobe
kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena zaštita i njega, odnosno stacionarna
skrb«.
Iza stavka
2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3)
Način i opseg zdravstvene zaštite koja se provodi u domovima socijalne skrbi,
uvjete glede prostora, opreme i stručnih djelatnika u tim domovima, te troškove
provedbe zdravstvene zaštite propisat će ministar nadležan za poslove socijalne
skrbi uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.«
Članak
45.
Članak 94. mijenja se i
glasi:
»(1)
Zavod utvrđuje mrežu domova socijalne skrbi iz članka 93. ovoga Zakona i
djelatnosti socijalne skrbi koju obavljaju vjerske zajednice, udruge i druge
domaće i strane pravne ili fizičke osobe pod uvjetima i na način propisan ovim
Zakonom, uz prethodno mišljenje jedinice područne (regionalne) samouprave.
(2) Mreža
se utvrđuje prema stvarnoj potrebi skrbi izvan vlastite obitelji na području
Republike Hrvatske za korisnike kojima se ovo pravo priznaje rješenjem centra
za socijalnu skrb.
(3)
Zavod utvrđuje mrežu iz stavka 1. ovoga članka odlukom na koju ministar nadležan
za poslove socijalne skrbi daje prethodnu suglasnost.«
Članak 46.
Članak 96. mijenja se i
glasi:
»(1)
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica,
trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna ili fizička osoba može
osnovati dom socijalne skrbi iz članka 93. ovoga Zakona, pod uvjetima i na
način propisan Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom.
(2)
Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su prije osnivanja doma socijalne skrbi
zatražiti odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, za
osnivanje doma za odrasle osobe (starije i nemoćne osobe) od nadležne jedinice
područne (regionalne) samouprave, uz prethodno mišljenje Zavoda.
(3) Ako
osobe iz stavka 1. ovoga članka osnivaju dom za odrasle osobe koji nije
uključen u mrežu iz članka 94. ovoga Zakona tada nisu dužne zatražiti odobrenje
za njegovo osnivanje.
(4) Ako
osobe iz stavka 1. ovoga članka osnivaju podružnicu doma ili proširuju ili
mijenjaju djelatnost doma ili podružnice, na odgovarajući način primjenjuju se
odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka i članka 97. ovoga Zakona.
(5)
Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može na temelju javnog
natječaja dati koncesiju osobama iz stavka 1. ovoga članka da djelatnost
obavljaju u objektu u vlasništvu Republike Hrvatske.«
Članak 47.
U
članku 97. stavku 2. riječi: »94. stavka 1. ovoga Zakona« zamjenjuju se
riječima: »93. ovoga Zakona, osim doma za odrasle osobe (starije i nemoćne
osobe),«, a riječi: »socijalne skrbi iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona«
zamjenjuju se riječima: »za odrasle osobe (starije i nemoćne osobe),«.
U stavku
3. riječi: »94. stavka 1. ovoga Zakona« zamjenjuju se riječima: »93. ovoga
Zakona, osim doma za odrasle osobe (starije i nemoćne osobe)«, a riječi: »iz
članka 94. stavka 2. ovoga Zakona« zamjenjuju se riječima: »za odrasle osobe
(starije i nemoćne osobe),«.
Članak 48.
Članak 105. mijenja se i
glasi:
»(1)
Vjerska zajednica i udruga čiji je cilj zbrinjavanje socijalno ugroženih osoba
može pružati skrb izvan vlastite obitelji iz članka 62. ovoga Zakona, bez
osnivanja doma, za korisnike iz članka 68., 69., 70., 71., 72. i 74. ovoga
Zakona, kao i usluge pod uvjetima i na način uređen ovim Zakonom.
(2)
Jedinica lokalne samouprave, trgovačko društvo, ili druga domaća i strana
pravna osoba može pružati skrb izvan vlastite obitelji za najviše 20 korisnika
iz stavka 1. ovoga članka, bez osnivanja doma, pod uvjetima i na način propisan
ovim Zakonom.
(3)
Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će uvjete glede prostora,
opreme, stručnih i drugih radnika, te način pružanja skrbi izvan vlastite
obitelji za pravne osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za
pružanje skrbi izvan vlastite obitelji za korisnike iz članka 68., 69., 70.,
71. i 74. ovoga Zakona odobrenje daje ministarstvo nadležno za poslove
socijalne skrbi, a za pružanje skrbi izvan vlastite obitelji za korisnike iz
članka 72. ovoga Zakona odobrenje daje ured državne uprave u županiji nadležan
za poslove socijalne skrbi, uz prethodno mišljenje Zavoda.
(5)
Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu započeti radom kada im nadležno
tijelo iz stavka 4. ovoga članka rješenjem utvrdi da su ispunjeni propisani
uvjeti glede prostora, opreme, stručnih i drugih radnika.
(6) Ako
vjerska zajednica, udruga ili druga pravna ili fizička osoba pruža skrb izvan
vlastite obitelji odraslim osobama, izvan mreže iz članka 94. ovoga Zakona,
nije dužna zatražiti odobrenje iz stavka 4. ovoga članka, već rješenje o
ispunjavanju uvjeta glede prostora, opreme, stručnih i drugih radnika.«
Članak
49.
Članak 114. mijenja se i
glasi:
»(1)
Udomiteljska obitelj može biti obitelj koja ima stambene, socijalne i druge
uvjete koji omogućuju smještenoj osobi primjereno stanovanje, pravilnu ishranu,
učenje, odmor, zadovoljavanje drugih potreba i interesa i humano se odnosi
prema korisniku.
(2) U
jednoj udomiteljskoj obitelji može biti smješteno najviše pet osoba,
uključujući i osobe smještene po drugoj osnovi.
(3) Ako
udomitelj živi sam, može skrbiti, u pravilu, samo o jednom djetetu ili osobi iz
članka 70. ovoga Zakona ili o najviše tri odrasle ili starije osobe.
(4)
Uvjete iz stavka 1. ovoga članka i postupak za odobravanje, obnavljanje i
gubitak dozvole za obavljanje udomiteljstva propisuje ministar nadležan za
poslove socijalne skrbi.
(5)
Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta udomitelja ocjenjuje
propisane uvjete iz stavka 1. i 4. ovoga članka i izdaje dozvolu za obavljanje
udomiteljstva koja se obnavlja svake dvije godine, te odlučuje o gubitku
dozvole za obavljanje udomiteljstva.
(6)
Udomiteljska obitelj koja skrbi o djetetu oboljelom od AIDS-a može pružati
usluge skrbi izvan vlastite obitelji kao profesionalnu djelatnost, sukladno
odredbi članka 120.a ovoga Zakona.«
Članak
50.
Iza
članka 114. dodaje se članak 114.a koji glasi:
»Članak 114.a
(1) Za obitelj koja ispunjava uvjete iz članka 114.
ovoga Zakona prije prijema na smještaj prvog korisnika, a potom najmanje jednom
godišnje, obvezan je tečaj koji organizira Zavod.
(2) Tečaj iz stavka 1. ovoga članka obvezan je i za
stručnog radnika koji u centru za socijalnu skrb radi na poslovima
udomiteljstva.«
Članak 51.
U članku
115. stavak 4. briše se.
Članak
52.
U
članku 118. stavku 2. iza riječi: »i udomitelja,« riječi: »te obveze
udomitelja,« brišu se.
U
stavku 4. na kraju teksta umjesto točke stavlja se zarez i dodaju
riječi: »te redovito, najmanje dva puta godišnje, izvještavati centar za
socijalnu skrb o svim bitnim životnim okolnostima korisnika prema obrascu kojeg
izrađuje Zavod.«
Članak
53.
U članku 119. stavku 2. iza riječi: »utvrđuje«
riječi: »ministar nadležan za poslove socijalne skrbi« zamjenjuju se riječima:
»upravno vijeće Zavoda uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove
socijalne skrbi«.
U stavku 3. iza riječi: »poreza« stavlja se točka,
a riječi: »za udomitelje u čiju je obitelj smješteno do pet osoba« brišu se.
Članak 54.
Iza članka 120. dodaje se novi podnaslov: »6.
Obiteljski dom« i članak 120.a koji glasi:
»Članak 120.a
(1) Obiteljski dom pruža skrb izvan vlastite obitelji
za najmanje šest, a najviše 20 korisnika.
(2) Odobrenje za pružanje usluga obiteljskog doma
izdaje se jednom punoljetnom članu – predstavniku obiteljskog doma, koji može
zaposliti radnike ovisno o broju smještenih osoba u skladu s propisanim
uvjetima.
(3)
Predstavnik obiteljskog doma koji pruža skrb odraslim ili starijim osobama mora
imati najmanje srednju stručnu spremu, a poslove obiteljskog doma obavljat će
kao profesionalnu djelatnost.
(4)
Predstavnik obiteljskog doma koji pruža skrb djeci ili osobama iz članka 70.
ovoga Zakona mora imati najmanje srednju stručnu spremu medicinskog ili
društvenog usmjerenja.
(5) Na
obiteljski dom i predstavnika obiteljskog doma primjenjuju se odredbe članka
115. i 116. ovoga Zakona.
(6)
Članovi obitelji mogu obavljati usluge obiteljskog doma i bez zasnivanja radnog
odnosa, ako ispunjavaju uvjete propisane stavkom 7. ovoga članka.
(7)
Način pružanja usluga obiteljskog doma te uvjete u pogledu prostora, opreme i
potrebnog broja i vrste radnika koji osim predstavnika obiteljskog doma mora
imati obiteljski dom, propisuje nadležan ministar za socijalnu skrb.
(8)
Odredbe članka 104., 105., 114.a, 118. stavka 4., članka 124., 125., 128., 129.
točke 1. i 2., članka 130. stavka 1., članka 131., 134., 135. ovoga Zakona na
odgovarajući način se primjenjuju i na pružanje usluga obiteljskog doma.«
Članak
55.
U
članku 134. stavku 1. točki 2. riječi: »ministarstvom nadležnim za poslove
socijalne skrbi« zamjenjuju se riječju: »Zavodom«.
U
stavku 2. ovoga članka riječi: »ministarstvo nadležno za poslove socijalne
skrbi« zamjenjuju se riječju: »Zavod, uz suglasnost ministra nadležnog za
poslove socijalne skrbi«.
Članak
56.
Članak 135. mijenja se i
glasi:
»Ustanove
socijalne skrbi te pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne
skrbi u svezi s uvjetima korištenja električne energije, vodoopskrbe i odvodnje
te drugih komunalnih usluga i naknada izjednačene su s kućanstvima.«
Članak 57.
Članak 136. mijenja se i glasi:
»U postupku rješavanja o pravima iz socijalne skrbi
primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku i metode stručnog
socijalnog rada, ako zakonom nije drukčije određeno.«
Članak 58.
U članku 141. stavku 2. riječi: »kod kojega je dijete
smješteno odlukom centra za socijalnu skrb ili« zamjenjuju se riječima: »s kim
dijete živi prema odluci«.
U stavku 3. riječ: »živi« zamjenjuje se riječima:
»pretežno boravi«.
U stavku 4. riječi: »oduzeto pravo na čuvanje i
odgoj« zamjenjuju se riječima: »oduzeto pravo da živi s djetetom i odgaja ga ».
U
stavku 5. riječi: »oduzeto roditeljsko pravo« zamjenjuju se riječima: »oduzeta
roditeljska skrb«.
Članak
59.
Članak 143. mijenja se i
glasi:
»(1) Ministarstvo
nadležno za poslove socijalne skrbi odlučuje o izuzeću ravnatelja centra za
socijalnu skrb ili o istodobnom izuzeću ravnatelja i stručnih radnika. Ako
uslijed izuzeća ravnatelja ili istodobnog izuzeća ravnatelja i stručnih radnika
centar za socijalnu skrb ne može dalje postupati, ministarstvo nadležno za
poslove socijalne skrbi odredit će drugi centar za socijalnu skrb za nadležno
postupanje.
(2)
Ravnatelj centra za socijalnu skrb odlučuje o izuzeću stručnog radnika ili
voditelja ureda, podružnice ili druge ustrojbene jedinice centra za socijalnu
skrb. Ako nadležni ured, podružnica ili druga ustrojbena jedinica centra za
socijalnu skrb zbog izuzeća stručnog radnika ili voditelja ureda, podružnice
ili druge ustrojbene jedinice centra za socijalnu skrb ne može dalje postupati,
ravnatelj centra za socijalnu skrb odredit će drugi ured, podružnicu ili drugu
ustrojbenu jedinicu centra za nadležno postupanje.
(3) Ako
tijelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka donese zaključak o izuzeću centra za
socijalnu skrb, ureda, podružnice ili druge ustrojbene jedinice centra za
socijalnu skrb, osim za postupak koji je u tijeku i u kojem se traži izuzeće,
zaključkom o izuzeću može se odrediti da se izuzeće odnosi i za sve daljnje
postupke, sve dok razlozi za izuzeće traju.«
Članak
60.
U
članku 147. stavku 1. iza riječi: »skrbi« dodaju se riječi: »ili drugih prava
po posebnim propisima«, a iza riječi: »skrb« dodaju se riječi: », odnosno druga
nadležna služba,«.
U stavku 2. iza riječi: »iz socijalne skrbi,« dodaju
se riječi: »odnosno drugih prava po posebnim propisima«, a iza riječi: »poslove
socijalne skrbi« dodaju se riječi: », odnosno drugo nadležno tijelo drugog
stupnja po posebnim propisima«.
Članak 61.
U članku 151. riječi: »ministarstvo nadležno za
poslove socijalne skrbi« zamjenjuju se riječima: »Zavod«.
Članak
62.
Naziv
glave ispred članka 157.: »VIII. STRUČNI DJELATNICI« mijenja se i glasi: »VI.
STRUČNI RADNICI«.
Članak 63.
U članku 159. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6.
koji glase:
»(5) Ne može se primiti u službu na radno mjesto
stručnog radnika osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv
života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv
dostojanstva osobe i morala, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine
te kazneno djelo protiv Republike Hrvatske.
(6) Odredbe stavka 5. ovoga članka ne odnose se na
osobu kod koje je u skladu s odredbama Kaznenog zakona nastupila rehabilitacija
po sili zakona.«
Članak 64.
U članku 162. stavku 2. brojka: » 162.« zamjenjuje se
brojkom: »161.«.
Članak 65.
U članku 166. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Nije dužan polagati stručni ispit stručni radnik
koji ima znanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti iz područja
društvenih znanosti i biomedicine i zdravstva u onim poljima, odnosno granama
koje imaju dodirne točke sa socijalnom djelatnošću ili položen pravosudni ispit
ili državni stručni ispit u skladu s propisima o državnim službenicima ili je
tijekom obavljanja državne službe iz područja socijalne skrbi oslobođen od
obveze polaganja državnog stručnog ispita.«
U
stavku 3. iza riječi: »struci« dodaju se riječi: » pretežno u djelatnosti
socijalne skrbi«, iza riječi: »staža« briše se zarez i stavlja se točka, a
riječi: »ako posebnim zakonom nije drukčije određeno« brišu se.
Članak
66.
U
članku 167. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2)
Sadržaj programa stručnog usavršavanja, mjerila i postupak izbora projekata
koji će se financirati sredstvima državnog proračuna, kao i godišnji program
stručnog usavršavanja stručnih radnika u socijalnoj skrbi donosi ravnatelj
Zavoda uz prethodno mišljenje upravnog vijeća Zavoda. »
Članak
67.
Članak 168. mijenja se i
glasi:
»(1)
Rad stručnih radnika iz članka 157. i 158. ovoga Zakona, te rad ravnatelja
ustanove socijalne skrbi ako je stručni radnik, se ocjenjuje.
(2)
Postupak i kriterije ocjenjivanja iz stavka 1. ovoga članka propisat će
ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
(3)
Stručni radnici visoke stručne spreme iz članka 157. i 158. ovoga Zakona, mogu
se unaprijediti u zvanje mentora i savjetnika pod uvjetima i na način propisan
pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.«
Članak
68.
Iza
članka 168. dodaje se nova glava »VII. DRŽAVNA NAGRADA ZA SOCIJALNI I
HUMANITARNI RAD« i članak 168.a koji glasi:
»Članak
168.a
(1) Državna
nagrada za socijalni i humanitarni rad (u daljnjem tekstu: nagrada) je
priznanje što ga Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos
razvoju i unapređenju socijalne skrbi i humanitarnog rada u Republici
Hrvatskoj.
(2)
Nagrada se dodjeljuje stručnim i javnim radnicima u socijalnoj skrbi ili
humanitarnom radu, ustanovi socijalne skrbi, te drugoj pravnoj ili fizičkoj
osobi koja obavlja poslove socijalne skrbi.
(3) Nagrada
se dodjeljuje kao godišnja nagrada i nagrada za životno djelo u obliku medalje,
povelje i u novcu.
(4) U tekućoj
godini dodjeljuje se jedna nagrada za životno djelo i tri godišnje nagrade.
(5) Godišnja nagrada dodjeljuje se za neprekidno
višegodišnje uspješno djelovanje u području socijalne skrbi i humanitarnog rada,
a može se dodijeliti i za pojedino izuzetno stručno ostvarenje.
(6) Ustanovi socijalne skrbi, te drugoj pravnoj ili
fizičkoj osobi koja obavlja poslove socijalne skrbi dodjeljuje se godišnja
nagrada u obliku povelje.
(7) Nagrada za životno djelo dodjeljuje se pojedincu
za trajan doprinos razvoju i unapređenju socijalne skrbi i humanitarnog rada.
(8) O
dodjeli nagrada iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Odbor državne nagrade za
socijalnu skrb i humanitarni rad.
(9)
Odbor ima predsjednika i 6 članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske iz
reda istaknutih stručnih i javnih radnika koji se bave socijalnom skrbi ili
humanitarnim radom, na prijedlog ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi.
(10)
Sredstva za dodjeljivanje nagrade i materijalne troškove, svake godine
osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske i vode se na računu ministarstva
nadležnog za poslove socijalne skrbi.
(11) Ministar nadležan za poslove socijalne
skrbi Pravilnikom o Državnoj nagradi za socijalnu skrb i humanitarni rad pobliže
propisuje uvjete za dodjelu nagrade, izgled medalje i povelje, način rada
Odbora, te druga pitanja u svezi s nagradom.«
Članak
69.
U
članku 170. iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
»(2)
Stručni nadzor nad radom centra za socijalnu skrb obavlja Zavod.
(3) Način provođenja stručnog nadzora i
njegov sadržaj, te uvjete koje moraju ispunjavati ovlašteni stručni radnici
Zavoda za provođenje stručnog nadzora utvrđuje općim aktom upravno vijeće
Zavoda, uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.«
Članak
70.
U
članku 171. točki 6. riječ: »pokrenuti« u cijelom tekstu zamjenjuje se riječju:
»predložiti«.
Članak
71.
Članak 173. mijenja se i
glasi:
»(1)
Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi provodi inspekcijski nadzor
nad primjenom i izvršavanjem zakona i drugih propisa, općih i pojedinačnih
akata u djelatnosti socijalne skrbi.
(2) Zavod provodi nadzor nad stručnim radom u domu
socijalne skrbi, centru za pomoć i njegu, obiteljskom domu i drugoj pravnoj ili
fizičkoj osobi koja obavlja poslove socijalne skrbi.
(3) Način provođenja stručnog nadzora i njegov sadržaj,
te uvjete koje moraju ispunjavati ovlašteni stručni radnici Zavoda za
provođenje stručnog nadzora utvrđuje općim aktom upravno vijeće Zavoda, uz
suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
(4) Zdravstveni, sanitarni i prosvjetni inspekcijski
nadzor nad radom doma socijalne skrbi u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu
zaštitu, prehranu, odgoj i obrazovanje korisnika obavlja zdravstvena, sanitarna
i prosvjetna inspekcija.«
Članak 72.
U članku 174. na kraju teksta briše se točka i dodaju
se riječi: »(u daljnjem tekstu: inspektori).«
Članak 73.
Članak 175. mijenja se i glasi:
»(1) Za inspektora se može imenovati osoba koja pored
zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ima visoku stručnu spremu,
položen ispit za državnog službenika ili je oslobođena od obveze polaganja
ispita prema propisima o državnim službenicima, a ima najmanje pet godina
radnog iskustva na stručnim poslovima u djelatnosti socijalne skrbi.
(2) Za
višeg inspektora se može imenovati osoba iz stavka 1. ovoga članka ako
ima najmanje deset godina radnog iskustva na stručnim poslovima u djelatnosti
socijalne skrbi.«
Članak 74.
Članak 180. mijenja se i glasi:
»Protiv rješenja iz stavka 179. ovoga Zakona nije
dopuštena žalba, ali se može voditi upravni spor.«
Članak 75.
U članku 183. stavku 1. iza brojke: »182.« dodaju se
riječi: »stavka 2. i 3.«, a u podstavku prvom iza brojke: »97.« stavlja se
zarez i dodaju se brojke: »105., 109., 113.«
Iza podstavka prvog dodaju se novi podstavci drugi i
treći koji glase:
»– zabrani rada udomiteljskoj obitelji koja smještava
osobe bez dozvole iz stavka 5. članka 114. ovoga Zakona ili smještava veći broj
osoba od broja utvrđenog u stavku 2. članka 114. ovoga Zakona.
– zabrani rada obiteljskog doma koji smještava bez
odobrenja iz stavka 2. i 9. članka 120.a ovoga Zakona, odnosno smještava veći
broj osoba od propisanog u stavku 1. članka 120.a ovoga Zakona.«
Dosadašnji podstavak drugi postaje podstavak četvrti.
Članak 76.
Članak 186. mijenja se i glasi:
»Cijenu usluga doma čiji je osnivač Republika
Hrvatska utvrđuje Zavod uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove
socijalne skrbi, ovisno o vrsti skrbi izvan vlastite obitelji, pruženim
uslugama i kategoriji doma.«
Članak 77.
Članak 188. mijenja se i glasi:
»(1) Zavod raspisuje javni natječaj za popunjavanje
mreže domova socijalne skrbi, odnosno obavljanje djelatnosti socijalne skrbi iz
članka 94. ovoga Zakona.
(2) Zavod donosi odluku o izboru najpovoljnijeg
ponuditelja uz suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi.
(3) Zavod s najpovoljnijim ponuditeljem iz stavka 2.
ovoga članka sklapa ugovor.
(4)Ugovorom iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se
cijena usluga ovisno o vrsti skrbi, način plaćanja i broj korisnika skrbi izvan
vlastite obitelji kojima je to pravo priznato rješenjem centra za socijalnu
skrb, a usluga se pruža u domu socijalne skrbi čiji osnivač nije Republika
Hrvatska, odnosno kod vjerske zajednice, udruge ili druge pravne ili fizičke
osobe koja obavlja skrb izvan vlastite obitelji u skladu s ovim Zakonom.«
Članak 78.
Članak 190. mijenja se i glasi:
»(1) Odrasla
osoba smještena rješenjem centra za socijalnu skrb dužna je plaćati smještaj do
pune cijene svim svojim prihodima i novčanim sredstvima.
(2) Korisnik
smještaja iz stavka 1. ovoga članka čiji prihodi i novčana sredstva nisu
dostatna za plaćanje pune cijene smještaja dužan je u svrhu plaćanja otuđiti
svoju imovinu koja ne služi članovima njegove obitelji za podmirenje osnovnih
stambenih i drugih osnovnih životnih potreba, ili ako ima suglasnost osnivača
doma u kojem je smješten, cijena smještaja može se podmiriti njegovom imovinom.
(3) Ako korisnik podmiruje cijenu smještaja svojom
imovinom zaključit će se s osnivačem doma ugovor u kojem će se utvrditi
vrijednost imovine, razdoblje za koje se podmiruje cijena smještaja, te druga
pitanja u vezi s podmirivanjem troškova smještaja.
(4) Ako
korisnik podmiruje smještaj svojom imovinom za domove čiji je osnivač Republika
Hrvatska postupak procjene vrijednosti imovine i sklapanje ugovora iz stavka 3.
ovoga članka u nadležnosti je Zavoda.
(5) Ako
sredstva korisnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka nisu dovoljna za plaćanje
pune cijene smještaja, razlika između cijene smještaja i tih sredstava tereti
sredstva Zavoda.
(6) Pri
utvrđivanju prihoda iz stavka 1. i 2. ovoga članka iznos prihoda, umanjuje se
za obvezu korisnika za uzdržavanje nekog od članova obitelji i za iznos
namijenjen osobnim potrebama korisnika stalnog smještaja.
(7) Način plaćanja smještaja
odraslih osoba koje nisu smještene na temelju rješenja centra za socijalnu skrb
utvrđuje se ugovorom o smještaju između korisnika i doma socijalne skrbi kojeg
osnivač nije Republika Hrvatska.«
Članak 79.
U članku 197., 198., 200., 201. i 202. riječi:
»Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi« u određenom padežu
zamjenjuje se riječju: »Zavod« u odgovarajućem padežu.
Članak 80.
U članku 197. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Za slučaj smrti korisnika pomoći za uzdržavanje
ili stalnog smještaja kojem su u cijelosti ili dijelom isplaćivani iznosi iz
sredstava državnog proračuna, Zavod ima pravo na povrat tih iznosa od njegovih
nasljednika koji su bili obveznici uzdržavanja prema posebnim propisima.«
Iza stavka 3.
dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Zavod ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na
ime pomoći za uzdržavanje ili stalnog smještaja, od osoba koje su po zakonu
dužne uzdržavati korisnika, ako je tijekom ispitnog postupka koji je
prethodio donošenju rješenja o priznavanju tog prava nedvojbeno dokazano da ga
te osobe neosnovano ne uzdržavaju ili su neopravdano odbile njegovo
uzdržavanje.«
Članak 81.
U članku 198. riječi: »prema tablicama aktuarske
matematike koju utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi«
zamjenjuju se riječima: »a na svotu tražbine, na ime naknade štete, Zavod ima
pravo na zateznu kamatu koja teče od idućega dana nakon isteka roka određenog u
pozivu odgovornoj osobi da naknadi štetu.«
Iza stavka 1.
dodaje se stavak 2. koji glasi:
»(2) Pri utvrđivanju prava na naknadu štete
primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima, ako ovim Zakonom nije što drugačije
propisano.«
Članak
82.
U
članku 202. stavku 2. riječi: »putem Državnog pravobranitelja« brišu se.
Članak 83.
U članku 203. stavku 1. točki 1. iza brojke:
»97« riječ: »i« briše se i dodaje se brojka: »105.,« a iza brojke: »109« dodaju
se brojke: »113., 114.,120.a i 123.«.
U točki
5. iza riječi: »skrb« dodaju se riječi: »,odnosno ugovora o smještaju«.
U točki
10. iza brojke: »1.« dodaju se riječi: »i 114.a«.
U točki
11. brojka: »10.« zamjenjuje se brojkom: »5«, a riječi: »stavak 2.« brišu se.
Članak
84.
(1)
Odrasla i starija osoba koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona
ostvarila pravo na skrb izvan vlastite obitelji na temelju rješenja centra za
socijalnu skrb ili na temelju ugovora, ostvaruje to pravo i nakon stupanja na
snagu ovoga Zakona u domu u kojem je zatečena na smještaju, u okviru broja
smještajnih mjesta ugovorenih između ministarstva nadležnog za poslove
socijalne skrbi i osnivača doma socijalne skrbi.
(2) Ako
sredstva, kojima osoba iz stavka 1. ovoga članka podmiruje troškove svoga
smještaja, nisu dostatna za plaćanje cijene smještaja, centar za socijalnu skrb
odlučit će o plaćanju troškova u skladu s odredbama članka 26. i 190. Zakona o socijalnoj
skrbi (»Narodne novine«, br. 73/97., 27/01., 59/01. i 82/01.) i ovoga Zakona.
Članak
85.
Postupak
popunjavanja mreže iz članka 77. ovoga Zakona primjenjuje se na domove
socijalne skrbi kojima osnivač nije Republika Hrvatska i druge pravne ili fizičke
osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi s kojima je Ministarstvo rada
i socijalne skrbi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona sklopilo ugovor o
međusobnim odnosima za korisnike kojima je pravo na skrb izvan vlastite
obitelji priznato rješenjem centra za socijalnu skrb.
Članak
86.
Domovi
socijalne skrbi koji do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju
djelatnost iz članka 66. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br.
73/97., 27/01., 59/01. i 82/01.) nastavljaju i nadalje s radom bez rješenja iz
članka 32. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 87.
(1) Udomitelji koji obavljaju djelatnost socijalne
skrbi dužni su uskladiti svoj rad s odredbama ovoga Zakona u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz članka 49. ovoga Zakona.
(2) Ako udomitelji ispunjavaju propisane uvjete za
pružanje usluga obiteljskog doma dužni su se uskladiti s odredbama ovoga Zakona
u roku iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Udomitelji koji pružaju usluge smještaja na
temelju ugovora sklopljenog sa centrom za socijalnu skrb dužni su završiti
tečaj iz članka 50. ovoga Zakona.
(4)
Zavod je dužan organizirati tečaj iz stavka 3. ovoga članka u roku od 12
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak
88.
(1)
Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 42. ovoga Zakona
najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)
Upravno vijeće Zavoda imenovat će Vlada Republike Hrvatske najkasnije u roku od
15 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz stavka 1. ovoga članka.
(3)
Upravno vijeće Zavoda donijet će statut Zavoda i pravilnik o unutarnjem redu
Zavoda najkasnije u roku od 15 dana, a druge opće akte Zavoda u roku od 30 dana
od dana njegova imenovanja.
(4) Natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja
Zavoda objavit će se danom stupanja na snagu statuta Zavoda.
Članak
89.
(1)
Zavod će započeti s radom po pribavljenom konačnom rješenju ministra nadležnog
za poslove socijalne skrbi iz članka 42. ovoga Zakona i nakon upisa u upisnik
ustanova socijalne skrbi.
(2)
Danom početka rada Zavod preuzima dio poslova Uprave socijalne skrbi, dio
poslova Uprave za financijsko-gospodarske poslove, njezinu arhivu i
dokumentaciju, te dio poslova Tajništva Ministarstva rada i socijalne skrbi na
temelju sporazuma, a preuzet će odgovarajući broj službenika i namještenika
Uprave socijalne skrbi, Uprave za financijsko-gospodarske poslove i Tajništva
Ministarstva rada i socijalne skrbi.
Članak
90.
Vlada
Republike Hrvatske donijet će Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem
ustrojstvu Ministarstva rada i socijalne skrbi najkasnije u roku od 60 dana od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 91.
(1) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi
donijet će propise iz članka 49., 54., 67. i 68. ovoga Zakona u
roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu, a propis iz članka 44.
ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Upravno vijeće Zavoda donijet će odluku iz članka
53. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
(3) Do donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka
primjenjivat će se, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, odredbe Odluke o
visini mjesečne naknade u udomiteljsku obitelj (»Narodne novine«, br. 82/02).
(4) Upravno vijeće Zavoda donijet će opće akte iz
članka 69. i 71. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova
stupanja na snagu.
Članak 92.
U cijelom tekstu Zakona o socijalnoj skrbi
(»Narodne novine«, br. 73/97., 27/01., 59/01. i 82/01.) riječ: »djelatnik« u
određenom padežu zamjenjuje se riječju: »radnik« u odgovarajućem padežu.
Članak 93.
Ovlašćuje
se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst
Zakona o socijalnoj skrbi.
Članak
94.
Ovaj
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« s
tim da se odredbe članka 36. i 44. ovoga Zakona primjenjuju od 1. siječnja
2004.
Klasa:
550-01/02-01/-03
Zagreb, 12. lipnja 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.