HRVATSKI SABOR

1219

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O VINU

Proglašavam Zakon o vinu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 29. svibnja 2003.

Broj: 01-081-03-2098/2
Zagreb, 3. lipnja 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON O VINU

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje proizvodnja, promet, prerada grožđa za vino (osim prerade u sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa), proizvodnja i promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, destilacija, označavanje, zaštita zemljopisnog podrijetla, proizvodnja i promet voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina, zadaće Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod), izrada i vođenje vinogradarskog katastra te druga pitanja važna za provođenje jedinstvenog sustava proizvodnje i prometa grožđa za vino, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, voćnih vina i drugih proizvoda koji sadrže vino ili voćno vino.

Članak 2.

(1) Grožđem se u smislu ovoga Zakona podrazumijeva zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod vinove loze priznatih kultivara namijenjen proizvodnji vina ili drugih proizvoda od grožđa i vina, a čiji sok sadrži minimalnu količinu šećera od 64^o Oechsla.

(2) Proizvođačem grožđa u smislu ovoga Zakona smatra se svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi grožđe.

(3) Sorte vinove loze za proizvodnju vina moraju pripadati vrsti Vitis vinifera ili križancima Vitis vinifera s drugim vrstama roda Vitis.

(4) Zabranjeno je vino proizvoditi od sljedećih sorata: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton, Herbemont i drugih direktno rodnih hibrida.

(5) Kvalitetna i vrhunska vina proizvode se od sorata koje pripadaju vrsti Vitis vinifera.

(6) Ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar) donosi pravilnik o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kojim će se odrediti i grupe preporučenih i dopuštenih kultivara za pojedina vinogradarska područja.

Članak 3.

(1) Vino u smislu ovoga Zakona jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa.

(2) Proizvođačem vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, u smislu ovoga Zakona, smatra se svaka fizička ili pravna osoba koja je upisana u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina (u daljnjem tekstu: Upisnik).

Članak 4.

(1) Vina u smislu ovoga Zakona jesu:

1) vina u užem smislu riječi:

– mirna vina,

– pjenušava vina,

– biser vina,

– gazirana vina,

2) specijalna vina:

– desertna vina,

– aromatizirana vina,

– likerska vina.

(2) Po boji vina se dijele na bijela, ružičasta (rose, opolo) i crna (crvena).

(3) Po sadržaju neprevrelog šećera vina se dijele:

– mirna vina na: suha, polusuha, poluslatka i slatka,

– pjenušava, biser i gazirana vina na: vrlo suha, suha, polusuha, poluslatka i slatka.

Članak 5.

(1) Vina se razvrstavaju u kvalitetne kategorije ovisno o kakvoći prerađenoga grožđa, prirodu po hektaru, stupnju zrelosti grožđa, prerade i njege, randmanu, količini prirodnog alkohola i drugih sastojaka te organoleptičkim (senzornim) svojstvima.

(2) Po kakvoći mirna se vina dijele na:

1) stolna vina

– stolno vino bez oznake zemljopisnog podrijetla,

– stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,

2) kvalitetna vina

– kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,

3) vrhunska vina

– vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja,

– vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja,

– predikatna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.

Članak 6.

Kvalitetna i vrhunska vina koja su u podrumskim uvjetima čuvana pet ili više godina, od toga najmanje tri godine u boci, mogu nositi oznaku »arhivsko vino«.

Članak 7.

(1) Predikatna vina jesu vina koja u dobrim godinama i prikladnim uvjetima dozrijevanja grožđa na trsu, a ovisno o postignutom stupnju prezrelosti grožđa te vremenu berbe i prerade, postižu posebnu kakvoću.

(2) Predikatna vina jesu:

– vino kasne berbe proizvedeno od grožđa koje je ubrano u stanju prezrelosti i mošt kojega ima najmanje 94° Oechsla,

– vino izborne berbe proizvedeno isključivo od posebno izabranog grožđa kojemu mošt sadrži najmanje 105° Oechsla,

– vino izborne berbe bobica proizvedeno od izabranih, prezrelih i plemenitom plijesni napadnutih bobica mošt kojih sadrži najmanje 127° Oechsla,

– vino izborne berbe prosušenih bobica proizvedeno od izabranih prosušenih bobica mošt kojih sadrži najmanje 154° Oechsla,

– ledeno vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C (minus 7°C) i prerađeno u smrznutom stanju, a mošt kojega sadrži najmanje 127° Oechsla.

Članak 8.

(1) Mlado vino je vino kod kojeg je izvršeno djelomično ili potpuno vrenje i koje nije prošlo cjelovitu tehnološku obradu.

(2) Mlado vino može biti:

– stolno mlado vino bez zemljopisnog podrijetla,

– stolno mlado vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijet­lom,

– kvalitetno mlado vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijet­­lom.

Članak 9.

(1) Pjenušava vina su vina dobivena prvim i drugim alkoholnim vrenjem svježeg grožđa, mošta od grožđa i vina podobnog za dobivanje stolnog vina, kao i kvalitetnog i vrhunskog vina koja, kada se otvori posuda, otpuštaju ugljični dioksid, koji potječe isključivo od vrenja i ima tlak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljičnog dioksida pri temperaturi zatvorene posude od 20^oC.

(2) Prirodna pjenušava vina mogu biti:

– stolno pjenušavo vino,

– stolno pjenušavo vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijetlom,

– kvalitetno pjenušavo vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijetlom,

– vrhunsko pjenušavo vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijetlom.

(3) Biser vina su vina dobivena od stolnog vina, kvalitetnog vina ili proizvoda podobnih za dobivanje stolnog vina ili kvalitetnog vina pod uvjetom da takva vina ili proizvodi imaju ukupnu alkoholnu jakost ne manju od 9 vol. % ili stvarnu volumnu alkoholnu jakost ne manju od 7 vol. % i koja imaju tlak, zbog u njima nastalog ugljičnog dioksida, ne manji od 1 bara i ne veći od 2,5 bara kada se drži na temperaturi od 20 ^oC u zatvorenim posudama.

(4) Biser vina mogu biti:

– stolno biser vino,

– stolno biser vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,

– kvalitetno biser vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijet­lom.

(5) Gazirana vina su vina dobivena od stolnih vina koja, kada je posuda otvorena, otpuštaju ugljični dioksid koji u cijelosti ili djelomično potječe od dodavanja tog plina i koji ima tlak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljičnog dioksida, kada se drži u zatvorenoj posudi na temperaturi od 20 ^oC.

(6) Gazirana vina mogu biti:

– stolno gazirano vino,

– stolno gazirano vino s kontroliranim zemljopisnim podrijet­lom.

Članak 10.

(1) Specijalna vina su vina dobivena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari biljnog podrijetla.

(2) Specijalna vina jesu:

– desertno vino,

– likersko vino,

– aromatizirano vino.

Članak 11.

(1) Desertna vina su specijalna vina dobivena posebnim nači­nom prerade prezrelog, odnosno prosušenog grožđa, kao i vina dobivena posebnim postupcima dorade mošta i vina.

(2) Desertno vino mora sadržavati najmanje 15 vol. % stvarnog alkohola.

(3) Desertna vina razvrstavaju se u sljedeće kategorije kvalitete:

– desertno vino,

– desertno kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijetlom,

– desertno vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijetlom.

(4) Prošek je desertno kvalitetno ili desertno vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom iz regije »Primorska Hr­vat­ska«.

Članak 12.

(1) Likerska vina su specijalna vina dobivena vrenjem masulja ili mošta uz dodatak ugušćenog mošta, alkoholiziranog mošta, vinskog destilata ili vinskog alkohola.

(2) Stvarni sadržaj alkohola u likerskim vinima ne smije biti manji od 15 vol. % stvarnog niti veći od 22 vol. % ukupnog alkohola.

(3) Likerska vina razvrstavaju se u sljedeće kategorije kvalitete:

– likersko vino,

– likersko kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijetlom,

– likersko vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim pod­rijetlom.

Članak 13.

(1) Aromatizirana vina su specijalna vina dobivena iz vina posebnim postupkom uz dodatak alkohola, sladora, kiselina i ekstrakta dobivenog maceracijom aromatičnih biljaka.

(2) Sadrže najmanje 8 vol. % stvarnog alkohola a najviše 25 vol. % ukupnog alkohola.

(3) Aromatizirana vina razvrstavaju se u sljedeće kategorije kvalitete:

– aromatizirano vino,

– aromatizirano kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,

– aromatizirano vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.

Članak 14.

Uvjete za proizvodnju, označavanje i stavljanje u promet vina iz članka 4., 5., 6., 7., 8., 9., 11., 12. i 13. ovoga Zakona pravilnikom propisuje ministar.

Članak 15.

(1) Vina mogu nositi oznaku sorte ako su proizvedena od najmanje 85 % grožđa te sorte.

(2) U označavanju imenom sorte nije dopušteno korištenje generičkih naziva.

(3) Vino koje nosi oznaku naziva regije, podregije, vinogorja, položaja ili bilo koje zemljišne oznake mora biti proizvedeno od grožđa s područja čiju oznaku nosi.

(4) Oznaku »Ekološko vino« ili »Eko vino« mogu nositi vina proizvedena sukladno ovom Zakonu i Zakonu o ekološkoj proiz­vod­nji poljoprivrednih proizvoda.

(5) Oznaku godine berbe mogu nositi vina koja sadrže najmanje 85 % vina iz godine berbe oznake koju nose.

(6) Stolna vina bez oznake zemljopisnog podrijetla ne smiju nositi oznaku sorte, oznaku vinorodnog područja manjeg od regije, niti godinu berbe.

(7) Uvjete za označavanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina pravilnikom propisuje ministar.

Članak 16.

(1) Drugi proizvodi od grožđa i vina u smislu ovoga Zakona jesu:

1. alkoholno neprevreli proizvodi:

– konzervirani mošt,

– koncentrirani mošt,

– karamelizirani mošt,

– alkoholizirani mošt,

– djelomično fermentirani mošt,

– rektificirani mošt,

2. vino za proizvodnju vinskog octa,

3. vinski ocat,

4. dealkoholizirano vino i vino sa smanjenim postotkom alko­hola,

5. vina za destilaciju,

6. sporedni proizvodi u preradi grožđa i proizvodnji vina:

– komina,

– vinski talog,

– vinski kamen,

– sjemenke grožđa.

(2) Uvjete proizvodnje, označavanje i stavljanje u promet proizvoda iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

II. OBAVLJANJE POSLOVA U PODRUČJU VINOGRADARSTVA I VINARSTVA

Članak 17.

(1) Poslove u području vinogradarstva i vinarstva utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega obavlja Zavod i druge pravne osobe koje ovlasti ministar, osim poslova iz članka 63. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Način rada i uvjete koje trebaju ispunjavati pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar pravilnikom.

(3) Radi praćenja učinkovitosti i stanja u vinogradarstvu i vinarstvu Zavod je dužan o obavljenim poslovima iz svoje djelatnosti najmanje dva puta na godinu podnijeti pisano izvješće Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvu) i matičnom radnom tijelu Hrvatskoga sabora.

Članak 18.

(1) Ministarstvo uspostavlja Vinogradarski katastar koji obuhvaća sve stvarne i potencijalne vinogradarske površine.

(2) Zavod vodi Vinogradarski katastar.

(3) Sadržaj, oblik, način i rokove vođenja Vinogradarskoga katastra iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 19.

(1) Prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze, područje Republike Hrvatske dijeli se na: zone, regije, podregije, vinogorja i vinogradarske položaje.

(2) Vinogradarska područja iz stavka 1. ovoga članka s njihovim granicama pravilnikom propisuje ministar.

Članak 20.

Vinogradi za proizvodnju vina mogu se podizati na povr­ši­nama utvrđenim Vinogradarskim katastrom.

Članak 21.

Zabranjeno je podizati vinograde izvan predviđenih vinogradarskih područja, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega nije drugačije određeno.

Članak 22.

(1) Radi praćenja razvoja vinogradarstva i vinarstva pri Ministarstvu se osniva Povjerenstvo za vinogradarstvo i vinarstvo (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(2) Članove Povjerenstva čine: predstavnici Ministarstva (2), znanstvenika (4), proizvođača (5), ugostitelja (1) i trgovaca vinom (1).

(3) Predsjednika i članove Povjerenstva imenuje ministar.

(4) Za obavljanje administrativno-tehničkih poslova ministar imenuje tajnika Povjerenstva.

(5) Mandat predsjednika, tajnika i članova Povjerenstva traje 4 (četiri) godine i može se ponoviti.

(6) Predsjedniku, tajniku i članovima Povjerenstva pripada naknada za rad u visini koju odredi ministar.

(7) Povjerenstvo je dužno Ministarstvu podnijeti pisano izvješ­će o svom radu najmanje dva puta na godinu.

III. PROIZVODNJA GROŽĐA I VINA I DRUGIH PROIZVODA OD GROŽĐA I VINA

Članak 23.

(1) Proizvođači grožđa moraju biti upisani u Vinogradarski katastar.

(2) Proizvođači grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji svoje proizvode stavljaju u promet moraju biti upisani u Upisnik.

(3) Uvjete koje mora zadovoljiti proizvođač za upis u Upisnik, odnosno Vinogradarski katastar te sadržaj, oblik i način vođenja Upisnika, odnosno Vinogradarskog katastra pravilnikom propisuje ministar.

(4) Upisnik vode uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležna upravna tijela u Gradu Zagrebu, a objedinjavanje upisnika i glavni upisnik vodi Zavod.

Članak 24.

(1) Proizvođač upisan u Upisnik dužan je izvijestiti ured dr­žav­ne uprave u županijama, odnosno nadležna tijela u Gradu Zag­rebu o:

1) stanju zaliha vina s danom 31. srpnja najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine, a o stanju zaliha vina s danom 31. prosinca najkasnije do 15. siječnja iduće godine,

2) količini prerađenog grožđa i proizvedenog mošta (vina) nakon završetka berbe, a najkasnije do 15. siječnja iduće godine,

3) berbi predikata.

(2) Oblik i način izvješća iz ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 25.

(1) U proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina mogu se koristiti samo dopušteni postupci i sredstva.

(2) U proizvodnji masulja, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina zabranjeno je dodavanje vode, odnosno alkohola koji nije podrijetlom od vina.

(3) Sredstva koja ne udovoljavaju uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se držati u prostorijama u kojima se obavlja proizvodnja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina.

(4) Dopuštene postupke i sredstva u proizvodnji pravilnikom propisuje ministar.

Članak 26.

(1) Proizvođač vina mora raspolagati odgovarajućim prostorom (prostorijama) i opremom za proizvodnju i promet vina, ovisno o tijeku postupka (fazama) u proizvodnji vina.

(2) Minimalne tehničko-tehnološke uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar posebnim propisom.

(3) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje i kontrolira Ministarstvo.

Članak 27.

(1) Grožđe se ne smije prerađivati, niti se vino i drugi proizvodi smiju proizvoditi, dorađivati ili njegovati postupcima ili sredstvima kojima se mogu pogoršati fizikalna, kemijska, mikrobiološka i organoleptička (senzorna) svojstva vina i drugih proizvoda od grož­đa i vina.

(2) Zabranjena su sredstva i postupci koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje i okoliš.

Članak 28.

Zabranjeno je:

1. masulju, moštu i vinu dodavati šećer, koncentrirani mošt ili druge slatke tvari, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega nije drugačije određeno,

2. masulju ili moštu, kojem je uz uvjete propisane člankom 29. ovoga Zakona dodan šećer ili koncentrirani mošt i vinu dobivenom od takvog masulja, odnosno mošta popravljati kiselost,

3. patvoriti, odnosno povećavati količinu masulja, mošta ili vina dodavanjem alkohola, vode, šećera, kiseline, vinskog taloga, koncentriranog mošta, suhog grožđa i drugih tvari i sastojaka,

4. miješati:

– stolno, kvalitetno ili vrhunsko vino sa specijalnim vinima,

– masulj, mošt ili vino od plemenite vinove loze s proizvodima direktno rodnih hibrida,

– zdrava vina s bolesnim vinima i vinima s manom,

– bijela vina s crnim vinima radi dobivanja ružičastih vina,

5. u proizvodnji vina i drugih proizvoda koristiti etilni alkohol koji nije vinskog podrijetla,

6. vinu kojem je uz uvjete iz članka 29. ovoga Zakona povećavan alkohol dodavati koncentrirani mošt,

7. u proizvodnji vrhunskih vina dodavati koncentrirani mošt, šećer ili bilo koje druge slatke tvari,

8. dokiseljavanje ili otkiseljavanje u proizvodnji vrhunskih vina.

Članak 29.

(1) Iznimno od odredbe članka 28. ovoga Zakona, Zavod može dopustiti proizvođaču da, na osnovi provedene analize, masulju, moštu ili mladom vinu u vrenju doda šećer ili koncentrirani mošt, radi povećanja sadržaja alkohola u vinu, ako je zbog loših vremenskih prilika sadržaj grožđanog šećera u masulju ili moštu manji od prosječnog sadržaja šećera za tu sortu i to područje.

(2) Uvjete i način pod kojim je proizvodima iz stavka 1. ovoga članka dopušteno dodavati šećer ili koncentrirani mošt pravilnikom propisuje ministar.

Članak 30.

(1) Ovisno o prirodnim čimbenicima (klimatskim i pedološ­kim), vinogradarska područja Hrvatske razvrstana su u zone proizvodnje prema članku 19. ovoga Zakona.

(2) Prema zonama proizvodnje određuje se način i razina do­sla­đivanje mošta.

Članak 31.

(1) Proizvođaču se može dopustiti da vinu doda mošt ili koncentrirani mošt iste sorte i podrijetla.

(2) Uvjete i način pod kojim se vinu može dodavati mošt ili koncentrirani mošt pravilnikom propisuje ministar.

IV. OZNAČAVANJE I ZAŠTITA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Članak 32.

(1) Oznaku proizvoda s kontroliranim zemljopisnim podrijet­lom, s kontroliranog i ograničenoga vinorodnog područja i kontroliranog i ograničenoga specifičnoga vinorodnog područja mogu dobiti vina koja zadovoljavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka i koji imaju rješenje za označavanje oznakom kontroliranoga zemljopisnog podrijetla.

(2) Proizvodi s oznakom kontroliranoga zemljopisnog pod­rijetla moraju zadovoljiti uvjete da:

– potječu s određenog i ograničenoga vinorodnog područja,

– potječu od određenih sorata ili skupine sorata vinove loze,

– imaju propisan najmanji prirodni sadržaj alkohola,

– nije premašen dopušteni prirod po hektaru,

– ima kemijski sastav i organoleptička (senzorna) svojstva karakteristična za proizvod s tog područja,

– su evidentirani u Upisniku. 

(3) Ministarstvo na prijedlog Zavoda donosi rješenje o dopuš­tenju označavanja vina oznakom kontroliranoga zemljopisnog pod­rijetla.

(4) Kategoriju kvalitete vina s oznakom kontroliranoga zemljopisnog podrijetla određuje kemijski sastav i organoleptička (senzorna) svojstva vina.

(5) Ministarstvo vodi registar oznaka kontroliranoga zemljopisnog podrijetla vina, uključujući tradicionalne i homonimne oznake (u daljnjem tekstu: Registar).

(6) Uvjete koje mora zadovoljiti proizvođač i proizvod za dobivanje rješenja o označavanju vina oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla te postupak zaštite propisuje ministar pravilnikom.

Članak 33.

(1) Zabranjeno je korištenje oznaka kontroliranoga zemljopisnog podrijetla za vina koja nisu podrijetlom iz naznačenoga zemljopisnog područja ili iz mjesta gdje se oznaka tradicionalno koristi, i onda:

– kada je označeno stvarno mjesto podrijetla vina,

– kada se oznaka kontroliranoga zemljopisnog podrijetla koristi u prijevodu,

– kada je ime popraćeno izrazima kao što su »vrsta«, »tip«, »stil«, »imitacija«, »postupak« ili drugi slični izraz.

(2) Kod homonimnih oznaka zemljopisnog podrijetla zaštitu uživa svaka oznaka vina upisana u Registar.

(3) U slučaju povrede prava iz stavka 1. ili 2. ovoga članka korisnik oznake kontroliranoga zemljopisnog podrijetla ima pravo na sudsku zaštitu sukladno odredbama zakona kojim se uređuju oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga.

V. OZNAČAVANJE I ZAŠTITA IMENA VINA

Članak 34.

(1) Označavanje i zaštita imena vina proizvedenog po odredbama ovoga Zakona i propisima donesenih na temelju njega regulira se sukladno Sporazumu između Republike Hrvatske i Europske zajednice o uzajamnom priznavanju, zaštiti i kontroli imena vina, odredbama utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

(2) Označavanje i zaštita žigom vina proizvedenog po odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju njega provodi se po odredbama posebnih propisa.

Članak 35.

(1) Označavanje i zaštita imena drugih proizvoda od grožđa i vina proizvedenih po odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega regulira se odredbama utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

(2) Označavanje i zaštita žigom drugih proizvoda od grožđa i vina proizvedenih po odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi se po odredbama posebnih propisa.

VI. PROMET GROŽĐA, MOŠTA, VINA I DRUGIH PROIZVODA OD GROŽĐA I VINA

Članak 36.

(1) U promet se smiju staviti grožđe, mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji su proizvedeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega i koji imaju rješenje za stavljanje u promet.

(2) Proizvod iz stavka 1. ovoga članka u prometu je kada je dovršen postupak njegove dorade i izdano rješenje o stavljanju u promet.

(3) Uvjete za stavljanje u promet proizvoda iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 37.

(1) Rješenje za stavljanje u promet proizvoda iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona donosi, po ovlaštenju Ministarstva, Zavod.

(2) Rješenje Zavoda za stavljanje u promet vina temelji se na nadzoru prerade grožđa, uvidu u podrumsku evidenciju, fizikalno--kemijskoj analizi i organoleptičkoj (senzorskoj) ocjeni.

(3) Uz rješenje o stavljanju vina kao pakovine u promet, Zavod izdaje markice, odnosno vrpce kojima će proizvod u prometu biti obilježen.

(4) Analitičke metode, opremu i druge uvjete za provođenje analiza pravilnikom propisuje ministar.

(5) Članove Povjerenstva za organoleptičko ocjenjivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) pri Ministarstvu imenuje ministar.

(6) Način organoleptičkog (senzornog) ocjenjivanja, uvjete i način rada Povjerenstva pravilnikom propisuje ministar.

Članak 38.

Zabranjen je promet:

1. vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji potječu od di­rekt­no rodnih hibrida,

2. bolesnih vina, vina s manom, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina štetnih za zdravlje,

3. neispravno označenih vina i drugih proizvoda od grožđa i vina,

4. vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koja su mješavina uvoznoga i domaćeg vina ili drugog proizvoda od grožđa i vina,

5. vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji nemaju rješenje za stavljanje u promet.

Članak 39.

(1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina smiju se prodavati samo u originalno zatvorenim bocama ili drugim posudama koje čuvaju kakvoću upakiranog proizvoda.

(2) Uvjete i način pakiranja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina pravilnikom propisuje ministar.

Članak 40.

(1) Proizvođači upisani u Upisnik mogu mošt, vino i druge proizvode od grožđa i vina prodavati kao otvorenu robu (rinfuzu) u prostorijama u kojima obavljaju proizvodnju, preradu i doradu ili u svojim specijaliziranim prodavaonicama.

(2) Uvjete i način prodaje proizvoda iz stavka 1. ovoga članka kao otvorene robe pravilnikom propisuje ministar.

Članak 41.

(1) Za kakvoću vina i drugih proizvoda od grožđa i vina u prometu osim proizvoda iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona, a ukoliko su prevezena i skladištena u skladu sa člankom 42. stav­kom 1. ovoga Zakona, odgovoran je proizvođač pod čijim imenom je proizvod stavljen u promet.

(2) Za kakvoću uvezenog vina i drugih proizvoda od grožđa i vina odgovara uvoznik.

(3) Ako je uvoznik uvezao proizvode iz stavka 1. ovoga članka za račun druge pravne ili fizičke osobe, koja obavlja preradu ili doradu navedenih proizvoda (korisnik), za kakvoću proizvoda na tržištu odgovorna je pravna ili fizička osoba koja obavlja preradu ili doradu navedenih proizvoda.

(4) Ako je vino ili drugi proizvod od grožđa i vina proizveo jedan proizvođač, a drugi ga je proizvođač doradio i punio, za kakvoću proizvoda na tržištu odgovoran je punitelj.

Članak 42.

(1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina moraju se prevoziti i skladištiti na način da im se sačuvaju fizikalno-kemijska, mikro­biološka i organoleptička (senzorna) svojstva.

(2) Vino u prijevozu mora pratiti odgovarajuća dokumentacija.

(3) Dokumente koji prate vino i druge proizvode od grožđa i vina u prijevozu pravilnikom propisuje ministar.

Članak 43.

U prodavaonicama u kojima se obavlja promet robe na malo, mogu se vino i drugi proizvodi od grožđa i vina držati i prodavati samo u originalno zatvorenim bocama i posudama.

Članak 44.

(1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina u ugostiteljskim objektima drže se samo u originalno zatvorenim bocama i posudama.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka stolno vino, stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom mogu se držati u staklenim bocama ili posudama od drugog materijala koji osigurava kakvoću vina u pogledu fizikalno-kemijskih i organoleptičkih (senzornih) svojstava, do 60 litara volumena i prodavati kao otvorena roba.

(3) Za kakvoću vina koja se u ugostiteljskim objektima prodaju kao otvorena roba odgovoran je vlasnik ugostiteljskog objekta.

(4) Prodajom kao otvorene robe ne smatra se prodaja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina na čaše iz originalno zatvorenih posuda do 5 litara volumena.

(5) Kakvoća proizvoda iz stavka 4. ovoga članka u pogledu fizikalno-kemijskih, mikrobioloških i organoleptičkih (senzornih) svojstava mora biti jednaka onima u originalno zatvorenim posudama, a za eventualne razlike odgovoran je vlasnik ugostiteljskog objekta.

(6) U ugostiteljskim objektima ne smiju se držati vina koja su bolesna ili imaju manu te drugi proizvodi od grožđa i vina koji ne zadovoljavaju uvjete za stavljanje u promet.

Članak 45.

(1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina u prometu moraju biti označeni tako da potrošača informiraju o sadržaju, podrijetlu, kakvoći i sl.

(2) U označavanju proizvoda ne smiju se koristiti riječi, pojmovi, slike, oprema, nagrade i sl. koje bi potrošača mogle obmanuti ili ga dovesti u zabludu.

(3) Zabranjeno je staviti u promet vina i druge proizvode bez oznaka, s nepotpunim oznakama ili oznakama koje ne odgovaraju pravom stanju.

(4) Sadržaj oznaka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 46.

Mlado vino može se staviti u promet do 31. prosinca u godini berbe.

Članak 47.

(1) Dopušteno je oglašavanje vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i voćnih vina.

(2) Uvjete i način oglašavanja vina iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar uz suglasnost ministra zdravstva.

VII. UVOZ I IZVOZ

Članak 48.

(1) Grožđe, masulj, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina mogu se izvoziti ako udovoljavaju uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

(2) Iznimno, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina mogu se izvoziti na osnovi ugovorene izvozne kakvoće navedene u ugovoru uz suglasnost Ministarstva.

(3) Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka koji se izvoze i označuju kao hrvatski proizvod moraju potjecati od grožđa proizvedenog na području Republike Hrvatske i cijeli proces proizvodnje mora biti obavljen na području Republike Hrvatske.

(4) Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka koji se izvoze moraju imati svjedodžbu (certifikat) o kakvoći izdanu od Zavoda.

(5) Izvoznik je dužan voditi evidenciju o izvozu proizvoda iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Način izdavanja i obrazac svjedodžbe iz stavka 4. ovoga članka te sadržaj, oblik i način vođenja evidencije iz stavka 5. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 49.

Grožđe, masulj, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji ne udovoljavaju propisima Europske unije iz područja vinogradarstva i vinarstva, ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega ne mogu se izvoziti, uvoziti ni stavljati u promet.

Članak 50.

Grožđe, masulj, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina mogu se uvoziti ako:

– se nalaze u prometu zemlje proizvođača iste kakvoće i pod istim nazivom pod kojim se uvoze u Republiku Hrvatsku,

– je cjelovita proizvodnja obavljena u zemlji proizvođača,

– u proizvodnji nisu primjenjivane tvari i postupci koji ovim Zakonom i propisima na temelju njega nisu dopušteni.

Članak 51.

(1) Uvezeno grožđe, masulj, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina moraju udovoljavati uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

(2) Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka moraju pri uvozu imati svjedodžbu (certifikat) o kakvoći, izdanu od nadležne institucije zemlje proizvođača (izvoznice), a ako ne potječu iz zemalja koje su članice Europske unije, moraju imati i svjedodžbu o kakvoći izdanu od Zavoda.

(3) Uvoznici i korisnici proizvoda iz stavka 1. ovoga članka dužni su voditi evidenciju o uvozu, doradi, punjenju, zalihama i prodaji.

(4) Sadržaj i oblik evidencije te uvjete označavanja i stavljanja u promet uvezenih proizvoda propisuje ministar.

Članak 52.

Uvoz i kontrola vina iz zemalja članica Europske unije obavlja se u skladu s Dodatnim protokolom kojim se usklađuju trgovinski aspekti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog spo­razuma između Republike Hrvatske i Europske Unije.

Članak 53.

(1) Fizičke osobe mogu uvoziti za osobne potrebe najviše pet litara vina u jednom prijelazu granice.

(2) Vino uvezeno za osobne potrebe ne smije se staviti u promet.

Članak 54.

(1) Uvoznik ne smije vino, masulj ili drugi proizvod od grožđa i vina uvezen iz zemalja koje nisu članice Europske unije staviti u promet prije primitka svjedodžbe (certifikata) o kakvoći izdane od Zavoda.

(2) Ako je analiza Zavoda različita od certifikata zemlje izvoznice, vino će se po volji uvoznika:

– vratiti u zemlju izvoza,

– upotrijebiti za preradu u druge proizvode ako za to zadovoljava uvjete,

– uništiti bez štete za okoliš.

(3) Ako analizom i ocjenom Zavoda bude utvrđeno da vino po kakvoći ne udovoljava propisima Republike Hrvatske, ono će se po volji uvoznika:

– vratiti u zemlju izvoza,

– upotrijebiti za preradu u druge proizvode ako za to zadovoljava uvjete,

– uništiti bez štete za okoliš.

(4) Analiza i ocjenjivanje uvezenih vina i drugih proizvoda od grožđa i vina obavlja se sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega.

(5) Zavod je dužan analizu i ocjenu obaviti u roku od četiri radna dana od dana prijama uzorka.

Članak 55.

(1) Zabranjeno je uvezeno grožđe, mošt, vino i druge proizvode od grožđa i vina miješati s domaćim grožđem, moštom, vinom ili drugim proizvodima od grožđa i vina i označavati kao domaći proizvod.

(2) Uvezeno vino i drugi proizvodi od grožđa i vina stavljaju se u promet samo u originalno zatvorenim posudama.

(3) Uvezeno vino i drugi proizvodi od grožđa i vina mogu se i izvoziti, ali na svakom pratećem dokumentu i na etiketi mora biti naznačena zemlja podrijetla, a proizvod ne smije nositi oznaku podrijetla iz Republike Hrvatske.

(4) Uvjete stavljanja u promet, označavanja i izvoza uvezenih proizvoda iz stavka 3. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

VIII. DESTILACIJA

Članak 56.

(1) Destilacijom fermentiranog masulja, komine, taloga ili vina, u smislu ovoga Zakona, mogu se baviti proizvođači upisani u Upisnik destilatera.

(2) Uvjete upisa u Upisnik destilatera, obrazac Upisnika destilatera te način predaje sporednih proizvoda i vina za destilaciju propisuje ministar pravilnikom.

Članak 57.

(1) Proizvođači koji nisu upisani u Upisnik destilatera trebaju destilaterima isporučiti sve sporedne proizvode u proizvodnji vina.

(2) Sadržaj alkohola u sporednim proizvodima mora iznositi najmanje 10% u odnosu na volumni postotak alkohola u proizvedenom vinu.

IX. VOĆNA VINA

Članak 58.

Voćna vina jesu poljoprivredni prehrambeni proizvodi dobiveni fermentacijom soka ili masulja svježeg i za to pripremljenog voća.

Članak 59.

Ostali proizvodi fermentacije soka ili masulja svježeg voća jesu:

1. desertno voćno vino,

2. aromatizirano voćno vino,

3. biser voćno vino,

4. pjenušavo voćno vino i

5. voćni ocat.

Članak 60.

(1) Zabranjeno je masulju od voća ili soku od svježeg voća dodavati vodu, kiseline, šećer ili bilo koju drugu slatku tvar i tako povećavati količinu proizvoda (patvoriti).

(2) U proizvodnji voćnih vina i drugih proizvoda dobivenih fermentacijom soka ili masulja i za to pripremljenog svježeg voća dopušteni su postupci i sredstva koji neće pogoršati fizikalna, kemijska, mikrobiološka i organoleptička (senzorna) svojstva i koji nisu štetni za ljudsko zdravlje.

Članak 61.

Uvjete i način proizvodnje, prometa, označavanja i zaštite zemljopisnog podrijetla, uvoza i izvoza voćnih vina pravilnikom propisuje ministar.

X.  NAKNADE

Članak 62.

(1) Proizvođači, uvoznici i izvoznici plaćaju troškove postupka Zavodu za:

– obavljanje analize iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona,

– priznavanje zemljopisnog podrijetla iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona,

– utvrđivanje kakvoće (analiza, senzorna ocjena) proizvoda pri stavljanju u promet (članak 37.),

– izdavanje svjedodžbe o kakvoći iz članka 48. stavka 4. i članka 51. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Troškovi postupka iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na voćna vina.

(3) Visinu naknada iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

XI. NADZOR

Članak 63.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega te nad radom Zavoda i povjerenim mu poslovima državne uprave obavlja Ministarstvo.

(2) Poslovi državne uprave koje obavlja Zavod jesu:

– donošenje rješenja o doslađivanju mošta i masulja,

– donošenje rješenja o doslađivanju specijalnih vina,

– donošenje rješenja o stavljanju u promet grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina,

– izdavanje svjedodžbi o kakvoći vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina koja se izvoze ili uvoze,

– izdavanje svjedodžbi i mišljenja o kakvoći mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina u inspekcijskom nadzoru.

(3) Protiv rješenja Zavoda žalba se izjavljuje Ministarstvu.

Članak 64.

(1) Inspekcijski nadzor u proizvodnji grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina po ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega obavlja Ministarstvo (u daljnjem tekstu: vinarska inspekcija).

(2) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti vinarske inspekcije provodi vinarski inspektor.

Članak 65.

(1) Inspekcijski nadzor vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina u prometu obavlja Državni inspektorat sukladno posebnom zakonu.

(2) Inspektori Državnog inspektorata prema ovome Zakonu kontroliraju:

– jesu li mošt, vino ili drugi proizvodi od grožđa i vina te voćnih vina u prometu označeni sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega,

– ispravnost i kakvoću mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina u prometu.

Članak 66.

(1) Poslove vinarskog inspektora može obavljati osoba koja ima završen agronomski fakultet voćarsko-vinogradarsko-vinarskog smjera ili prehrambeno-tehnološki fakultet prehrambeno-
-inženjerskog smjera te položen državni stručni ispit za vinarskog inspektora i najmanje 5 godina staža u vinogradarsko-vinarskoj struci.

(2) Vinarski inspektor ima posebnu iskaznicu kojom se utvr­đuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(3) Obrazac iskaznice te način i postupak izdavanja iskaznice pravilnikom propisuje ministar.

Članak 67.

Vinarska inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora u proizvodnji, i to:

1. pregledava nasade vinove loze radi utvrđivanja i kontrole sortnog sastava nasada, količine i kakvoće grožđa i berbe grožđa,

2. organoleptički pregledava vino i druge proizvode od grožđa i vina te voćnih vina u proizvodnji,

3. pregledava objekte, poslovne prostorije i sredstva za proizvodnju, preradu, doradu, njegu i punjenje te sredstva u kojima se prevoze masulj, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina te voćna vina i dr.,

4. pregledava poslovne knjige, isprave o proizvodnji grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćna vina i evidencije propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega,

5. zahtijeva podatke i obavijesti o proizvodnji grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina, kao i o sredstvima i postupcima koji se primjenjuju u proizvodnji, radi utvrđivanja je li proizvodnja obavljena u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega,

6. zabranjuje uporabu prostorija, posuda, tehničkih sredstava i uređaja dok se ne otklone utvrđeni nedostaci,

7. zabranjuje preradu grožđa i voća, proizvodnju vina, voćnih vina i drugih proizvoda ako nije udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega,

8. uzima uzorke vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina i enoloških sredstava i šalje na analizu, ispitivanje i ocjenjivanje Zavodu,

9. naređuje otklanjanje tehničkih, skladišnih, higijenskih i drugih nedostataka koji se mogu otkloniti,

10. privremeno oduzima stvari koje su predmetom počinjena prekršaja,

11. naređuje onesposobljavanje za izravnu ljudsku potrošnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina koji ne odgovaraju uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega ako se proizvod doradom ili preradom ne bi mogao uskladiti s propisanim uvjetima ili ako proizvođač ne obavi doradu ili preradu u danom roku,

12. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka zbog povreda odredaba ovoga Zakona.

Članak 68.

(1) Ako vinarski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će da se utvrđeni nedostaci ili nepravilnosti otklone u određenom roku.

(2) Vinarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora po odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega vodi postupak i donosi rješenja određena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

(3) Protiv rješenja vinarske inspekcije nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor.

Članak 69.

(1) Ako vinarski inspektor ili inspektor Državnog inspektorata posumnja da pregledani proizvod ili sredstvo ne odgovara uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, uzet će odgovarajući broj uzoraka i dostavit će ih Zavodu na ispitivanje i ocjenu.

(2) Uzorci se dostavljaju pod šifrom.

(3) Način uzimanja, broj uzoraka, označavanje, dostavljanje, postupak ispitivanja i ocjenjivanja pravilnikom propisuje ministar.

Članak 70.

(1) Proizvođač, uvoznik i korisnik (u daljnjem tekstu: vlasnik) može u roku od osam dana od primitka rezultata ispitivanja i ocjene, zahtijevati od vinarskog inspektora ili inspektora Državnog inspektorata da drugi primjerak uzorka dostavi na superanalizu.

(2) Superanaliza podrazumijeva stručno tumačenje i komentar rezultata nalaza.

(3) Nalaz superanalize konačan je i može se pobijati samo pod uvjetima i na način propisan za pobijanje javnih isprava.

(4) Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja superanalize donosi ministar.

(5) Superanalizu obavljaju pravne osobe koje rješenjem odredi ministar sukladno Pravilniku iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 71.

(1) Pravne i fizičke osobe čiji rad nadzire vinarski inspektor, dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i dati mu potrebne podatke i obavijesti.

(2) Vlasnik od kojeg je uzet uzorak dužan je podmiriti troš­kove pakiranja, prijevoza i analize uzorka ako se utvrdi da proizvodi od kojih je uzet uzorak ne odgovaraju propisanim uvjetima.

(3) Ako se analizom utvrdi da uzorci odgovaraju odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, troškove pakiranja, prijevoza i analize uzoraka podmiruje Ministarstvo.

(4) Vlasnik od kojeg je uzet uzorak nema pravo na naknadu vrijednosti uzorka.

Članak 72.

(1) Ako vinarski inspektor posumnja da mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina te voćna vina ili sredstva iz članka 25. i 29. ovoga Zakona sadrže tvari štetne za zdravlje ljudi ili da nisu proizvedeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, mora zapečatiti posudu u kojoj se nalaze i donijeti privremenu mjeru zabrane uporabe i stavljanja u promet.

(2) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka traje dok vinarski inspektor ne primi rezultat ispitivanja u Zavodu, a najdulje 15 dana od dana prijama uzorka.

(3) Na zahtjev u pisanom obliku, vinarski inspektor dužan je omogućiti vlasniku da u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obavi određene radnje radi održavanja zdravstvenog stanja proizvoda.

(4) Ministarstvo nije odgovorno za štetne posljedice koje nastanu na proizvodu ako je vlasniku bilo omogućeno obavljanje radnji iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 73.

(1) Kada vinarski inspektor rješenjem zabrani upotrebu vina ili drugog proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina, zato što nisu proizvedeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, može, na temelju rezultata ispitivanja i ocjene Zavoda, dopustiti njihovu preradu u drugi proizvod.

(2) Troškove analize i prerade proizvoda podmiruje vlasnik.

(3) Vlasnik nema pravo na naknadu štete nastale u slučaju iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Mišljenje u što se može preraditi proizvodi iz stavka 1. ovoga članka daje Zavod, odnosno institucija ovlaštena za superanalizu.

XII. KAZNENE ODREDBE

Članak 74.

(1) Novčanom kaznom od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. u proizvodnji vina ili proizvoda od grožđa i vina, voćnih vina i ostalih proizvoda od voća dodaje tvari, rabi sredstva ili primjenjuje postupke koji su štetni za ljudsko zdravlje i okoliš ili su vino i drugi proizvodi od grožđa i vina time postali štetni za ljudsko zdravlje (članak 27. stavak 2., članak 60. stavak 2.),

2. patvori, odnosno poveća količinu masulja, mošta, vina ili voćnih vina dodavanjem alkohola, vode, šećera, kiseline, vinskog taloga, koncentriranog mošta, suhog grožđa ili drugih tvari i sastojaka (članak 28. točka 3., članak 60. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 75.

(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. nedopušteno miješa vina (članak 28. točka 4.),

2. u proizvodnji vina ili drugih proizvoda od grožđa i vina, voćnih vina i drugih proizvoda koristi etilni alkohol koji nije vinskog podrijetla (članak 28. točka 5.),

3. postupa protivno odredbi članka 28. točke 6. ovoga Zakona,

4. vrhunskom ili predikatnom vinu doda šećer, koncentrirani mošt ili bilo koju drugu slatku tvar (članak 28. točka 7.),

5. postupa protivno odredbama članka 42. stavka 1. ovoga Zakona,

6. izvozi vino i druge proizvode od grožđa i vina protivno odredbama članka 48. stavka 1., 3. i 4. i članka 49. ovoga Zakona,

7. uvozi i stavlja u promet vino i druge proizvode od grožđa i vina protivno odredbama članka 50. i članka 51. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

8. miješa uvezeno grožđe, mošt, vino ili druge proizvode od grožđa i vina, voćna vina s domaćim grožđem, moštom, vinom ili drugim proizvodima od grožđa i vina, voćnim vinom i drugim proizvodima od voća i označava kao domaći proizvod (članak 55. stavak 1.),

9. uvezeno vino i druge proizvode od grožđa i vina stavlja u promet kao otvorenu robu (članak 55. stavak 2.),

10. izvozi uvezeno vino i druge proizvode od grožđa i vina protivno odredbi članka 55. stavka 3. ovoga Zakona,

11. obavlja destilaciju, a nije upisana u Upisnik destilatera (članak 56. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 8.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 76.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 55.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. proizvodi proizvode iz članka 4., 5., 6., 7., 8., 9., 11., 12., 13., 16. i 58. ovoga Zakona protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega,

2. zasadi vinograd protivno odredbi članka 20. i 21. ovoga Zakona,

3. moštu, vinu i drugim proizvodima od grožđa i vina doda vodu, odnosno alkohol protivno odredbi članka 25. stavka 2. ovoga Zakona,

4. u prostorijama u kojima se proizvodi vino ili drugi proizvodi od grožđa i vina drži sredstva protivno odredbi članka 25. stavka 3. ovoga Zakona,

5. ne ispunjava minimalne tehničko-tehnološke uvjete iz član­ka 26. ovoga Zakona,

6. masulju, moštu ili vinu doda šećer i koncentrirani mošt ili koju drugu slatku tvar odnosno povećava kiselost protivno odredbama članka 28. točke 1., 2. i 8. ovoga Zakona,

7. vinu doda koncentrirani mošt ili mošt protivno odredbama članka 29. ovoga Zakona,

8. postupa suprotno zabrani iz članka 33. ovoga Zakona,

9. stavi u promet grožđe, masulj, mošt ili vino i druge proizvode od grožđa i vina protivno odredbama članka 36., 37. i 38. ovoga Zakona,

10. prodaje vino ili druge proizvode od grožđa i vina protivno odredbama članka 39. stavka 1., članka 40. stavka 1. i članka 43. ovoga Zakona,

11. prevozi vino bez odgovarajuće dokumentacije (članak 42. stavak 2.),

12. u ugostiteljskom objektu drži ili prodaje vino protivno odredbi članka 44. ovoga Zakona,

14. stavi u promet vino uvezeno za osobne potrebe (članak 53. stavak 2.),

15. ne postupi po rješenju vinarskoga inspektora (članak 68.).

(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 7.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 77.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. bez dopuštenja obavlja preradu grožđa i proizvodi vino, a grožđani sok ima manje od 64^o Oechsla (članak 2. stavak 1.), odnosno proizvodi vino od sorata koje nisu dopuštene (članak 2. stavak 3., 4. i 5.),

2. označuje stolno vino protivno odredbi članka 15. stavka 6. ovoga Zakona,

3. proizvodi grožđe, odnosno stavlja u promet grožđe, vino i druge proizvode od grožđa i vina, a nije upisan u Vinogradarski katastar odnosno Upisnik (članak 23. stavak 1. i 2.),

4. ne vodi propisanu evidenciju iz članka 48. stavka 5., članka 51. stavka 3. ovoga Zakona,

5. ne dostavi izvješće s podacima iz članka 24. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

6. označava u prometu vino ili druge proizvode od grožđa i vina protivno odredbi članka 45. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

7. ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 71. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Članak 78.

(1) Za prekršaje iz članka 74., 75. i 76. ovoga Zakona izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja proizvoda koji su pribavljeni prekršajem i oduzeti protupravno pribavljena korist.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se izreći zaštitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do jedne godine te zabrana rada u vinogradarstvu i vinarstvu u trajanju do jedne godine za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 79.

(1) Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, osnovan Uredbom o osnivanju Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (»Narodne novine«, br. 22/96., 85/96., 11/97. i 48/00.), stupanjem na snagu ovoga Zakona nastavlja s radom kao Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo .

(2) Nadležna tijela državne uprave dužna su dostaviti Ministarstvu dokumente za uspostavu Vinogradarskog katastra bez naknade.

Članak 80.

Postupci za označavanje i zaštitu kontroliranog podrijetla imena i oznaka vina započeti po odredbama Zakona o vinu (»Narodne novine«, br. 34/95.) dovršit će se po odrebama ovoga Zakona, ako je to za podnositelja zahtjeva povoljnije.

Članak 81.

(1) Pobliže propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o vinu (»Narod­ne novine«, br. 34/95.) ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo će, po stupanju na snagu ovoga Zakona, objaviti Liste vina sukladno Uredbama Europske unije broj 1493/1999 i broj 753/2002 u »Narodnim novinama«.

Članak 82.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona:

1. prestaje važiti Zakon o vinu (»Narodne novine«, br. 34/95.) osim odredbe članka 9. stavka 1. točke 6. koja ostaje na snazi do donošenja posebnog propisa o jakim alkoholnim pićima,

2. u Zakonu o državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 76/99.) u članku 3. podstavku 16. i 17. riječi: »proizvodnja i« brišu se, u članku 12. stavku 1. riječ: »vinarstva« zamjenjuje se riječima: »vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina«, a u članku 58. stavku 9. podstavak 4. briše se.

Članak 83.

Danom stupanja na snagu pravilnika iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona prestaje važiti članak 6.a Pravilnika o uvjetima i načinu obavješćivanja potrošača o svojstvima alkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina koje se ne smatra reklamiranjem (»Narodne novine«, br. 62/96. i 40/98.).

Članak 84.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 320-05/02-01/01
Zagreb, 29. svibnja 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.