MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA

1263

Na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o zaštititi prirode (»Narodne novine«, broj 30/94 i 72/94) i članka 16. stavka 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (»Narodne novine«, broj 131/97, 48/99 i 15/00), ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja donosi

PRAVILNIK

O UNUTARNJEM REDU U »PARKU PRIRODE PAPUK«

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuju se pitanja zaštite, očuvanja, una­prjeđenja i korištenja »Parka prirode Papuk« (u daljnjem tekstu: Park prirode), određuju upravne mjere za nepoštivanje odredaba Pravilnika, te uređuju druga pitanja u svezi s unutarnjem redom u Parku prirode.

Članak 2.

U ovom Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:

Zaposlenik: osoba koja u radnom odnosu, odnosno temeljem ugovora o radu obavlja određene poslove u Javnoj ustanovi »Park prirode Papuk« (u daljnjem tekstu: Ustanova).

Vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama: fizičke i pravne osobe koje imaju pravo vlasništva ili ostvaruju neko drugo stvarno pravo na nekretninama unutar granica Parka prirode.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštene djelatnosti: trgovačka društva, trgovci pojedinci, obrtnici, zadruge, zaklade i dr., koji na području Parka prirode obavljaju registriranu djelatnost, bez obzira gdje imaju sjedište.

Stanovnici: osobe koje na području Parka prirode imaju svoje prebivalište ili boravište.

Posjetitelji: planinari, rekreativci, športaši, organizirane grupe i dr., koji posjećuju Park prirode radi razgledavanja ili radi obavljanja neke druge rekreacijske ili športske aktivnosti.

Organizirane grupe: znanstveno-istraživačke grupe ili grupe od najmanje deset ili više osoba koje na području Parka prirode borave organizirano u cilju razgledavanja pojedinih prirodnih lokaliteta ili obavljanja neke o dopuštenih aktivnosti na području Parka prirode (škole, ekskurzije, domaći i strani turisti, i sl.).

Rekreativne aktivnosti: planinarenje, šetnja, jogging, rekreacijsko skijanje i skijaško trčanje, i dr., koje se provode isključivo radi održavanja kondicije i zdravlja, te provođenja aktivnog odmora u prirodi a ne radi postizanja športskih ciljeva i rezultata, i koje ne narušavaju prirodni sklad i mir na području Parka prirode, te ne dovode u opasnost život i zdravlje onih koji ih provode ili drugih posjetitelja Parka prirode.

Športske aktivnosti: streličarstvo, let zmajevima, paragliding, slobodno penjanje, natjecateljsko skijanje i skijaško trčanje, automobilizam, brdski biciklizam, motocross, sve vrste ekstremnih i drugih športova na otvorenom i dr., radi postizanja športskih ciljeva i rezultata, koji ne narušavaju prirodni sklad i mir na području Parka prirode, pod uvjetom da ne dovode u opasnost život i zdravlje onih koji ih provode ili drugih posjetitelja Parka prirode.

Tradicionalna poljoprivreda: ratarska poljoprivredna proiz­vodnja na pretežno manjim površinama u tradicionalnom plodoredu i kombinacijama usjeva, te stočarska poljoprivredna proiz­vodnja s pretežno autohtonim ili udomaćenim pasminama.

Ovlaštenik prava lova: pravna ili fizička osoba koja je na temelju ugovora ili koncesije ovlaštena na organiziranje i provo­đenje lovnih aktivnosti.

Građevina: stvar nastala gradnjom, povezana s tlom koja se sastoji od građevnog dijela ili od građevnog dijela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana s tlom koja se sastoje od ugrađene opreme i čine tehničko-tehnološku cjelinu.

Privremena građevina: građevni objekt izgrađen ili postavljen privremeno za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje te za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i slično.

Obiteljska kuća: građevina isključivo stambene namjene razvijene građevinske površine do 400 m² s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremište i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

Članak 3.

Zaposlenici Ustanove, stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu djelatnost, te posjetitelji Parka prirode dužni su pridržavati se odredaba ovoga Pravil­nika.

Nadležna tijela i javne službe, te njihove ovlaštene službene osobe, dužni su odgovarajuće primjenjivati odredbe ovoga Pravil­nika u ostvarivanju javnih ovlasti sukladno posebnim propisima.

Članak 4.

Ustanova je dužna skrbiti o zaštiti, očuvanju, održavanju, korištenju, unaprjeđenju i promicanju Parka prirode.

Ustanova upravlja područjem Parka prirode na temelju programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka prirode (u daljnjem tekstu: Program zaštite i očuvanja) i plana uprav­ljanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i ovom Pravil­niku.

II. UNUTARNJI RED U PARKU PRIRODE

1. ZaŠtita Žive i neŽive prirode

Članak 5.

Radi očuvanja prirodnog i dijelom kultiviranog područja Parka prirode, koji ima ekološke, rekreacijsko-turističke, odgojno-obrazovne, kulturno-povijesne i estetske vrijednosti, na čitavom njegovom području nije dopušteno:

– gospodarska uporaba prirodnih dobara koja ugrožava njegove bitne značajke i ulogu,

– radnje i djelatnosti kojima se umanjuje vrijednost prirodnih dobara, osobito tla, šume, vode i drugih prirodnih vrijednosti,

– svaki zahvat koji ima štetan učinak na prirodne vrijednosti Parka prirode.

1.1. Zaštita nežive prirode

Članak 6.

Radi zaštite geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških, krajo­braznih i drugih vrijednosti nežive prirode u Parku prirode nije dopušteno:

– zadiranje u tlo kojim se ugrožavaju, oštećuju i uništavaju izvorne vrijednosti geološke podloge, odnosno prirodnih izdanaka stijena i geoloških struktura, te krških pojava i oblika,

– uništavanje i sakupljanje fosila i fosilnih ostataka, te ukrasa u špiljama i drugim speleološkim objektima,

– uništavanje, iznošenje i otuđivanje antropoloških nalaza i materijalnih ostataka različitih kultura nađenih u spiljama i drugim arheološkim nalazištima,

– mijenjanje, oštećivanje i umanjenje izvornih i estetskih vrijednosti prirodnog krajobraza i kulturno-povijesnih građevina.

Iznimno, sakupljanje fosila, antropoloških nalaza te materijalnih ostataka različitih kultura dozvoljeno je u svrhu znanstveno-istraživačkog rada uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Zaštita i očuvanje geoloških, hidrogeoloških, geomorfološ­kih i drugih krajobraznih vrijednosti provodi se temeljem programa (posebnih projekata, studije i dr.) koje donosi Ustanova uz suglasnost Ministarstva.

Članak 7.

Na području Parka prirode zabranjene su radnje koje mogu prouzročiti promjene ili oštećenja, odnosno kojima se ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga, posebno prirodni izgled i krajobrazne vrijednosti.

Gradnja novih građevina može se izvoditi u skladu sa zakonom, Prostornim planom Parka prirode »Papuk« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode, i/ili potvrde odnosno dopuštenja koje izdaje nadležno tijelo u postupku sukladno posebnom propisu (lokacijska dozvola, građevna dozvola, koncesija, izvođenje rudarskih radova i dr.).

Odredbe stavka 2. ovog članka primjenjuju se i na gradnju i postavljanje privremenih građevina, odnosno drugih objekata.

Izgradnja i obnova obiteljskih kuća i gospodarskih objekata na području Parka prirode dopuštena je u skladu sa zakonom, Prostornim planom i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode.

Unošenje i skladištenje građevnog materijala u Parku prirode dozvoljeno je samo za građevine čija je izgradnja, odnosno obnova dopuštena, te za pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, uz prethodnu suglasnost Ustanove.

Članak 8.

Eksploatacija mineralnih sirovina u Parku prirode nije do­puš­tena ako ona dovodi do bitnog mijenjanja krajobraza i ugro­žavanja njegovih prirodnih značajki i uloge.

U Parku prirode dopuštena je eksploatacija mineralnih sirovina samo u/na onim eksploatacijskim poljima koja su zatečena u vrijeme proglašenja Parka prirode, sukladno zakonu, Prostornom planu, propisima donesenim na temelju zakona i ovom Pravilniku, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode.

Dodjela novih istražnih prostora i eksploatacijskih polja te proširenje postojećih u prostoru Parka prirode nije dopušteno.

Ako su uvjeti zaštite prirode za eksploataciju mineralnih sirovina izdani prije proglašenja Parka prirode potrebno ih je revidirati i usuglasiti sa Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom.

Trgovačka društva i obrtnik ovlašteni za obavljanje istraživa­nja ili eksploataciju mineralnih sirovina (u daljnjem tekstu: trgo­vačko društvo i obrtnik) ne mogu izvoditi rudarska istraži­vanja, rudarske radove i izgradnju rudarskih objekata i postrojenja bez ishođenih uvjeta zaštite prirode.

Trgovačko društvo i obrtnik dužni su u tijeku istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina radi praćenja stanja dostavljati Ustanovi godišnje izvješće o eksploatiranoj količini mineralne sirovine, planu i realizaciji površine godišnjeg napredovanja, godišnju analizu o ostvarenom tijeku istraživanja i eksploatacije, planove vezane uz vodozahvate (količine i kakvoće vode), godišnju dinamiku i planove realizacije mjera zaštite okoliša (monitoring, zbrinjavanje otpada i sl.), realizaciju uvjeta zaštite prirode, a nakon završetka radova sanirati devastirano zemljište sukladno posebnim propisima i izdanim uvjetima zaštite prirode.

Zabranjeno je obavljanje rudarskih istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina bez propisanih dopuštenja, odnosno bez ishođenja uvjeta zaštite prirode.

Ako su pravne ili fizičke osobe obavljale rudarska istraži­vanja i eksploataciju mineralnih sirovina bez dopuštenja, odnosno bez ishođenih uvjeta zaštite prirode, dužne su sanirati izvedenim radovima devastirano zemljište, a za nanesenu štetu Parku prirode snose odgovornost.

Članak 9.

Istraživanje, korištenje i zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda te zaštita od štetnog djelovanja voda u Parku prirode provodi u skladu s Prostornim planom, vodnogospodarskom osnovom slivnog područja i posebnim propisom, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode i/ili potvrde odnosno odobrenja nadležnog tijela pribavljenog u postupku sukladno posebnom propisu (lokacijska dozvola, građevna dozvola, koncesija i dr.).

Vodnogospodarska osnova slivnog područja mora sadržavati uvjete zaštite prirode za dio koji se odnosi na područje Parka prirode.

Koncesionar za vodoopskrbu, ako se obavlja vodozahvat u Parku prirode, dužan je za obavljanje djelatnosti ishoditi uvjete zaštite prirode, a Ustanovi radi praćenja stanja dostavljati godišnje planove i realizaciju vodozahvata (količinu i kakvoću vode po pojedinom izvorištu), godišnje planove realizacije zaštite voda, te realizaciju mjera zaštite okoliša i uvjeta zaštite prirode.

Članak 10.

Zabranjeno je onečišćenje zraka, tla i vode, te izvornih vrijednosti krša, a osobito:

– odlaganje svih vrsta otpada (komunalnog, građevinskog, tehnološkog, opasnog i dr.),

– sve vrste emisija tvari i energije (buka, zračenje, toplina, jaka svjetlost), te mikrobiološko onečišćenje,

– sve vrste onečišćenja izvorišta i vodotoka, posebice unutar vodozaštitnih područja koja se koriste za vodoopskrbu.

1.2.  Zaštita žive prirode

1.2.1. Zaštita biljnog svijeta

Članak 11.

Zabranjeno je branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje zaštićenih, ugroženih i rijetkih biljnih i gljivljih vrsta, te njihovih dijelova.

Iznimno, branje zaštićenih, ugroženih i rijetkih biljnih i gljivljih vrsta, i njihovih dijelova, dopušteno je u znanstveno-istraživačke svrhe, uz dopuštenje Ministarstva.

Sakupljanje biljnih i gljivljih vrsta, i njihovih dijelova, u svr­hu prerade, trgovine i drugog prometa, koje nisu posebno zaštićene, dozvoljeno je uz dopuštenje Ministarstva.

Branje i sakupljanje biljnih i glivljih vrsta te njihovih dijelova, sukladno stavku 2. i 3. ovog članka mora se prijaviti Ustanovi najkasnije osam dana prije početka obavljanja te djelatnosti.

Članak 12.

Zabranjeno je unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta u strukturu autohtonih šumskih zajednica na području Parka prirode.

Iznimno, radnje iz stavka 1. ovoga članka dopuštene su uz suglasnost Ministarstva, kada se provode u svrhu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Članak 13.

Livadne površine koje su namijenjene javnom korištenju određuje Ustanova Programom zaštite i očuvanja.

Obvezna je redovita košnja trave i održavanje livadnih površina koje su namijenjene javnom korištenju u skladu s Programom zaštite i očuvanja.

Radnje iz stavka 2. ovoga članka dužne su, na temelju Programa zaštite i očuvanja, obavljati korisnici i pravne osobe nadležne za održavanje javnih površina u Parku prirode, uz nadzor Ustanove.

Članak 14.

Na livadnim površinama nije dopušteno paljenje trave i korova.

Članak 15.

Na području Parka prirode sječa šuma i pošumljavanje, osim na posebno zaštićenim područjima (park šuma, posebni rezervat i dr.) dopušteno je na temelju šumskogospodarske osnove i uz uvjete zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio šumskogospodarskih osnova.

Na pitanja gospodarenja šumama u Parku prirode koja nisu uređena ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe Zakona o šumama koje uređuju način upravljanja i gospodarenja šumama, ako nisu u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravil­nikom.

Provoditelji šumskogospodarskih osnova dužni su dostaviti Ustanovi godišnji plan gospodarenja (planove sječe i šumsko-uzgojnih radova, planove investicija i investicijskog održavanja na šumskim putevima i građevinskim objektima te planove njihove realizacije) za gospodarske jedinice koje se nalaze na području Parka prirode.

1.2.2. Zaštita životinjskog svijeta

Članak 16.

Na području Parka prirode nije dopušteno rastjerivanje, uznemiravanje, hvatanje, držanje, ubijanje zaštićenih životinja i njihovih razvojnih oblika, uklanjanje i oštećivanje njihovih staništa.

Zabranjeno je unošenje stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih životinjskih vrsta na području Parka prirode.

Iznimno, radnje iz stavka 1. i 2. ovoga članka dozvoljene su uz dopuštenje Ministarstva, kada se provode u svrhu istraživanja i/ili zaštite biološke raznolikosti.

Zaštita i očuvanje posebno zaštićenih životinjskih vrsta na području Parka prirode provodi se na temelju stručne studije i uspostavljenog stalnog praćenja stanja (monitoring), sukladno mjerama zaštite koje propisuje ministar.

Članak 17.

Tretiranje kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje štetočina bilja može se provoditi na temelju uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Tretiranje kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje štetočina bilja mora se prijaviti Ustanovi najkasnije tri dana prije početka tretiranja.

Članak 18.

Na području Parka prirode nije dopušteno sakupljanje puže­va, pijavica, rakova, gmazova, i dr., u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez dopuštenja Ministarstva.

Pravna ili fizička osoba koja pribavi dopuštenje od tijela državne uprave utvrđenog stavkom 1. ovog članka dužna je prijaviti Ustanovi dopušteno sakupljanje najkasnije osam dana prije početka sakupljanja.

2. Lov i uzgoj divljaČi

Članak 19.

Na području Parka prirode lov i uzgoji divljači dopušten je u granicama lovišta u skladu s ovim Pravilnikom, posebnim propisima i uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Dopušteni lov i uzgoj divljači prijavljuje se Ustanovi najkasnije petnaest dana prije početka lovnih ili uzgojnih aktivnosti.

Lov je dopušten u dijelu Parka prirode koji se nalazi u granicama Požeško-slavonske županije, na području zajedničkih otvorenih lovišta br. I – Zapadni Papuk, br. VIII – Kaptol, br. X – Vetovo, br. XII – Kutjevo, te za državna lovišta br. XI/24. – Zapadni Papuk, br. XI/25 – Zvečevo, br. XI/16. – Papuk Krndija, br. XI/3 Južna Krndija I, br. XI/4. – Južna Krndija II, i za državna područja koje se nalaze u granicama Virovitičko-podravske županije br. XI/11. – Krndija II, br. X/8, Orahovačka planina, br. X/4 Jankovac, br. X/3 Gaj kotline, br. X/9 Papuk.

Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio lovnogospodarskih osnova.

Provoditelji lovnogospodarskih osnova dužni su Ustanovi jedanput godišnje dostaviti plan odstrela i dinamički plan lova po danima lova u sezoni za pojedina lovišta, te dostavljati podatke o broju i vrsti odstrijeljene divljači jednom mjesečno tijekom lovne sezone radi praćenja stanja divljači.

Program zaštite divljači iz stavka 5. ovoga članka mora biti usuglašen s Programom zaštite i očuvanja kojeg donosi Ustanova.

Članak 20.

Vatreno oružje u Parku prirode mogu nositi i koristiti u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom glavni nadzornik i nadzornici, te druge ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe, lovočuvari i čuvari, te lovci kada po ovlaštenju lovoovlaštenika obavljaju lov na lovištima unutar Parka prirode.

Vatreno oružje na područjima Parka prirode na kojima lov nije dopušten mogu nositi samo glavni nadzornik i nadzornici, te druge ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe.

3. Rekreacijsko-Športski ribolov

Članak 21.

Na području Parka prirode dopušten je rekreacijsko-športski ribolov, koji se može obavljati na za to predviđenim ribolovnim površinama.

Rekreacijsko-športski ribolov je lov riba u svrhu rekreacije ili natjecanja, uz uporabu ribolovnog alata (štapa) sa ili bez role, strune i udice, te mamca postavljenog na ili uz udicu, pri čemu se riba kvači isključivo za usta, a ribolovni pribor je pod neposrednim nadzorom ribiča.

Rekreacijsko-športski ribolov obavlja se sukladno odredbama ovoga Pravilnika i uvjeta zaštite prirode izdanih temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Rekreacijsko-športski ribolov dopušten je na ribolovnim površinama unutar Parka prirode, i to na akumulaciji Bistra, jezeru i ribnjaku kod Novog Zvečeva te ribnjacima kod Vetova i Kutjeva.

Ustanova može i druge vodene površine proglasiti otvorenim za ribolov.

Za ostvarivanje rekreacijsko-športskih aktivnosti na području Parka prirode Ustanova je dužna izraditi stručnu studiju kojom će se utvrditi način gospodarenja raspoloživim ihtio resursima.

Stručna studija obrađuje: hidrografska, fizikalno-kemijska i biološka obilježja ribolovnih površina; kvalitativnu i kvantitativnu ihtio strukturu; mjere zaštite autohtonog ihtio fonda i način provođenja istih; mjere redukcije nazočnih alothonih ihtio vrsta; dnevne i godišnje ulovne kvote po vrstama riba; vrijeme lovostaja i najmanju dužinu ispod koje se pojedine vrste riba ne smiju zadržavati za koje to nije utvrđeno ovim Pravilnikom; najveću masu iznad koje se ribe ne smiju zadržavati (zbog trofejne vrijednosti); program poribljavanja; mjere zaštite prirodnih mrjestilišta; ribočuvarsku zaštitu i sl.

Na temelju stručne studije, a sukladno odredbama ovoga Pravilnika, Ustanova propisuje vrijeme lovostaja i najmanju dužinu ispod koje se pojedine vrste ribe ne smiju loviti odnosno zadržavati za koje to nije utvrđeno ovim Pravilnikom, dopuštenu dnevnu i godišnju ulovnu kvotu po vrstama ribe i druga pitanja koja se mogu utvrditi u cilju zaštite riba sukladno stručnoj studiji.

Ribiči su dužni pridržavati se uvjeta i načina obavljanja rekreacijsko-športskih ribolovnih aktivnosti propisanih odlukom Upravnog vijeća Ustanove i ovim Pravilnikom.

Za obavljanje rekreacijsko-športskog ribolova plaća se Ustanovi naknada. Visinu naknade, kao i način plaćanja utvrđuje Upravno vijeće Ustanove.

Ustanova je dužna organizirati i provoditi stalni stručni monitoring ribolovnih površina neposredno ili putem ovlaštenih institucija, donositi godišnji plan mjera koji se odnosi na gospodarenje ribolovnim resursima i njihovu eksploataciju te ga zajedno s podacima o sastavu i količini ulova u protekloj godini dostaviti Ministarstvu.

Zabranjena je introdukcija alohtonih vrsta riba.

Autohtone i alohtone vrste riba koje su nazočne na području Parka prirode utvrditi će se stručnom studijom.

Članak 22.

U rekreacijsko-športskom ribolovu dopuštena je uporaba najviše tri ribolovna alata (štapa) sa ili bez ribičke role.

Svaki ribolovni alat iz stavka 1. ovoga članka smije imati najviše jednu udicu.

Umjetni mamac – varalica može imati najviše do dvije udice (jednokuka, dvokuka ili trokuka bez kontrakuke).

Umjetni mamac – mušica smije imati samo jednu udicu bez kontrakuke.

U ribolovu na predatorske vrste riba nije dopuštena uporaba živih ili mrtvih ribica kao mamca, već isključivo umjetni mamci (»varalice«).

Ribolovni pribor mora biti pod stalnim nadzorom ribiča ili će se zaplijeniti od strane ovlaštene osobe Ustanove.

Ribič može zadržati dnevnu i godišnju ulovnu kvotu koja je dopuštena ovim Pravilnikom ili odlukom Ustanove.

Ribiči s godišnjim ribolovnim dozvolama dužni su voditi evidenciju zadržanog ulova i isti upisivati odmah po ulovu, te se pridržavati utvrđenih ulovnih kvota.

Ulov koji se ne namjerava zadržavati, mora biti odmah vraćen u vodu.

Ulovljene ribe zabranjeno je stavljati u promet.

Članak 23.

Na ribolovnim površinama Parka prirode mogu se organizirati športsko-ribolovna natjecanja.

Za organiziranje športsko-ribolovnog natjecanja organizator je dužan ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost Ustanove.

Ribolovna natjecanja provode se sukladno odredbama ovoga Pravilnika i uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

U športsko ribolovnom natjecanju nije ograničen ulov riba.

Riba ulovljena na natjecanju, nakon vaganja vraća se neoz­lije­đena u vodu, izuzev bolesnih riba.

Članak 24.

Lovostaj za potočnu pastrvu traje od 1. listopada do 31. ožujka.

Lovostaj za šarana traje od 1. travnja do 31. svibnja.

Članak 25.

Određuje se najmanja veličina riba koje je dopušteno loviti, i koje se, ako se ulove, vraćaju u vodu za:

– potočnu pastrvu   40 cm

– mrenu                  28 cm

– šarana                  40 cm.

Ribe se mjere po dužini od početka usta do kraja sklopljene repne peraje.

Članak 26.

Svi primjerci ribe ulovljene za vrijeme lovostaja, kao i svi primjerci riba ulovljeni ispod najmanje veličine određene člankom 25. ovoga Pravilnika moraju se odmah osloboditi i vratiti u vodu.

Članak 27.

Tijekom lovostaja zabranjene su sve ribolovne aktivnosti.

Zabranjen je ribolov iz plovila i ribolov noću.

Ribolov na zaleđenim vodenim površinama nije dopušten.

Na ribolovnim površinama, kao i uz njih, zabranjeno je postavljanje nadstrešnica, platformi i sl. građevina.

Zabranjeno je postavljanje bilo kakvih stalnih ili povremenih pregrada s kojima se pregrađuje ribolovna voda.

Paljenje vatre, uništavanje vegetacije, onečišćivanje vode, ostav­ljanje otpada i ometanje drugih ribiča bukom ili galamom tijekom ribolova nije dopušteno.

Ribič koji je zatečen u nedopuštenom ribolovu, ili ako ribolov obavlja suprotno odredbama ovoga Pravilnika i Zakona o zaštiti prirode, bit će kažnjen i udaljen s vode, odnosno iz Parka prirode, a protiv njega se može pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak.

4. IstraŽivanje

Članak 28.

Park prirode, kao područje višestrukih prirodnih, povijesnih, kulturnih i znanstvenih vrijednosti, namijenjen je među ostalim i znanstvenom istraživanju.

Za znanstveno istraživanje potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva.

Dopuštenje iz stavka 2. ovog članka sadrži i uvjete zaštite prirode.

Znanstvena istraživanja na području Parka prirode provode se uz prethodnu obavijest Ustanovi, te se stoga prijavljuju Ustanovi najkasnije osam dana prije namjeravanog početka terenskog istraživanja.

Pravne i fizičke osobe koje su obavile istraživanje dužne su u roku od šezdeset dana od dana završetka istraživanja dostaviti izvješće o istraživanju Ustanovi i Ministarstvu.

Članak 29.

Ustanova će prekinuti istraživačke radnje kad se istraživači ne pridržavaju uvjeta utvrđenih u dopuštenju Ministarstva, ako narušavaju dogovoren način i vrijeme istraživanja, te ako istraži­vači svojom djelatnošću i radnjama nanose štetu Parku prirode.

Istraživači su dužni prekinuti istraživanja ako to zatraži Ustanova zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka.

Po žalbi istraživača o prekidu istraživanja odlučuje Ministarstvo.

5. Mjere zaŠtite posebno zaŠtiĆenih dijelova prirode na podruČju Parka prirode

Članak 30.

U Park šumi Jankovac nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen park šumom, a osobito:

– branje i uništavanje biljaka,

– neovlašteno gospodarsko korištenje dobara,

– melioracijski zahvati,

– unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta,

– sječa stabala, osim sječe uzrokovane oštećenjima uslijed elementarnih nepogoda, napada biljnih bolesti i štetnika, sušenja i propadanja šume koja bi u slučaju neizvršenja sječe uzrokovala trajno narušavanje svojstava zbog kojih je proglašen Park šumom, a za koju je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva koje sadrži uvjete zaštite prirode,

– gradnja stalnih ili postavljanje privremenih objekata,

– gradnja i postavljanje bilo kakvih vrsta oznaka, osim uobičajenih planinarskih markacija i šumarskih oznaka odjela i odsjeka, te oznaka koje uz ishođenje uvjeta zaštite prirode postav­lja Ustanova,

– paljenje vatre izvan predviđenog prostora,

– uništavanje sedrenih stijena na slapu Skakavac,

– logorovanje izvan predviđenog prostora,

– loženje vatre u Maksimovoj špilji, kao i u neposrednoj blizini,

– korištenje špilja kao skladišta, ili u vojne svrhe,

– svi oblici rekreativnih i sportskih aktivnosti koji naruša­vaju ekosustav.

Za obilazak Park šume, uz stručnu pratnju djelatnika Ustanove, plaća se naknada koju utvrđuje Ustanova.

U Park šumi dopuštene su radnje čija je svrha održavanje i uređenje Park šume.

Članak 31.

U posebnom rezervatu šumske vegetacije Sekulinačke planine nisu dopuštene radnje koje bi mogle ugroziti njegova obilježja i vrijednosti, a osobito:

– biranje i uništavanje biljaka,

– neovlašteno gospodarsko korištenje dobara,

– melioracijski zahvati,

– unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta,

– sječa stabala, osim sječe uzrokovane oštećenjima uslijed elementarnih nepogoda, napada biljnih bolesti i štetnika, sušenja i propadanja šume koja bi u slučaju neizvršenja sječe uzrokovala trajno narušavanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom, a za koju je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva koje sadrži uvjete zaštite prirode,

– gradnja stalnih ili postavljanje privremenih objekata,

– gradnja i postavljanje bilo kakvih vrsta oznaka, osim uobičajenih planinarskih markacija i šumarskih oznaka odjela i odsjeka, te oznaka koje uz ishođenje uvjeta zaštite prirode postav­lja Ustanova,

– svi oblici rekreativnih i športskih aktivnosti koji naruša­vaju ekosustav.

Za obilazak Posebnog rezervata, uz stručnu pratnju djelatnika Ustanove, plaća se naknada koju utvrđuje Ustanova.

U Posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i radnje kojima se održavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je taj dio prirode proglašen posebnim rezervatom.

Članak 32.

Na području Geološkog spomenika Rupnica i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti, a osobito:

– uništavanje i oštećivanje stijena,

– paljenje vatre na stijeni i njezinom bližem okruženju,

– odbacivanje i odlaganje svih vrsta otpada,

– postavljanje reklamnih i drugih oznaka u njezinom bližem okruženju, osim onih koje postavlja Ustanova u edukativne i promidžbene svrhe i uobičajenih planinarskih markacija i šumarskih oznaka.

Za obilazak geološkog spomenika, u stručnoj pratnji djelatnika Ustanove, plaća se naknada koju utvrđuje Ustanova.

Članak 33.

Na pitanja mjera zaštite posebno zaštićenih dijelova prirode utvrđenih člancima 31., 32. i 33. ovoga Pravilnika, koje nisu utvrđene tim člancima, primjenjuju se druge odredbe ovoga Pravilnika, ako nisu u suprotnosti s propisanim mjerama zaštite utvrđenim citiranim člancima.

6. PosjeĆivanje, razgledavanje, rekreacija i Šport

6.1. Posjetitelji

Članak 34.

Park prirode kao područje s naglašenim prirodnim, znanstvenim, kulturnim, odgojno-obrazovnim i rekreacijsko-turističkim vrijednostima, namijenjen je posjećivanju i razgledavanju.

Ustanova donosi program (model) posjećivanja i razgledavanja kojim se pobliže uređuju dopušten način i mjesta posjeći­vanja i razgledavanja, istovremeni broj posjetitelja na pojedinim lokalitetima, te organiziranje prezentacijskog centra Ustanove.

Članak 35.

Posjećivanjem i razgledavanjem nije dopušteno ometati obav­ljanje gospodarske ili druge dopuštene djelatnosti u Parku prirode, te nanositi štete prirodnim, kulturno – povijesnim i drugim vrijednostima.

Posjetitelji Parka prirode dužni su otpad odložiti na za to predviđena i označena mjesta.

Ustanova je dužna osigurati i označiti mjesta za odlaganje otpada sukladno ovom Pravilniku.

Članak 36.

Organizirane grupe posjetitelja Parka prirode mogu u njega ući samo na mjestima koja su određena kao ulazi u Park prirode.

Plaćanje naknade može se propisati za organizirano posje­ći­vanje koje se obavlja u cilju razgledavanja pojedinih lokaliteta (prirodnih vrijednosti) unutar Parka prirode, za ostvarivanje rek­reativnih aktivnosti, kao i za korištenje vozila, odnosno drugog prometnog sredstva Ustanove.

Visinu naknade utvrđuje Ustanova.

Za vrijeme boravka u Parku prirode organiziranom sukladno stavku 2. ovoga članka posjetitelji su dužni sačuvati potvrdu o plaćanju naknade (ulaznica).

Članak 37.

Na području Parka prirode nije dopušteno slobodno kretanje pasa. Psi se moraju držati vezani ili u ograđenom prostoru, te voditi na uzici.

Lovački psi smiju se kretati Parkom prirode bez zabrane iz stavka 1. ovoga članka suglasno propisu koji uređuje pitanja lovnog reda lovoovlaštenika, i to samo na području Parka prirode gdje je lov dopušten.

Iznimno, dopušteno je slobodno kretanje pasa na lokalitetu Poljanice, kada je to potrebno radi školovanja (dresure) službenih pasa ili školovanja (dresure) pasa vodiča invalidnih osoba.

Organizatori aktivnosti iz stavka 4. ovog članka dužni su za njihovo obavljanje ishoditi suglasnost Ustanove.

6.2. Prijevoz putnika, promet i parkiranje

Članak 38.

Prijevoz posjetitelja radi organiziranog razgledavanja ili obav­ljanja rekreacijskih i športskih aktivnosti u Parku prirode organizira Ustanova, ili druga ovlaštena pravna ili fizička osoba uz dopuštenje Ustanove.

Ustanova može povjeriti organiziranje prijevoza posjetitelja i razgledavanje Parka prirode drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na temelju provedenog natječaja.

Individualni posjet Parku prirode radi razgledavanja ili obav­ljanja rekreativnih aktivnosti u skladu s ovim Pravilnikom dopuš­ten je uz uvjete propisane ovim Pravilnikom.

Članak 39.

Brzina kretanja vozila na motorni pogon na javnim prometnicama u Parku prirode ograničena je propisima o sigurnosti prometa na cestama.

Brzina kretanja vozila na motorni pogon na putovima Parka prirode koji ne spadaju u javne prometnice ograničena je na 30 km.

Članak 40.

Radi sprječavanja šteta na prirodi zabranjena je na području Parka prirode izvan naselja i izvan svih vrsta cesta, poljskih pute­va, uređenih staza i poligona za vožnju (test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, športske, takmičarske i promidžbene vožnje, te njima slični oblici korištenja), voziti, parkirati ili organizirati vožnje vozilima na motorni pogon osim u slučajevima obavljanja službene dužnosti, poljoprivrednih, šumarskih ili drugih dopuš­tenih djelatnosti, odnosno kada je to u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom.

Članak 41.

U Parku prirode, osim na javnim prometnicama i javnim parkiralištima, istovremeno može biti onoliko vozila posjetitelja koliko ima uređenih i organiziranih parkirnih mjesta.

Parkiranje vozila na području Parka prirode, osim na javnim prometnicama ako je to dozvoljeno, i na javnim parkiralištima, dopušteno je samo na predviđenim i označenim mjestima.

Mjesta za parkiranje vozila posjetitelja koja nisu obuhvaćena režimom javnih prometnica i javnih parkirališta određuje Ustanova.

Za parkiranje na mjestima iz stavka 3. ovoga članka plaća se jednokratna novčana naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova.

Ustanova je dužna osigurati da sva mjesta za parkiranje budu odgovarajuće označena.

Nije dopušteno parkiranje vozila posjetitelja unutar Parka prirode na mjestima koja nisu za tu svrhu posebno određena i obilježena.

6.3. Boravak i noćenje posjetitelja

Članak 42.

Boravak (kampiranje i logorovanje) posjetitelja izvan naselja i namjenskih objekata na području Parka prirode dopušten je samo na za to predviđenim i označenim mjestima koje određuje Ustanova.

Članak 43.

U određenim slučajevima (gorska služba spašavanja, istraživanja) Ustanova može odobriti boravak (kampiranje i logorovanje) i na mjestima koja nisu obuhvaćena člankom 42. ovog Pravilnika.

6.4. Rekreacija i šport

Članak 44.

Park prirode kao područje s naglašenim rekreacijsko-šport­skim vrijednostima, namijenjen je među ostalim i rekreativnim i športskim aktivnostima.  

Rekreativne aktivnosti dopuštene su na cijelom području Parka prirode, uz ograničenja predviđena ovim Pravilnikom.

Športske aktivnosti dopuštene su u skladu sa ovim Pravilnikom i posebnim propisima, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode.

Športske aktivnosti dopuštene su samo na za to unaprijed predviđenim mjestima.

Mjesta za provođenje rekreativnih i športskih aktivnosti utvrđuje Ustanova u skladu s Prostornim planom.

Ustanova može organizirati planiranje, penjanje, speleologiju, brdski biciklizam, jahanje, let zmajevima i padobranstvo (paragliding), fotosafari, promatranje ptica (birdwatching), ribolov i druge rekreativne aktivnosti za koje pribavi suglasnost Ministarstva, a može ga povjeriti sklapanjem ugovora drugim pravnim i fizičkim osobama uz uvjete utvrđene ovim Pravilnikom.

Članak 45.

Organizatori športskih aktivnosti na području Parka prirode dužni su osigurati prisustvo redarske službe i službe spašavanja za vrijeme obavljanja aktivnosti, kada ih na to obvezuje zakon, na temelju zakona donesen propis ili ovaj Pravilnik.

Radnje iz stavka 1. ovoga članka organizatori mogu povjeriti zaposlenicima Ustanove koji su ovlašteni za obavljanje tih poslova uz naknadu koja se utvrđuje ugovorom.

Članak 46.

Pravne ili fizičke osobe koje organiziraju športske ili neke druge aktivnosti na otvorenim prostorima Parka prirode dužne su Ustanovi prijaviti mjesto i vrijeme namjeravane aktivnosti, očeki­vani broj sudionika i posjetitelja, te planirane mjere za održavanje reda i sigurnosti.

Ustanova će izdati dopuštenje za obavljanje aktivnosti iz stav­ka 1. ovog članka ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Pravilnikom.

Za dopuštenje plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova.

Sredstva ostvarena naknadom iz stavka 3. ovog članka koriste se za zaštitu, očuvanje i promicanje Parka prirode.

Članak 47.

Ustanova može, ako za to postoje opravdani razlozi, posebno u svezi sa sigurnošću posjetitelja i zaštite prirodnih dobara, zabraniti privremeno ili trajno, na određenom dijelu ili na čitavom području obavljanje pojedinih rekreativnih, športskih ili drugih aktivnosti.

Članak 48.

Ustanova može organizirati škole za rekreativne i športske aktivnosti, ili to povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na način propisan općim aktom Ustanove.

Članak 49.

Skijanje, kao oblik rekreativne aktivnosti, od posebnog je značaja za turističko-ugostiteljsku ponudu Parka prirode.

Nije dopušteno skijanje izvan postojećih uređenih i označe­nih staza (Nevoljaš, Jankovac, Zvečevo).

Zabrana iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na pripadnike gorske službe spašavanja kada obavljaju službu, provode redovite vježbe ili akcije spašavanja, druge ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe, te osobe zadužene za uređenje i održavanje staza.

Izgradnja novih i proširenje postojećih skijaških staza, te staze za skijaško trčanje, moguća je samo u skladu sa Prostornim planom, te uz ishođenje uvjeta zaštite prirode.

Odredba stavka 4. ovoga članka odnosi se i na izgradnju novih i postavljanje privremenih objekata koji služe održavanju skijaških staza, ili obavljanju turističko-ugostiteljskih i drugih djelatnosti.

Pravna osoba ovlaštena za provođenje skijaških aktivnosti na području Parka prirode dužna je za vrijeme trajanja skijaške sezone osigurati stalno dežurstvo gorske službe spašavanja na skija­lištima.

Članak 50.

Spuštanje u jame i druge speleološke objekte, provodi se pod nadzorom i uz dopuštenje Ustanove, u skladu s uvjetima zaštite prirode.

Način obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuje odlukom Ustanove.

Radnje iz stavka 1. ovoga članka mogu se dozvoliti samo u svrhu znanstvenog-istraživanja, vježbe i školovanja članova spele­oloških udruga i pripadnika gorske službe spašavanja.

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kada se provode u cilju spašavanja unesrećenih gorska služba spašavanja ne treba tražiti dopuštenje Ustanove, ali je o istim dužna naknadno obavijestiti Ustanovu.

Osobe koje provode radnje iz stavka 1. ovoga članka dužne su za vrijeme obavljanja radnji osigurati prisustvo službe za spašavanje.

Službu za spašavanje može organizirati Ustanova ili to povjeriti drugoj pravnoj osobi na način propisan općim aktom Ustanove.

Članak 51.

Let zmajevima i paragliderima može se organizirati i odobriti samo na unaprijed određenim i označenim mjestima, na kojima je uređena poletna rampa, i s unaprijed propisanim letnim koridorima, uz nadzor Ustanove.

Alpinizam i penjanje u Parku prirode provodi se neposredno pod nadzorom Ustanove.

Nije dopušteno uspostavljanje novih niti izmjena postojećih penjačkih smjerova bez odobrenja Ustanove.

Fotosafari na području lovišta može se organizirati samo uz suglasnost lovoovlaštenika i uz uvjete utvrđene u toj suglasnosti.

7. Ratarstvo, stoČarstvo, voĆarstvo i vinogradarstvo

Članak 52.

Na području Parka prirode dopuštena je poljoprivreda na postojećim poljoprivrednim površinama, kao i uzgoj domaćih baštinjenih životinja.

Dopušteno je obnavljanje poljoprivrednih površina, te uspostava farmi za uzgoj domaćih životinja i divljači, kao i ostalih stočarskih djelatnosti, u skladu s posebnim propisima i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode.

Na području Parka prirode dopuštena je ispaša i kretanje stoke.

Ispaša i kretanje stoke dopuštena je uz nadzor na površinama vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu.

Nije dopuštena ispaša stoke u posebno zaštićenim dijelovima prirode unutar Parka prirode, kao i na područjima gdje to ne dozvoljavaju šumskogospodarske i lovnogospodarske osnove.

Nije dopušteno bez nadzora kretanje domaćih životinja koje mogu nanijeti štetu ili ozljede posjetiteljima Parka prirode.

Štetu koju nanesu domaće životinje oštećeniku dužan je otkloniti ili nadoknaditi vlasnik tih životinja.

Na području Parka prirode dopušteno je držanje pčela i njihova ispaša izvan naseljenih mjesta uz suglasnost Ustanove.

8. Obavljanje djelatnosti

Članak 53.

U Parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti koje ne ugrožavaju izvornost prirode, odnosno njene bitne značajke i ulogu, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode.

Za obavljanje gospodarskih i druge djelatnosti na području Parka prirode potrebno je i dopuštenje Ustanove, ako zakonom nije drugačije određeno.

Za izdavanje dopuštenja, odnosno za obavljanje gospodarske i druge djelatnosti plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja Ustanove.

Sredstva ostvarena od naknade za obavljanje gospodarske i druge djelatnosti koriste se za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti Parka prirode.

Ako Ustanova ustupa obavljanje određene svoje djelatnosti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi provodi se natječajni postupak na način propisan općim aktom Ustanove.

Članak 54.

Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuš­tene gospodarske i druge djelatnosti, dužne su postupati u skladu sa zakonom, provedbenim propisima donesenim na temelju zakona i ovim Pravilnikom.

Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuš­tene gospodarske i druge djelatnosti, dužne su otpad koji nastane prilikom obavljanja njihove djelatnosti iznijeti iz Parka prirode i odložiti na predviđena odlagališta, ako ga nije moguće zbrinuti u Parku prirode na ekološki prihvatljiv način (kompostiranje i sl.), ili u sklopu redovitog odvoza smeća koje obavljaju nadležne komunalne službe ili druge pravne osobe ovlaštene za odvoz otpada (koncesionari).

Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuš­tene gospodarske i druge djelatnosti dužne su s osobama iz stavka 2. ovoga članka sklopiti ugovor o redovitom odvoženju otpada.

Članak 55.

Na području Parka prirode nije dopušteno snimanje ili fotografiranje u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove.

Za izdavanje dopuštenja plaća se naknada čiji iznos utvrđuje ravnatelj Ustanove uz suglasnost Upravnog vijeća.

O aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka osobe koje ih provode dužne su unaprijed obavijestiti Ustanovu.

Članak 56.

S pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost uporabom prirodnih dobara na području Parka prirode Ustanova sklapa ugovor kojim se uređuju međusobni odnosi sukladno uvjetima zaštite prirode i ovom Pravilniku.

Članak 57.

Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju gospodarsku djelatnost dužne su, razmjerno intenzitetu i vremenu korištenja putova na kojima je promet ograničen ovim Pravilnikom, snositi troškove njihova održavanja.

Zabranjeno je postavljanje rampa ili drugih zapreka na putovima koji su izgrađeni na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvat­ske, osim ako nije drugačije uređeno posebnim propisom, ugovorom o koncesiji ili ugovorom koji se sklapa sukladno članku 56. ovog Pravilnika.

Ako su postavljene rampe ili druge fizičke prepreke (ograde) određene posebnim propisom ili ugovorom o koncesiji, odnosno ugovorom o zakupu, ovlaštenim djelatnicima Ustanove mora se omogućiti nesmetani prolaz u obavljanju redovne službe bez vremenskog ograničenja.

9. Nekretnine

Članak 58.

Vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode dužni su postupati u skladu sa zakonom, provedbenim propisima donesenim na temelju zakona, Prostornim planom i ovim Pravilnikom.

Članak 59.

Vlasnik ili ovlaštenik prava na nekretnini u Parku prirode dužan je dopustiti pristup u taj dio prirode, ako je to s obzirom na prirodu i značenje tog dijela prirode potrebito radi zadovoljenja znanstvenih, obrazovnih, estetskih i kulturnih potreba, na način i pod uvjetima utvrđenim aktom ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Članak 60.

Na promet nekretnina unutar Parka prirode primjenjuju se odredbe posebnih propisa ako Zakonom o zaštiti prirode nije drugačije određeno.

Članak 61.

Nekretnine u Parku prirode mogu se izvlastiti radi njegove djelotvornije zaštite u skladu s posebnim propisom.

III. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 62.

Mjere zaštite od požara u Parku prirode organiziraju i provode pravne osobe koje obavljaju gospodarsku i drugu djelatnost, te vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih cjelina i prostora na području Parka prirode.

Ustanova nadzire provođenje mjera zaštite, koordinira provođenje mjera zaštite te surađuje s pravnim i fizičkih osobama koje obavljaju gospodarsku i drugu djelatnost na području Parka prirode na provođenju tih mjera.

Mjere zaštite od požara na području parka prirode osobe iz stavka 1. ovog članka organiziraju i provode u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim jedinicama s područja Parka prirode, te predstavnič­kim tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave.

Radi preventivne zaštite od požara Ustanova u suradnji s »Hrvatskim šumama« d.o.o. i drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost u parku prirode organizira i osigurava:

– stalnu motrilačko-dojavnu službu,

– stalnu prohodnost putova i staza kroz šume i šumsko zemljište,

– dovoljan broj i ispravnost uređaja za gašenje požara te njihovo stalno tehničko osuvremenjivanje,

– zabranu loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena i određena za tu namjenu.

Članak 63.

U cilju ostvarivanja mjera zaštita od požara na području Parka prirode sve pravne i fizičke osobe dužne su primjenjivati i provoditi propisane mjere zaštite od požara.

Mjere zaštite od požara provode se u skladu sa zakonom, Pravilnikom o zaštiti od požara, Procjenom ugroženosti od požara i Planom zaštite od požara, koje donose nadležna tijela Ustanove.

Članak 64.

U cilju osiguranja mjera zaštite od požara Ustanova, »Hrvat­ske šume« d.o.o. i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode uspostavljaju sus­tav preventivne zaštite od požara, grade i održavaju protupožarne putove i prosjeke, te osiguravaju odgovarajuću opremu za gašenje požara.

Ustanova, »Hrvatse šume« d.o.o. i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode, svatko na svom području kojim gospodari ili obavlja djelatnost, neposredno nadziru primjenu propisa u svezi sa zaštitom od požara, te osiguravaju provođenje potrebnih mjera zaštite.

U cilju kvalitetnog provođenja zaštite od požara Ustanova vodi evidenciju odgovornih pravnih i fizičkih osoba za pojedina područja odnosno objekte, nadzire i koordinira njihov rad u cilju ostvarivanja mjera zaštite od požara, prati ostvarivanje planova zaštite od požara, kao i stanje propisane opreme.

Članak 65.

»Hrvatske šume« d.o.o. i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode dužni su održavati prohodnost protupožarnih putova, staza i prosjeka, te nadzirati njihovo uporabno stanje, svatko na svom području i u svom djelokrugu utvrđenom propisima o protupožarnoj zaštiti.

Članak 66.

U slučaju požara do dolaska zapovjednika javne vatrogasne postrojbe gašenjem požara rukovodi osoba određena općim aktom kojim se propisuje postupanje u slučaju nastanka požara.

Članak 67.

Pored zabrane loženja vatre na otvorenim prostorima Parka prirode, osim na za to posebno određenim mjestima, u Parku prirode nije dopušteno skladištenje i manipuliranje zapaljivim i eksplozivnim sredstvima bez dopuštenja Ustanove i poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite.

Iznimno se dozvoljava manipuliranje i skladištenje goriva i maziva pravnim i fizičkim osobama koje imaju dozvole za to, sukladno posebnim propisima.

IV. OZNAKE UNUTAR PARKA PRIRODE

Članak 68.

Označavanja na području Parka prirode obavljaju se sukladno ovome Pravilniku i elaboratu označavanja kojeg donosi Uprav­no vijeće Ustanove, uz suglasnost Ministarstva.

Jezično označavanje obvezno je na hrvatskom i engleskom jeziku.

Jezično označavanje može biti i na nekom drugom stranom jeziku o čemu odlučuje Upravno vijeće Ustanove.

Članak 69.

Granice Parka prirode označavaju se informativnim pločama s natpisom: »Park prirode Papuk«, i to na mjestima gdje prometnice i putovi ulaze u Park prirode.

U šumskim i na drugim predjelima granica se označava uobičajenim šumskim oznakama na stablima, na stijenama ili na drugi prikladan način, koji odredi Ustanova.

Članak 70.

Putovi i staze označavaju se uobičajenim planinarskim oznakama (markacijama).

Na području Parka prirode Ustanova može postavljati putokaze, informativne ploče s oznakama vrhova, vidikovaca, mjesta, planinarskih i drugih objekata, lovišta, planinarskih staza, speleo­loških objekata, botaničkih i drugih posebno zaštićenih dijelova prirode, kao i informativne ploče s kartom ili edukativnim tekstom, informativne ploče sa znakovima zabrane ili dopuštenja pojedinih radnji, te prometne oznake.

Informativne ploče i oznake, osim standardiziranih oznaka (prometni znakovi) trebaju biti estetski oblikovane i izrađene od prirodnog materijala (drvo, kamen).

Nije dopušteno skidanje ili mijenjanje informativnih ploča i znakova iz stavka 2. ovoga članka bez dopuštenja Ustanove, kao i bilo kakvo njihovo oštećivanje.

Članak 71.

Na području Parka prirode nije dopušteno postavljanje informativnih ploča s nazivima pravnih i fizičkih osoba, reklamnih i drugih panoa bez dopuštenja Ustanove i ishođenja uvjeta zaštite prirode.

Za postavljanje i držanje informativnih ploča i panoa iz stav­ka 1. ovoga članka plaća se godišnja naknada koju utvrđuje Ustanova.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode imaju pravo u skladu sa zakonom, na svojim objektima postavljati ploče kojima se ne narušavaju ambijentalne vrijed­nosti.

V. NADZOR I UPRAVNE MJERE

Članak 72.

Nadzor nad provođenjem ovoga Pravilnika obavlja Ministarstvo i Ustanova, svatko u okvirima svojih nadležnosti.

Članak 73.

Neposredni nadzor u Parku prirode obavljaju glavni nadzornik i nadzornici (u daljnjem tekstu: nadzornik).

U obavljanju nadzora nadzornik surađuje s pravnim i fizič­kim osobama koje u Parku prirode obavljaju dopuštenu djelatnost ili aktivnosti.

Članak 74.

Nadzornici dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom.

Službena iskaznica nadzornika pravokutnog je oblika veliči­ne 85 x 55 mm, presvučena plastičnim materijalom.

Prednja strana iskaznice u gornjem desnom dijelu sadrži znak i naziv Ustanove, a ispod naziva velikim slovima piše: »SLUŽBENA ISKAZNICA NADZORNIKA«.

U lijevom dijelu prednje strane nalazi se mjesto za fotografiju nadzornika (25 x 32 mm), a ispod teksta »Službena iskaznica nadzornika« označuje se mjesto za ime i prezime nadzornika.

Poleđina Službene iskaznice nadzornika sadrži tekst »OVLAST ZA OBAVLJANJE POSLOVA NADZORNIKA PARKA PRIRODE »PAPUK«, evidencijski broj Službene iskaznice nadzornika (u daljnjem tekstu: Službena iskaznica), datum izdavanja, mjesto za pečat i mjesto za potpis ravnatelja Ustanove.

Članak 75.

O izdanim Službenim iskaznicama Ustanova vodi evidenciju.

Evidencija iz stavka 1. ovoga članka vodi se u upisniku Ustanove koji sadrži: ime i prezime nadzornika kojemu je izdana Službena iskaznica, evidencijski broj Službene iskaznice, datum izdavanja Službene iskaznice te odjeljak za napomenu.

Nadzornik koji izgubi Službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje, dužan je o tome bez odgađanja izvijestiti ravnatelja Ustanove.

Nova Službena iskaznica izdat će se nadzorniku nakon što je gubitak, odnosno nestanak Službene iskaznice prijavljen na način propisan stavkom 3. ovoga članka.

Nadzornik kojemu prestaje radni odnos u Ustanovi, ili koji bude razriješen dužnosti dužan je, nakon prestanka radnog odnosa, odnosno nakon razrješenja, Službenu iskaznicu predati ravnatelju Ustanove.

Članak 76.

Nadzornici nose propisanu odoru na kojoj je znak Parka prirode na jednoj strani, a na drugoj znak zaštite prirode

Izgled i znak zaštite prirode propisuje ministar zaštite oko­liša i prostornog uređenja.

Izgled, boju i pravila nošenja odore propisuje Upravno vijeće Ustanove.

Članak 77.

Nadzornici smiju za vrijeme obavljanja službe nositi kratko oružje.

Vrstu, uvjete i pravila nošenja oružja za vrijeme obavljanja službe te uvjete i način čuvanja oružja propisuje ravnatelj Ustanove u skladu sa zakonom.

Članak 78.

Ako se nadzorniku prilikom provođenja nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, nadzornik će zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave.

Članak 79.

Ako nadzornik u Parku prirode zatekne osobu koja obavlja radnje protivno Zakonu o zaštiti prirode, propisima donesenim na temelju toga Zakona i ovoga Pravilnika, ima pravo:

– zatražiti od osobe osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje se može utvrditi identitet,

– pregledati prtljagu i prijevozno sredstvo,

– privremeno oduzeti protupravno prisvojeni dio živog i neživog svijeta koji pripada Parku prirode, kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje,

– poduzimati i druge radnje i mjere potrebne za provođenje reda u Parku prirode propisane Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom.

Ako nadzornik u Parku prirode zatekne osobu koja obavlja radnje protivno odredbama ovoga Pravilnika, pored ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na licu mjesta naplatiti novčanu kaznu fizičkoj osobi u iznosu od 300,00 kuna, pravnoj osobi u visini od 10.000,00 kuna, a odgovornoj osobi u pravnoj osobi u iznosu od 600,00 kuna.

Sredstva ostvarena naplatom kazne iz stavka 2. ovog članka prihod su Ustanove i koriste se za zaštitu i očuvanje Parka prirode.

Članak 80.

U provedbi ovoga Pravilnika nadzornik je ovlašten:

– zabraniti na licu mjesta obavljanje nedopuštene djelatnosti ili radnje,

– zabraniti obavljanje svih radnji i djelatnosti bez ishođenja uvjeta zaštite prirode ili koje se obavljaju suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode i odredbama ovoga Pravilnika,

– zabraniti na licu mjesta obavljanje športske ili rekreativne aktivnosti koje se organiziraju i provode suprotno odredbama ovoga Pravilnika,

– narediti izvršenje obveze, ako u postupku kontrole utvrdi da se one ne obavljaju prema naređenim mjerama ili odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 81.

U provedbi nadzora nadzornik ima pravo i obvezu nadziranim osobama narediti da u primjerenom roku otklone utvrđene nedostatke i nepravilnosti u postupanju u Parku prirode, odnosno s prirodnim vrijednostima Parka prirode.

Članak 82.

U provedbi nadzora nadzornik ima pravo i obvezu nadziranim osobama privremeno obustaviti djelatnosti, radnje i radove koji nisu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, na temelju njega donesenim propisima i ovom Pravilniku, te zatražiti uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno narediti mjere za sprječavanje i uklanjanje štetnih posljedica.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadzornik može narediti i hitne mjere radi sprječavanja ili smanjivanja štete nastale zbog obavljanja radova, djelatnosti i radnji u Parku prirode, ili daljnjeg sprječavanja nastanka štete na prirodnim vrijednostima Parka prirode.

Članak 83.

Ako fizičke ili pravne osobe ne postupe po nalogu nadzornika donesenom u obavljanju nadzora nadzornik može, u oprav­danim slučajevima i kada je to po prirodi obveze, narediti izvršenje obveze putem trećih osoba, i u skladu sa zakonom provesti postupak naplate troškova od osobe koja je bila dužna postupiti po nalogu.

Članak 84.

Nadzornik može privremeno oduzeti predmete prema članku 79. stavku 1. ovoga Pravilnika do pravomoćnosti presude o izvršenom prekršaju ili kaznenom dijelu.

O privremenom oduzimanju predmeta nadzornik izdaje potvr­du s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini.

Ustanova je dužna osigurati uvjete za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta.

Nadzornici su dužni voditi registar privremeno oduzetih pred­meta.

U registar iz stavka 4. ovoga članka upisuju se podaci o vrsti i količini privremeno oduzetih predmeta, razlog privremenog oduzimanja, datum i vrijeme privremenog oduzimanja, podaci o osobi kojoj su predmeti privremeno oduzeti i ime i prezime nadzornika koji je predmete privremeno oduzeo.

Članak 85.

Ako nadzornik utvrdi da je povredom Zakona o zaštiti prirode i ovoga Pravilnika učinjen prekršaj ili kazneno djelo, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku osam dana, od dana sastav­ljanja zapisnika, podnijeti prekršajnu odnosno kaznenu prijavu.

Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog odnosno kaznenog pos­tupka prilaže se zapisnik o činjenicama utvrđenim prilikom obav­ljanja nadzora.

Članak 86.

U postupku provođenja nadzora nadzornik izriče upravnu mjeru.

Nadzornik donosi upravnu mjeru u obliku rješenja.

Žalba protiv rješenja o upravnoj mjeri može se izjaviti Ministarstvu.

Žalba se izjavljuje putem Ustanove.

Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Članak 87.

Nadzornik je dužan rješenje iz članka 86. ovoga Pravilnika dostaviti stranci u roku osam dana od dana sastavljanja zapisnika.

Protiv rješenja nadzornika o određivanju upravne mjere stranka može u roku osam dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu Ministarstvu.

Ako i nadzornik nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je u roku tri dana, od dana primitka žalbu uputiti na rješavanje Ministarstvu.

Ministarstvo je dužno rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranci u roku trideset dana, računajući od dana primitka uredno predane žalbe.

Članak 88.

Radi sprječavanja nastanka neotklonjivih šteta na prirodnim vrijednostima Parka prirode, odnosno biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, kao i radi naređivanja hitnih zaštitnih mjera ili otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu, rješenje u tijeku nadzora može se donijeti i usmeno. Usmeno se rješenje unosi u zapisnik uz naznaku da će se otpravak pisanog rješenja izvršiti u roku od osam dana.

Članak 89.

Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja nadzornik je dužan donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku osam dana, od dana kad je rješenje postalo izvršno.

Troškove izvršenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti upravnu mjeru.

Članak 90.

Ako nadzornik utvrdi povredu odredaba zakona ili drugih propisa nad primjenom kojih nadzor obavlja drugo tijelo državne uprave odnosno njena ovlaštena osoba izvijestit će bez odgađanja nadležno tijelo ili njenu ovlaštenu osobu.

Članak 91.

Na vođenje postupka u svezi s izricanjem upravnih mjera propisanih ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 92.

O naplaćenoj kazni na mjestu prekršaja nadzornik izdaje potvrdu.

Ako prekršitelj iz bilo kojeg razloga ne plati kaznu na mjestu prekršaja, može to učiniti u roku osam dana od dana kad je učinjen prekršaj.

Ako osoba koja je učinila prekršaj odbije platiti kaznu na mjestu prekršaja ili ne plati kaznu u roku od osam dana nadzornik podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu radi utvrđivanja prekršajne odgovornosti suklad­no ovom Pravilniku i Zakonu o zaštiti prirode.

Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prilaže se zapisnik o činjenicama utvrđenim prilikom nadzora i o odbijanju plaćanja kazne na mjestu prekršaja, odnosno u roku utvrđenom stavkom 3. ovoga članka.

Ako se strani državljani zateknu u prekršaju provodi se hitan postupak propisan zakonom.

Članak 93.

Nadzornik samostalno vodi postupak, obavlja radnje i poduzima mjere za koje je ovlašten.

Nitko ne smije, koristeći se službenim položajem ili na drugi način, sprječavati ili ometati nadzornika u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je ovlašten.

Članak 94.

Nadzornik je odgovoran:

– ako propusti poduzeti odnosno odrediti mjere ili radnje koje je po Zakonu i ovom Pravilniku bio dužan poduzeti odnosno odrediti,

– ako prekorači ovlasti utvrđene Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom,

– ako ne podnese zahtjev ili prijavu odnosno ne izvijesti nadležna tijela ili osobe o utvrđenim nepravilnostima i nedostacima.

Članak 95.

Nadzornik je dužan voditi očevidnik o obavljenim pregledima i poduzetim mjerama.

Način vođenja očevidnika propisuje ravnatelj Ustanove.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 96.

Ovlaštena tijela Ustanove donijet će akte propisane ovim Pravilnikom u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu Pravilnika.

Ustanova će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika obaviti označavanja na području Parka prirode sukladno ovom Pravilniku i elaboratu označavanja.

Članak 97.

Pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obav­ljaju gospodarsku i drugu dopuštenu djelatnost, te vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode za koje je to propisano, dužni su pribaviti dopuštenje za obavljanje djelatnosti, te svoju djelatnost i rad uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 98.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa:  612-07/02-19/0312

Urbroj: 531-01-03-1

Zagreb, 3. lipnja 2003.

Ministar
Božo Kovačević, v. r.