1263
Na
temelju članka 30. stavka 1. Zakona o zaštititi prirode (»Narodne novine«, broj
30/94 i 72/94) i članka 16. stavka 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu
ministarstava i državnih upravnih organizacija (»Narodne novine«, broj 131/97,
48/99 i 15/00), ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovim Pravilnikom uređuju se
pitanja zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja »Parka prirode Papuk« (u daljnjem
tekstu: Park prirode), određuju upravne mjere za nepoštivanje odredaba
Pravilnika, te uređuju druga pitanja u svezi s unutarnjem redom u Parku
prirode.
Članak 2.
U ovom
Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
Zaposlenik:
osoba koja u radnom odnosu, odnosno temeljem ugovora o radu obavlja određene
poslove u Javnoj ustanovi »Park prirode Papuk« (u daljnjem tekstu: Ustanova).
Vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama: fizičke
i pravne osobe koje imaju pravo vlasništva ili ostvaruju neko drugo stvarno
pravo na nekretninama unutar granica Parka prirode.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštene
djelatnosti: trgovačka društva, trgovci pojedinci, obrtnici, zadruge, zaklade i
dr., koji na području Parka prirode obavljaju registriranu djelatnost, bez
obzira gdje imaju sjedište.
Stanovnici: osobe koje na području Parka prirode
imaju svoje prebivalište ili boravište.
Posjetitelji: planinari, rekreativci, športaši,
organizirane grupe i dr., koji posjećuju Park prirode radi razgledavanja ili
radi obavljanja neke druge rekreacijske ili športske aktivnosti.
Organizirane grupe: znanstveno-istraživačke grupe ili
grupe od najmanje deset ili više osoba koje na području Parka prirode borave
organizirano u cilju razgledavanja pojedinih prirodnih lokaliteta ili
obavljanja neke o dopuštenih aktivnosti na području Parka prirode (škole,
ekskurzije, domaći i strani turisti, i sl.).
Rekreativne aktivnosti: planinarenje, šetnja,
jogging, rekreacijsko skijanje i skijaško trčanje, i dr., koje se provode isključivo
radi održavanja kondicije i zdravlja, te provođenja aktivnog odmora u prirodi a
ne radi postizanja športskih ciljeva i rezultata, i koje ne narušavaju prirodni
sklad i mir na području Parka prirode, te ne dovode u opasnost život i zdravlje
onih koji ih provode ili drugih posjetitelja Parka prirode.
Športske aktivnosti: streličarstvo, let zmajevima,
paragliding, slobodno penjanje, natjecateljsko skijanje i skijaško trčanje,
automobilizam, brdski biciklizam, motocross, sve vrste ekstremnih i drugih športova
na otvorenom i dr., radi postizanja športskih ciljeva i rezultata, koji ne
narušavaju prirodni sklad i mir na području Parka prirode, pod uvjetom da ne
dovode u opasnost život i zdravlje onih koji ih provode ili drugih posjetitelja
Parka prirode.
Tradicionalna poljoprivreda: ratarska poljoprivredna
proizvodnja na pretežno manjim površinama u tradicionalnom plodoredu i
kombinacijama usjeva, te stočarska poljoprivredna proizvodnja s pretežno
autohtonim ili udomaćenim pasminama.
Ovlaštenik prava lova: pravna ili fizička osoba koja
je na temelju ugovora ili koncesije ovlaštena na organiziranje i provođenje
lovnih aktivnosti.
Građevina: stvar nastala gradnjom, povezana s tlom
koja se sastoji od građevnog dijela ili od građevnog dijela i ugrađene opreme koji
zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana
s tlom koja se sastoje od ugrađene opreme i čine tehničko-tehnološku cjelinu.
Privremena građevina: građevni objekt izgrađen ili
postavljen privremeno za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće
tehnologije gradnje te za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i slično.
Obiteljska kuća: građevina isključivo stambene
namjene razvijene građevinske površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije
nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i
površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremište i sl.)
ako se grade na istoj građevnoj čestici.
Članak
3.
Zaposlenici
Ustanove, stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama,
pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu
djelatnost, te posjetitelji Parka prirode dužni su pridržavati se odredaba
ovoga Pravilnika.
Nadležna
tijela i javne službe, te njihove ovlaštene službene osobe, dužni su
odgovarajuće primjenjivati odredbe ovoga Pravilnika u ostvarivanju javnih
ovlasti sukladno posebnim propisima.
Članak
4.
Ustanova
je dužna skrbiti o zaštiti, očuvanju, održavanju, korištenju, unaprjeđenju i
promicanju Parka prirode.
Ustanova
upravlja područjem Parka prirode na temelju programa zaštite, održavanja,
očuvanja, promicanja i korištenja Parka prirode (u daljnjem tekstu: Program
zaštite i očuvanja) i plana upravljanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i
ovom Pravilniku.
II.
UNUTARNJI RED U PARKU PRIRODE
1. ZaŠtita Žive i neŽive prirode
Članak
5.
Radi
očuvanja prirodnog i dijelom kultiviranog područja Parka prirode, koji ima
ekološke, rekreacijsko-turističke, odgojno-obrazovne, kulturno-povijesne i
estetske vrijednosti, na čitavom njegovom području nije dopušteno:
–
gospodarska uporaba prirodnih dobara koja ugrožava njegove bitne značajke i
ulogu,
–
radnje i djelatnosti kojima se umanjuje vrijednost prirodnih dobara, osobito
tla, šume, vode i drugih prirodnih vrijednosti,
– svaki
zahvat koji ima štetan učinak na prirodne vrijednosti Parka prirode.
1.1.
Zaštita nežive prirode
Članak
6.
Radi
zaštite geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških, krajobraznih i drugih
vrijednosti nežive prirode u Parku prirode nije dopušteno:
–
zadiranje u tlo kojim se ugrožavaju, oštećuju i uništavaju izvorne vrijednosti
geološke podloge, odnosno prirodnih izdanaka stijena i geoloških struktura, te
krških pojava i oblika,
– uništavanje i sakupljanje fosila i fosilnih
ostataka, te ukrasa u špiljama i drugim speleološkim objektima,
– uništavanje, iznošenje i otuđivanje antropoloških
nalaza i materijalnih ostataka različitih kultura nađenih u spiljama i drugim
arheološkim nalazištima,
– mijenjanje, oštećivanje i umanjenje izvornih i
estetskih vrijednosti prirodnog krajobraza i kulturno-povijesnih građevina.
Iznimno, sakupljanje fosila, antropoloških nalaza te
materijalnih ostataka različitih kultura dozvoljeno je u svrhu
znanstveno-istraživačkog rada uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i
prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Zaštita i očuvanje geoloških, hidrogeoloških,
geomorfoloških i drugih krajobraznih vrijednosti provodi se temeljem programa
(posebnih projekata, studije i dr.) koje donosi Ustanova uz suglasnost
Ministarstva.
Članak
7.
Na
području Parka prirode zabranjene su radnje koje mogu prouzročiti promjene ili
oštećenja, odnosno kojima se ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga, posebno
prirodni izgled i krajobrazne vrijednosti.
Gradnja novih građevina može se izvoditi u skladu sa
zakonom, Prostornim planom Parka prirode »Papuk« (u daljnjem tekstu: Prostorni
plan) i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode, i/ili potvrde odnosno dopuštenja
koje izdaje nadležno tijelo u postupku sukladno posebnom propisu (lokacijska
dozvola, građevna dozvola, koncesija, izvođenje rudarskih radova i dr.).
Odredbe stavka 2. ovog članka primjenjuju se i na
gradnju i postavljanje privremenih građevina, odnosno drugih objekata.
Izgradnja i obnova obiteljskih kuća i gospodarskih
objekata na području Parka prirode dopuštena je u skladu sa zakonom, Prostornim
planom i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode.
Unošenje i skladištenje građevnog materijala u Parku
prirode dozvoljeno je samo za građevine čija je izgradnja, odnosno obnova
dopuštena, te za pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost,
uz prethodnu suglasnost Ustanove.
Članak 8.
Eksploatacija mineralnih sirovina u Parku prirode
nije dopuštena ako ona dovodi do bitnog mijenjanja krajobraza i ugrožavanja
njegovih prirodnih značajki i uloge.
U Parku prirode dopuštena je eksploatacija mineralnih
sirovina samo u/na onim eksploatacijskim poljima koja su zatečena u vrijeme
proglašenja Parka prirode, sukladno zakonu, Prostornom planu, propisima
donesenim na temelju zakona i ovom Pravilniku, uz ishođenje uvjeta zaštite
prirode.
Dodjela
novih istražnih prostora i eksploatacijskih polja te proširenje postojećih u
prostoru Parka prirode nije dopušteno.
Ako su uvjeti zaštite prirode za eksploataciju
mineralnih sirovina izdani prije proglašenja Parka prirode potrebno ih je
revidirati i usuglasiti sa Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom.
Trgovačka društva i obrtnik ovlašteni za obavljanje
istraživanja ili eksploataciju mineralnih sirovina (u daljnjem tekstu: trgovačko
društvo i obrtnik) ne mogu izvoditi rudarska istraživanja, rudarske radove i
izgradnju rudarskih objekata i postrojenja bez ishođenih uvjeta zaštite
prirode.
Trgovačko društvo i obrtnik dužni su u tijeku
istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina radi praćenja stanja dostavljati
Ustanovi godišnje izvješće o eksploatiranoj količini mineralne sirovine, planu
i realizaciji površine godišnjeg napredovanja, godišnju analizu o ostvarenom
tijeku istraživanja i eksploatacije, planove vezane uz vodozahvate (količine i
kakvoće vode), godišnju dinamiku i planove realizacije mjera zaštite okoliša
(monitoring, zbrinjavanje otpada i sl.), realizaciju uvjeta zaštite prirode, a
nakon završetka radova sanirati devastirano zemljište sukladno posebnim
propisima i izdanim uvjetima zaštite prirode.
Zabranjeno
je obavljanje rudarskih istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina bez
propisanih dopuštenja, odnosno bez ishođenja uvjeta zaštite prirode.
Ako su
pravne ili fizičke osobe obavljale rudarska istraživanja i eksploataciju mineralnih
sirovina bez dopuštenja, odnosno bez ishođenih uvjeta zaštite prirode, dužne su
sanirati izvedenim radovima devastirano zemljište, a za nanesenu štetu Parku
prirode snose odgovornost.
Članak 9.
Istraživanje,
korištenje i zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda te zaštita od
štetnog djelovanja voda u Parku prirode provodi u skladu s Prostornim planom,
vodnogospodarskom osnovom slivnog područja i posebnim propisom, uz ishođenje
uvjeta zaštite prirode i/ili potvrde odnosno odobrenja nadležnog tijela
pribavljenog u postupku sukladno posebnom propisu (lokacijska dozvola, građevna
dozvola, koncesija i dr.).
Vodnogospodarska
osnova slivnog područja mora sadržavati uvjete zaštite prirode za dio koji se
odnosi na područje Parka prirode.
Koncesionar
za vodoopskrbu, ako se obavlja vodozahvat u Parku prirode, dužan je za
obavljanje djelatnosti ishoditi uvjete zaštite prirode, a Ustanovi radi
praćenja stanja dostavljati godišnje planove i realizaciju vodozahvata
(količinu i kakvoću vode po pojedinom izvorištu), godišnje planove realizacije
zaštite voda, te realizaciju mjera zaštite okoliša i uvjeta zaštite prirode.
Članak
10.
Zabranjeno
je onečišćenje zraka, tla i vode, te izvornih vrijednosti krša, a osobito:
–
odlaganje svih vrsta otpada (komunalnog, građevinskog, tehnološkog, opasnog i
dr.),
– sve
vrste emisija tvari i energije (buka, zračenje, toplina, jaka svjetlost), te
mikrobiološko onečišćenje,
– sve
vrste onečišćenja izvorišta i vodotoka, posebice unutar vodozaštitnih područja
koja se koriste za vodoopskrbu.
1.2. Zaštita
žive prirode
1.2.1.
Zaštita biljnog svijeta
Članak
11.
Zabranjeno
je branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje zaštićenih, ugroženih i
rijetkih biljnih i gljivljih vrsta, te njihovih dijelova.
Iznimno,
branje zaštićenih, ugroženih i rijetkih biljnih i gljivljih vrsta, i njihovih
dijelova, dopušteno je u znanstveno-istraživačke svrhe, uz dopuštenje
Ministarstva.
Sakupljanje
biljnih i gljivljih vrsta, i njihovih dijelova, u svrhu prerade, trgovine i
drugog prometa, koje nisu posebno zaštićene, dozvoljeno je uz dopuštenje
Ministarstva.
Branje
i sakupljanje biljnih i glivljih vrsta te njihovih dijelova, sukladno stavku 2.
i 3. ovog članka mora se prijaviti Ustanovi najkasnije osam dana prije početka
obavljanja te djelatnosti.
Članak 12.
Zabranjeno
je unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta
u strukturu autohtonih šumskih zajednica na području Parka prirode.
Iznimno,
radnje iz stavka 1. ovoga članka dopuštene su uz suglasnost Ministarstva, kada
se provode u svrhu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.
Članak
13.
Livadne
površine koje su namijenjene javnom korištenju određuje Ustanova Programom
zaštite i očuvanja.
Obvezna
je redovita košnja trave i održavanje livadnih površina koje su namijenjene javnom
korištenju u skladu s Programom zaštite i očuvanja.
Radnje
iz stavka 2. ovoga članka dužne su, na temelju Programa zaštite i očuvanja,
obavljati korisnici i pravne osobe nadležne za održavanje javnih površina u
Parku prirode, uz nadzor Ustanove.
Članak
14.
Na
livadnim površinama nije dopušteno paljenje trave i korova.
Članak
15.
Na
području Parka prirode sječa šuma i pošumljavanje, osim na posebno zaštićenim
područjima (park šuma, posebni rezervat i dr.) dopušteno je na temelju
šumskogospodarske osnove i uz uvjete zaštite prirode koje utvrđuje
Ministarstvo.
Uvjeti
zaštite prirode sastavni su dio šumskogospodarskih osnova.
Na
pitanja gospodarenja šumama u Parku prirode koja nisu uređena ovim Pravilnikom,
primjenjuju se odredbe Zakona o šumama koje uređuju način upravljanja i
gospodarenja šumama, ako nisu u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti prirode i ovim
Pravilnikom.
Provoditelji
šumskogospodarskih osnova dužni su dostaviti Ustanovi godišnji plan
gospodarenja (planove sječe i šumsko-uzgojnih radova, planove investicija i
investicijskog održavanja na šumskim putevima i građevinskim objektima te
planove njihove realizacije) za gospodarske jedinice koje se nalaze na području
Parka prirode.
1.2.2. Zaštita životinjskog svijeta
Članak
16.
Na
području Parka prirode nije dopušteno rastjerivanje, uznemiravanje, hvatanje,
držanje, ubijanje zaštićenih životinja i njihovih razvojnih oblika, uklanjanje
i oštećivanje njihovih staništa.
Zabranjeno
je unošenje stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih životinjskih vrsta na
području Parka prirode.
Iznimno,
radnje iz stavka 1. i 2. ovoga članka dozvoljene su uz dopuštenje Ministarstva,
kada se provode u svrhu istraživanja i/ili zaštite biološke raznolikosti.
Zaštita
i očuvanje posebno zaštićenih životinjskih vrsta na području Parka prirode
provodi se na temelju stručne studije i uspostavljenog stalnog praćenja stanja
(monitoring), sukladno mjerama zaštite koje propisuje ministar.
Članak 17.
Tretiranje
kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje štetočina bilja
može se provoditi na temelju uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Tretiranje
kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje štetočina bilja
mora se prijaviti Ustanovi najkasnije tri dana prije početka tretiranja.
Članak 18.
Na
području Parka prirode nije dopušteno sakupljanje puževa, pijavica, rakova,
gmazova, i dr., u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez dopuštenja
Ministarstva.
Pravna
ili fizička osoba koja pribavi dopuštenje od tijela državne uprave utvrđenog stavkom
1. ovog članka dužna je prijaviti Ustanovi dopušteno sakupljanje najkasnije
osam dana prije početka sakupljanja.
2. Lov i uzgoj divljaČi
Članak
19.
Na
području Parka prirode lov i uzgoji divljači dopušten je u granicama lovišta u
skladu s ovim Pravilnikom, posebnim propisima i uvjetima zaštite prirode koje
utvrđuje Ministarstvo.
Dopušteni lov i uzgoj divljači prijavljuje se
Ustanovi najkasnije petnaest dana prije početka lovnih ili uzgojnih aktivnosti.
Lov je dopušten u dijelu Parka prirode koji se nalazi
u granicama Požeško-slavonske županije, na području zajedničkih otvorenih
lovišta br. I – Zapadni Papuk, br. VIII – Kaptol, br. X – Vetovo, br. XII –
Kutjevo, te za državna lovišta br. XI/24. – Zapadni Papuk, br. XI/25 – Zvečevo,
br. XI/16. – Papuk Krndija, br. XI/3 Južna Krndija I, br. XI/4. – Južna Krndija
II, i za državna područja koje se nalaze u granicama Virovitičko-podravske
županije br. XI/11. – Krndija II, br. X/8, Orahovačka planina, br. X/4
Jankovac, br. X/3 Gaj kotline, br. X/9 Papuk.
Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio
lovnogospodarskih osnova.
Provoditelji lovnogospodarskih osnova dužni su
Ustanovi jedanput godišnje dostaviti plan odstrela i dinamički plan lova po
danima lova u sezoni za pojedina lovišta, te dostavljati podatke o broju i
vrsti odstrijeljene divljači jednom mjesečno tijekom lovne sezone radi praćenja
stanja divljači.
Program zaštite divljači iz stavka 5. ovoga članka
mora biti usuglašen s Programom zaštite i očuvanja kojeg donosi Ustanova.
Članak 20.
Vatreno oružje u Parku prirode mogu nositi i
koristiti u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom glavni nadzornik i nadzornici,
te druge ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe, lovočuvari i
čuvari, te lovci kada po ovlaštenju lovoovlaštenika obavljaju lov na lovištima
unutar Parka prirode.
Vatreno oružje na područjima Parka prirode na kojima
lov nije dopušten mogu nositi samo glavni nadzornik i nadzornici, te druge
ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe.
3. Rekreacijsko-Športski ribolov
Članak
21.
Na
području Parka prirode dopušten je rekreacijsko-športski ribolov, koji se može
obavljati na za to predviđenim ribolovnim površinama.
Rekreacijsko-športski
ribolov je lov riba u svrhu rekreacije ili natjecanja, uz uporabu ribolovnog
alata (štapa) sa ili bez role, strune i udice, te mamca postavljenog na ili uz
udicu, pri čemu se riba kvači isključivo za usta, a ribolovni pribor je pod
neposrednim nadzorom ribiča.
Rekreacijsko-športski ribolov obavlja se sukladno
odredbama ovoga Pravilnika i uvjeta zaštite prirode izdanih temeljem Zakona o
zaštiti prirode.
Rekreacijsko-športski ribolov dopušten je na
ribolovnim površinama unutar Parka prirode, i to na akumulaciji Bistra, jezeru
i ribnjaku kod Novog Zvečeva te ribnjacima kod Vetova i Kutjeva.
Ustanova može i druge vodene površine proglasiti
otvorenim za ribolov.
Za ostvarivanje rekreacijsko-športskih aktivnosti na
području Parka prirode Ustanova je dužna izraditi stručnu studiju kojom će se
utvrditi način gospodarenja raspoloživim ihtio resursima.
Stručna
studija obrađuje: hidrografska, fizikalno-kemijska i biološka obilježja
ribolovnih površina; kvalitativnu i kvantitativnu ihtio strukturu; mjere
zaštite autohtonog ihtio fonda i način provođenja istih; mjere redukcije
nazočnih alothonih ihtio vrsta; dnevne i godišnje ulovne kvote po vrstama riba;
vrijeme lovostaja i najmanju dužinu ispod koje se pojedine vrste riba ne smiju
zadržavati za koje to nije utvrđeno ovim Pravilnikom; najveću masu iznad koje
se ribe ne smiju zadržavati (zbog trofejne vrijednosti); program poribljavanja;
mjere zaštite prirodnih mrjestilišta; ribočuvarsku zaštitu i sl.
Na
temelju stručne studije, a sukladno odredbama ovoga Pravilnika, Ustanova
propisuje vrijeme lovostaja i najmanju dužinu ispod koje se pojedine vrste ribe
ne smiju loviti odnosno zadržavati za koje to nije utvrđeno ovim Pravilnikom,
dopuštenu dnevnu i godišnju ulovnu kvotu po vrstama ribe i druga pitanja koja
se mogu utvrditi u cilju zaštite riba sukladno stručnoj studiji.
Ribiči
su dužni pridržavati se uvjeta i načina obavljanja rekreacijsko-športskih
ribolovnih aktivnosti propisanih odlukom Upravnog vijeća Ustanove i ovim
Pravilnikom.
Za
obavljanje rekreacijsko-športskog ribolova plaća se Ustanovi naknada. Visinu
naknade, kao i način plaćanja utvrđuje Upravno vijeće Ustanove.
Ustanova
je dužna organizirati i provoditi stalni stručni monitoring ribolovnih površina
neposredno ili putem ovlaštenih institucija, donositi godišnji plan mjera koji
se odnosi na gospodarenje ribolovnim resursima i njihovu eksploataciju te ga
zajedno s podacima o sastavu i količini ulova u protekloj godini dostaviti
Ministarstvu.
Zabranjena
je introdukcija alohtonih vrsta riba.
Autohtone
i alohtone vrste riba koje su nazočne na području Parka prirode utvrditi će se
stručnom studijom.
Članak
22.
U rekreacijsko-športskom
ribolovu dopuštena je uporaba najviše tri ribolovna alata (štapa) sa ili bez
ribičke role.
Svaki
ribolovni alat iz stavka 1. ovoga članka smije imati najviše jednu udicu.
Umjetni mamac – varalica može imati najviše do dvije
udice (jednokuka, dvokuka ili trokuka bez kontrakuke).
Umjetni mamac – mušica smije imati samo jednu udicu
bez kontrakuke.
U ribolovu na predatorske vrste riba nije dopuštena
uporaba živih ili mrtvih ribica kao mamca, već isključivo umjetni mamci
(»varalice«).
Ribolovni pribor mora biti pod stalnim nadzorom
ribiča ili će se zaplijeniti od strane ovlaštene osobe Ustanove.
Ribič može zadržati dnevnu i godišnju ulovnu kvotu
koja je dopuštena ovim Pravilnikom ili odlukom Ustanove.
Ribiči s godišnjim ribolovnim dozvolama dužni su
voditi evidenciju zadržanog ulova i isti upisivati odmah po ulovu, te se
pridržavati utvrđenih ulovnih kvota.
Ulov
koji se ne namjerava zadržavati, mora biti odmah vraćen u vodu.
Ulovljene
ribe zabranjeno je stavljati u promet.
Članak
23.
Na ribolovnim
površinama Parka prirode mogu se organizirati športsko-ribolovna natjecanja.
Za
organiziranje športsko-ribolovnog natjecanja organizator je dužan ishoditi
uvjete zaštite prirode i suglasnost Ustanove.
Ribolovna
natjecanja provode se sukladno odredbama ovoga Pravilnika i uvjetima zaštite
prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
U
športsko ribolovnom natjecanju nije ograničen ulov riba.
Riba
ulovljena na natjecanju, nakon vaganja vraća se neozlijeđena u vodu, izuzev
bolesnih riba.
Članak
24.
Lovostaj
za potočnu pastrvu traje od 1. listopada do 31. ožujka.
Lovostaj
za šarana traje od 1. travnja do 31. svibnja.
Članak
25.
Određuje
se najmanja veličina riba koje je dopušteno loviti, i koje se, ako se ulove,
vraćaju u vodu za:
–
potočnu pastrvu 40 cm
– mrenu 28 cm
–
šarana 40 cm.
Ribe se
mjere po dužini od početka usta do kraja sklopljene repne peraje.
Članak
26.
Svi
primjerci ribe ulovljene za vrijeme lovostaja, kao i svi primjerci riba
ulovljeni ispod najmanje veličine određene člankom 25. ovoga Pravilnika moraju
se odmah osloboditi i vratiti u vodu.
Članak
27.
Tijekom
lovostaja zabranjene su sve ribolovne aktivnosti.
Zabranjen
je ribolov iz plovila i ribolov noću.
Ribolov
na zaleđenim vodenim površinama nije dopušten.
Na
ribolovnim površinama, kao i uz njih, zabranjeno je postavljanje nadstrešnica,
platformi i sl. građevina.
Zabranjeno
je postavljanje bilo kakvih stalnih ili povremenih pregrada s kojima se
pregrađuje ribolovna voda.
Paljenje
vatre, uništavanje vegetacije, onečišćivanje vode, ostavljanje otpada i
ometanje drugih ribiča bukom ili galamom tijekom ribolova nije dopušteno.
Ribič
koji je zatečen u nedopuštenom ribolovu, ili ako ribolov obavlja suprotno
odredbama ovoga Pravilnika i Zakona o zaštiti prirode, bit će kažnjen i udaljen
s vode, odnosno iz Parka prirode, a protiv njega se može pokrenuti prekršajni
ili kazneni postupak.
4.
IstraŽivanje
Članak
28.
Park
prirode, kao područje višestrukih prirodnih, povijesnih, kulturnih i
znanstvenih vrijednosti, namijenjen je među ostalim i znanstvenom istraživanju.
Za znanstveno istraživanje potrebno je ishoditi
dopuštenje Ministarstva.
Dopuštenje iz stavka 2. ovog članka sadrži i uvjete
zaštite prirode.
Znanstvena istraživanja na području Parka prirode provode
se uz prethodnu obavijest Ustanovi, te se stoga prijavljuju Ustanovi najkasnije
osam dana prije namjeravanog početka terenskog istraživanja.
Pravne
i fizičke osobe koje su obavile istraživanje dužne su u roku od šezdeset dana
od dana završetka istraživanja dostaviti izvješće o istraživanju Ustanovi i
Ministarstvu.
Članak
29.
Ustanova
će prekinuti istraživačke radnje kad se istraživači ne pridržavaju uvjeta
utvrđenih u dopuštenju Ministarstva, ako narušavaju dogovoren način i vrijeme
istraživanja, te ako istraživači svojom djelatnošću i radnjama nanose štetu
Parku prirode.
Istraživači
su dužni prekinuti istraživanja ako to zatraži Ustanova zbog razloga navedenih
u stavku 1. ovoga članka.
Po
žalbi istraživača o prekidu istraživanja odlučuje Ministarstvo.
5. Mjere zaŠtite posebno zaŠtiĆenih dijelova prirode
na podruČju Parka prirode
Članak
30.
U Park
šumi Jankovac nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih
je proglašen park šumom, a osobito:
–
branje i uništavanje biljaka,
–
neovlašteno gospodarsko korištenje dobara,
–
melioracijski zahvati,
–
unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta,
– sječa
stabala, osim sječe uzrokovane oštećenjima uslijed elementarnih nepogoda,
napada biljnih bolesti i štetnika, sušenja i propadanja šume koja bi u slučaju
neizvršenja sječe uzrokovala trajno narušavanje svojstava zbog kojih je
proglašen Park šumom, a za koju je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva
koje sadrži uvjete zaštite prirode,
–
gradnja stalnih ili postavljanje privremenih objekata,
–
gradnja i postavljanje bilo kakvih vrsta oznaka, osim uobičajenih planinarskih
markacija i šumarskih oznaka odjela i odsjeka, te oznaka koje uz ishođenje
uvjeta zaštite prirode postavlja Ustanova,
–
paljenje vatre izvan predviđenog prostora,
–
uništavanje sedrenih stijena na slapu Skakavac,
–
logorovanje izvan predviđenog prostora,
–
loženje vatre u Maksimovoj špilji, kao i u neposrednoj blizini,
–
korištenje špilja kao skladišta, ili u vojne svrhe,
– svi
oblici rekreativnih i sportskih aktivnosti koji narušavaju ekosustav.
Za
obilazak Park šume, uz stručnu pratnju djelatnika Ustanove, plaća se naknada
koju utvrđuje Ustanova.
U Park
šumi dopuštene su radnje čija je svrha održavanje i uređenje Park šume.
Članak
31.
U
posebnom rezervatu šumske vegetacije Sekulinačke planine nisu dopuštene radnje
koje bi mogle ugroziti njegova obilježja i vrijednosti, a osobito:
–
biranje i uništavanje biljaka,
–
neovlašteno gospodarsko korištenje dobara,
–
melioracijski zahvati,
–
unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta,
– sječa
stabala, osim sječe uzrokovane oštećenjima uslijed elementarnih nepogoda,
napada biljnih bolesti i štetnika, sušenja i propadanja šume koja bi u slučaju
neizvršenja sječe uzrokovala trajno narušavanje svojstava zbog kojih je
proglašen rezervatom, a za koju je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva
koje sadrži uvjete zaštite prirode,
–
gradnja stalnih ili postavljanje privremenih objekata,
–
gradnja i postavljanje bilo kakvih vrsta oznaka, osim uobičajenih planinarskih
markacija i šumarskih oznaka odjela i odsjeka, te oznaka koje uz ishođenje
uvjeta zaštite prirode postavlja Ustanova,
– svi
oblici rekreativnih i športskih aktivnosti koji narušavaju ekosustav.
Za
obilazak Posebnog rezervata, uz stručnu pratnju djelatnika Ustanove, plaća se
naknada koju utvrđuje Ustanova.
U
Posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i radnje kojima se održavaju uvjeti
važni za očuvanje svojstava zbog kojih je taj dio prirode proglašen posebnim
rezervatom.
Članak
32.
Na
području Geološkog spomenika Rupnica i u njegovoj neposrednoj blizini nisu
dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti, a osobito:
–
uništavanje i oštećivanje stijena,
–
paljenje vatre na stijeni i njezinom bližem okruženju,
–
odbacivanje i odlaganje svih vrsta otpada,
–
postavljanje reklamnih i drugih oznaka u njezinom bližem okruženju, osim onih
koje postavlja Ustanova u edukativne i promidžbene svrhe i uobičajenih
planinarskih markacija i šumarskih oznaka.
Za obilazak geološkog spomenika, u stručnoj pratnji
djelatnika Ustanove, plaća se naknada koju utvrđuje Ustanova.
Članak 33.
Na pitanja mjera zaštite posebno zaštićenih dijelova
prirode utvrđenih člancima 31., 32. i 33. ovoga Pravilnika, koje nisu utvrđene
tim člancima, primjenjuju se druge odredbe ovoga Pravilnika, ako nisu u
suprotnosti s propisanim mjerama zaštite utvrđenim citiranim člancima.
6. PosjeĆivanje, razgledavanje, rekreacija i Šport
6.1.
Posjetitelji
Članak
34.
Park
prirode kao područje s naglašenim prirodnim, znanstvenim, kulturnim,
odgojno-obrazovnim i rekreacijsko-turističkim vrijednostima, namijenjen je
posjećivanju i razgledavanju.
Ustanova
donosi program (model) posjećivanja i razgledavanja kojim se pobliže uređuju
dopušten način i mjesta posjećivanja i razgledavanja, istovremeni broj
posjetitelja na pojedinim lokalitetima, te organiziranje prezentacijskog centra
Ustanove.
Članak
35.
Posjećivanjem
i razgledavanjem nije dopušteno ometati obavljanje gospodarske ili druge
dopuštene djelatnosti u Parku prirode, te nanositi štete prirodnim, kulturno –
povijesnim i drugim vrijednostima.
Posjetitelji
Parka prirode dužni su otpad odložiti na za to predviđena i označena mjesta.
Ustanova
je dužna osigurati i označiti mjesta za odlaganje otpada sukladno ovom
Pravilniku.
Članak
36.
Organizirane
grupe posjetitelja Parka prirode mogu u njega ući samo na mjestima koja su
određena kao ulazi u Park prirode.
Plaćanje
naknade može se propisati za organizirano posjećivanje koje se obavlja u
cilju razgledavanja pojedinih lokaliteta (prirodnih vrijednosti) unutar Parka
prirode, za ostvarivanje rekreativnih aktivnosti, kao i za korištenje vozila,
odnosno drugog prometnog sredstva Ustanove.
Visinu
naknade utvrđuje Ustanova.
Za
vrijeme boravka u Parku prirode organiziranom sukladno stavku 2. ovoga članka
posjetitelji su dužni sačuvati potvrdu o plaćanju naknade (ulaznica).
Članak
37.
Na
području Parka prirode nije dopušteno slobodno kretanje pasa. Psi se moraju
držati vezani ili u ograđenom prostoru, te voditi na uzici.
Lovački
psi smiju se kretati Parkom prirode bez zabrane iz stavka 1. ovoga članka
suglasno propisu koji uređuje pitanja lovnog reda lovoovlaštenika, i to samo na
području Parka prirode gdje je lov dopušten.
Iznimno,
dopušteno je slobodno kretanje pasa na lokalitetu Poljanice, kada je to
potrebno radi školovanja (dresure) službenih pasa ili školovanja (dresure) pasa
vodiča invalidnih osoba.
Organizatori
aktivnosti iz stavka 4. ovog članka dužni su za njihovo obavljanje ishoditi
suglasnost Ustanove.
6.2.
Prijevoz putnika, promet i parkiranje
Članak
38.
Prijevoz
posjetitelja radi organiziranog razgledavanja ili obavljanja rekreacijskih i
športskih aktivnosti u Parku prirode organizira Ustanova, ili druga ovlaštena
pravna ili fizička osoba uz dopuštenje Ustanove.
Ustanova može povjeriti organiziranje prijevoza
posjetitelja i razgledavanje Parka prirode drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na
temelju provedenog natječaja.
Individualni posjet Parku prirode radi razgledavanja
ili obavljanja rekreativnih aktivnosti u skladu s ovim Pravilnikom dopušten
je uz uvjete propisane ovim Pravilnikom.
Članak 39.
Brzina kretanja vozila na motorni pogon na javnim
prometnicama u Parku prirode ograničena je propisima o sigurnosti prometa na
cestama.
Brzina kretanja vozila na motorni pogon na putovima
Parka prirode koji ne spadaju u javne prometnice ograničena je na 30 km.
Članak
40.
Radi
sprječavanja šteta na prirodi zabranjena je na području Parka prirode izvan
naselja i izvan svih vrsta cesta, poljskih puteva, uređenih staza i poligona
za vožnju (test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, športske, takmičarske i
promidžbene vožnje, te njima slični oblici korištenja), voziti, parkirati ili
organizirati vožnje vozilima na motorni pogon osim u slučajevima obavljanja
službene dužnosti, poljoprivrednih, šumarskih ili drugih dopuštenih
djelatnosti, odnosno kada je to u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i ovim
Pravilnikom.
Članak
41.
U Parku
prirode, osim na javnim prometnicama i javnim parkiralištima, istovremeno može
biti onoliko vozila posjetitelja koliko ima uređenih i organiziranih parkirnih
mjesta.
Parkiranje
vozila na području Parka prirode, osim na javnim prometnicama ako je to
dozvoljeno, i na javnim parkiralištima, dopušteno je samo na predviđenim i
označenim mjestima.
Mjesta za
parkiranje vozila posjetitelja koja nisu obuhvaćena režimom javnih prometnica i
javnih parkirališta određuje Ustanova.
Za
parkiranje na mjestima iz stavka 3. ovoga članka plaća se jednokratna novčana
naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova.
Ustanova
je dužna osigurati da sva mjesta za parkiranje budu odgovarajuće označena.
Nije
dopušteno parkiranje vozila posjetitelja unutar Parka prirode na mjestima koja
nisu za tu svrhu posebno određena i obilježena.
6.3.
Boravak i noćenje posjetitelja
Članak
42.
Boravak
(kampiranje i logorovanje) posjetitelja izvan naselja i namjenskih objekata na
području Parka prirode dopušten je samo na za to predviđenim i označenim
mjestima koje određuje Ustanova.
Članak
43.
U
određenim slučajevima (gorska služba spašavanja, istraživanja) Ustanova može
odobriti boravak (kampiranje i logorovanje) i na mjestima koja nisu obuhvaćena
člankom 42. ovog Pravilnika.
6.4.
Rekreacija i šport
Članak 44.
Park prirode kao područje s naglašenim
rekreacijsko-športskim vrijednostima, namijenjen je među ostalim i
rekreativnim i športskim aktivnostima.
Rekreativne aktivnosti dopuštene su na cijelom
području Parka prirode, uz ograničenja predviđena ovim Pravilnikom.
Športske aktivnosti dopuštene su u skladu sa ovim
Pravilnikom i posebnim propisima, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode.
Športske aktivnosti dopuštene su samo na za to
unaprijed predviđenim mjestima.
Mjesta za provođenje rekreativnih i športskih
aktivnosti utvrđuje Ustanova u skladu s Prostornim planom.
Ustanova može organizirati planiranje, penjanje,
speleologiju, brdski biciklizam, jahanje, let zmajevima i padobranstvo
(paragliding), fotosafari, promatranje ptica (birdwatching), ribolov i druge
rekreativne aktivnosti za koje pribavi suglasnost Ministarstva, a može ga
povjeriti sklapanjem ugovora drugim pravnim i fizičkim osobama uz uvjete
utvrđene ovim Pravilnikom.
Članak
45.
Organizatori
športskih aktivnosti na području Parka prirode dužni su osigurati prisustvo
redarske službe i službe spašavanja za vrijeme obavljanja aktivnosti, kada ih na
to obvezuje zakon, na temelju zakona donesen propis ili ovaj Pravilnik.
Radnje
iz stavka 1. ovoga članka organizatori mogu povjeriti zaposlenicima Ustanove
koji su ovlašteni za obavljanje tih poslova uz naknadu koja se utvrđuje
ugovorom.
Članak
46.
Pravne
ili fizičke osobe koje organiziraju športske ili neke druge aktivnosti na
otvorenim prostorima Parka prirode dužne su Ustanovi prijaviti mjesto i vrijeme
namjeravane aktivnosti, očekivani broj sudionika i posjetitelja, te planirane
mjere za održavanje reda i sigurnosti.
Ustanova
će izdati dopuštenje za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovog članka ako su
ispunjeni uvjeti propisani ovim Pravilnikom.
Za
dopuštenje plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova.
Sredstva
ostvarena naknadom iz stavka 3. ovog članka koriste se za zaštitu, očuvanje i
promicanje Parka prirode.
Članak
47.
Ustanova može, ako za to
postoje opravdani razlozi, posebno u svezi sa sigurnošću posjetitelja i zaštite
prirodnih dobara, zabraniti privremeno ili trajno, na određenom dijelu ili na
čitavom području obavljanje pojedinih rekreativnih, športskih ili drugih
aktivnosti.
Članak
48.
Ustanova
može organizirati škole za rekreativne i športske aktivnosti, ili to povjeriti
drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na način propisan općim aktom Ustanove.
Članak
49.
Skijanje,
kao oblik rekreativne aktivnosti, od posebnog je značaja za
turističko-ugostiteljsku ponudu Parka prirode.
Nije
dopušteno skijanje izvan postojećih uređenih i označenih staza (Nevoljaš,
Jankovac, Zvečevo).
Zabrana
iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na pripadnike gorske službe spašavanja
kada obavljaju službu, provode redovite vježbe ili akcije spašavanja, druge
ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe, te osobe zadužene za
uređenje i održavanje staza.
Izgradnja
novih i proširenje postojećih skijaških staza, te staze za skijaško trčanje,
moguća je samo u skladu sa Prostornim planom, te uz ishođenje uvjeta zaštite
prirode.
Odredba
stavka 4. ovoga članka odnosi se i na izgradnju novih i postavljanje privremenih
objekata koji služe održavanju skijaških staza, ili obavljanju
turističko-ugostiteljskih i drugih djelatnosti.
Pravna
osoba ovlaštena za provođenje skijaških aktivnosti na području Parka prirode
dužna je za vrijeme trajanja skijaške sezone osigurati stalno dežurstvo gorske
službe spašavanja na skijalištima.
Članak 50.
Spuštanje
u jame i druge speleološke objekte, provodi se pod nadzorom i uz dopuštenje
Ustanove, u skladu s uvjetima zaštite prirode.
Način
obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuje odlukom
Ustanove.
Radnje
iz stavka 1. ovoga članka mogu se dozvoliti samo u svrhu
znanstvenog-istraživanja, vježbe i školovanja članova speleoloških udruga i
pripadnika gorske službe spašavanja.
Za
radnje iz stavka 1. ovoga članka kada se provode u cilju spašavanja unesrećenih
gorska služba spašavanja ne treba tražiti dopuštenje Ustanove, ali je o istim
dužna naknadno obavijestiti Ustanovu.
Osobe
koje provode radnje iz stavka 1. ovoga članka dužne su za vrijeme obavljanja
radnji osigurati prisustvo službe za spašavanje.
Službu
za spašavanje može organizirati Ustanova ili to povjeriti drugoj pravnoj osobi
na način propisan općim aktom Ustanove.
Članak
51.
Let
zmajevima i paragliderima može se organizirati i odobriti samo na unaprijed određenim
i označenim mjestima, na kojima je uređena poletna rampa, i s unaprijed
propisanim letnim koridorima, uz nadzor Ustanove.
Alpinizam
i penjanje u Parku prirode provodi se neposredno pod nadzorom Ustanove.
Nije
dopušteno uspostavljanje novih niti izmjena postojećih penjačkih smjerova bez
odobrenja Ustanove.
Fotosafari
na području lovišta može se organizirati samo uz suglasnost lovoovlaštenika i
uz uvjete utvrđene u toj suglasnosti.
7. Ratarstvo, stoČarstvo, voĆarstvo i vinogradarstvo
Članak
52.
Na području
Parka prirode dopuštena je poljoprivreda na postojećim poljoprivrednim
površinama, kao i uzgoj domaćih baštinjenih životinja.
Dopušteno je obnavljanje poljoprivrednih površina, te
uspostava farmi za uzgoj domaćih životinja i divljači, kao i ostalih stočarskih
djelatnosti, u skladu s posebnim propisima i uz ishođenje uvjeta zaštite
prirode.
Na području Parka prirode dopuštena je ispaša i
kretanje stoke.
Ispaša i kretanje stoke dopuštena je uz nadzor na
površinama vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu.
Nije dopuštena ispaša stoke u posebno zaštićenim
dijelovima prirode unutar Parka prirode, kao i na područjima gdje to ne
dozvoljavaju šumskogospodarske i lovnogospodarske osnove.
Nije dopušteno bez nadzora kretanje domaćih životinja
koje mogu nanijeti štetu ili ozljede posjetiteljima Parka prirode.
Štetu koju nanesu domaće životinje oštećeniku dužan
je otkloniti ili nadoknaditi vlasnik tih životinja.
Na području Parka prirode dopušteno je držanje pčela i
njihova ispaša izvan naseljenih mjesta uz suglasnost Ustanove.
8. Obavljanje djelatnosti
Članak
53.
U Parku
prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti koje ne ugrožavaju
izvornost prirode, odnosno njene bitne značajke i ulogu, uz ishođenje uvjeta
zaštite prirode.
Za
obavljanje gospodarskih i druge djelatnosti na području Parka prirode potrebno
je i dopuštenje Ustanove, ako zakonom nije drugačije određeno.
Za
izdavanje dopuštenja, odnosno za obavljanje gospodarske i druge djelatnosti
plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja
Ustanove.
Sredstva
ostvarena od naknade za obavljanje gospodarske i druge djelatnosti koriste se
za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti Parka prirode.
Ako
Ustanova ustupa obavljanje određene svoje djelatnosti drugoj pravnoj ili
fizičkoj osobi provodi se natječajni postupak na način propisan općim aktom
Ustanove.
Članak
54.
Pravne
i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuštene gospodarske i druge
djelatnosti, dužne su postupati u skladu sa zakonom, provedbenim propisima
donesenim na temelju zakona i ovim Pravilnikom.
Pravne
i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuštene gospodarske i druge
djelatnosti, dužne su otpad koji nastane prilikom obavljanja njihove
djelatnosti iznijeti iz Parka prirode i odložiti na predviđena odlagališta, ako
ga nije moguće zbrinuti u Parku prirode na ekološki prihvatljiv način
(kompostiranje i sl.), ili u sklopu redovitog odvoza smeća koje obavljaju
nadležne komunalne službe ili druge pravne osobe ovlaštene za odvoz otpada
(koncesionari).
Pravne
i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuštene gospodarske i druge
djelatnosti dužne su s osobama iz stavka 2. ovoga članka sklopiti ugovor o
redovitom odvoženju otpada.
Članak
55.
Na
području Parka prirode nije dopušteno snimanje ili fotografiranje u
komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove.
Za
izdavanje dopuštenja plaća se naknada čiji iznos utvrđuje ravnatelj Ustanove uz
suglasnost Upravnog vijeća.
O
aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka osobe koje ih provode dužne su unaprijed
obavijestiti Ustanovu.
Članak
56.
S
pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost uporabom
prirodnih dobara na području Parka prirode Ustanova sklapa ugovor kojim se
uređuju međusobni odnosi sukladno uvjetima zaštite prirode i ovom Pravilniku.
Članak 57.
Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju
gospodarsku djelatnost dužne su, razmjerno intenzitetu i vremenu korištenja
putova na kojima je promet ograničen ovim Pravilnikom, snositi troškove njihova
održavanja.
Zabranjeno je postavljanje rampa ili drugih zapreka
na putovima koji su izgrađeni na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske,
osim ako nije drugačije uređeno posebnim propisom, ugovorom o koncesiji ili
ugovorom koji se sklapa sukladno članku 56. ovog Pravilnika.
Ako su postavljene rampe ili druge fizičke prepreke
(ograde) određene posebnim propisom ili ugovorom o koncesiji, odnosno ugovorom
o zakupu, ovlaštenim djelatnicima Ustanove mora se omogućiti nesmetani prolaz u
obavljanju redovne službe bez vremenskog ograničenja.
9. Nekretnine
Članak
58.
Vlasnici
i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode dužni su postupati u skladu
sa zakonom, provedbenim propisima donesenim na temelju zakona, Prostornim
planom i ovim Pravilnikom.
Članak
59.
Vlasnik
ili ovlaštenik prava na nekretnini u Parku prirode dužan je dopustiti pristup u
taj dio prirode, ako je to s obzirom na prirodu i značenje tog dijela prirode
potrebito radi zadovoljenja znanstvenih, obrazovnih, estetskih i kulturnih
potreba, na način i pod uvjetima utvrđenim aktom ministra zaštite okoliša i
prostornog uređenja.
Članak
60.
Na
promet nekretnina unutar Parka prirode primjenjuju se odredbe posebnih propisa
ako Zakonom o zaštiti prirode nije drugačije određeno.
Članak 61.
Nekretnine
u Parku prirode mogu se izvlastiti radi njegove djelotvornije zaštite u skladu
s posebnim propisom.
III.
MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak
62.
Mjere
zaštite od požara u Parku prirode organiziraju i provode pravne osobe koje
obavljaju gospodarsku i drugu djelatnost, te vlasnici, odnosno korisnici
građevina, građevinskih cjelina i prostora na području Parka prirode.
Ustanova
nadzire provođenje mjera zaštite, koordinira provođenje mjera zaštite te
surađuje s pravnim i fizičkih osobama koje obavljaju gospodarsku i drugu
djelatnost na području Parka prirode na provođenju tih mjera.
Mjere
zaštite od požara na području parka prirode osobe iz stavka 1. ovog članka
organiziraju i provode u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama,
dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim jedinicama s područja Parka
prirode, te predstavničkim tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave.
Radi
preventivne zaštite od požara Ustanova u suradnji s »Hrvatskim šumama« d.o.o. i
drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost u parku
prirode organizira i osigurava:
–
stalnu motrilačko-dojavnu službu,
– stalnu prohodnost putova i staza kroz šume i šumsko
zemljište,
– dovoljan broj i ispravnost uređaja za gašenje
požara te njihovo stalno tehničko osuvremenjivanje,
– zabranu loženja vatre izvan naselja i mjesta koja
su posebno označena i određena za tu namjenu.
Članak 63.
U cilju ostvarivanja mjera zaštita od požara na
području Parka prirode sve pravne i fizičke osobe dužne su primjenjivati i
provoditi propisane mjere zaštite od požara.
Mjere
zaštite od požara provode se u skladu sa zakonom, Pravilnikom o zaštiti od
požara, Procjenom ugroženosti od požara i Planom zaštite od požara, koje donose
nadležna tijela Ustanove.
Članak
64.
U cilju
osiguranja mjera zaštite od požara Ustanova, »Hrvatske šume« d.o.o. i druge
pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka
prirode uspostavljaju sustav preventivne zaštite od požara, grade i održavaju
protupožarne putove i prosjeke, te osiguravaju odgovarajuću opremu za gašenje
požara.
Ustanova, »Hrvatse šume« d.o.o. i druge pravne i
fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode,
svatko na svom području kojim gospodari ili obavlja djelatnost, neposredno
nadziru primjenu propisa u svezi sa zaštitom od požara, te osiguravaju
provođenje potrebnih mjera zaštite.
U cilju kvalitetnog provođenja zaštite od požara
Ustanova vodi evidenciju odgovornih pravnih i fizičkih osoba za pojedina
područja odnosno objekte, nadzire i koordinira njihov rad u cilju ostvarivanja
mjera zaštite od požara, prati ostvarivanje planova zaštite od požara, kao i
stanje propisane opreme.
Članak 65.
»Hrvatske šume« d.o.o. i druge pravne i fizičke osobe
koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode dužni su održavati
prohodnost protupožarnih putova, staza i prosjeka, te nadzirati njihovo
uporabno stanje, svatko na svom području i u svom djelokrugu utvrđenom
propisima o protupožarnoj zaštiti.
Članak 66.
U slučaju požara do dolaska zapovjednika javne
vatrogasne postrojbe gašenjem požara rukovodi osoba određena općim aktom kojim
se propisuje postupanje u slučaju nastanka požara.
Članak 67.
Pored zabrane loženja vatre na otvorenim prostorima Parka
prirode, osim na za to posebno određenim mjestima, u Parku prirode nije
dopušteno skladištenje i manipuliranje zapaljivim i eksplozivnim sredstvima bez
dopuštenja Ustanove i poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite.
Iznimno se dozvoljava manipuliranje i skladištenje
goriva i maziva pravnim i fizičkim osobama koje imaju dozvole za to, sukladno
posebnim propisima.
IV.
OZNAKE UNUTAR PARKA PRIRODE
Članak
68.
Označavanja
na području Parka prirode obavljaju se sukladno ovome Pravilniku i elaboratu
označavanja kojeg donosi Upravno vijeće Ustanove, uz suglasnost Ministarstva.
Jezično označavanje obvezno je na hrvatskom i
engleskom jeziku.
Jezično označavanje može biti i na nekom drugom
stranom jeziku o čemu odlučuje Upravno vijeće Ustanove.
Članak 69.
Granice Parka prirode označavaju se informativnim
pločama s natpisom: »Park prirode Papuk«, i to na mjestima gdje prometnice i
putovi ulaze u Park prirode.
U šumskim i na drugim predjelima granica se označava
uobičajenim šumskim oznakama na stablima, na stijenama ili na drugi prikladan
način, koji odredi Ustanova.
Članak 70.
Putovi
i staze označavaju se uobičajenim planinarskim oznakama (markacijama).
Na
području Parka prirode Ustanova može postavljati putokaze, informativne ploče s
oznakama vrhova, vidikovaca, mjesta, planinarskih i drugih objekata, lovišta,
planinarskih staza, speleoloških objekata, botaničkih i drugih posebno
zaštićenih dijelova prirode, kao i informativne ploče s kartom ili edukativnim
tekstom, informativne ploče sa znakovima zabrane ili dopuštenja pojedinih
radnji, te prometne oznake.
Informativne
ploče i oznake, osim standardiziranih oznaka (prometni znakovi) trebaju biti
estetski oblikovane i izrađene od prirodnog materijala (drvo, kamen).
Nije
dopušteno skidanje ili mijenjanje informativnih ploča i znakova iz stavka 2.
ovoga članka bez dopuštenja Ustanove, kao i bilo kakvo njihovo oštećivanje.
Članak
71.
Na
području Parka prirode nije dopušteno postavljanje informativnih ploča s
nazivima pravnih i fizičkih osoba, reklamnih i drugih panoa bez dopuštenja
Ustanove i ishođenja uvjeta zaštite prirode.
Za
postavljanje i držanje informativnih ploča i panoa iz stavka 1. ovoga članka
plaća se godišnja naknada koju utvrđuje Ustanova.
Pravne
i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode imaju pravo
u skladu sa zakonom, na svojim objektima postavljati ploče kojima se ne
narušavaju ambijentalne vrijednosti.
V. NADZOR I UPRAVNE MJERE
Članak
72.
Nadzor
nad provođenjem ovoga Pravilnika obavlja Ministarstvo i Ustanova, svatko u
okvirima svojih nadležnosti.
Članak
73.
Neposredni
nadzor u Parku prirode obavljaju glavni nadzornik i nadzornici (u daljnjem
tekstu: nadzornik).
U
obavljanju nadzora nadzornik surađuje s pravnim i fizičkim osobama koje u
Parku prirode obavljaju dopuštenu djelatnost ili aktivnosti.
Članak 74.
Nadzornici
dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom.
Službena
iskaznica nadzornika pravokutnog je oblika veličine 85 x 55 mm, presvučena
plastičnim materijalom.
Prednja
strana iskaznice u gornjem desnom dijelu sadrži znak i naziv Ustanove, a ispod
naziva velikim slovima piše: »SLUŽBENA ISKAZNICA NADZORNIKA«.
U
lijevom dijelu prednje strane nalazi se mjesto za fotografiju nadzornika (25 x
32 mm), a ispod teksta »Službena iskaznica nadzornika« označuje se mjesto za
ime i prezime nadzornika.
Poleđina
Službene iskaznice nadzornika sadrži tekst »OVLAST ZA OBAVLJANJE POSLOVA
NADZORNIKA PARKA PRIRODE »PAPUK«, evidencijski broj Službene iskaznice
nadzornika (u daljnjem tekstu: Službena iskaznica), datum izdavanja, mjesto za
pečat i mjesto za potpis ravnatelja Ustanove.
Članak
75.
O
izdanim Službenim iskaznicama Ustanova vodi evidenciju.
Evidencija
iz stavka 1. ovoga članka vodi se u upisniku Ustanove koji sadrži: ime i
prezime nadzornika kojemu je izdana Službena iskaznica, evidencijski broj
Službene iskaznice, datum izdavanja Službene iskaznice te odjeljak za napomenu.
Nadzornik
koji izgubi Službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje, dužan je o
tome bez odgađanja izvijestiti ravnatelja Ustanove.
Nova
Službena iskaznica izdat će se nadzorniku nakon što je gubitak, odnosno
nestanak Službene iskaznice prijavljen na način propisan stavkom 3. ovoga
članka.
Nadzornik kojemu prestaje
radni odnos u Ustanovi, ili koji bude razriješen dužnosti dužan je, nakon
prestanka radnog odnosa, odnosno nakon razrješenja, Službenu iskaznicu predati
ravnatelju Ustanove.
Članak
76.
Nadzornici
nose propisanu odoru na kojoj je znak Parka prirode na jednoj strani, a na
drugoj znak zaštite prirode
Izgled
i znak zaštite prirode propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog
uređenja.
Izgled,
boju i pravila nošenja odore propisuje Upravno vijeće Ustanove.
Članak 77.
Nadzornici
smiju za vrijeme obavljanja službe nositi kratko oružje.
Vrstu,
uvjete i pravila nošenja oružja za vrijeme obavljanja službe te uvjete i način
čuvanja oružja propisuje ravnatelj Ustanove u skladu sa zakonom.
Članak
78.
Ako se nadzorniku prilikom
provođenja nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano
očekuje, nadzornik će zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne
policijske uprave.
Članak 79.
Ako
nadzornik u Parku prirode zatekne osobu koja obavlja radnje protivno Zakonu o
zaštiti prirode, propisima donesenim na temelju toga Zakona i ovoga Pravilnika,
ima pravo:
–
zatražiti od osobe osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje se može
utvrditi identitet,
–
pregledati prtljagu i prijevozno sredstvo,
–
privremeno oduzeti protupravno prisvojeni dio živog i neživog svijeta koji
pripada Parku prirode, kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno
prisvajanje,
–
poduzimati i druge radnje i mjere potrebne za provođenje reda u Parku prirode
propisane Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom.
Ako
nadzornik u Parku prirode zatekne osobu koja obavlja radnje protivno odredbama
ovoga Pravilnika, pored ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na licu
mjesta naplatiti novčanu kaznu fizičkoj osobi u iznosu od 300,00 kuna, pravnoj
osobi u visini od 10.000,00 kuna, a odgovornoj osobi u pravnoj osobi u iznosu
od 600,00 kuna.
Sredstva
ostvarena naplatom kazne iz stavka 2. ovog članka prihod su Ustanove i koriste
se za zaštitu i očuvanje Parka prirode.
Članak
80.
U
provedbi ovoga Pravilnika nadzornik je ovlašten:
– zabraniti
na licu mjesta obavljanje nedopuštene djelatnosti ili radnje,
–
zabraniti obavljanje svih radnji i djelatnosti bez ishođenja uvjeta zaštite
prirode ili koje se obavljaju suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode i
odredbama ovoga Pravilnika,
– zabraniti
na licu mjesta obavljanje športske ili rekreativne aktivnosti koje se
organiziraju i provode suprotno odredbama ovoga Pravilnika,
–
narediti izvršenje obveze, ako u postupku kontrole utvrdi da se one ne
obavljaju prema naređenim mjerama ili odredbama ovoga Pravilnika.
Članak
81.
U
provedbi nadzora nadzornik ima pravo i obvezu nadziranim osobama narediti da u
primjerenom roku otklone utvrđene nedostatke i nepravilnosti u postupanju u
Parku prirode, odnosno s prirodnim vrijednostima Parka prirode.
Članak
82.
U
provedbi nadzora nadzornik ima pravo i obvezu nadziranim osobama privremeno
obustaviti djelatnosti, radnje i radove koji nisu u skladu sa Zakonom o zaštiti
prirode, na temelju njega donesenim propisima i ovom Pravilniku, te zatražiti
uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno narediti mjere za sprječavanje i
uklanjanje štetnih posljedica.
U slučaju iz stavka 1. ovoga
članka nadzornik može narediti i hitne mjere radi sprječavanja ili smanjivanja
štete nastale zbog obavljanja radova, djelatnosti i radnji u Parku prirode, ili
daljnjeg sprječavanja nastanka štete na prirodnim vrijednostima Parka prirode.
Članak 83.
Ako fizičke ili pravne osobe
ne postupe po nalogu nadzornika donesenom u obavljanju nadzora nadzornik može,
u opravdanim slučajevima i kada je to po prirodi obveze, narediti izvršenje
obveze putem trećih osoba, i u skladu sa zakonom provesti postupak naplate
troškova od osobe koja je bila dužna postupiti po nalogu.
Članak 84.
Nadzornik
može privremeno oduzeti predmete prema članku 79. stavku 1. ovoga Pravilnika do
pravomoćnosti presude o izvršenom prekršaju ili kaznenom dijelu.
O
privremenom oduzimanju predmeta nadzornik izdaje potvrdu s točno označenim
oduzetim predmetima po vrsti i količini.
Ustanova
je dužna osigurati uvjete za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta.
Nadzornici
su dužni voditi registar privremeno oduzetih predmeta.
U
registar iz stavka 4. ovoga članka upisuju se podaci o vrsti i količini
privremeno oduzetih predmeta, razlog privremenog oduzimanja, datum i vrijeme
privremenog oduzimanja, podaci o osobi kojoj su predmeti privremeno oduzeti i
ime i prezime nadzornika koji je predmete privremeno oduzeo.
Članak
85.
Ako
nadzornik utvrdi da je povredom Zakona o zaštiti prirode i ovoga Pravilnika
učinjen prekršaj ili kazneno djelo, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku
osam dana, od dana sastavljanja zapisnika, podnijeti prekršajnu odnosno
kaznenu prijavu.
Uz
zahtjev za pokretanje prekršajnog odnosno kaznenog postupka prilaže se
zapisnik o činjenicama utvrđenim prilikom obavljanja nadzora.
Članak
86.
U
postupku provođenja nadzora nadzornik izriče upravnu mjeru.
Nadzornik
donosi upravnu mjeru u obliku rješenja.
Žalba
protiv rješenja o upravnoj mjeri može se izjaviti Ministarstvu.
Žalba
se izjavljuje putem Ustanove.
Žalba
ne zadržava izvršenje rješenja.
Članak
87.
Nadzornik
je dužan rješenje iz članka 86. ovoga Pravilnika dostaviti stranci u roku osam
dana od dana sastavljanja zapisnika.
Protiv
rješenja nadzornika o određivanju upravne mjere stranka može u roku osam dana od
dana dostave rješenja izjaviti žalbu Ministarstvu.
Ako i
nadzornik nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od
ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom
pobija, dužan je u roku tri dana, od dana primitka žalbu uputiti na rješavanje
Ministarstvu.
Ministarstvo
je dužno rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranci u roku trideset dana,
računajući od dana primitka uredno predane žalbe.
Članak
88.
Radi
sprječavanja nastanka neotklonjivih šteta na prirodnim vrijednostima Parka
prirode, odnosno biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, kao i radi naređivanja
hitnih zaštitnih mjera ili otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje
ljudi ili imovinu, rješenje u tijeku nadzora može se donijeti i usmeno. Usmeno
se rješenje unosi u zapisnik uz naznaku da će se otpravak pisanog rješenja
izvršiti u roku od osam dana.
Članak
89.
Zaključak
o dozvoli izvršenja rješenja nadzornik je dužan donijeti bez odgađanja, a
najkasnije u roku osam dana, od dana kad je rješenje postalo izvršno.
Troškove
izvršenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti upravnu mjeru.
Članak
90.
Ako nadzornik utvrdi povredu odredaba zakona ili
drugih propisa nad primjenom kojih nadzor obavlja drugo tijelo državne uprave
odnosno njena ovlaštena osoba izvijestit će bez odgađanja nadležno tijelo ili
njenu ovlaštenu osobu.
Članak 91.
Na vođenje postupka u svezi s izricanjem upravnih
mjera propisanih ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Zakona o općem
upravnom postupku.
Članak 92.
O naplaćenoj kazni na mjestu prekršaja nadzornik
izdaje potvrdu.
Ako prekršitelj iz bilo kojeg razloga ne plati kaznu
na mjestu prekršaja, može to učiniti u roku osam dana od dana kad je učinjen
prekršaj.
Ako
osoba koja je učinila prekršaj odbije platiti kaznu na mjestu prekršaja ili ne
plati kaznu u roku od osam dana nadzornik podnosi zahtjev za pokretanje
prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu radi utvrđivanja prekršajne
odgovornosti sukladno ovom Pravilniku i Zakonu o zaštiti prirode.
Uz
zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prilaže se zapisnik o činjenicama
utvrđenim prilikom nadzora i o odbijanju plaćanja kazne na mjestu prekršaja,
odnosno u roku utvrđenom stavkom 3. ovoga članka.
Ako se
strani državljani zateknu u prekršaju provodi se hitan postupak propisan
zakonom.
Članak
93.
Nadzornik
samostalno vodi postupak, obavlja radnje i poduzima mjere za koje je ovlašten.
Nitko
ne smije, koristeći se službenim položajem ili na drugi način, sprječavati ili
ometati nadzornika u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je
ovlašten.
Članak
94.
Nadzornik
je odgovoran:
– ako
propusti poduzeti odnosno odrediti mjere ili radnje koje je po Zakonu i ovom
Pravilniku bio dužan poduzeti odnosno odrediti,
– ako
prekorači ovlasti utvrđene Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom,
– ako
ne podnese zahtjev ili prijavu odnosno ne izvijesti nadležna tijela ili osobe o
utvrđenim nepravilnostima i nedostacima.
Članak
95.
Nadzornik
je dužan voditi očevidnik o obavljenim pregledima i poduzetim mjerama.
Način vođenja
očevidnika propisuje ravnatelj Ustanove.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
96.
Ovlaštena
tijela Ustanove donijet će akte propisane ovim Pravilnikom u roku od devedeset
dana od dana stupanja na snagu Pravilnika.
Ustanova
će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika obaviti
označavanja na području Parka prirode sukladno ovom Pravilniku i elaboratu
označavanja.
Članak 97.
Pravne
i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju gospodarsku i drugu
dopuštenu djelatnost, te vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku
prirode za koje je to propisano, dužni su pribaviti dopuštenje za obavljanje
djelatnosti, te svoju djelatnost i rad uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u
roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 98.
Ovaj
Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
612-07/02-19/0312
Urbroj: 531-01-03-1
Zagreb,
3. lipnja 2003.
Ministar
Božo Kovačević, v. r.