Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave

NN 117/2003 (23.7.2003.), Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave

HRVATSKI SABOR

1638

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

Proglašavam Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14. srp­nja 2003.

Broj: 01-081-03-2601/2
Zagreb, 16. srp­nja 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

Opće odredbe

Članak 1.

 Ovim se Zakonom osniva Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Državna komisija), njezino ustrojstvo i djelokrug.

Osnivanje Državne komisije

Članak 2.

 (1) Državna komisija je državno tijelo koje samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ovim Zakonom i Zakonom o javnoj nabavi.

 (2) Sjedište Državne komisije je u Zagrebu.

 (3) Državna komisija je odgovorna Hrvatskom saboru.

 (4) Državna komisija ima stručnu službu i odjele.

 (5) Na zaposlene u stručnim službama primjenjuju se opći propisi o radu.

 (6) Unutarnje ustrojstvo i način rada Državne komisije uređuju se Statutom. Na Statut suglasnost daje Vlada Republike Hrvatske. Statut se objavljuje u »Narodnim novinama«.

 Članovi Državne komisije

Članak 3.

 (1) Državna komisija se sastoji od pet članova od kojih je jedan predsjednik, a jedan zamjenik predsjednika.

 (2) Predsjednika, zamjenika predsjednika i ostale članove Državne komisije imenuje i razrješuje dužnosti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

 (3) Predsjednik zastupa Državnu komisiju i rukovodi njezinim radom.

Imenovanje i trajanje mandata

Članak 4.

 (1) Članom Državne komisije može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima visoku stručnu spremu, deset godina rad­nog staža u struci, odgovarajuće stručno znanje.

 (2) Za predsjednika Državne komisije imenuje se osoba koja ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit, najmanje šest godina rada kao sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, javni bilježnik ili odvjetnik, odnosno 10 godina na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita.

 (3) Najmanje tri člana Državne komisije moraju biti diplomirani pravnici, od kojih se jedan član imenuje za zamjenika pred­sjednika Državne komisije, a ostali članovi mogu biti diplomirani ekonomisti ili diplomirani inženjeri tehničkih struka. Za člana Državne komisije može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu, 10 godina radnog staža u struci, od toga najmanje tri godine iskustva na poslovima javne nabave.

 (4) Članovi Državne komisije imenuju se na razdoblje od pet godina i mogu biti ponovno imenovani.

Članak 5.

 (1) Za vrijeme obnašanja dužnosti članovi Državne komisije imaju pravo na plaću i ostala materijalna prava sukladno Statutu Državne komisije.

 (2) Članovi Državne komisije ovlašteni su pisati i objavljivati stručne ili znanstvene radove i sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova.

 (3) Članovi Državne komisije ne mogu biti osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost, koje u trgovačkom društvu imaju udio u kapitalu ili poslovni udjel, pravo odlučivanja, glasačka prava, ili su članovi uprave, nadzornih odbora i drugih tijela.

 (4) Članovi komisije imaju pravo na naknadu u visini posljednje plaće isplaćene u mjesecu prije razrješenja, do novog zaposlenja, a najdulje godinu dana od dana prestanka obnašanja dužnosti.

 (5) Članovi Državne komisije svojim ponašanjem ne smiju umanjivati svoj ugled ili ugled Državne komisije te dovoditi u pitanje samostalnost i neovisnost pri donošenju odluka.

 (6) Nije dozvoljen nikakav utjecaj na donošenje odluke Državne komisije, a posebno svaka uporaba javnih ovlasti, sredstava javnog priopćavanja i uopće javnih istupanja radi utjecaja na tijek i ishod postupka pred Državnom komisijom.

Razrješenje dužnosti

Članak 6.

(1) Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti člana Državne komisije prije isteka mandata na prijedlog Vlade Republike Hrvatske ako:

1. razrješenje zahtijeva član,

2. trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti,

3. počini kazneno djelo protiv: Republike Hrvatske, imovine, sigurnosti platnog prometa i poslovanja,

4. povrijedi obvezu čuvanja službene tajne u svezi s obav­ljanjem dužnosti,

5. obavlja službu, poslove ili aktivnosti koji su nespojivi s dužnošću člana Državne komisije,

6. bez opravdanog razloga ne obavlja dužnost člana Državne komisije.

 (2) O postojanju razloga za razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata predsjednik Državne komisije je obvezan izvijestiti predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

 Članu Državne komisije mora se omogućiti da se izjasni Vladi Republike Hrvatske o razlozima razrješenja.

(3) Vlada Republike Hrvatske započet će postupak za utvrđivanje prijedloga za imenovanje predsjednika, zamjenika i članova Državne komisije tri mjeseca prije isteka njihova mandata. Postupak imenovanja završit će se najkasnije mjesec dana prije redovitog isteka mandata predsjednika i članova Državne komisije.

(4) U slučaju prijedloga za prijevremeno razrješenje pred­sjednika ili člana Državne komisije, Vlada Republike Hrvatske će istovremeno s prijedlogom za razrješenje, Hrvatskom saboru dostaviti i prijedlog za imenovanje novog predsjednika, odnosno člana Državne komisije.

Odlučivanje

Članak 7.

(1) Državna komisija donosi rješenja i zaključke u pisanom obliku na sjednici vijeća. Rješenja ili zaključci mogu se objaviti u »Narodnim novinama«, bez podataka o strankama. O tome odluku donosi Državna komisija.

(2) Odluke Državna komisija donosi na sjednicama većinom prisutnih članova. Član Državne komisije ne može biti suzdržan od glasovanja.

(3) Državna komisija može pravovaljano odlučivati ukoliko su sjednici prisutna najmanje tri člana. Sjednici Državne komisije obvezno prisustvuje predsjednik, odnosno u njegovoj odsutnosti njegov zamjenik.

(4) Sjednice Državne komisije nisu javne.

(5) Predsjednik Državne komisije ili član izuzet će se od rada u predmetu u slučaju sukoba interesa, na osobni zahtjev, na zahtjev stranke ili ako postoje druge okolnosti za izuzeće.

(6) O izuzeću predsjednika, odnosno člana Državne komisije, odlučuju članovi na sjednici Državne komisije. Predsjednik ili član Državne komisije nemaju pravo glasa na sjednici koja odlučuje o njihovom izuzeću.

Troškovi žalbenog postupka

Članak 8.

 (1) U žalbenom postupku svaka strana prethodno snosi troškove uzrokovane svojim radnjama.

 (2) Državna komisija rješava o troškovima žalbenog postupka, određuje tko snosi troškove postupka, njihov iznos, kome se i u kojem roku moraju platiti.

 (3) Zahtjev za naknadom troškova postupka mora biti u potpunosti određen, specificiran i dostavljen prije donošenja rješenja.

 (4) U slučaju odustajanja od žalbe ili odbijanja žalbe podnositelj žalbe je dužan naručitelju nadoknaditi sve troškove nastale podnošenjem žalbe.

 (5) U slučaju usvajanja žalbe naručitelj je dužan podnositelju žalbe nadoknaditi troškove prouzročene žalbenim postupkom.

 (6) U slučaju djelomičnog usvajanja žalbe Državna komisija može odlučiti da svaka strana podmiri svoje troškove, troškove žalbenog postupka podijeliti na jednake dijelove ili razmjerno usvajanju žalbe.

 (7) U postupku pred Državnom komisijom podnositelj žalbe, pored upravne pristojbe, plaća i naknadu prema sljedećim vrijednostima nabave:

1. manje od 200.000,00 kuna naknada iznosi 2.000,00 kuna,

2. od 200.000,00 do 2.000.000,00 kuna naknada iznosi 5.000,00 kuna i

3. više od 2.000.000,00 kuna naknada iznosi 7.500,00 kuna.

 Izvješćivanje

Članak 9.

 (1) Državna komisija obvezna je jednom godišnje za prethodnu kalendarsku godinu podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o svom radu i o stanju u području javne nabave u Republici Hrvat­skoj.

 (2) Na zahtjev Hrvatskoga sabora Državna komisija je obvezna izvješće podnijeti i za razdoblje kraće od godine dana.

 (3) Sastavni dio godišnjeg izvješća su analize sa sljedećim podacima:

1. broj zaprimljenih predmeta,

2. broj riješenih predmeta (odbačene, odbijene, osnovane žalbe),

3. broj poništenih postupaka nabave,

4. broj neriješenih predmeta,

5. popis naručitelja koji najčešće krše zakonske odredbe u postupku javne nabave.

 Financiranje

Članak 10.

 (1) Državna komisija se financira iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.

 (2) Prihodi od naknada, koje Državna komisija naplaćuje, prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.

 (3) U državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za zapošljavanje, rad i obrazovanje te ispunjenje tehničkih i drugih uvjeta neophodnih za rad Državne komisije.

 (4) Za obveze Državne komisije odgovara Republika Hrvat­ska.

Odgovornost za štetu

Članak 11.

 Članovi i zaposlenici Državne komisije ne odgovaraju za štetu koja nastane prilikom obavljanja dužnosti, osim u slučaju namjere ili grube nepažnje.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 12.

 (1) Vlada Republike Hrvatske predložit će Hrvatskom saboru predsjednika, zamjenika predsjednika i ostale članove Državne komisije najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 (2) Državna komisija donijet će Statut u roku od 30 dana od dana imenovanja, na koji suglasnost daje Vlada Republike Hrvat­ske.

 (3) Danom davanja suglasnosti Vlade Republike Hrvatske na Statut, Državna komisija preuzet će dio službenika i namještenika Ministarstva financija, Uprave za nabavu, opremu, sredstva za rad, pismohranu, nedovršene predmete, predmete po kojim se vode upravni sporovi, po rješenjima na prigovore i žalbe te drugu dokumentaciju.

 (4) Državna komisija počinje s radom danom davanja suglasnosti Vlade Republike Hrvatske na Statut.

Članak 13.

 Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 330-01/03-01/05
Zagreb, 14. srpnja 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko
Tomčić, v. r.