HRVATSKI SABOR

1650

Na teme­lju članka 28. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94 i 72/94), Hrvatski sabor na sjednici 14. srp­nja 2003., donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA »KORNATI«

I.

Donosi se Prostorni plan Nacionalnog parka »Kornati« (u da­lj­njem tekstu: Plan).

II.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela koji se čuvaju u ministarstvu nadležnom za poslove prostornog uređe­nja i nadležnom Županijskom zavodu za prostorno uređe­nje Šibensko-kninske županije.

Tekstualni dio Plana sadrži:

– Uvodne napomene,

1. Polazišta za izradu plana,

2. Načela i ci­ljevi i zaštite i korište­nja,

3. Obi­lježja i vrijednosti područja,

4. Organizacija i zaštita prostora Nacionalnog parka,

5. Namjena, uređe­nje i korište­nje prostora,

6. Posjećiva­nje,

7. Promet i infrastruktura,

8. Mjere za realizaciju Plana,

9. Pre­gled zona mješovite namjene s iskazom površina,

(granice zona grad­nje grafički prikazi u mjerilu 1:5 000 i katastarske podloge),

10. Odredbe za provođe­nje Prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati«.

Grafički dio Plana sadrži kartografske prikaze:

1. Obi­lježja i vrijednosti područja (u mjerilu 1:25 000),

2. Uvjeti korište­nja i zaštite prostora (u mjerilu 1:25 000),

3. Korište­nje i namjena prostora (u mjerilu: 1:25 000),

4. Organizacija prostora i posjećiva­nja (u mjerilu 1:100 000),

5. Prikaz granica zona mješovite namjene (u katastarskom mjerilu i mjerilu 1:5 000) kao sastavni dio poglav­lja 9. tekstualnog dijela Plana.

III.

Odredbe za provođe­nje Plana sastavni su dio ove Odluke i obja­v­ljuju se u »Narodnim novinama«.

IV.

Danom stupa­nja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donoše­nju Prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati« (»Narodne novine«, br. 2/90).

V.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Na­rodnim novinama«.

Klasa: 350-02/02-02/01
Zagreb, 14. srp­nja 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

OPĆE ODREDBE

1. Prostornim planom Nacionalnog parka »Kornati« (u da­lj­njem tekstu: Plan) obuhvaćeno je područje unutar zakonski određenih granica parka ukupne površine 217,00 km˛, od če­ga 48,15 km˛ kopnene i 168,85 km˛ morske površine.

Plan se teme­lji na analizama sta­nja, ocjeni mogućnosti korište­nja i dozvo­ljenog optereće­nja prostora te određuje uvjete uređe­nja i posjećiva­nja prostora za čitavo područje iz stavka 1. na način koji osigurava racionalno korište­nje i zaštitu kulturnih i prirodnih vrijednosti u cjelini i po pojedinim dijelovima uz obvezu svođe­nja na najma­nju moguću mjeru onih oblika djelatnosti i zahvata u prostoru koji bi mogli nepovo­ljno utjecati na vrijednosti prostora i okoliša.

Koncepcija uređe­nja prostora teme­lji se na potrebama odvija­nja znanstveno-kulturne, odgojno-obrazovne i turističko-
-rekreativne funkcije Nacionalnog parka uz očuva­nje kontinuiteta tradicijskih aktivnosti domicilnog stanovništva koje pridonose zaštiti identiteta i zatečenih vrijednosti prostora.

ZONIRANJE NACIONALNOG PARKA

2. Na području Nacionalnog parka utvrđuju se zone zaštite slijedom po strogosti utvrđenoj ovim Planom:

I. Prirodne zone (otočje i akvatorij),

II. Kulturne zone (zone po­ljoprivrednog pejzaža, etnološke, arheološke i kulturno-povijesne zone i lokaliteti),

III. Zone mješovite namjene (servisno-uslužne zone i zone tradicijske grad­nje-lučice).

U slučajevima kada se određeno područje nalazi u obuhvatu dvaju ili više zona, primje­njuju se odredbe koje vrijede za stroži režim zaštite.

3. Prirodna zona obuhvaća sve otoke te podmorje do granice Nacionalnog parka, izuzevši zone mješovite namjene, kao i kulturne zone koje su određene granicama na grafičkom prilogu u br. 2. u mj. 1:25 000.

4. Zone stroge zaštite unutar prirodnih zona utvrđuju se za područja oko otočića Purara te hridi Klint i Volić, otoka Mrtov­njak, otoka Klobučar te otoka Veliki i Mali Obručan, a prema granicama na grafičkom prilogu br. 2. u mj. 1:25 000.

5. Kulturne zone su dijelovi Nacionalnog parka koje su izrazito antropogenog karaktera te koji svojim estetskim izgledom, tradicijskim djelatnostima u ­njima ili svojom kulturnom vrijed­nošću ili zanim­ljivošću dopu­njuju privlačnost i vrijednost Nacionalnog parka i to:

– zone kultiviranog po­ljoprivrednog krajolika koje se koriste za po­ljoprivredne djelatnosti na tradicijski način,

– etnološki lokaliteti tradicijskih građevinskih sklopova i elemenata,

– arheološke i kulturnopovijesne zone i lokaliteti.

6. Kultivirani po­ljoprivredni krajolik obuhvaća obradive površine-po­lja, intenzivno kultivirane cjeline maslinika i vinograda, uređene ­ljudskim radom i ograđene suhozidnim ogradama.

Zone kultiviranog po­ljoprivrednog krajolika su »po­lja« na otoku Kornatu: Tarac, Trtuša, K­nježak, Poselo, Koritnica, Že­lj­kovci, Čukino, Šipnate, Suha Punta, Statival te po­ljoprivredne površine različitih kultura, uglavnom maslinici na otocima Svršata, Levrnaka, Piškera, Lavsa, Ravni Žakan, Šku­lj i Smokvica.

7. Etnološki lokaliteti obuhvaćaju primjere pučkog gradite­lj­stva (stanovi) očuvanih izvornih oblika tradicijske grad­nje i to: Ježinov stan (otok Levrnaka), Špra­ljin stan (Suha Punta na otoku Kornat) te Turčinov stan (Zmoraš­nja Vala na otoku Ravni Žakan), kao i čitav niz građevina koje oslikavaju pučko gradite­lj­stvo u unutraš­njosti otoka Kornata (npr. u po­lju Knežak, Trtuša, Že­ljkovci i Čukinom po­lju) te izolirane građevine na otocima Kurba Vela, Šku­lj, Gustac i Mana.

Etnološka obi­lježja imaju i djelomično očuvane ruralne grupacije građevina u nase­ljima Smokvica, Lavsa, Krav­ljačica, Vru­lje i Statival kao i pristani u uvalama.

8. Arheološke i kulturnopovijesne zone i lokaliteti:

Ilirske gradine: na lokalitetima Pedinka, Krav­ljak, Stranžica.

Vjerojatna lokacija gradinskog nase­lja na prostranom platou lokacije Toreta iznad po­lja Tarac.

Antički lokaliteti: tragovi pristaništa na Piškeri te lučki uređaji u području Velike Proverse, u uvali Šipnate na otoku Kornatu, ostaci solane te ostaci antičkih građevina i rib­njaka u uvali Bok o Svršate na otoku Svršata.

Sakralne građevine: crkvica Svete Marije (VI. st.), Gospe od Pohođe­nja (XIV. st.) – današ­nja crkva u Tarcu te crkvica Porođe­nja Marijina (XVI. st.) – nase­lje Piškera kao i brojne kapelice na otocima (Smokvica, Priš­njak, Kornat – Opat, Ropotnica, Pivčena, Male Vru­lje...)

Utvrde i profani objekti: tvrđava na brdu Tureta kod po­lja Tarac, ostaci kamene utvrde – mletačkih kaštela na otocima Velika Panitula i Piškera, podmorski ostaci solana u uvali Jaz na otoku Lavsa te ostaci ribarskog nase­lja Piškera kao i ostaci malog pastirskog nase­lja u području po­lja Trtuša.

9. Servisno-uslužne zone nalaze se na mjestima glavnih prekrcajnih točaka za prihvat posjetite­lja koje su ujedno i glavni ulazi u Nacionalni park:

– prostor marina »Piškera« na Velikoj Panituli,

– uvala Južna vala na otoku Ravni Žakan,

– zona Vru­lje (sadaš­nji »Lavčević« centar).

Servisno-uslužne zone su također i zone glavnih ulaza na područje Nacionalnog parka te sadrže privez plovila, ugostite­lj­ske, informativne, prodajne i druge usluge posjetite­ljima parka sa sanitarnim prostorijama i prostorijama za privremeni-interventni smještaj osob­lja, sve u postojećim građevinama s mogućnošću rekonstrukcije i prošire­nja tlocrta do 10% od površine postojeće­g.

10. Zone tradicijske grad­nje (lučice) u uvalama tvori površina više građevina i ­njezini izdvojeni dijelovi u uvali. Zonu tvore pojedinačne građevine, sklopovi ili skupine gospodarskih i pomoćnih građevina, odnosno građevinski sklop vlasnika nekretnina na otoku, a u funkciji obav­lja­nja po­ljoprivrednih djelatnosti i ribare­nja te privremenog smještaja vlasnika posjeda, uređenih i korištenih na tradicionalan način. Zonu tvori i zajednički prostor, odnosno uređena obala – pristan (mol).

Zone tradicijske grad­nje (lučice) u uvalama su s­ljedeće: Stiniva, Statival, uvala Samica, Lupeška, Suha Punta/Tomasovac, Pod Biža­nj, Šipnate, Lučica, Krav­ljačica, Striž­nja, Male Vru­lje, Vru­lje, Koritnica – Gujak, Ropotnica, Koromačna i uvala Opat na otoku Kornatu te na otocima Levrnaka, Piškera, Lavsa, Ravni Žakan (Zmoraš­nja Vala) i Smokvica.

11. Prema položaju i strukturi građevnih sklopova te ­njihovom položaju unutar uvale, zone tradicijske grad­nje su:

a) Zone cjelovitih skupina građevina-građevnih sklopova u uvalama: Statival, Lupeška, Suha Punta/Tomasovac, Šipnate, Lučica, Krav­ljačica, Striž­nja, Male Vru­lje, Vru­lje, Koritnica – Gujak, Ropotnica, Koromačna i uvala Opat na otoku Kornatu te na otocima Piškera, Lavsa, Ravni Žakan (Zmoraš­nja Vala) i Smokvica.

b) Izdvojene zone ma­njih skupina građevina i pojedinačni građevinski sklopovi u uvalama: Stiniva, Samica, Podbiža­nj, Vru­lje (lokacija na sjevero-zapadnom dijelu uvale) na otoku Kornatu, te na otocima Levernaki-Ježinov stan, Smokvici (uvala Vodena) i Svršati (zapadna uvala).

Unutar zona cjelovitih skupina građevina zadržavaju se postojeće građevine u nizu i to: unutar zona Statival, Lupeška, Suha Punta, Krav­ljačica, Lučica, Vru­lje, Koromačna, Smokvica, i Lavsa i ne mogu se formirati novi.

Građevnim sklopovima izvan zona u uvalama smatraju se i etnološki lokaliteti u unutraš­njosti otoka te izolirane građevine na otocima Kurba Vela, Šku­lj, Gustac i Mana iz članka 7., ovih odredbi.

12. Granice zona mješovite namjene (servisno-uslužne zone i zone tradicijske grad­nje (lučice) u uvalama) iz članka 9., 10. i 11. ovih odredbi određene su u kartografskom prikazu br. 5 na katastarskim planovima u mjerilu 1:2 904 i na topografskim karatama u mjerilu 1:5 000.

NAMJENA, KORIŠTENJE I POSJEĆIVANJE PROSTORA

13. Nacionalni park se posjećuje plovilom do prekrcajno-receptivnih mjesta u zonama servisno-uslužne namjene iz članka 9. ovih odredbi te da­lje organiziranim obilaskom plovilom Uprave Nacionalnog parka s pristaja­njem u uvalama-lučicama gdje se da­lje nastav­lja obilazak kopnenog dijela utvrđenim putovima.

Izvan područja Nacionalnog parka glavni prijemno-receptivni centar je u Murteru i na otoku Žutu (Pinizel i sadaš­nja marina).

Planom su utvrđena mjesta ulaska plovila i linije kreta­nja sezonskih turističkih plovila akvatorijem parka do prekrcajnih točaka-pristaništa i privezišta.

Kreta­nje, mjesta i uvjeti pristaja­nja, priveza i sidre­nja individualnih posjetite­lja-nautičara u akvatoriju Nacionalnog parka određuju se Pravilnikom o unutar­njem redu.

14. U sustavu pomorskog prometa parkom određuju se postojeće građevine:

– marina Piškera, pristaništa i privezišta na lokacijama Ravni Žakan i Vru­lje za individualne nautičare i pristaja­nje većih plovila za prijevoz organiziranih posjetite­lja,

– privezišta i pristan u zonama tradicijske grad­nje (lučice – »porati« iz članka 10. i 11.) za plovila vlasnika posjeda i ma­nja plovila organiziranih obilazaka.

Pristani u servisno-uslužnim zonama kao i u zonama tradicijske grad­nje-lučicama su ujedno i građevine za interventni privez plovila nautičara u slučaju havarije.

Za prihvat organiziranih skupina posjetite­lja određuju se lokaliteti na Velikoj Panituli (marina – Piškera – glavni receptivni centar), Ravnom Žaknu (Južna vala) i u uvali Vru­lje u kojima se nalaze prijemno-informativne, uslužne i servisne funkcije te uređeni komunikacijski plato uz pristaništa za privez izletničkih brodova.

Sidrišta u uvalama su privremena i koriste se za privez individualnih posjetite­lja-nautičara uz dozvolu JU NP Kornati do provedbe potpunog organiziranog prijevoza posjetite­lja na lokacije posjećiva­nja.

15. U zonama tradicijske grad­nje građevine koje se primarno koriste za privremeni-sezonski smještaj i za potrebe obav­lja­nja aktivnosti vlasnika posjeda, mogu se u sklopu gospodarskih objekata i va­njskog prostora pripadajuće parcele pružati ugosti­te­lj­ske i druge usluge kao komplementarnu djelatnost u obite­lji u skladu s Pravilnikom o unutar­njem radu.

16. Pristup obali dozvo­ljen je samo na mjestima utvrđenim ovim planom i namije­njenim za pristane, kupa­nje i druge aktivnosti uz more. Pri uređiva­nju pristupa obali kao i na mjestima za kupa­nje ne mogu se vršiti nikakve građevinske intervencije i nije dozvo­ljeno betonira­nje pristupa i obale.

Lokacije i način korište­nja prostora za kupa­nje i ro­nje­nje određuje se Pravilnikom o unutar­njem redu.

17. Pristup značajnijim vidikovcima predviđen je pješačkim stazama prirodno odabranim najpovo­ljnijom konfiguracijom. Uređe­nje ovih staza moguće je samo zatečenim prirodnim materijalom te se isk­ljučuje unoše­nje bilo kakvih novih građevinskih materijala i konstrukcija.

Značajni vidikovci na području parka su:

Metlina (237), Veli vrh (212), Opat (109), Smokvi­njak (98) i Toreta (60), na Kornatu, te Kota (77) na Mani, Kota (113) na Piškeri, Veli vrh (111) na Lavsi, Litni vrh (82) na Smokvici, Vrh Žakna (36) na Ravnom Žaknu, Vrh Šku­lj (145) na otoku Šku­lju te Veli vrh (117) na otoku Levrnaka.

18. Na cijelom području Nacionalnog parka zabra­njen je privredni ribolov.

Pravilnikom o unutar­njem redu određene su mogućnosti ribolova, mjesta i uvjeti rekreacijskog ribolova pod kontrolom i uz dozvolu JU NP Kornati.

Na području Nacionalnog parka dozvo­ljeni su tradicijsko stočarstvo i po­ljoprivreda, ali bez primjene intenzivnog načina obrade, bez primjene kemijskih sredstava i agrotehničkih mjera koje bi unijele veće promjene u sliku pejzaža i u ekosustav.

Sve vrijedne po­ljoprivredne površine, voć­njaci i maslinici moraju se očuvati i ne mogu se prenamijeniti.

UVJETI GRAĐENJA S MJERAMA ZAŠTITE I UREĐIVANJA PROSTORA

19. Na području Nacionalnog parka ne dozvo­ljavaju se aktiv­nosti kojima bi se mogao narušiti prirodni izgled i prirodne vrijednosti prostora.

Sve dozvo­ljene građevinske zahvate treba izvoditi u najma­njem i najnužnijem opse­gu i korište­njem prirodnih materijala te tako da neposredna okolica ne pokazuje tragove zahvata (pristani za brodice u kamenu, staze i putovi i najnužniji objekti infrastrukturnog oprema­nja).

Na području Nacionalnog parka (osim u zonama mješovite namjene i zonama kultiviranog po­ljoprivrednog krajolika), potrebno je održavati bi­ljni pokrov u stadiju kame­njarskog paš­njaka i to na tradicionalni način: ispašom, uzdržava­njem i drugim oblicima djelova­nja u skladu s Pravilnikom o unutar­njem redu.

20. Uređe­nje zona mješovite namjene mora osigurati čuva­nje ili stvara­nje izgleda tradicijskih skupina građevina uk­ljučivši i očuva­nje kultiviranih dijelova prostora oko građevina te kopna i mora u uvalama.

Ozele­njava­nje na području Nacionalnog parka koje se provodi isk­ljučivo unutar zona mješovite namjene, dozvo­ljeno je samo autohtonim bi­ljnim vrstama i uz dopušte­nje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva.

21. Na području Nacionalnog parka dozvo­ljena je rekonstrukcija i dograd­nja postojećih te interpolirana izgrad­nja novih građevina unutar zona mješovite namjene koje su nužne za obav­lja­nje teme­ljne djelatnosti javne ustanove NP Kornati, odnosno obav­lja­nje djelatnosti vlasnika nekretnina koje su dozvo­ljene u Nacionalnom parku.

Prostor za smještaj građevine – građevinskog sklopa, koncipiran kao građevinski sklop s pripadajućim va­njskim prostorom, unutar zone mješovite namjene je: postojeća parcela ili dio postojeće parcele koja pripada posjedu, a koji je određen u grafičkom prikazu br. 5 ovog plana na katastarskoj podlozi.

Unutar tih zona mješovite namjene ne mogu se formirati nove parcele u svrhu određe­nja građevinskih čestica za postojeće građevine ili za građe­nje novih građevina.

22. Unutar servisno-uslužnih zona moguća je dograd­nja i rekonstrukcija postojećih građevina koja će oblikovati posjetite­lj­sko-uslužni i servisni sklop sa sadržajima iz članka 9. te uređe­nje obale i pristana za izletnička plovila (4 veća i 10-ak ma­njih brodova), servisna plovila i plovila nadzorne službe.

23. Unutar zona tradicijske grad­nje – lučicama iz članka 10., odnosno 11.a, moguće je vrše­nje zahvata održava­nja, rekonstrukcije i dograd­nje postojećih starih građevina te interpolirana izgrad­nja novih građevina.

Unutar zona iz članka 11.b) dozvo­ljena je rekonstrukcija i dograd­nja postojeće građevine ili građevinskog sklopa u skladu s člankom 25., 26. i 27. ovih odredbi.

Zahvati iz ovoga članka mogu se vršiti i u gospodarskoj funkciji održava­nja posjeda i obav­lja­nja djelatnosti koje su dozvo­ljene u Nacionalnom parku u skladu s odredbama članka 25., 26. i 27. ovih odredbi.

24. Obalni dio u uvalama i zonama mješovite namjene tvori javni prostor – pomorsko dobro i namije­njen je korište­nju za potrebe NP i za posjećiva­nje, a u zonama tradicijske grad­nje – lučicama i za zajedničko korište­nje vlasnika posjeda.

U uvalama sa zonama tradicijske grad­nje – lučicama uređuju se i koriste postojeći pristani za pristaja­nje 2 – 3 ma­nja izletnička plovila Nacionalnog parka, za plovila nadzorne službe i servisa te za plovila vlasnika posjeda.

U Nacionalnom parku ne mogu se graditi novi pristani, a mogu se rekonstruirati, poprav­ljati i održavati samo postojeći pristani (molovi) za što je nadležna Uprava NP prema uvjetima Uprave za zaštitu prirode Ministarstva.

25. Građevine ili građevinski sklopovi koji se izgrađuju/rekonstruiraju unutar zona tradicijske grad­nje iz članka 10. i 11. mogu se projektirati kao gospodarski prostor s pomoćnim prostorijama i dijelom za privremeni smještaj vlasnika unutar s­ljedećih dozvo­ljenih veličina i namjena prostorija:

– viševrijedni stambeni prostor veličine 20 – 30 m˛,

– prostor za spava­nje članova proširenog kućanstva veličina od 10 – 15 m˛. Za iznimno velike posjede može se planirati nešto više prostora (do 20 m˛),

– sanitarni prostori (WC, kupaonica) veličine približno 5 – 8 m˛ mogu se izvesti u zglobu između matičnog i prostora za prošireno kućanstvo,

– magazin, treba planirati od dva dijela, jednog (ma­nje­g) namije­njenog privremenom pohra­njiva­nju po­ljoprivrednih pro­izvo­da te drugih namirnica i drugog (veće­g) namije­njenog skladište­nju i čuva­nju po­ljoprivrednih i stočarskih alata, gnojiva, plinskih boca, goriva, mreža i ribarskog pribora. Veličina može biti ukupno 15–20 m˛,

– cisterna za kišnicu veličine 20 – 40 mł,

– natkriveni va­njski prostor za ­ljetnu kuhi­nju (og­njište, krušna peć i sl.) veličine 6 – 10 m˛.

Ukupna površina građevine ili građevinskog sklopa iz stavka 1. ovoga članka može biti najviše 65 m˛ zatvorenog prostora i 50% od te površine natkrivenog prostora i to na jednoj postojećoj parceli ili dijelu postojeće parcele koja se nalazi unutar zona tradicijske grad­nje.

26. Određuju se s­ljedeće obveze o načinu grad­nje, gabaritima i korište­nju materijala koje treba poštovati prilikom izrade idejnih rješe­nja za građevine koje se mogu rekonstruirati ili graditi u zonama tradicijske grad­nje:

Svaka građevina koja prelazi osnovnu površinu od 40 m˛ mora se nužno projektirati kao kompozicija – sklop ma­njih volumena od kojih najveći ne bi smio prelaziti va­njske dimenzije od 5x8 m.

Visina građevina je jednoetažna s mogućnošću nadozida za potkrov­lje u visini do 0,8 m, a potkrovna etaža može se u tradiciji monovolumena koristiti i kao galerijski prostor.

Krov građevine je u pravilu dvostrešni.

Na osnovni volumen kuće moguće je pridodati ma­nje jednostrešne elemente ili elemente s ravnim krovom (taracom). Krovna konstrukcija mora biti drvena s pokrovom isk­ljučivo i jedino od kupa kanalica. Ravni krovovi mogu se izvoditi isk­ljučivo zaglađiva­njem betonske površine.

Stubište za potkrov­lje izvodi se unutar kuće, a ako se izvodi izvana, mora završiti na ravnom krovu cisterne ili magazina preko koje­ga se može ući u potkrov­lje. Na kornatskoj se kući ne smiju projektirati i izvoditi balkoni, lođe, tzv. francuski prozori, kosi krovni prozori i luminariji na krovu.

Svi kućni otvori, prozori i vrata, moraju biti pravokutnog oblika izvedeni u tradicijskim proporcijama i materijalima te s tradicijskom opremom i tradicijskim baštardelama.

Materijali za izgrad­nju kornatske gospodarske kuće trebaju biti isk­ljučivo prirodnog podrijetla. Zidovi se moraju graditi od pritesanog kamena s bogatom spojnicom, izdašno ispu­njenom mortom.

Za va­njske površine može se upotrijebiti kameno poploče­nje u raznim kombinacijama sa zaglađenim betonom. Za va­njska poploče­nja zabra­njena je upotreba keramike ili terakote.

Zabra­njuje se grad­nja s upotrebom nadsvođenih elemenata, lukova, arkada i sl.

Cisterne i druge prateće objekte nužno je obložiti kamenom na isti način na koji je sagrađeno proče­lje kuće.

Uvjete oblikova­nja prilikom projektira­nja odredit će nadležna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine u sklopu dokumentacije – stručne podloge za lokacijsku dozvolu.

Opse­g rekonstrukcije i građe­nja građevina mora biti uskla­đen s neposrednom okolinom i susjednim građevinama čiji se visinski gabariti moraju poštovati.

27. Uvjeti za oblikova­nje građevina ili sklopova iz članka 10., 11. i 25. određeni su u odnosu na strukturu takve zone ili lokaliteta.

Prostor koji neposredno pripada građevini/sklopu mora se odrediti i oblikovati kao sastavni dio kultivirane cjeline tako da ne zahtijeva ukla­nja­nje postojećih nasada i ne zahvaća uređene po­ljoprivredne površine te da se ne oštećuju ili ukla­njaju tradicijske suhozide ograde.

U slučaju kada zonu tvore više parcela/dijelova posjeda s odvojenim slobodnostojećim građevinama, razmaci između novih građevina ili dograd­nje postojećih na jednoj parceli u odnosu na građevine na susjednoj parceli moraju biti takovi da ne ometaju funkcije tih građevina, a najma­nje 5 m, odnosno najma­nje 2 m od granice susjedne parcele.

Kompozicija sklopa mora biti usklađena volumenima i visinom tako da čini skladnu kompoziciju cjeline zone i u odnosu na okolni prostor, bez arhitektonskih naglasaka.

Kada građevine tvore niz iz članka 11. ovih odredbi, dograd­nja, rekonstrukcija ili interpolacija, odnosno dovrše­nje niza mora biti tako projektirano da uvažava postojeću građevinsku i re­gulacijsku liniju, a površina koja pripada građevini formira se kao parcela u nizu pri čemu izgrađenost može biti i do 100% ako je postojeći niz već tako izgrađen.

Izvan postojećih nizova ne mogu se formirati novi, odnosno mogu se dovršiti postojeći nizovi unutar­njom interpolacijom, odnosno produže­njem niza ako su postojeće parcele tako određene što se odnosi na niz u zoni Vru­lje.

Uda­ljenost građevine od granice parcele prema obali mora se odrediti tako da omogućava obav­lja­nje poslova, smještaj plovila na suhom i ne može biti ma­nja od 5 m.

Prostor u zoni grad­nje između parcele vlasnika posjeda i obale mora biti javni prostor uređen prirodnim materijalom, a pristupi od okućnice do obale i drugih površina između građevina u građevnom sklopu moraju biti u prirodnom materijalu bez betonira­nja i slijediti prirodnu konfiguraciju.

Ograde okućnica ili parcela odnosno dijelova parcela u zoni tradicijske grad­nje mogu biti u suhozidu, izvedene na tradicionalan način.

Svaka građevina mora biti položena na prirodnu konfiguraciju terena i arhitektonski oblikovana tako da volumenom svladava visinske razlike bez potpornih zidova.

Sve tehničke građevine (vodospreme, plinske stanice i sl.) moraju biti kvalitetno oblikovane i adekvatno uklop­ljene u sklop te locirane sa straž­nje strane, gledano od mora.

Natkriveni otvoreni prostor građevine ili građevinskog sklopa iz članka 25. stavka 2. mora biti drvena konstrukcija – pergola obrasla lozom ili bi­ljkom primjerenom tradiciji, a terase mogu biti popločene prirodnim kamenom na prirodnoj podlozi bez betonira­nja.

28. Izvan zona tradicijske grad­nje dozvo­ljena je izgrad­nja jedne male pomoćne gospodarske građevine za skla­nja­nje ­ljudi i stoke te sprema­nje alata do maksimalne veličine od ukupno 15 m˛ zatvorenog i natkrivenog prostora i to u unutraš­njosti otoka, na aktivno korištenom posjedu minimalne veličine 10 ha (20 ovaca) za paš­njake odnosno 0,3 ha za vinograde i maslinike.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka mogu se vršiti sljedeći zahvati:

– rekonstruirati i obnoviti postojeći stari objekti tradicijske grad­nje na izdvojenim lokalitetima u unutraš­njosti otoka iz članka 7. ovih odredbi,

– izgraditi objekti na mjestima gdje se službenim dokumentima (zem­ljišnim k­njigama) dokaže postoja­nje starog objekta.

Rekonstrukcija, obnova i izgrad­nja objekata iz stavka 2. ovoga članka može se vršiti točno na površini i u gabaritima postojećih objekata uz uvjete oblikova­nja određene u člancima 25. i 26. ovih odredbi, a koji se mogu primijeniti na takvu građevinu.

29. Starim postojećim objektima iz članka 22. i 23. te članka 11. stavak 3. i članka 28. stavak 2. ovih odredbi smatraju se le­galno izgrađeni objekti.

Postojeće građevine koje su građene poslije 15. ve­ljače 1968. bez građevne ili druge odgovarajuće dozvole mogu se le­galizirati ako svojim smještajem u prostoru te drugim elementima uređe­nja prostora zadovo­ljavaju ili ako rekonstrukcijom mogu zadovo­ljiti uvjete određene ovim Planom, važećim zakonima i propisima.

Postojećim građevinama iz stavka 2. ovoga članka smatraju se građevine zatečene na dan donoše­nja ovog Plana.

30. Opskrba energijom za građevine Nacionalnog parka rješava se primjenom naftnog plina (propan-butan), a moguća je izgrad­nja plinske zidne stanice obložene kamenom, kapaciteta 4+4 do 20+20 boca ovisno o potrebama za energijom.

U svim zonama mješovite namjene Planom je predviđena mogućnost primjene sunčanih kolektora u kombinaciji s rezervoarima tople vode smještenih na skrivenoj strani u odnosu na vizure s prostora posjećiva­nja.

Planom se potiče eksperimentalna primjena fotonaponskih stanica za proizvod­nju električne energije, odnosno izgrad­nja uređaja na jednom od servisno-uslužnih lokaliteta.

Za napaja­nje uređaja kojima je neophodna električna energija mogu se koristiti akumulatorske i solarne baterije, a iznimno je dozvo­ljena primjena i dizel-električnih agre­gata za koje je obvezno izgraditi poseban prostor koji mora biti akustički izoliran tako da se zagađe­nje bukom svede na minimum kao i nepropusno spremište za prikup­lja­nje ostataka u­lja i goriva te ga odvoziti na otpad izvan parka u organizaciji Javne ustanove.

31. Vodoopskrba lokacija u Nacionalnom parku se planira na način da se autonomno rješava svaki korisnik za sebe i to prvenstveno dopremom vode brodovima u rezervoare/cisterne koje će biti usklađene visinski i po kapacitetima ovisno o potrebama korisnika i o karakteristikama lokacije.

32. Evakuacija otpadnih voda rješava se autonomno u septičke jame koje moraju zadovo­ljavati sve sanitarno-tehničke uvjete, a locira­nje tih jama mora biti na mjestima gdje je moguća evakuacija otpadnih voda iz tih jama ispumpava­njem i deponira­njem u servisni brod koji transportira otpadne vode do izgrađenih uređaja za pročišćava­nje voda iz kojih se ispušta pročišćena voda u more.

Ukoliko nije moguće izgraditi autonomne septičke jame, potrebno je izgraditi sustav kolektora koji odvodi otpadne vode do zajedničkih septičkih jama koje se lociraju u blizini obale gdje je osigurana evakuacija tih voda pomoću specijalnog servisnog broda.

33. U zonama mješovite namjene određuje se odlaga­nje otpada u kontejnere i odvoz otpada specijalnim servisnim brodovima te konačno deponira­nje na uređeno odlagalište otpada izvan granica Nacionalnog parka.

Trajno odlaga­nje otpada iz Nacionalnog parka rješava se na županijskoj razini u surad­nji s općinom Murter.

34. Telekomunikacijski promet unutar Nacionalnog parka »Kornati« obav­lja se putem mobilne telefonije za što se koriste sve postojeće instalacije GSM mreže u servisno-uslužnoj zoni marine Piškera i repetitor na lokaciji Metlina.

MJERE ZA PROVOĐENJE PLANA

35. Za zahvate u prostoru unutar zona iz članka 21., 22., 23., 24. i u slučajevima iz članka 28. i 29., a prema odredbama iz članka 25., 26. i 27. ovih odredbi i koji se odnose na rekonstrukciju i dograd­nju postojećih i izgrad­nju novih građevina te uređe­nje i korište­nje pripadajuće­g okolnog prostora, obvezna je izrada stručne podloge za lokacijsku dozvolu koja obuhvaća parcelu – dio posjeda u zonama iz članka 9., 10. i 11., odnosno posjed iz članka 28. ovih odredbi.

Stručna podloga iz ovog članka sadrži idejno urbanističko-
-arhitektonsko rješe­nje građevine ili sklopa građevina s načinom uređe­nja i korište­nja prostora parcele-posjeda te prikaz odnosa prema susjednoj građevini i parceli kao i odnos prema postojećim nasadima, tradicijskim gradite­ljskim elementima i obalnom prostoru.

Stručna podloga i idejno rješe­nje za građevine u nizu iz članka 11. stavak 2. ovih odredbi mora obuhvatiti cijeli niz te odrediti re­gulacijsku i građevinsku liniju i visinske odnose prema susjednim objektima.

36. Stručna podloga za izdava­nje lokacijske dozvole mora predočiti analize i dokaze o poštiva­nju prirodnih, kulturnopovijesnih i etnoloških vrijednosti koje se ne bi smjele narušiti, kao i analizu utjecaja građevina i djelatnosti na okoliš osobito s gledišta optereće­nja i mogućih ne­gativnih utjecaja na kvalitetu mora.

U sklopu stručne podloge obvezno je ishoditi posebne uvjete uređe­nja i oblikova­nja prostora i građevine, deta­ljne konzervator­ske smjernice koje će utvrditi nadležna Uprava za zaštitu prirode i Uprava za zaštitu kulturne baštine te uvjete zaštite prirode, odnosno zaštite okoliša koje će utvrditi uprava za zaštitu prirode, odnosno uprava za zaštitu okoliša MZOPU.

Konzervatorske i druge smjernice i uvjete uređe­nja i korište­nja prostora moguće je izraditi za cijelo područje Nacionalnog parka ili pojedinu zonu a do izrade takve podloge uvjeti se utvrđuju za svaku parcelu posebno.

Stručna podloga mora utvrditi sta­nje izgrađenosti prostora te uvjete uklapa­nja postojećih građevina iz članka 29. ovih odredbi, a mora biti izgrađena na ažurnoj geodetsko-katastarskoj podlozi sa snimkom postojeće­g sta­nja građevina, uređenosti prostora, nasada i uređaja uz podatke o posjedu i vlasništvu.

37. Svi radovi na području parka moraju biti koordinirani s gledišta usklađe­nja funkcija i zaštite prostora, a interesi domicilnog stanovništva mogu se ostvariti samo u skladu s ci­ljevima zaštite prirodne i kulturne baštine.

Arheološka iskapa­nja u zoni teme­ljnog fenomena ne smiju oštetiti niti narušiti prirodne vrijednosti.

38. S ci­ljem cjelovitog gospodare­nja područjem i unapređe­nja sta­nja u prostoru te zaštite vrijednosti prostora NP određuju se s­ljedeće mjere i aktivnosti:

• Kontinuirano praće­nje i izrada Programa unapređe­nja sta­nja u prostoru u odnosu na:

a) sanaciju izgrađenih građevina koje ne zadovo­ljavaju uvjete tradicijske grad­nje a koje propisuje ovaj Plan,

b) dostupnost posjeda održava­njem putova, obnovom i sanacijom obale i pristana,

c) potporu tradicijskom po­ljodjelstvu i stočarstvu uz provođe­nje mjera za očuva­nje i obnovu površina i građevina (maslinici, obrađena po­lja, uređeni voć­njaci, okućnice, suhozidi, štale i skloništa za ovce),

– dostupnost posjeda (uređe­nje puteva i staza, obnova suhozida, sanacija molića),

– potpora tradicijskim po­ljodjelskim aktivnostima. Uređeni maslinici, obrađena po­lja, uređeni voć­njaci, okućnice i štale,

– potpora tradicijskom stočarstvu (poticaj uzgoju magaraca, mula i mazgi, obnova stanova za ovce, obnova proizvod­nje domaće­g sira),

– potpora očuva­nja starih ribarskih vještina, plovila i opreme kao kulturni i edukacijski doprinos zaštiti prostora (poticaji izgrad­nji tradicijskog brodov­lja, oslobađa­nje vlasnika kornatskih brodova od poreza na športsko-rekreacijska plovila, te od poreza na nabavku brodskih motora),

– uteme­lje­nje otočne sred­nje škole za tradicijsko po­ljodjelstvo, stočarstvo, ribarstvo, pomorske i brodogradite­ljske vještine i druge stare zanate, obavezna dodjela jedne stipendije svakoj novoj generaciji za školova­nje u profilu zaštitarske struke i komplementarnim zanima­njima,

d) potporu uzgoju tradicijskih vrsta stoke te očuva­nju starih ribarskih vještina, plovila i opreme kao kulturni i edukacijski doprinos zaštiti tradicije i vrijednosti prostora,

e) očuva­nje krajolika onako kako je zatečen u momentu proglaše­nja,

f) sta­nje okoliša, a posebno čistoće mora u nase­ljenim uvalama i lokalitetima sidrišta kako bi se ustanovio utjecaj uporabe prostora na podmorje te odredile odgovarajuće mjere.

• Izrada i provedba Programa unaprjeđe­nja pruža­nja usluga posjećiva­nja za cjelokupno područje Nacionalnog parka te Plana zaštite od požara i plana intervencija u slučaju nezgoda (JU NP Kornati).

• Izrada studije za svaku zonu tradicijske grad­nje, odnosno uvalu za koju se utvrdi potreba usklađe­nja interesa korisnika prostora deta­ljnija analiza sta­nja u prostoru i deta­ljnija razrada uvjeta korište­nja i zaštite prostora i okoliša pri čemu se ne mogu mije­njati planske mjere i odredbe ovoga Plana.

O opravdanosti izrade takve studije odlučit će i izradu koordinirati Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređe­nja.

• Izrada konzervatorske dokumentacije za područje Nacionalnog parka koji obuhvaća s­ljedeće:

a) ažurira­nje podataka, popis i vrednova­nje objekata, lokaliteta, cjelina, područja povijesno-kulturne vrijednosti po vrstama i kronologiji s naznakom pravne zaštite,

b) izradu arhitektonsko-pejzažne studije (ekspoziciju cjelina, lokaliteta i objekata u krajoliku; s evidentira­njem de­gradacijskih procesa),

c) izradu preporuke za korište­nje prostora, zaštitu ekspozicija objekata, lokaliteta i cjelina,

d) istraživa­nje i znanstvenu obradu nedovo­ljno istraženih područja,

e) stup­njeva­nje atraktivnosti spomeničkih vrijednosti (s turističkih i uporabnih aspekata, uz prijedloge moguće namjene).

• Osniva­nje edukativno-obrazovnog centra (buduća Prezentacijska recepcija Uprave Nacionalnog parka) u kojoj će se do uspostave te recepcije odvijati izobrazba djece putem posebnih predmeta, radionica i sl., kako bi se podigla svijest domaće­g stanovništva o potrebi zaštite ovog prostora, a naročito o potrebi obnove tradicijskog načina korište­nja ovog prostora.

• Provođe­nje mjera zaštite endemskih i ugroženih vrsta prema Strate­giji zaštite bioraznolikosti – Akcijskom planu zaštite mora: mjere zaštite morskih cvjetnica, ugroženih vrsta riba, rakova, glavonožaca i drugih.

• Uspostava sustava kontinuiranog praće­nja sta­nja, da­lj­njih istraživa­nja i kartira­nja prirodnih sastavnica parka u skladu s Akcijskim planom zaštite biološke raznolikosti i posebnim programima institucija nadležnih za zaštitu prirode kao i znanstvenih institucija:

a) da­lj­nje istraživa­nje i kartira­nje staništa flore i faune kopnenog prostora,

b) praće­nje sta­nja i da­lj­nje istraživa­nje podmorja, posebno bentoskih organizama i ­njihovih staništa,

c) geološka i hidrogeološka istraživa­nja.

Provodit će se da­lj­nja surad­nja s vlasnicima posjeda u odnosu na obav­lja­nje djelatnosti, čuva­nje prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara te sudjelova­nje u sustavu posjećiva­nja.

Nosite­lji aktivnosti iz ovoga članka ovisno o nadležnosti su: Javna ustanova Nacionalni park Kornati, Upravno vijeće, znanstveno-stručni savjet, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređe­nja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, Ministarstvo turizma i Ministarstvo po­ljoprivrede i šumarstva.

39. Nadzor nad provođe­njem i izvršava­njem ovoga Plana obav­ljat će Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređe­nja, Ministarstvo kulture i Uprava Nacionalnog parka Kornati.