1663
Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi
Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000 i 117/2001), Vlada
Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. srpnja 2003. godine donijela
1. Vlada Republike Hrvatske donosi Nacionalnu
šumarsku politiku i strategiju, u tekstu koji je sastavni dio ovoga Zaključka.
2. Ovaj Zaključak i Nacionalna šumarska politika
i strategija objavit će se u »Narodnim novinama«.
Klasa: 321-01/03-03/01
Urbroj: 5030116-03-1
Zagreb, 17. srpnja 2003.
Predsjednik
Ivica Račan, v. r.
1. UVOD
Šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju
gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, te imaju znatan utjecaj na kakvoću
života. Republika Hrvatska je obdarena velikom raznolikošću staništa (Jadransko
more, pretplaninska područja i Panonska nizina) i s preko 60 različitih šumskih
zajednica. Naše su šume međunarodno priznate zbog činjenice da je 95% šumskog
područja prirodnog sastava, a također i zbog velike raznolikosti biljnih i
životinjskih vrsta, što je rezultat šumarske tradicije koja je stara više od
150 godina.
Površina šuma i šumskih
zemljišta je sljedeća:
–
šumom obrasle površine 2,078,289 ha
–
neobraslo šumsko zemljište 345,952 ha
–
neplodno šumsko zemljište 61,370 ha
Ukupno 2,485,611 ha
Šume u Republici
Hrvatskoj pokrivaju 2.5 milijuna ha ili otprilike 43.5% kopnene površine. Od
ukupne površine, država je vlasnik 2,024,474 ha (81%) šuma i šumskog zemljišta
dok je 461,137 ha (19%) u privatnom vlasništvu. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb
gospodari državnim šumama (1,991,537 ha) dok manjim područjima (32,937 ha)
gospodare drugi pravni subjekti.
Prema podacima Osnove
područja iz 1996 godine otprilike 59% šuma otpada na sjemenjače, oko 24% su
panjače, a ostatak se može smatrati degradacijskim oblicima: makijama,
garizima, šikarama, itd. Otprilike 71% sjemenjača su uglavnom jednodobne šume
(visoke regularne šume) i 29% raznodobne (preborne) šume.
Bjelogorične šume
prevladavaju na 85% šumskog područja, dok crnogorične šume zauzimaju 15%
područja. Glavne vrste drveća su bukva (36%), hrast lužnjak (14%), hrast
kitnjak (10%), obični grab (8%), poljski jasen (3%), ostale tvrde bjelogorične
vrste (11%), meke bjelogorice (4%), jela i smreka (11%), bor (2%) i druge
crnogorične vrste (1%).
Gotovo 86% ukupne drvne
zalihe, procijenjene na 324,256 milijuna m3,
u vlasništvu je države i njima gospodare Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, dok s 2%
drvne zalihe gospodare drugi pravni subjekti. Privatne šume čine oko 12% drvne
zalihe.
Ukupni godišnji prirast
iznosi 9,6 milijuna m3,
a etat je 5,3 milijuna m3.
U državnim šumama godišnji prirast je 8.1 milijuna m3, a prosječni dopušteni etat je 4.9
milijuna m3.
Proizvodnja je postupno rasla od kraja rata, s 2.6 milijuna m3 u 1995. godini na planiranih 4.1 milijuna
u 2003. godini, što je još uvijek manje od predratne proizvodnje i dopuštenog
etata. Od planirane količine, 1,8 milijuna m3
je pilanska oblovina, dok je ostalo celululozno i ogrijevno drvo, te otpad.
Republika Hrvatska ima
dugu i bogatu tradiciju lovstva, što je dio njezinoga kulturnog naslijeđa.
Postoji velika raznolikost vrsta krupne i sitne divljači. Od ukupnog broja od
1,070 lovišta, 310 su u državnom vlasništvu, a 760 su zajednička. U Republici
Hrvatskoj ima više od 54,000 registriranih lovaca.
Udio šumarskog sektora
u bruto domaćem proizvodu u 2000. godini je bio 1.4%, s udjelom industrije
namještaja 0.5%, industrije celuloze i papira 0.4% i industrije drva i drvnih
proizvoda 0.5%. Izračunato je da je udio šuma u bruto domaćem proizvodu
dodatnih 1% (izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2002).
Sektor šumarstva je
značajan izvor zapošljavanja, naročito u seoskim područjima. Ukupno ima oko
49.000 zaposlenih, u trgovačkom društvu za gospodarenje šumama (9.500), poduzetnici za radove u šumarstvu
(6.000), povremeno zaposlenih u šumarstvu (4.000), primarnoj preradi drva
(11.500), proizvodnji namještaja (11.600) i industriji celuloze i papira
(6.250).
Od ukupne proizvodnje
od 580.000 m3
rezane građe, na izvoz otpada 315.000 m3.
Ukupan uvoz rezane građe dosegao je 180.000 m3, od čega je 150.000 m3 crnogoričnog drveta. Šume i proizvodi
drvne industrije, uključujući namještaj od drva, činili su 7% ukupnog izvoza u
2001. godini, dok je udjel uvoza bio 3.8%.
Važnost šuma u svijetu
raste, ne samo zbog njihovih mnogostrukih koristi, već i zbog njihove uloge u
klimatskim promjenama. Republika Hrvatska neprekidno sudjeluje na međunarodnoj
šumarskoj sceni, potpisala je i ratificirala većinu međunarodnih sporazuma i
konvencija koji, bilo izravno bilo neizravno, utječu na gospodarenje šumama.
Popis glavnih sporazuma i konvencija uključuje sljedeće:
– Konvenciju o
biološkoj raznolikosti;
– Konvenciju o
dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka;
– Konvenciju o
međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore;
– Konvencija o
močvarama koje su od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica
močvarica;
– Međunarodnu
konvenciju o zaštiti bilja;
– Kyoto protokol;
– Rezolucije i deklaracije ministarskih konferencija o
zaštiti šuma u Europi;
– Konvenciju o zaštiti
europskih divljih vrsta i prirodnih staništa;
– EEC smjernicu 79/409
o zaštiti ptica u Europi;
– EEC smjernicu 92/43 o
zaštiti staništa divljih životinjskih i biljnih vrsta u Europi s preuzimanjem
obveze uspostavljanja ekološke mreže Natura 2000.
Potpisivanjem i ratificiranjem ovih
međunarodnih sporazuma, Republika Hrvatska
potvrđuje svoju predanost održivom gospodarenju svih šuma i odmak od
tradicionalnog koncepta održive proizvodnje drva i jednakog vrednovanja
okolišnih i društvenih vrijednosti šuma. Certifikat koji je Republika Hrvatska
dobila od Forest Stewardship Councila (FSC) (Vijeće za upravljanje šumama) za
2.000.000 ha šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, dokaz je
orijentacije Republike Hrvatske prema održivom gospodarenju šumskim resursima.
U tijeku je izrada nacionalnih standarda za certificiranje šuma.
2. Nacionalna politika
i strategija
Nacionalna politika i strategija podijeljena je
u sljedeća područja:
A. Gospodarenje šumskim
ekološkim sustavima;
B. Šumarska uprava i
zakonodavstvo;
C. Nedrvni proizvodi – turizam, lovstvo i ostali
proizvodi šuma i šumskog zemljišta;
D. Drvna industrija;
E. Okoliš i prostorno
planiranje;
F. Obrazovanje,
istraživanje i međunarodna suradnja;
G. Odnosi s javnošću i
promidžba.
Svako je od ovih
područja predstavljeno općim uvodom i razmatranjima vezanim za politiku. Nakon
toga je razrađen cilj politike i specifičnih strateških aktivnosti nužnih za
njegovo ostvarenje. Svaka aktivnost definira organizaciju ili ustanovu koja je
odgovorna za provedbu. U slučajevima gdje je to moguće, određene su glavne
partnerske organizacije koje, iako nisu izravno odgovorne za provedbu, mogu
imati važnu ulogu u suradnji. Sve su aktivnosti podijeljene u jedan od tri
prioritetna razreda:
– I. razred – Neposredan prioritet i obveza
provedbe u razdoblju 2003. – 2006.,
– II. razred – Srednjoročni prioritet i obveza
provedbe u razdoblju 2006. – 2008.,
– III. razred – Dugoročni prioritet i obveza
provedbe od 2008. godine nadalje.
Važno je naglasiti da
će se prema prioritetnom razredu za svaku definiranu aktivnost iz dokumenta
izraditi provedbena dokumentacija s projektnim zadatkom i specificiranim
troškovima.
Opći je cilj
politike:
povećati doprinos
nacionalnom gospodarstvu održivim gospodarenjem, korištenjem i sveobuhvatnom
zaštitom šumskih resursa i bioraznolikosti, primjenjujući rezultate
istraživanja, poštivanje međunarodnih norma i rezolucija, i uvažavajući prava
lokalne zajednice.
Cilju zaštite i
očuvanja biodiverziteta kao i održivog gospodarenja šumskim resursima i njihovo
održivo korištenje, smatra se korištenje na način i u obimu koji ne vodi do
njihova propadanja, nego se održava njihov potencijal, kao bi se udovoljilo potrebama
i težnjama sadašnjih i budućih generacija.
U provedbi mjera koje
su definirane u dokumentu kroz strateške aktivnosti po područjima, prioriteti
će se sukladno prioritetnim razredima dati aktivnostima koja su vezana uz
inventarizaciju stanja u područjima koja su direktno ili indirektno vezana uz
šumarstvo i šumarski sektor. Ove aktivnosti su važne zbog dobivanja stvarnog
stanja i definiranja važnosti sljedećih koraka. Također, kao prioritet su
definirani očuvanje šumskih resursa kroz primjenu ekološki, ekonomski i
ergonomski prihvatljivih tehnologija i uz korištenje i drugih, nedrvnih
proizvoda, koji će sukladno strateškom opredjeljenju u ovom dokumentu imati sve
veću ulogu u sektoru.
Prihvaćajući trendove u
razvijenom svijetu, šumarski sektor ima jednu od prioritetnih uloga u smanjenju
stakleničkih plinova, zbog sve raširenijeg korištenja kao izvora energije
biomase, koja je rezultat gospodarenja ali i korištenja drvne mase iz šume kroz
primarnu preradu.
Provedba rezolucija i
konvencija koje su prvenstveno vezane uz zaštitu šuma i ostalog biljnog i
životinjskog svijeta, kao i usklađivanje propisa i institucija s regulativom u
Europskoj uniji i razvijenim zemljama, već i prije donošenja ove strategije,
prioritetan su zadatak koji je definiran ne samo ovim dokumentom.
A. GOSPODARENJE ŠUMSKIM EKOLOŠKIM SUSTAVIMA
Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 2.5
milijuna ha ili otprilike 43.5% kopnene površine i međunarodno su prepoznate
zbog svojeg prirodnog sastava na 95% šumskog područja, te zbog velike
raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta.
Osim što su izvor
vrijednog drva i zaposlenja stanovništva u uglavnom seoskim područjima, šume
pružaju i mnoge druge koristi i blagodati. Šume su vrijedan rekreacijski i
turistički resurs, a uvećavaju ljepotu i kakvoću seoskog i gradskog krajolika.
Šuma je značajan izvor očuvanja bioraznolikosti, prebivalište mnoštva divljači
i biljaka, igra važnu ulogu u
apsorpciji ugljika i ukupnom gospodarenju vodama (pitka voda, vodozaštita, zaštita
od erozija). Postojanje svih tih koristi moguće je samo ako se šumama i,
naročito, šumskim ekološkim sustavima gospodari na potrajan i održiv
način.
Nacionalna strategija i
akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP) ima kao jedan
od prvenstvenih ciljeva sustavno razraditi i sveobuhvatno planirati aktivnosti
zaštite prirode. Akcijski se planovi provode u skladu s prioritetima i
dostupnosti ljudskih i financijskih resursa. Zajedno s ovom strategijom,
zasigurno će uvelike utjecati ne samo na zaštitu šuma nego i prirode koja nas
okružuje, a to je zaista važan segment u uključivanju Republike Hrvatske u
zajednicu razvijenih zemalja svijeta.
Rezultati praćenja
zdravstvenog stanja šuma u 2001. i 2002. godini pokazuju blago smanjenje
oštečenosti šuma u Republici Hrvatskoj. U usporedbi sa stanjem oštečenosti šuma
u Europi, nalazimo se u okviru europskog prosjeka.
U razdoblju 1996. –
2000., udio ogrjevnog drva bio je otprilike 8% primarne proizvodnje energije u
Republici Hrvatskoj. Strategija razvoja energetike, usvojena u ožujku 2002.
godine, definira obnovljive izvore energije kao dio svoje ukupne strategije.
Razmatranja vezana uz
politiku
Iako se zdravstveno stanje šuma poboljšava (osim
kod jele i hrasta lužnjaka), Republika Hrvatska ne može biti zadovoljna. Ne
postoji nacionalna inventura šumskih ekosustava. Potreban je daljnji rad i
istraživanje, ako se vrijedna šumska staništa žele održati, poboljšati i
zaštititi.
Područje krša je
poseban slučaj u gospodarenju šumama. Glavni su ciljevi gospodarenja krškim
područjima zaštita tla i vode. Zbog male drvne mase i niske vrijednosti drva,
ova regija ne može biti gospodarski vitalna bez intervencije države.
Približno 12% šuma i
šumskog zemljišta još je uvijek nedostupno zbog miniranosti. To znači da se ne
mogu poduzeti ni osnovne mjere gospodarenja. Ako se ne izvrši razminiranje, taj
dio šuma izgubiti će svoju funkciju.
Ova politika i
strategija ima za cilj očuvanje i poboljšanje stabilnosti šumskih ekosustava,
zdravstvenog stanja i proizvodnog potencijala, bez obzira na vlasnički status i
prijašnje načine gospodarenja.
Sadašnja tehnologija
koja se upotrebljava u šumama oslanja se na tradicionalne metode i
mehanizaciju. To nije uvijek najprikladnije zbog značajnog napretka u razvoju
tehnologija, koje su manje štetne za okoliš, naročito u sječi, transportu i
uzgoju šuma.
Cilj politike: Optimalno gospodarenje svim šumskim resursima u suradnji sa
zainteresiranim stranama
A1: Sačuvati i promicati
stabilnost staništa, zdravstveno stanje šuma i produktivni kapacitet sastojina
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
A1.1. |
Uspostavljanje kriterija i metoda za procjenu stanja i
očuvanje staništa |
I |
MPŠ, MZOPU |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ, ŠU |
A1.2. |
Uspostavljanje kriterija u procesu donošenja odluka vezanih
za mjere gospodarenja šumama |
I |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠO, PŠ, ŠU |
A1.3. |
Uspostavljanje kriterija funkcionalne kategorizacije
šuma |
I |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ, ŠU |
A1.4. |
Osiguravanje financijske potpore za primjeren uzgoj šuma
u definiranim funkcionalnim kategorijama šuma |
I |
MPŠ, MF |
PŠ, ŠO |
A1.5. |
Potpora u dobivanju certifikata za gospodarenje šumama
i drvnim proizvodima i izrada nacionalnog standarda |
I |
MPŠ |
MZOPU NVU, PŠ, ZII, ŠU |
A1.6. |
Provođenje inventarizacije sadašnjeg stanja staništa
(temeljeno na GIS-u i definiranim kriterijima) i uspostavljanje primjernih
ploha za nadzor nad promjenama u stanju staništa |
II |
MPŠ, MZOPU |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ, MF |
A1.7. |
Podupiranje mjera za poboljšanje sjemenarstva i
rasadničke proizvodnje |
II |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ |
A1.8. |
Poboljšanje strukture sastojina uvođenjem rijetkih
autohtonih vrsta drveća |
II |
MPŠ |
MZOPU, PŠ, ZII, ŠO |
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
A2.1. |
Provođenje odgovarajućeg vrednovanja 4-E tehnologija u
šumarstvu |
I |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ, ŠU, MZOPU |
A2.2. |
Potpora mjerama za osiguravanje potrebne izobrazbe
kadrova za provedbu 4-E tehnologija |
I |
MPŠ |
MZOPU, MF, ŠF, ŠŠ, PŠ, ŠU |
A2.3. |
Razvijanje financijskih inicijativa za potporu u
provedbi tehnologija koje nisu štetne za okoliš (npr. bio-ulja, žičare) |
II |
MPŠ, MZOPU |
MF, PŠ, ŠO |
A2.4.
|
Unapređenje radne tehnike i sigurnosti pri radu putem
osposobljavanja, ocjenjivanja i potvrđivanja |
I |
MPŠ |
ŠF, ŠIJ, PŠ, MZT, MRSS, MPS, HŠD |
A3: Poboljšanje sustava
gospodarenja krškim područjem
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
A3.1. |
Održivo korištenje proizvodnih kapaciteta sastojina i
provođenje odgovarajućih metoda uzgoja šuma |
I |
MPŠŠO, PŠ |
ZII, ŠO, PŠ |
A3.2. |
Uspostavljanje kriterija za višenamjensko korištenje
prostora – šuma i šumskog zemljišta |
I |
MPŠ MZOPU |
ZII, PŠ, ŠU, MK, MO |
A3.3. |
Potpora mjerama za promicanje protupožarne i civilne
zaštite |
I |
MPŠ, MUP, PŠ,
DI |
HVZ, LUS, TDU, MO |
A3.4. |
Područja određena za aktivnosti gospodarenja šumama
valja jasno razgraničiti u prostornim planovima |
II |
MZOPU, MPŠ |
ZII, TDU, ŠU,
MK, MT |
A3.5. |
Promicanje novih metoda pošumljavanja u krškim
područjima |
II |
MPŠ, PŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ |
A3.6. |
Identifikacija nekorištenog šumskog zemljišta pogodnog
za realizaciju turističkih projekta |
II |
MZOPU, MPŠ, MT |
PŠ, ŠF,ŠIJ,ZII |
A4: Uključivanje miniranih
šumskih područja u redovito gospodarenje
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
A4.1. |
U suradnji s Hrvatskim centrom za razminiravanje,
odrediti prioritete u uklanjanju mina i metode razminiravanja u šumama i na
šumskom zemljištu |
I |
MPŠ, HCR, MUP |
MF, PŠ, LUS, MO |
A4.2. |
Uspostavljanje modela financiranja za razminiravanje u
šumama i na šumskom zemljištu |
I |
MPŠ, MF |
MG, LUS, ŽUG,PŠ, MO |
A4.3. |
Osposobljavanje osoblja uključenoga u poslove
razminiravanja šuma i šumskog zemljišta |
I |
HCR |
MUP, PŠ, MO |
A5: Korištenje biomase za
energiju
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
A5.1. |
Provođenje inventarizacije nekorištene biomase kao
potencijalnoga energetskog resursa |
I |
MPŠ, MG, MZOPU |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ |
A5.2. |
Identifikacija nekorištenog zemljišta, odabir
najpovoljnije vrste i tehnologije za uspostavu plantaža |
II |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ |
A5.3. |
U suradnji s drugim sektorima, definiranje i uspostavljanje inicijativa za korištenje biomase na osnovi provedbe Kyoto protokola |
II |
MPŠ. MG, MZOPU |
ZII, LUS, ŽUG, MF |
A5.4. |
Korištenje biomase kao glavnog izvora energije u
šumskim područjima |
II |
MPŠ, MZOPU |
MG, MF, MOMSP |
B. ŠUMARSKA UPRAVA I ZAKONODAVSTVO
Šumarska uprava
Šumarska uprava je
naziv koji u ovom dokumentu podrazumijeva Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva i Državni inspektorat. Određene poslove sukladno zakonskim odredbama
obavljaju Hrvatske šume d.o.o., Zagreb i Šumarski institut Jastrebarsko.
Inspekcija za šumarstvo
i lovstvo je 1998. prebačena iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u
Državni inspektorat, u skladu s općom politikom Vlade.
U sklopu Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva organizirana je Uprava za šumarstvo i lovstvo s dva
Odjela, od kojih se jedan bavi gospodarenjem šumama i lovstvom, a drugi je
nadležan za zaštitu šuma, očuvanje genofonda, šumsko sjemenarstvo i
rasadničarstvo.
Za gospodarenje šumama
i šumskim zemljištima 1991. godine osnovano je Javno poduzeće Hrvatske
šume. U travnju 2002. godine, nakon
izmjena i dopuna Zakona o šumama, JP Hrvatske šume su registrirane kao
trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću, koje je u vlasništvu Vlade
Republike Hrvatske. U razdoblju 2001. – 2002., u sklopu projekta Svjetske banke
»Projekt obnove i zaštite obalnih šuma«, međunarodni konzultanti su proveli
pregled strukture i poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb i podnijeli
izvješće o mogućnostima strateškog razvoja društva.
Šume su u Republici
Hrvatskoj podijeljene u gospodarske jedinice. Svaka gospodarska jedinica ima
svoju vlastitu osnovu gospodarenja napravljenu na temelju načela potrajnog
(održivog) gospodarenja, po kojima se šuma tretira kao obnovljiv prirodni
resurs s izraženim općim koristima, pod uvjetom da se obnova šuma potiče,
upotpunjuje i poboljšava tamo gdje je to potrebno. Izrađen je sveobuhvatan
program gospodarenja, »Program gospodarenja šumama za razdoblje 1996. – 2005.«
za cijelu Republiku Hrvatsku, koji sadrži smjernice gospodarenja. Sve su šume,
bez obzira na njihov vlasnički status, uključene u desetogodišnju osnovu
gospodarenja.
Privatne šume pokrivaju
područje od 461.137 hektara ili 19% ukupnoga šumskog područja u Republici
Hrvatskoj, s 11,7% drvne zalihe. Broj vlasnika je 599.056, a prosječna veličina
posjeda je 0,76 hektara. U praksi, uz neke iznimke, privatnim se šumama zapravo
stručno ne gospodari. Sektor obilježavaju:
(a) visok stupanj
rascjepkanosti, ne samo zbog veličine čestica već i zbog činjenice što mnogi
vlasnici žive u gradovima,
(b) pomanjkanje
stručnosti u uzgoju i šumarske tradicije,
(c) nedovoljan broj udruga vlasnika,
(d) veliki dio je
degradiran i traži veća ulaganja.
U sklopu Ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja, Uprava za zaštitu prirode je nadležna za
sva zaštićena područja, uključujući nacionalne parkove, parkove prirode,
zaštićene krajolike i park-šume. Šumama u sklopu nacionalnih parkova upravlja
služba nacionalnog parka koja je dio Ministarstva zaštite okoliša i prostornog
uređenja. U parkovima prirode državnim šumama gospodari poduzeće za šume, ali
uz uvažavanje uvjeta zaštite prirode koji su ugrađeni u programe gospodarenja,
a koje izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.
Razmatranja vezana uz
politiku
Glavni problem je
preklapanje ovlasti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva
gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i Hrvatskih
šuma d.o.o., Zagreb. Utjecaj je šumarske uprave na prostorno uređenje slab.
Postoji nedostatak suradnje s drugim upravama na državnoj i lokalnoj razini,
što može izazvati konfliktne situacije.
Postoji unutar šumarske
struke zabrinutost zbog prebacivanja šumarske i lovne inspekcije u Državni
inspektorat. U Europi je normalno da nadzorna funkcija države bude u
nadležnosti ministarstva koje je odgovorno za šumarstvo i lovstvo. Smatra se da
to osigurava bolju kontrolu i koordinaciju, te je nužno organizirati stručnu
šumarsku i lovnu inspekciju u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva što prije,
a najkasnije u procesu najavljene reforme državne uprave.
Državne šume kojima
gospodare Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, predstavljaju posebno vrijedan
nacionalni resurs i potencijalan, te su pozitivan doprinos ne samo seoskom
razvoju, već i društvenoj dobrobiti svih građana Republike Hrvatske. Studija restrukturiranja
naglašava potrebu reorganizacije djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb,
prilagodbu uvjetima slobodnog tržišta i povećanje učinkovitosti. Neuvažavanje
glavnih preporuka studije moglo bi rezultirati gospodarskom neuspješnosti Hrvatskih
šuma d.o.o., Zagreb, što bi nadalje imalo utjecaja na kakvoću gospodarenja
šumama, te razvoj i rast sektora šumarske industrije.
Unatoč rascjepkanosti
posjeda i njihovoj maloj veličini, privatne šume mogu potencijalno više
pridonositi u smislu proizvodnje drva i pružanja drugih usluga šuma. Malo je
vjerojatno da će se to dogoditi ako se ne poduzmu akcije u smjeru popravljanja
tog stanja, kao što je na primjer inicijativa za osnivanje udruženja vlasnika,
uvođenje državnih subvencija za gospodarenje privatnim šumama. Na području
Medvednice postoji jedno udruženje koje okuplja 360 vlasnika koji posjeduju 200
ha, prosječno 0.55 ha po vlasniku, što može poslužiti kao koristan model i kao
potvrda da takva udruženja mogu funkcionirati.
Sadašnja struktura i regulativa za osnove
gospodarenja šumama osniva se na velikim gospodarskim jedinicama i nije pogodna
za prosječne male privatne posjede.
Zakonodavstvo
Šume i druge aktivnosti vezane uz šume i šumsko
zemljište regulirane su Zakonom o šumama (NN 52/90), koji je usvojen 1990.
godine, a izmjene i dopune su usvojene 1993., 1997. i 2002. godine. Zakon
definira opće ciljeve i organizaciju javnog djelovanja u sektoru i određuje
financijske mehanizme koji uključuju (i) obvezu vlasnika šuma da izdvajaju 15%
do 20% prihoda od prodaje drveta za jednostavnu biološku reprodukciju* i
dodatnih 3% za proširenu biološku reprodukciju**, (ii) obvezu svih
komercijalnih i industrijskih poduzeća u Hrvatskoj da plate 0,07% naknade koja
se prebacuje Hrvatskim šumama d.o.o., Zagreb, za financiranje ulaganja u
unapređenje šuma s ciljem zaštite općekorisnih funkcija šuma, uključujući
obnovu degradiranih šuma na krškom području, obnovu šuma pogođenih propadanjem
i istraživanje u šumarstvu.
Ostali zakonski akti s izravnim utjecajem na
sektor uključuju sljedeće:
Zakon o šumskom sjemenu
i sadnom materijalu;
Zakon o zaštiti
okoliša;
Zakon o zaštiti
prirode;
Zakon o zaštiti bilja;
Zakon o zaštiti od
požara;
Zakon o lovu;
Zakon o vodama;
Zakon o financiranju
vodnog gospodarstva;
Zakon o javnim cestama;
Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda.
Razmatranja vezana uz
politiku
Zakon o
šumama zabranjuje prodaju državnih šuma ili šumskog zemljišta trećoj strani ili
dodjelu koncesija za gospodarenje tim resursima. Za dugoročan razvoj šumarskog
sektora, strateški je važno da državni posjedi ostanu u državnom vlasništvu.
To će osigurati nastavak dostupnosti višestrukih koristi od šuma društvu i
održavanju i financiranju društveno važnih djelatnosti.
Mnoge od preporuka koje
proizlaze iz studije restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb ne mogu se
provesti pod sadašnjim zakonodavstvom. Postojanje propisa i zakonskog okvira
važno je ne samo za strateški razvoj Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb, već i za
cijeli šumarski sektor.
Iako Europska unija
nema posebno šumarsko zakonodavstvo, budući da su šumarski zakoni podložni
načelu subvencija, od Republike Hrvatske će se u okviru planiranog pristupanja
Europskoj uniji zahtijevati da sve relevantne smjernice i propise koji se
odnose na šumarsku praksu, npr. šumski reprodukcijski materijal, zaštitu šuma,
procjenu utjecaja na okoliš i podatke o inventarizaciji šuma, ugradi u
nacionalno zakonodavstvo.
U zadnjih 10 godina,
većina europskih država je ili usvojila izmjene i dopune svojih zakona, kao što
je slučaj s državama Europske unije, ili je prepravila svoju šumarsku
legislativu, kao što je slučaj sa tranzicijskim državama. Njihovo je iskustvo u
mijenjanju nacrta šumarskih zakona pokazalo da izrada nacrta za valjane i
provedive zakone zahtijeva potpuni angažman svih zainteresiranih strana. Bez
tog su angažmana mali izgledi da će doneseni zakoni odražavati stvarnost.
Trenutačno svaka
fizička ili pravna osoba može biti ugovaratelj u šumarstvu, čak i ako ne
posjeduje profesionalne kvalifikacije, znanje ili stručnost. Kvaliteta i
stručnost ugovaratelja u šumarstvu izravno utječe na aktivnosti u šumama i
šumskom zemljištu. Mnoge države zahtijevaju da ugovaratelji u šumarstvu budu
registrirane osobe ili da zatraže certifikat (licencu) o stručnosti za svoju
djelatnost. Nužno je zahtijevati da ugovaratelji u šumarstvu budu registrirane
osobe i da posjeduju certifikat (licencu) o stručnosti za svoju djelatnost. U
cilju provedbe navedenog, a koristeći iskustva drugih struka, javlja se nužnost
osnivanja šumarske komore.
Šumarska legislativa
koja je trenutačno na snazi, ne sadrži jasne odredbe o gospodarenju, prodaji
ili skupljanju nedrvnih proizvoda i uslugama. Načela održivoga gospodarenja
šumama, koje je Republika Hrvatska prihvatila, zahtijevaju da se nedrvnim
šumskim proizvodima i uslugama gospodari po načelima održivosti.
B1:
Učinkovitost i racionalizacija šumarske uprave kao osnova održivog gospodarenja
šumama i stvaranja potrebne razine ljudskih resursa unutar sektora
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
B1.1. |
Poboljšanje suradnje između tijela državne uprave kako
bi se omogućilo odgovarajuće gospodarenje prirodnim resursima |
I |
VRH |
MPŠ, MZOPU, MG,MO |
B1.2. |
Organiziranje stručne šumarske i lovne inspekcije u
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva |
I |
VRH |
MPŠ, DI |
B1.3. |
Izrada nacrta i provedba uredbe koja će omogućiti
provedbu glavnih smjernica Studije restrukturiranja |
I |
VRH, MPŠ |
MG, PŠ, MF |
B1.4. |
Potpora i promicanje mjera koje će poticati privatno
poduzetništvo u šumarskom sektoru |
I |
MOMSP |
MF, MG, MPŠ, PŠ |
B1.5. |
Provođenje inventarizacije i ukupnoga ekonomskog
vrednovanja šumskih resursa i razgraničavanje između poljoprivrednog i šumskog
zemljišta |
I |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ |
B1.6. |
Osnivanje službe za šume posebne namjene i nedrvne
šumske proizvode |
II |
VRH, MPŠ |
MZOPU, TDU, MO |
B1.7. |
Jačanje šumarske čuvarske službe davanjem većih ovlasti
u sprečavanju nelegalnih aktivnosti u šumama |
II |
MPŠ, DI |
MUP, PŠ, ŠO, MP |
B2: Poticanje okrupnjavanja privatnih šumskih
posjeda i osnivanja udruženja privatnih vlasnika šuma
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
B2.1. |
Pojednostavnjivanje programa za gospodarenje privatnim šumama i osiguravanje izvora
financiranja za njihovu provedbu |
I |
MPŠ |
MF, ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ, ŠO, ŠU |
B2.2
|
Osnivanje dodatnih savjetodavnih službi za pružanje
tehničkih smjernica i pomoći privatnim vlasnicima
|
II |
MPŠ |
MF, ŠO, PŠ, ŠU |
B2.3. |
Potpora i promicanje mjera koje osiguravaju potrajno (održivo) gospodarenje u
privatnim šumama |
III |
MPŠ, MZOPU |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠO, PŠ |
B3: Zakonski okvir koji će omogućiti
učinkovitu provedbu strategije
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
B3.1. |
Upotpunjavanje zakonskih odredbi s instrumentima
potrebnima za provedbu strategije |
I |
VRH, MPŠ |
DI, MUP MZOPU, MP, MG |
B3.2. |
Priprema nacrta i revizija zakona od strane
izbalansirane stručne skupine uz sudjelovanje javnosti, što trebaju poticati
NVU i javni pozivi na očitovanja |
I |
MPŠ |
MZOPU, MP, MG, TDU, NVU, ŠU |
B3.3. |
Uključivanje odredbe o nadzoru u zakonodavstvo, a kojom
bi se uredilo nadziranje učinaka i odlučivanje o odgovarajućim mjerama |
I |
MPŠ |
MZOPU, DI |
B3.4. |
Otkloniti mogućnosti dodjele koncesija za šume i šumsko
zemljište , a prodaju državnoga šumskog zemljišta dozvoliti za objekte za
koje je utvrđen interes Republike Hrvatske |
I |
VRH, MPŠ |
MP, MG, TDU |
B3.5. |
Urediti zakonom da površina šumskog područja mora ostati
ista ili povećana (npr. šumsko područje izgubljeno zbog izgradnje ceste treba
nadomjestiti novim šumama na nešumskom zemljištu) |
I |
MPŠ, MP, MZOPU |
TDU, ŽUG, LUS, PŠ, MPPV |
B4: Usklađivanje zakona
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
B4.1. |
Osnivanje stručne skupine/skupina koje će kroz
participatorni pristup uskladiti sve zakone koji se odnose na zajednička
interesna područja ili koji ih uređuju |
I |
MPŠ |
MEI, DI, MZOPU, MP, NVU, MUP, MK |
B4.2. |
Uspoređivanje i usklađivanje odredbi vezanih za
šumarstvo s odredbama u EU i
prihvaćanje smjernica EU-a |
II |
MPŠ, MEI |
MZOPU, MP, TDU, PŠ |
B5: Licenciranje ugovaratelja
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
B5.1. |
Definiranje uvjeta i kriterija za licenciranje
ugovaratelja u šumarstvu |
I |
MPŠ |
PŠ, ŠŠ, HŠD, ŠIJ ŠF, ŠU |
B5.2. |
Osnivanje šumarske komore za provedbu
licenciranja |
I |
MPŠ |
ŠU,HŠD |
B5.3. |
Uspostavljanje i provođenje sustava licenciranja
za ugovaratelje u šumarstvu |
II |
MPŠ |
PŠ, ŠŠ, HŠD, ŠF ŠIJ, ŠU |
B6: Prilagodba i usklađivanje
zakonskih odredbi s uvjetima za uključivanje šumskih ekoloških sustava u razvoj
turizma
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
B6.1. |
Usklađivanje zakonskih mjera koje uređuju odnos između
razvoja turizma i gospodarenja šumskim ekološkim sustavima |
II |
MT, MPŠ |
HTZ, MZOPU, MP, MUP |
B7: Stvoriti odgovarajući
zakonski okvir za razvoj nedrvnih proizvoda šuma i šumskog zemljišta
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
B7.1. |
Uključivanje odredbi u zakone koji omogućuju razvoj i
korištenje nedrvnih proizvoda šuma i šumskog zemljišta |
II |
MPŠ |
MZOPU, MG, MOMSP, MZ |
B7.2 |
Koordiniranje nadzora u vezi s provedbom odredbi
vezanih za korištenje nedrvnih proizvoda šuma i šumskog zemljišta |
II |
DI, MPŠ, MZ |
MZOPU, MP, PŠ, ŠO, MT |
C. NEDRVNI PROIZVODI
Turizam, lovstvo i
ostali proizvodi Šuma i Šumskog zemljiŠta
Vizija je turizma, kako je opisana u nacionalnoj
turističkoj strategiji (Hrvatska 21. stoljeću), da će Republika Hrvatska
u sljedećih 15 do 20 godina postati najpoželjnije i najuspješnije turističko
odredište Europe, u smislu kakvoće i opsega ukupnoga turističkog proizvoda.
Jedan je od strateških ciljeva za ostvarivanje te vizije povećanje opsega i
poboljšanje kakvoće hrvatskoga turističkog proizvoda, s tim da naglasak mora
biti na razvitku posebnih vidova turizma, naročito na zdravstvenom, seoskom i
lovnom turizmu.
Šumarski sektor ima
dobre preduvjete za davanje doprinosa uspjehu turističke strategije Vlade
Republike Hrvatske. Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 43% ukupnoga kopnenog
područja i prepoznate su ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u međunarodnim
okvirima, zbog svojih prirodnih osobina i raznolikosti biljnog i životinjskog
svijeta.
Ekološki turizam i
proizvodi turizma orijentirani prema šumama i aktivnosti vezane za šume u
stalnom su porastu u Europi nekoliko posljednjih godina.
Republika Hrvatska ima
dugačku i bogatu tradiciju lovstva, koje je dio njezinoga nacionalnog kulturnog
naslijeđa. Zbog velike raznolikosti stanišnih uvjeta, Republika Hrvatska
udomljuje mnogo raznolikih vrsta sitne i krupne divljači. Prirodni i dobro
sačuvani stanišni uvjeti predstavljaju bogat i stabilan resurs, koji pogoduje
razvoju lovnoga gospodarenja. Uvjeti staništa nisu pretjerano ugroženi
pritiskom stanovništva, proizvodnjom drveta, poljoprivredom ili drugim
djelatnostima.
Uvjeti za lovstvo
variraju od područja do područja u Republika Hrvatskoj. Smatra se da su ti
uvjeti zadovoljavajući u Međimurskoj, Varaždinskoj, Istarskoj i
Primorsko-goranskoj županiji, dok u drugim dijelovima države, uglavnom zbog
ratnih razaranja, ima prostora za poboljšanja u pogledu vrsta divljači i lovne
infrastrukture.
Nedrvni šumski proizvodi, kao na primjer gljive,
šumski plodovi, med, ljekovito bilje, lišće i divlje cvijeće, mogu biti
vrijedan izvor prihoda za lokalne zajednice i stanovništvo. U usporedbi s ostalim
europskim državama, iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda nije nerazvijeno
i nije uređeno zakonima. Održivo gospodarenje šumama uključuje i gospodarenje
ovim proizvodima.
Razmatranja vezana uz
politiku
Unatoč činjenici da šume i šumska zemljišta
pokrivaju više od 40% kopnenog područja i svojim prirodnim osobinama i ljepoti,
šume nisu uključene u ukupnu turističku ponudu. Zemljopisna rasprostranjenost
šuma i njihov turistički potencijal, naročito širenje tržišta za
specijalizirane proizvode poput ekološkog turizma, foto-safarija, itd., čine ih
prikladnima za seoski razvoj i zapošljavanje. Taj se potencijal ne može
ostvariti bez ulaganja u infrastrukturu, osposobljavanja kadrova i suradnju s
turističkim organizacijama. Takav bi razvoj podupirao nacionalnu turističku
strategiju i bio bi s njom u suglasju.
Krajnji je cilj
gospodarenja s divljači zaštita i očuvanje biološke ravnoteže i ravnoteže
okoliša, uz osiguravanje održivih populacija kvalitetnih vrsta divljači. Stanje
populacije divljači je ispod optimalne razine zbog raznih razloga, od kojih je
jedan od najvažnijih rat i posljedice rata. Postoji raspon specifičnih područja
pomoću kojih bi se veličina populacija sitne i krupne divljači mogla povećati.
Iako je stanje infrastrukture u lovstvu, koja je tako potrebna u lovnom
turizmu, zadovoljavajuće, potrebna su poboljšanja u tom području ako se želi
privući lovce iz inozemstva. Tržište vezano uz lovstvo u Europi je vrlo
konkurentno i Republika Hrvatska mora biti konkurentna uslugama koje nude zemlje
u kojima je marketing razvijen i u kojima postoji čvrsta povezanost s drugim
turističkim proizvodima i uslugama.
Lovstvo podliježe
plaćanju poreza na dodanu vrijednost od 22%, dok je stopa poreza na dodanu
vrijednost za organizirani turizam nula. Priroda lovnog turizma je takva da
većina lovaca dolaze kao pojedinci ili kao dio malih skupina. Potrebno je
mijenjati prirodu lovnog turizma, na način da postane organizirani turizam bez
obzira na to radi li se o pojedinačnoj ili grupnoj posjeti.
Otprilike 12% šumskih
područja je minirano, a tu treba dodati izvanšumska područja unutar lovišta,
koja su također minirana. Sigurnost turizma i lovaca je od najveće važnosti ako
se potencijali lovstva i turizma žele razvijati i plasirati na tržište.
Iako postoje podaci o broju
i kakvoći divljači, ne postoji nacionalna inventura. Takva inventura je
potrebna ako sektor lovstva želi planirati svoj budući razvoj.
Svijest potrošača o vrijednosti prirodnih
proizvoda raste. Potrošači u Europi su iskazali svoju voljnost plaćanja dodatne
cijene za takve proizvode. U Republici Hrvatskoj ne postoje informacije na
nacionalnoj razini bilo o količini, bilo o kakvoći nedrvnih šumskih proizvoda.
Takve su informacije nužne za vrednovanje stvarnog potencijala nedrvnih šumskih
proizvoda, što je prigoda za lokalne zajednice da te proizvode skupljaju i
plasiraju na tržište. Razvoj lokalnih industrija orijentiranih na nedrvne
šumske proizvode bi bio pomoć u stabilizaciji i očuvanju seoskih zajednica.
Cilj politike: Lovstvo i šumske ekološke sustave treba optimalno uključiti u turističku
ponudu, a ostale proizvode šuma i šumskog zemljišta uključiti u gospodarenje
šumama i šumskim zemljištem.
Turizam
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
C1.1. |
Izraditi studiju za identificiranje i vrednovanje
turističkih potencijala šumskih ekoloških sustava |
I |
MT, MPŠ |
HTZ, PŠ, HGK, ZII |
C2: Stvoriti i promicati specifične
turističke proizvode šumskih ekoloških sustava
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
C2.1. |
Razvijanje tržišta za šumske turističke atrakcije (proizvode i usluge valja identificirati i
označiti na turističkim kartama, turizam u prirodi i lovni turizam uključiti u promotivne materijale,
organizirati škole u prirodi, i dr.) |
I |
MT, MPŠ |
HTZ, HGK, LUS, NVU, ŠU |
C2.2. |
Uključivanje potencijala šumskih ekoloških sustava u
turističke razvojne planove i osnove gospodarenja šumama |
II |
MT, MPŠ |
HTZ, HGK, PŠ, LUS |
C3: Pridonijeti seoskom razvoju
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
C3.1. |
Razvijanje zapošljavanja u seoskim sredinama kroz stimuliranje
djelatnosti vezanih uz šumarstvo |
I |
MOMSP, MPŠ |
ŽUG, MOMPS, LUS |
C3.2. |
Korištenje šumarskih objekata za potrebe lokalnih
ustanova |
II |
PŠ |
MT, MPŠ, LUS, MK |
Lovstvo
C4: Razviti sektor lovstva na
načelima uravnoteženog razvoja
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
C4.1 |
Provođenje nacionalne inventarizacije lovnih resursa |
I |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, HLS, ŠU |
C4.2. |
Priprema i provedba osnova gospodarenja s
ciljem stvaranja optimalnog fonda divljači
prema vrstama, dobi, spolu i trofejnoj strukturi |
I |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, HLS |
C4.3. |
Razminiranje lovišta i pripadajuće infrastrukture |
I |
HCR, MPŠ |
MF, PŠ, HLS, MO |
C4.4. |
Definiranje kriterija za koncesije lovišta prema dominantnim
vrstama divljači |
II |
MPŠ |
MF, HLS, ZII, ŠF |
C4.5. |
Promicanje lovočuvarske službe radi osiguravanja
zaštite divljači i drugih životinjskih vrsta |
II |
MPŠ, MUP, DI |
HLS, LUS, MZOPU |
C5: Pojačati razvoj lovnog turizma
kao dijela turističke ponude
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
C5.1. |
Uključivanje lovnog turizma u ponudu turističkih
agencija uz razvoj alternativnih ponuda (npr. foto-safari, itd.) |
I |
MT, HTZ |
UHPA, HLS, PŠ, ŠU |
C5.2. |
Ustrojiti lov po uzoru na organizirani turizam |
I |
MTF |
MPŠ, HTZ, HLS |
C5.3. |
Izrada katastra vrijednosti lovišta prema kriterijima
kvalitete infrastrukture za lovni turizam |
II |
MPŠ, MT |
ZII, HLS, HTZ |
C5.4. |
Promicanje osnivanja uzgojnih farmi za sitnu i krupnu
divljač |
II |
MPŠ |
HLS, MOMPS, ŽUG |
Nedrvni proizvodi šuma i
šumskog zemljišta
C6: Koristiti ostale proizvode šuma i šumskog zemljišta u skladu s
načelima potrajnog (održivog) gospodarenja
šumama
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
C6.1. |
Identificiranje, vrednovanje i definiranje načela
gospodarenja za sve nedrvne proizvode šuma i šumskog zemljišta |
I |
MPŠ, MZOPU |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ, TDU |
C6.2 |
Provođenje nacionalne inventarizacije nedrvnih
proizvoda šuma i šumskog zemljišta |
I |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ, ŠO |
C6.3. |
Promicanje ekonomskog korištenja dodane vrijednosti za
nedrvne proizvode šuma i šumskog zemljišta |
I |
MPŠ, MG |
MOMSP, LUS, ŽUG |
C6.4. |
Procjena i
vrednovanje potencijala za razvoj urbanog šumarstva |
II |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠU |
D. DRVNA INDUSTRIJA
Sektor drvne industrije
obilježava veliki broj malih poduzeća i
mali broj velikih proizvođača. U 2001. godini postojalo je 530 pilana,
od kojih je samo njih 96 imalo više od 24 zaposlena. Stanje u industriji
namještaja slično je sa samo 48 od 234 poduzeća koje imaju više od 24
zaposlena, a deset vodećih poduzeća ostvaruje 83% prihoda sektora.
Industrijska prerada
drva u Republici Hrvatskoj u zadnjih desetak godina bilježi negativne
gospodarske trendove, što se očituje u smanjivanju proizvodnje, ukupnog
prihoda, izvoza, broja radnika, te povećanjem gubitaka.
Međutim, industrijska
prerada drva raspolaže s dobrom infrastrukturom, sirovinskom osnovom, radnom
snagom i tradicijom plasmana na određena tržišta, te dostignutim nivoom
privatizacije (gotovo sve tvrtke su privatizirane), što čini vrlo dobru osnovu
za procjenu perspektive razvitka, ali su nedovoljni za početak novog razvojnog
ciklusa ove industrijske grane.
Tehnologija zaostaje za
tehnologijama drugih europskih država, naročito u pilanama i sektoru proizvodnje
namještaja. Postoje tri poduzeća za proizvodnju celuloze i papira koja
proizvode mehaničku celulozu, papir, karton, rebraste ljepenke, itd., i jedno
poduzeće koje proizvodi ivericu za domaće tržište.
Hrvatske šume d.o.o.,
Zagreb su vodeći dobavljač oblovine za drvnu industriju u Republici Hrvatskoj,
jer dobavljaju preko 94% iskorištene oblovine. Ta će se situacija nastaviti i
dalje zbog opsega, kakvoće i rascjepkanosti opskrbe iz privatnih šuma.
Ukupan kapacitet
pilanske industrije se procjenjuje na 6.3 milijuna m3 trupaca na osnovi jedne 8-satne radne
smjene, što se temelji na istraživanju Croatiadrva. Iako to mogu biti
precijenjeni podaci, to je još uvijek tri puta više od dozvoljene godišnje
sječe u našim šumama.
Industrija i izvoz se
tradicionalno oslanjaju na Europu, naročito na tržište Italije. Sirovina i
proizvodi koji se izvoze u Italiju se dalje prerađuju i izvoze na druga
europska tržišta.
Osnovni način na koji pilanska industrija
nabavlja oblovinu je putem godišnjih i petogodišnjih ugovora. Na javne dražbe
otpada samo 10% ukupne oblovine prodane pilanama. Korištenje dobave sirovine
putem ugovora značajno je poraslo od 1996. godine.
Cijene drvnih
sortimenata se revidiraju uz prethodnu suglasnost Ministarstva gospodarstva.
Cijene su ostale nepromijenjene u zadnjih pet godina i na njih nisu utjecala
kretanja na tržištu.
Razmatranja vezana uz
politiku
Industriju obilježava
jednostavan početak poslovanja, s obzirom na povoljnu nabavu rabljenih strojeva
od zemalja kao što je Italija. Uz to, industrija je rascjepkana, što sprječava
razvoj konkurentnih prednosti na tržištima.
Dodirnu točku Hrvatskih
šuma d.o.o., Zagreb i industrije obilježava nizak protok tržišnih informacija.
Primjer za ovaj nizak protok razmjene informacija je podatak da pilane nemaju
detaljan godišnji plan proizvodnje s obzirom na vrste i sortimente. Planirati
unaprijed u takvom je okruženju teško, ako ne i nemoguće.
Ovako centralizirani
pristup, u kojem cijene drva određuje Ministarstvo gospodarstva bez obzira na
kretanja na tržištu ili ponudu/potražnju, ima značajan utjecaj na konkurentnost
i uspješnost industrije i na sposobnost Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb da
uskladi ponudu s potražnjom. U budućnosti će biti važno uspostaviti jasne i
očite tržišne odnose u prodaji oblovine među svim partnerima od Hrvatskih šuma
d.o.o., Zagreb do krajnjih korisnika sirovine.
Sadašnja situacija u
kojoj se hrvatski izvozni poluproizvodi u Europi dalje dorađuju i ponovno
izvoze na treća tržišta, s višom dodanom vrijednošću, ne koristi mogući potencijal za veći udjel sektora u nacionalnom
gospodarstvu. Domaća drvna industrija ima mogućnosti razvijati izravne
trgovačke veze s tim tržištima. Certifikacija šuma i drvoprerađivačkog lanca je korisno sredstvo u tom procesu.
Republika Hrvatska je
marginalni dobavljač na međunarodnom tržištu i njezini proizvodi i zalihe su
relativno nepoznati među kupcima, osim nekoliko izuzetaka. Iskustva drugih
zemalja su pokazala da je razvijanje snažne, pozitivne tržišne slike nekolicine
izvoznika, proces u koji treba uložiti nekoliko godina sustavnog i ustrajnog
napora.
Faktor prekoračivanja
procijenjenog kapaciteta pilana i dozvoljene godišnje sječe iznosi gotovo tri.
Ova situacija je dugoročno neodrživa i morat će se provesti neki oblik
racionalizacije s povećanim naglaskom na ona poduzeća koja mogu ostvariti
dodanu vrijednost i pokazati sposobnost učinkovitog poslovanja.
Dok je Nacionalna
šumarska politika i strategija identificirala sektor drvne industrije kao jedan
od svojih glavnih prioriteta, ono što je u vezi s poduzimanjem aktivnosti bilo
navedeno može se smatrati samo prvim korakom. Razvijanje zasebne strategije
drvne industrije bi u tom smislu moglo biti od neprocjenjive koristi.
Cilj politike: Razviti i održavati fleksibilnu drvnu industriju konkurentnu na
međunarodnom tržištu i sposobnu za optimalno korištenje sortimenata
D1: Zadovoljiti institucionalne
potrebe
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
D1.1 |
Pripremiti zasebnu strategiju drvne industrije |
I |
MG |
MPŠ, ŠU, HGK, ŠF |
D1.2 |
Potpora razvoju institucija u provođenju strategije
drvne industrije |
I |
MG |
MPŠ ,ŠU, HGK ,ŠF, PŠ, ŠU |
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
D2.1. |
Uspostavljanje tržišta drvom i drvnim proizvodima |
I |
MG |
ŠO, HGK, MPŠ, PŠ |
D2.2. |
Promicanje mjera za stvaranje prepoznatljivog zaštitnog
znaka hrvatskog drva kao sirovine i proizvoda od drva |
II |
MG, HGK |
MF, MOMPS |
D2.3. |
Promicanje inicijativa za provedbu standarda najviše
kakvoće |
II |
MG, MPŠ |
HGK, ŠO, DZNM, ŠF |
D2.4. |
Intenziviranje kontrole kvalitete isporučene sirovine i
uvoznih finalnih proizvoda, te prilagodba zakonske regulative kojom je uređeno
područje kontrole kvalitete |
I |
DI |
|
D3: Visoki stupanj obrade
gotovih proizvoda
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
D3.1. |
Promicanje i istraživanje mjera za poticanje maksimalne
finalizacije sirovine |
I |
MF, MG |
ZII, ŠF, HGK |
D3.2. |
U suradnji s drvnom industrijom, razvijati niz mjera za
stvaranje povoljnog okruženja za uvođenje novih tehnologija i ulaganja u
proizvodnju završnih proizvoda |
I |
MG |
HGK, MOMPS, MF |
D3.3. |
Uvođenje programa stalnog istraživanja i razvojnih
djelatnosti usklađenih s potrebama sektora |
II |
MG |
HGK, ŠF, ZII |
D4: Visoka razina iskorištenja
sirovina
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
D4.1. |
Usklađivanje proizvodnje i korištenje drvnih
sortimenata s tehničkim trendovima i
kretanjima na tržištu |
I |
MPŠ, MG |
HGK, ZII, ŠF |
D4.2. |
Potpora mjerama za razvoj stalnog usavršavanja i
obrazovanja u tehnologiji, tržištu i korištenju sirovine |
I |
MZT, MG |
ZII, ŠF |
D4.3. |
Definirati modele koji bi razvijali tržište oblovinom, sa
optimalnim transferom sirovine između mjesta sječe i mjesta krajnjeg
korisnika |
II |
MG, MPŠ |
HGK, ŠF, ZII, ŠO, PŠ |
D4.4. |
Potpora i promicanje mjera koje bi maksimalno povećale
prihod od korištenja sirovine |
II |
MG, MZT |
ŠF, ZII, HGK |
D5: Usklađenost s međunarodnim
standardima
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
D5.1. |
Prilagodba i usklađivanje hrvatskih standarda s
relevantnim europskim i međunarodnim normama za drvo i drvne proizvode |
I |
DZNM |
MG, MPŠ, HGK, ŠF |
D6: Pristup primarnom tržištu
kapitala
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
D6.1. |
Razvijati i razraditi programe investicijskih kreditnih
linija za sektor |
I |
MG |
MF, HGK, MOMSP |
D6.2. |
Promicanje privatizacije i privatnog vlasništva |
II |
MG, MOMPS |
HGK, TDU |
D6.3. |
Promicanje proizvodnje proizvoda s dodanom vrijednošću
kroz poreznu politiku |
II |
MF |
MG, HGK |
D7. Dobro organizirano tržište
drvnih sortimenata
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
D7.1. |
Ukidanje državne kontrole cijena drvnih sortimenata |
I |
MG |
MPŠ, PŠ MF, HGK |
D7.2. |
Razvoj sustava prodaje drva prilagođenoga potrebama
slobodnog tržišta i domaće industrije |
I |
MPŠ, MG |
ŠF, HGK, PŠ, ŠO, ŠU |
D7.3. |
Promicanje i razvoj proizvodnje sa svrhom
optimalizacije korištenja sirovine |
I |
MG, MPŠ, MZT |
HGK, ZII, ŠF |
D7.4 |
Mjere poticanja izvoza finalnih proizvoda |
I |
MG |
MF, MPŠ |
E. OKOLIŠ I PROSTORNO PLANIRANJE
Šume općenito, a osobito šume u Republici
Hrvatskoj imaju zbog svoje prirodnosti veliku općekorisnu ulogu i vrlo značajan
utjecaj na okoliš. S ekološkoga stajališta, šume vrlo učinkovito utječu svojom
hidrološkom ulogom na vodne prilike u prostoru, svojom vodozaštitnom ulogom
utječu na pročišćavanje i dobivanje pitke vode, one djeluju protuerozijski
zatim protuemisijski pročišćavajući onečišćen zrak, te značajno utječu na klimu
smanjujući klimatske ekstreme, a tijekom sušnih razdoblja povećavaju zračnu
vlagu.
U socijalnom pogledu
šume povećavaju turistički promet, utječu povoljno na fizičko i psihičko
zdravlje ljudi, pružaju prostor za rekreaciju i u estetskom smislu daju ljepotu
krajobrazu.
U kombiniranoj
ekološkoj socijalnoj skupini utjecaja šume su zaštitnik genofonda, osiguravaju
veliku biološku raznolikost, u tijeku fotosinteze oslobađaju kisik i vezuju
ugljik što povoljno utječe na »učinak staklenika atmosfere«, jer smanjuju
količinu ugljičnoga dioksida u atmosferi, te uz to u smislu opće zaštite prirode
imaju golem utjecaj u svome prostoru koji iznosi u Republici Hrvatskoj preko
40 % kopnene površine.
Održavajući prirodne
šume u 95 % površine državnih šuma, održavajući i unaprjeđujući njihove
općekorisne funkcije, te saniranjem i obnovom šuma uništenih propadanjem,
održavanjem biološke raznolikosti krajolika, šumskih ekosustava, te biljnih i
životinjskih vrsta u hrvatskim šumama, hrvatsko šumarstvo je stvorilo stanje u
kojem je za svoj dosadašnji rad dobilo priznanje u vidu certifikata FSC, koji
potvrđuje da šumama gospodarimo gospodarski održivo, socijalno odgovorno i
ekološki prihvatljivo.
Državna uprava za vode
nadležna je za administrativna i druga pitanja vezana za integrirano
gospodarenje vodenim resursima i sustavima gospodarenja vodama. Hrvatske vode
poduzimaju aktivnosti, u skladu sa Zakonom o vodama, vezane za gospodarenje
vodama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Te dvije institucije su
izravno odgovorne za integrirano gospodarenje vodama u Republici Hrvatskoj.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja nadležno je za pitanja opće
politike zaštite okoliša, uključujući korelaciju pitanja vezanih za vode s
ostalim pitanjima zaštite okoliša i za usklađivanje prostornog razvoja i
uređenja. Šume zbog površine koju zauzimaju imaju značajnu ulogu u zaštiti i
osiguravanju vodenih resursa od dobrobiti za cijelu zemlju. Ova je važna uloga
potvrđena u Zakonu o šumama i Zakonu o vodama.
Otprilike 10%
teritorija je pod nekom vrstom zaštite. Postoji više od 300 zaštićenih
područja, uključujući osam nacionalnih parkova, deset parkova prirode i dva
stroga rezervata.
Godišnje požari unište
od 3.000 do 68.000 ha šuma kako je bio slučaj u 2000. godini. Više od 70%
šumskih požara nastaje na susjednim zapuštenim poljoprivrednim posjedima.
Zaštita šuma od požara predstavlja značajan godišnji trošak za državne šume, u
2002. godini Hrvatske šume d.o.o., Zagreb su potrošile 131 milijun kuna na
zaštitu šuma od požara.
Ministarstvo unutarnjih poslova provodi
inspekcijski nadzor nad zaštitom šuma od požara. Odgovornost za upravljanje i
zaštitu od požara je u procesu prebacivanja na lokalne vlasti, kao dio Vladine
politike decentralizacije. Planira se da će taj proces biti završen do 2004.
godine, a do tada treba naći rješenje za prijelazno razdoblje. »Projekt obnove
i zaštite obalnih šuma« kojeg zajmom podupire Svjetska banka uključuje određen
broj važnih elemenata vezanih za zaštitu šuma od požara, npr. nabavu opreme,
izgradnju protupožarnih prometnica i obučavanje.
Razmatranja vezana uz
politiku
Teoretski postoji mogućnost za pomirbu sukoba
koji nastaju zbog različitih vlasničkih potraživanja dok je izrada prostornih
planova u tijeku. U praksi se to ne događa. Kad se radi o provedbi, svako
nadležno tijelo djeluje neovisno – npr. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb su
nadležne za gospodarenje šumama, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je
nadležno za poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište dok su tijela
lokalne samouprave odgovorna za osiguravanje građevinskog zemljišta s popratnom
infrastrukturom, itd.
Iako prostorno planiranje ima utjecaja na šume i
na infrastrukturu koja je u službi šumovitih područja, ono nedovoljno priznaje
stručnost i doprinos gospodarenja šumama. Od nacionalnog je interesa da sve
zainteresirane strane i korisnici zemljišta budu odgovarajuće zastupani za
vrijeme trajanja procesa prostornog planiranja.
Iako se shvaća da šume omogućavaju aktivnosti
važne za opće dobro, kad se radi o zaštiti voda i osiguravanju vodenih resursa,
šume podliježu plaćanju vodne naknade na osnovi svoje površine. Iako nije
sporno da državne šume moraju davati pozitivan doprinos državi, ovaj oblik
oporezivanja možda nije savršen mehanizam ako se uzme u obzir da su Hrvatske
šume d.o.o., Zagreb već izložene trošku osiguravanja zaštite vode iz šuma za
nacionalno dobro.
Šumama u nacionalnim parkovima upravlja javna
ustanova. Izražena je zabrinutost u mnogo slučajeva u vezi s razinom stručnosti
upravljanja šumama u tim područjima i na područjima gdje šume pokrivaju većinu
površine u takvim parkovima, da sadašnja organizacija uprave znači
udvostručavanje upravljanja. Potrebno je preispitati mogućnost da zaštićenim
objektima prirode gdje je temeljni fenomen šuma, upravlja poduzeće za šume.
U fazi javnih konzultacija oko Nacionalne
šumarske politike i strategije, izražena je zabrinutost u vezi s kriterijima
korištenima za određivanje zaštićenih područja. Jedna od mnogih lekcija koje je
Republika Hrvatska naučila u nedavnim promjenama u području zakonodavstva vezanoga
za šume i zaštićena područja u drugim europskim državama je potreba da se
poveća jasnoća i odgovornost u procesu donošenja odluka, npr. kod kriterija za
zaštićena područja i osnova za upravljanje tim područjima.
Požari su i nadalje prijetnja šumama u Republici
Hrvatskoj, naročito u obalnom području. Prilikom promjena nadležnosti provođenja sveukupne revizije postupaka i
pitanja vezanih za zaštitu od požara i zaštitne mjere, treba uključivati
lokalnu šumarsku operativu. Problematika požara na otvorenom prostoru izlazi iz
okvira ove strategije, stoga zaslužuje posebnu strategiju.
Cilj politike: Proglašenje zaštićenih područja i režima za njihovo upravljanje na
osnovi jasnih kriterija i u skladu s međunarodnim standardima
E1: Usklađivanje gospodarenja
šumama i vodama
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
E1.1. |
Provođenje revizija modela vodne naknade za šume i
šumsko zemljište |
I |
VRH |
MPŠ, MZOPU, ŠO, PŠ, ŠU |
E1.2 |
Uspostavljanje
novog odnosa i protokola između šumarstva i tijela odgovornih za vode |
I |
VRH |
MPŠ, MZOPU |
E1.3. |
Usklađivanje osnova gospodarenja šumskim zemljištem i
vodenim resursima |
II |
MPŠ, MZOPU |
ZII, PŠ, ŠO |
E1.4. |
Izrada studije i analize za određivanje utjecaja
poljoprivrednih aktivnosti na šumske ekološke sustave (navodnjavanje,
agrotehničke mjere, pesticidi, itd.) |
II |
MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠU |
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
E2.1. |
Izrada kriterija za utvrđivanje i upravljanje
zaštićenim područjima prema međunarodnim standardima |
I |
MZOPU |
MPŠ JUZP, ZII, ŠU, MK |
E2.2. |
Priprema smjernica za međuresornusuradnju u zaštićenim
područjima |
I |
MZOPU, MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, NVU, ŠU, MK |
E2.3. |
Osmišljavanje i provedba mehanizama za uključivanje
lokalnih zajednica u proces donošenja odluka |
I |
MZOPU |
MPŠ, LUS, TDU |
E2.4. |
Uključiti šumarske stručnjake u upravljanje zaštićenim
područjima tamo gdje je temeljni fenomen šuma |
I |
MZOPU |
MPŠ, JUZP, PŠ, ŠF, ŠIJ, ŠU |
E2.5. |
Provođenje inventarizacije biološke raznolikosti i
usklađivanje granica zaštićenih područja i zona na osnovi nalaza
inventarizacije |
II |
MZOPU |
MPŠ, ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ, MK |
E3: Zaštita od šumskih požara
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
E3.1. |
Pripremiti Nacionalnu strategiju za zaštitu šuma od požara
i pošumljavanja opožarenih šumskih površina |
I |
MPŠ, MUP, MZOPU, MO |
ZII, ŠF, ŠIJ, HVZ, LUS, PŠ, NVU, ŠO, MF, ŠU |
E4: Uključivanje šumarskih
stručnjaka u izradu prostornih planova
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
E4.1. |
Donošenje odredbi koje će omogućiti šumarskim stručnjacima sudjelovanje u izradi prostornih planova |
I |
MZOPU, MPŠ |
ŠU, ZII, MUP |
E4.2. |
Definiranje kriterija za naknade za korištenje
zemljišta s ciljem spr |
I |
MZOPU, MPŠ |
ZII, ŠF, ŠIJ, PŠ, MPPV |
E4.3. |
Proširiti odredbe Zakona o šumama tako da se uključe odredbe
vezana uz pitanja iz područja šumarstva u prostornom planiranju |
I |
MPŠ |
MZOPU, ŽUG, TDU, ŠU |
E4.4. |
Promicanje izrade registra naknada za korištenje
zemljišta (valja poboljšati dostupnost informacija – na osnovi
GIS-a) |
II |
MPŠ |
MZOPU, ZII |
E4.5. |
Uključivanje rezultata dobivenih skupljanjem podataka
iz nacionalne inventarizacije šuma i šumskog zemljišta u studije nužne za
prostorne planove i gospodarenje |
II |
MPŠ, MZOPU |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠO, PŠ, ŠU, MK |
F. OBRAZOVANJE, ISTRAŽIVANJE I MEĐUNARODNA
SURADNJA
Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu pruža šumarsko obrazovanje i usavršavanje na diplomskim i
poslijediplomskim studijima. Postoje dva usmjerenja, jedan za šumarstvo i jedan
za drvnu tehnologiju. Godišnje se prima otprilike 120 studenata na šumarskom i
100 studenata na drvnotehnološkom, iako je u posljednjih godina zabilježen
određeni pad u skladu s pogoršanjem stanja i stvarnim potrebama u šumarskom
sektoru.
Tehničko srednjoškolsko
obrazovanje u šumarstvu čini razmjerno velik broj škola – bilo ih je devet u
2002. godini, kao i pet škola za zanimanje drvodjelski tehničar i
tehničar-dizajner. Te su škole pod nadležnosti Ministarstva prosvjete i sporta
i organizirane su na županijskoj razini. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb su
registrirane za provođenje obrazovanja i usavršavanja za svoje radnike i
omogućuju određen broj internih tečajeva.
Stručno osposobljavanje
i usavršavanje za intervencije kod izvanrednih događaja provodi Učilište
vatrogastva i civilne zaštite i druge pravne osobe.
Ministarstvo prosvjete
i športa, Zavod za školstvo i zainteresirane institucije intenzivno rade na
objedinjavanju i osuvremenjivanju trogodišnjih programa.
Većinu istraživanja u
šumarstvu provode Šumarski fakultet u Zagrebu, Šumarski institut u
Jastrebarskom, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu (Zavod za melioraciju krša), kao i Akademija
šumarskih znanosti i Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
u Vinkovcima. U 2000. godini u Hrvatskoj je bilo 105 šumarskih znanstvenika i
istraživača (51 doktor znanosti i 54 magistra znanosti i postdiplomanata).
Sadašnje istraživačke
aktivnosti uključuju uzgajanje šuma, uređivanje šuma, ekološke sustave, šumarsku
ekonomiku i organizaciju, rasadničarstvo i plantaže, zaštitu šumskih ekoloških
sustava, nadzor nad biomasom i vodama, kao i mnoge druge. Rezultati i nalazi
istraživanja objavljuju se u znanstvenim i stručnim časopisima, npr. Šumarski
list i Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko.
Istraživanja se
financiraju iz dva izvora: Ministarstva znanosti i Fonda OKFŠ-a koji se nalazi
pri Hrvatskim šumama. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva treba se uključiti
u financiranje značajnih projekata iz područja šumarstva, a za čiju je
realizaciju nužna znanost.
Potpis Republike
Hrvatske na mnogim međunarodnim sporazumima, ugovorima i konvencijama znači
dodatnu odgovornost za istraživanja u šumarstvu i za obrazovni sektor. Hrvatski
su znanstvenici i istraživači sudjelovali, a i sada sudjeluju na međunarodnim
projektima i u organizacijama, npr. IUFRO, FAO, EPPO, Europski šumarski
institut i dr. Međutim, prema međunarodnim standardima, razina sudjelovanja je
niska.
Razmatranja vezana uz
politiku
U skladu s drugim
sektorima u sklopu šumarstva, istraživanje i razvoj u šumarstvu su doživjeli
smanjenje proračunskih sredstava. Financiranje je zasad ograničavajući
čimbenik, a tako će biti i u bliskoj budućnosti. Mogućnosti međunarodnog
financiranja nisu bile iskorištene u potpunosti, djelomično zbog jezičnih
prepreka, ali također zbog neiskustva u vezi s traženim prijavnim postupcima i
nedostatnim resursima dodijeljenima za identifikaciju i buduće aktivnosti
vezane uz izvore financiranja.
Ako se uzme u obzir da
će financijski resursi i nadalje biti ograničeni, čak i uz određena međunarodna
financiranja, bit će važno dodijeliti te oskudne resurse područjima koja su
određena kao prioritetna i koja će biti od maksimalne koristi za sektor.
Iskustva drugih europskih zemalja pokazala su da moderno istraživanje u
šumarstvu iziskuje vještine upravljanja u projektu.
Iako se obrazovanje na
diplomskom i poslijediplomskom stupnju smatra obrazovanjem na visokoj razini,
ono se osniva na vrlo tradicionalnim vrijednostima i pristupima. Potrebe
šumarskog sektora se mijenjaju iz godine u godinu i važno je da obrazovni
sustav prilagođava svoje programe kako bi oni mogli ispunjavati te potrebe koje
se mijenjaju, npr. informacijska tehnologija, poznavanje stranih jezika i
marketing.
Nadalje, ako Republika
Hrvatska želi u potpunosti iskoristiti prednosti obrazovnog programa razmjene
koji financira Europska unija, bit će potrebna akreditacija za European Credit
Transfer System.
Bijela knjiga o
obrazovanju, pripremljena za strategiju Hrvatska u 21. stoljeću, smatra da su
troškovi obrazovanja i usavršavanja ulaganje, a ne trošak. Potrebno je
naglasiti važnost suradnje Ministarstva prosvjete i športa, Ministarstva
znanosti i tehnologije i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u području koje
se odnosi na obrazovanje, jer je ta suradnja vrlo skromna ili je uopće nema.
Također je u cilju
uspješne provedbe strategije u budućnosti potrebno planirati obvezu
stipendiranja i zapošljavanja nadarenih i odličnih učenika i studenata.
Priopćavanje rezultata
istraživanja oslanja se na vrlo tradicionalne metode. Ne bavi se potrebom
provedbe rezultata na operativnoj razini kao ni različitim potrebama subjekata
u cijelom sektoru.
Cilj politike: Prilagoditi obrazovanje i istraživanje potrebama
modernog šumarstva
F1: Poboljšanje suradnje na
znanstvenoistraživačkim projektima
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
F1.1. |
Osnivanje tijela unutar MPŠ-a koje bi bilo odgovorno za
koordiniranje prioritetnih istraživačkih potreba i nalaza |
I |
MPŠ |
MZ, MF, ZII, ŠF, ŠIJ, HŠD |
F1.2. |
Identificiranje i osiguranje proračunskih sredstava za
sufinanciranje sudjelovanja na međunarodnim projektima |
I |
MPŠ, MZT, MF |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠU |
F1.3. |
Povećati ulaganja u znanstvenoistraživački rad i razvoj
u skladu s europskim standardima |
I |
MZT |
MPŠ, MF, ZII |
F1.4. |
Poticanje uključivanja šumarskih ustanova u
mulitidisciplinarne projekte |
I |
MZT |
MPŠ, MZOPU, HŠD |
F1.5. |
Stvaranje mehanizama koji bi motivirali komercijalni
sektor na sufinanciranje istraživanja (tj. sponzorstvo, itd.) |
II |
MPŠ, MF |
ZII, ŠO , TDU |
F2: Poboljšanje međunarodne
suradnje između škola, fakulteta i šumarskih ustanova
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
F2.1. |
Identificiranje
mogućnosti sudjelovanja u
međunarodnim programima razmjene i njihovo poticanje |
II |
MZT, MPS |
ŠŠ, ŠF, ZII, ŠIJ MPŠ, ŠU |
F2.2. |
Poboljšanje dostupnosti znanstvenih podataka (tj.
časopisi, internet, itd.), naročito za studente i učenike |
II |
MZT, MPS |
ŠIJ, ŠF, ŠŠ, SUŠ, ZII |
F2.3. |
Olakšati studentskim i
učeničkim organizacijama pristup fondovima za međunarodnu suradnju |
II |
MZT, MPS |
MPŠ, MF, MEI |
F3 Provedba međunarodnih
obveza, konvencija i rezolucija
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
F3.1. |
Prilagoditi istraživačke projekte potrebama
sektora na osnovi 3-5-godišnjih planskih
razdoblja |
I |
MZT |
ZII, ŠF, ŠIJ, HŠD, PŠ |
F3.2. |
Povećati institucijski kapacitet ministarstava i ZII za
provedbu preuzetih obveza po međunarodnim konvencijama i rezolucijama |
I |
MPŠ, MZT |
MEI, MF, ZII |
F3.3. |
Izračunati troškove i osigurati sredstva za provedbu
međunarodnih obveza |
I |
MF |
MPŠ, MZT, MEI, ZII |
F4: Sustav upravljanja
projektom
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
F4.1. |
Osposobljavanje znanstvenika i istraživača za
pripremu projekata, upravljanje projektima i procjenu |
I |
ZII |
ŠF, ŠIJ, HŠD, PŠ |
F4.2. |
Opremanje računalima i povezivanje knjižnice fakulteta,
Šumarskog instituta, poduzeća za šume i ostalih relevantnih ustanova |
I |
MZT, PŠ |
MF, MPŠ, ZII, ŠF, ŠIJ |
F4.3. |
Uspostaviti bazu podataka međunarodnih projekata u
šumarstvu i povezati se s postojećim
bazama podataka |
II |
MZT |
ZII, ŠF, ŠIJ, HŠD, PŠ |
F5: Poboljšanje kapaciteta tehničkih
i ljudskih resursa znanstvenih ustanova
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
F5.1. |
Provođenje analize kadrovske strukture unutar šumarskih
obrazovnih i istraživačkih ustanova |
I |
MZT |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠŠ |
F5.2. |
Opremanje znanstvenih ustanova modernim tehnologijama
za istraživanje i osposobljavanje kadrove za korištenje tih tehnologija |
I |
MZT |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠŠ, PŠ |
F5.3. |
Poboljšati metode prijenosa rezultata znanstvenih
ustanova krajnjim korisnicima |
I |
ZII |
ŠF, ŠIJ, PŠ, HŠD |
F5.4. |
Osmišljavanje sustava znanstvenog promicanja (npr.
vrednovanje radova predstavljenih na međunarodnim skupovima) |
II |
MZT |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠŠ |
F6: Razvoj nastavnog programa
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
F6.1. |
Provođenje analize postojećeg nastavnog programa na
svim razinama i prilagodba potrebama u šumarstvu i programima EU, kao i
European Credit Transfer System |
I |
MZT, MPS |
ŠF, ŠŠ, SUŠ |
F6.2. |
Osnaživanje obrazovanja i usavršavanja u šumarstvu
angažiranjem vanjskih predavača iz istraživačkih ustanova i drugih
relevantnih ustanova |
I |
MZT, MPS |
ZII, ŠF, ŠIJ, ŠŠ |
F6.3. |
Koordinacija potreba šumarskog sektora sa sektorom
obrazovanja |
I |
MPŠ, MZT, MPS |
ŠF, ŠŠ, SUŠ |
F6.4. |
Poboljšanje kakvoće i intenziteta jezičnih i
informatičkih tečajeva |
I |
MZT, MPS |
ŠF, ŠŠ |
G. ODNOSI S JAVNOŠĆU I PROMIDŽBA
Šume u Republici Hrvatskoj imaju velik broj važnih
i različitih uloga koje uključuju rekreaciju, očuvanje životinjskog svijeta i
biološke raznolikosti, turizam, zaštitu tla i voda, proizvodnju drva i
lovstvo. Ne postoji proračun troškova pružanja raspona javnih usluga i koristi,
što javnost sve više očekuje.
Očekivanje je javnosti,
naročito urbanog stanovništva, da će se šumama gospodariti prije svega tako da
one pružaju društvene i okolišne koristi, čak i ako to znači da na taj način
šume neće moći ostvariti svoj puni potencijal proizvodnje drva. Nadalje,
postoji i očekivanje da će se šumama i dalje kao i sada gospodariti na osnovi
održivosti i na način koji je, što je moguće više, prirodan.
Povijesna se uloga
šumarstva i šumara u stvaranju i upravljanju nacionalnim bogatstvom ne
razumije ni ne cijeni dovoljno. Umjesto da ljudi imaju pozitivnu sliku o
gospodarenju šumama i šumarima, na gospodarenje šumama često se gleda s
nevjericom, a javnost povezuje gospodarenje šumama sa sječom sastojina i lovom
divljači.
Iskustva
zapadnoeuropskih zemalja su da s povećanjem standarda življenja i s
ostvarivanjem osnovnih ekonomskih očekivanja raste i potražnja za koristima od
šuma koje nisu tržišne, uključujući rekreacijske koristi, jačanje brige o
krajoliku i očuvanje prirode. Unatoč tome što je sustav stvaranja i zaštite
takvih koristi dobro razvijen u Republici Hrvatskoj i da je razina takvih
koristi za društvo razmjerno visoka, pritisak usmjeren na osiguravanje daljnjih
netržišnih koristi će s vremenom rasti.
G1: Odnosi s javnošću i
promidžba
Strateške aktivnosti |
Prioritet |
Nadležnost |
Partneri |
|
G1.1. |
Donošenje Plana odnosa s javnošću/priopćavanja za
šumarski sektor koji bi zadovoljavao sve interese sektora |
I |
MPŠ |
MZOPU, ŠU, PŠ, ŠO, NVU, MK |
G1.2. |
Provođenje Plana odnosa s javnošću, uključujući program
podizanja svijesti javnosti |
I |
MPŠ |
MZOPU, ŠU, PŠ, ŠO, LUS, MK |
G1.3. |
Provođenje programa stručnog usavršavanja osoba
zaduženih za odnose s javnošću/podizanje svijesti javnosti i priopćavanje u
cijelom sektoru |
I |
HŠD |
MPŠ, ŠO, PŠ |
G1.4 |
Uspostavljanje stalne komunikacije s lokalnim vlastima |
I |
MPŠ |
HŠD, ŠO, PŠ |
Razmatranja vezana uz
politiku
Uloga i važnost šumarstva
nije poznata ni cijenjena od strane javnosti. Postoje mnoge zablude o hrvatskim
šumama i šumarstvu.
U svjetlu društvenih
promjena i jačanja uloge javnosti hrvatsko šumarstvo se mora otvoriti i
adekvatno prezentirati svoje rezultate, postignuća i specifičnosti. Također
treba poboljšati razinu promidžbe na svjetskom tržištu, s naglaskom da šumarski
sektor ima međunarodni certifikat FSC.
Ako javnost ima
negativnu sliku o šumarima, informacije i mišljenja će tražiti od drugih
izvora. Nevladine se udruge doživljavaju kao dobar izvor informacija, jer se
smatra da su motiviranije u svojim djelatnostima. Važno je postići maksimalnu
suglasnost s umjerenim i utjecajnim nevladinim udrugama o šumarskoj politici i
praksi i sporazumjeti se oko neslaganja na stručnoj osnovi o pitanjima gdje
dogovor nije moguće postići.
3. Nadzor
nad provedbom NACIONALNE ŠUMARSKE POLITIKE I STRATEGIJE
Nacionalna šumarska
politika i strategija nije zamišljena kao statičan dokument, već će se mijenjati
i prilagođavati s vremenom i u odnosu na potrebe sektora, gospodarske prilike i
ukupnu politiku Vlade Republike Hrvatske.
Nadzor i provedbu će
provoditi Grupa za nadzor provođenja Nacionalne šumarska politika i strategija,
koju će imenovati Ministar poljoprivrede i šumarstva. Ta grupa će predstavljati
mnoge zainteresirane strane u šumarstvu i srodnim sektorima i podnosit će
godišnje izvješće o statusu provedbe.
4. Financiranje
NACIONALNE ŠUMARSKE POLITIKE I STRATEGIJE
Potrebna financijska sredstva za aktivnosti I.
Prioriteta su procijenjena na 3.5 do 4 milijuna $ godišnje za četverogodišnje
razdoblje od 2004. do 2007. Procjena potrebnih sredstava izvršena je na osnovi
izračuna-procjene za svaku pojedinu aktivnost navedenu u Strategiji. Ostvarive koristi
su mnogostruke i uključuju uspostavu i stabilizaciju zapošljavanja u seoskim
područjima, usklađivanje zakonskog okvira i u Republici Hrvatskoj i u skladu s
acquisom, razvoj dodane vrijednosti i zamjenu za uvoz i čuvanje
prirodnih resursa. Dodatna korist je da će Nacionalna šumarska politika i
strategija omogućiti kanaliziranje financiranja od strane međunarodnih
donatora, nakon što bude odobrena.
POPIS KRATICA IZ TABLICA
DI Državni inspektorat
HCR Hrvatski centar za razminiravanje
HGK Hrvatska gospodarska komora
HLS Hrvatski lovački savez
HŠD Hrvatsko šumarsko društvo
HTZ Hrvatska turistička zajednica
HVZ Hrvatska vatrogasna zajednica
JUZP Javne ustanove zaštićenih područja
LUS Lokalna uprava i samouprava
MEI Ministarstvo za europske integracije
MF Ministarstvo financija
MG Ministarstvo gospodarstva
MK Ministarstvo kulture
MO Ministarstvo obrane
MOMSPMinistarstvo
obrta, malog i srednjeg poduzetništva
MP Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne
samouprave
MPS Ministarstvo prosvjete i sporta
MPŠ Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
MPPV Ministarstvo pomorstva, prometa i veza
MRSS Ministarstvo rada i socijalne skrbi
MT Ministarstvo turizma
MUP Ministarstvo unutarnjih poslova
MVP Ministarstvo vanjskih poslova
MZOPUMinistarstvo
zaštite okoliša i prostornog uređenja
MZT Ministarstvo znanosti i tehnologije
MZ Ministarstvo zdravstva
NVU Nevladine udruge
PŠ Poduzeće za šume
SUŠ Studentska
udruga šumarstva
ŠF Šumarski
fakultet
ŠIJ Šumarski
institut Jastrebarsko
ŠO Šumarske
organizacije
ŠŠ Šumarske
škole
ŠU Šumarske
udruge (Hrvatsko šumarsko društva, Akademija šumarskih znanosti)
TDU Tijela
državne uprave
UHPA Udruga
hrvatskih putničkih agencija
ZII Znanstveno
istraživačke institucije, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša
ZZZ Zavod
za zapošljavanje
ŽUG Županijski
uredi za gospodarstvo