2001
Na temelju članka 81. stavka 1. Zakona o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (NN 69/2003.) ministar prosvjete i športa donio je
Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja, a svako obrazovno razdoblje traje osamnaest tjedana.
Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje
odgovaraju razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole i
namijenjena su obrazovanju polaznika koji nisu završili četiri razreda osnovne
škole.
Red. br. |
NASTAVNI PREDMETI |
BROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA |
|
I. |
II. |
||
1. |
Hrvatski jezik |
120 |
108 |
2. |
Matematika |
60 |
72 |
Ukupno:
|
180 |
180 |
Obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini
redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda i namijenjena su obrazovanju
polaznika koji su napustili osnovno obrazovanje između četvrtog i osmog
razreda.
Izborni programi su različiti programi osposobljavanja za poslove i prvo
manje zahtjevno zanimanje u V. i VI. obrazovnom razdoblju, a svaki polaznik
može izabrati i završiti jedan od programa osposobljavanja istodobno s osnovnom
školom.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO
OBRAZOVANJE ODRASLIH
Red. br. |
NASTAVNI PREDMETI
|
BROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA |
||||
III. |
IV. |
V. |
VI. |
|||
1. |
Hrvatski jezik |
90 |
90 |
72 |
72 |
|
2. |
Likovna kultura |
|
|
|
12 |
|
3. |
Glazbena kultura |
|
|
|
12 |
|
4. |
Strani jezik |
36 |
36 |
36 |
36 |
|
5. |
Matematika |
72 |
72 |
72 |
72 |
|
6. |
Biologija |
|
|
18 |
18 |
|
7. |
Kemija |
|
|
18 |
18 |
|
8. |
Fizika |
|
|
18 |
18 |
|
9. |
Povijest |
18 |
18 |
18 |
18 |
|
10. |
Zemljopis |
18 |
18 |
18 |
18 |
|
11. |
Osnove građanskog obrazovanja |
|
|
|
18 |
|
12. |
Tehnička kultura s informatikom |
|
24 |
24 |
24 |
|
13. |
Tjel. i zdrav. kultura |
|
|
|
18 |
|
Ukupno:
|
234 |
258 |
294 |
354 |
||
Izborni programi
|
|
|
|
|
||
14.
|
Osposobljavanje
|
|
|
150 |
||
Polaznici se upisuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju, ali se operativni nastavni plan i program prilagođava predznanju polaznika utvrđenom provjerom prilikom upisa.
Programe stručnoga osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje i samozapošljavanje u u jednostavnim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo.
Ustanova koja ostvaruje Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih dužna je samostalno ili s drugom pravnom osobom (srednjom školom, poduzećem ili licenciranim obrtnikom) osigurati materijalno-tehničke uvjete za izvođenje programa osposobljavanja.
Sastavnice programa osnovnog obrazovanja odraslih su:
1.
Cilj, zadaće i
struktura nastavnog plana i programa
2.
Oblici rada u osnovnom obrazovanju odraslih
3.
Ostvarivanje nastavnog plana i programa
4.
Predmetni nastavni planovi i programi
1. CILJ,
ZADAĆE I STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
Obrazovanje odraslih u cjelini predstavlja najobuhvatniju fazu u
sustavu cjeloživotnog učenja. Glavne su zadaće nadoknađivanje obrazovnih
zaostataka odraslih osoba nastalih obrazovnim propustima u mladosti i daljnje
trajno obrazovanje.
Osnovno obrazovanje odraslih ima prije svega kompenzacijsku zadaću
nadoknađivanja propuštenog i uključivanja polaznika u sustav cjeloživotnog
učenja. Cilj je nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih
unaprijediti temeljnu pismenost i životne vještine u svim područjima
obrazovanja.
Osnovne su zadaće:
·
podizanje opće
obrazovanosti odraslih do razine osnovne škole
·
osposobljavanje
za samoupravljivo i samostalno učenje kao osnove za cjeloživotno učenje
·
usporedno
osposobljavanje za prvo zanimanje
·
stjecanje
uvjeta za mogući nastavak obrazovanja u srednjem školstvu.
Odlukom ministra prosvjete i športa utvrđeno je da nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja koja su odgovarajuća razini od I. do VIII. razreda redovite osnovne škole, a usporedno s V. i VI. obrazovnim razdobljem osnovnog obrazovanja odraslih svaki polaznik može u sklopu izborne nastave ostvariti i osposobljavanje za prvo zanimanje. Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje odgovara razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole, a obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda. Prvo (I.) obrazovno razdoblje namijenjeno je polaznicima koji ne vladaju u dovoljnoj mjeri temeljnim vještinama čitanja, pisanja i računanja, a drugo (II.) polaznicima koji se služe samo vještinama čitanja, pisanja i računanja, ali nisu završili četiri razredna osnovne škole. Svako obrazovno razdoblje traje 18 tjedana, odnosno cjelokupno osnovno obrazovanje odraslih traje tri školske godine. Polaznici se upućuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju i njihovim rezultatima na inicijalnom provjeravanju predznanja.
U odnosu na prijašnji nastavni
plan i program za osnovno obrazovanje odraslih, smanjen je broj sati nastave,
ali je povećan zahtjev da izvršitelji obrazovnog procesa pojačaju rad na
osposobljavanju polaznika za samoupravljivo i samostalno učenje. Raspored
odgojno-obrazovnih sadržaja usporedan je s važećim nastavnim planom i programom
redovite osnovne škole. Nastavni plan i
program za osnovno obrazovanje odraslih čine sljedeća nastavna područja:
·
jezično
(hrvatski i strani jezik)
·
umjetničko
(likovna i glazbena kultura)
·
prirodoslovno-matematičko-tehničko
(biologija, fizika, kemija, zemljopis, matematika, tehnička kultura s
informatikom)
·
društveno
(povijest, osnove građanskog obrazovanja)
·
zdravstveno
(tjelesna i zdravstvena kultura).
Struktura predmetnih nastavnih programa
sadrži cilj i zadatke programa, sadržaje i zadaće za polaznike i metodičke
upute za ostvarivanje programa.
2. OBLICI RADA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU ODRASLIH
Osnovno obrazovanje odraslih mogu provoditi specijalizirane osnovne škole za odrasle, osnovne škole i ostale ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete. Ispunjavanje uvjeta za izvođenje programa i početak izvođenja utvrđuje Ministarstvo prosvjete i športa u skladu sa Zakonom o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (N.N 69/2003.).
Redovita nastava u osnovnom obrazovanju odraslih je osnovni oblik obrazovanja odraslih i temelji se na sustavnom i neprekidnom nastavnom tijeku. Broj polaznika u obrazovnim skupinama može biti od 8 do 20 osoba. Polaznici tog oblika obrazovanja redovito polaze nastavu, a ocjenjuju se tijekom nastave. Polaznici koji izostanu s nastave više od 50% sati gube položaj redovnog polaznika u tom obrazovnom razdoblju, ali mogu ponavljati obrazovno razdoblje ili se uključiti u druge oblike osnovnog obrazovanja odraslih. Redovita se nastava tijekom jedne školske godine organizira u dva obrazovna razdoblja: ljetnom i zimskom. Zimsko obrazovno razdoblje počinje početkom rujna, a ljetno početkom veljače.
Konzultativno-instruktivni oblik obrazovanja ponajprije se organizira za manji broj polaznika. Ovaj oblik namijenjen je polaznicima koji nisu u mogućnosti polaziti redovitu nastavu, a imaju sposobnost da uz pomoć nastavnika i samostalno svladaju nastavne sadržaje. Prije uključivanja polaznika u ovaj oblik obrazovanja utvrđuju se njegove sposobnosti za samostalni rad. Za takve polaznike posebno se organizira vrijeme za konzultacije i instruktivni rad. Konzultacije se istodobno mogu organizirati iz jednog, više ili svih nastavnih predmeta. U ovom obliku obrazovanja potrebno je ostvariti najmanje 60% nastavnih sati predviđenih u Odluci o nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih. U konzultacijama se stavlja naglasak na one dijelove programa koje polaznici teže svladavaju samostalnim učenjem, odnosno iz udžbenika ili druge literature. Dijelovi provjeravanja i ocjenjivanja su odvojeni, tj. ispitivanje i ocjenjivanje se obavlja na kraju svladavanja pojedinog nastavnog predmeta. U organiziranju ovog oblika obrazovanja značajno je i da polaznici usvoje osnovne metode samoobrazovanja, služenje različitim izvorima znanja, vođenjem bilješki i ostalim. Takav oblik može se organizirati kao seminar za polaznike koji nisu u mogućnosti neprekidno tijekom cijele godine polaziti nastavu, na primjer za polaznike u mjestima u kojima ne postoji škola za osnovno obrazovanje odraslih ili ne postoji organizirani oblik ovog obrazovanja. U tom slučaju polaznici tijekom seminara prorađuju nastavne sadržaje, a ispite polažu u verificiranim školama za osnovno obrazovanje odraslih. U ovaj oblik obrazovanja mogu se uključiti polaznici koji završavaju osnovno obrazovanje polaganjem ispita prema Pravilniku o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita.
Dopisno-konzultativni oblik obrazovanja je karakterističan po tome što su sudionici obrazovnog procesa pretežno prostorno razdvojeni. Jedini dio zajedničkog izravnog rada nastavnika i polaznika je vrijeme kraćih zajedničkih, ali i pojedinačnih konzultacija. Takav oblik obrazovanja temelji se na primjereno didaktički pripremljenim udžbenicima i nastavnim pismima. Dijelovi provjere i ocjenjivanja slični su kao u konzultativno-instruktivnoj nastavi, pa premda postoje dopisne kontrolne zadaće svi polaznici pristupaju ispitu u školi.
Osnovno obrazovanje odraslih može se završiti i polaganjem ispita što je uređeno odredbama Pravilnika o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita (NN, br. 70/91.).
3. OSTVARIVANJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
Škola, odnosno druga ustanova koja provodi osnovno obrazovanje odraslih, donosi godišnji plan i program rada u kojem se uz ostalo određuje mjesto, način i pedagoški nositelji ostvarivanja nastavnog plana i programa.
Ostvarivanje zadaća nastavnog plana i programa provodi se zajedničkim dijelom osnovnog obrazovanja odraslih i posebnim dijelom strukovnog osposobljavanja za osobe koje su se odlučile za to obrazovanje. Programe stručnog osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje ili samozapošljavanje u jednostavnijim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo.
Pri oblikovanju operativnog plana i programa, organizaciji poučavanja i
učenja te praćenju i vrednovanju postignuća odraslih polaznika treba se pridržavati
sljedećih načela:
·
utvrditi zadaće
koje polaznici trebaju ostvariti
·
uključiti sve
polaznike u različite aktivnosti tijekom procesa učenja
·
povezati
obrazovanje, posao, dom i društvo
·
utemeljiti
poučavanje na kritičkom mišljenju, rješavanju problema i učenju istraživanjem
·
postaviti vrednovanje kao oruđe za procjenu
napredovanja polaznika i pomoći im u osposobljavanju za samoupravljivo i
samostalno učenje u sklopu sustava cjeloživotnog učenja
·
prihvatiti različitosti između predznanja polaznika,
njihovih potreba i ciljeva te individualizirati pristup prema njima.
Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih treba operativno prilagođavati iskustvu polaznika. Nema jedinstvenog pristupa poučavanju jer se polaznici kao skupine i osobe bitno razlikuju s obzirom na svoje predznanje i ciljeve. Jedino je konzistentno pravilo da se zadaće i sadržaj nastavnih jedinica što je više moguće usklade s potrebama i interesima polaznika. Zadaće za polaznike trebaju pomoći učiteljima i polaznicima da izdvoje važna znanja, vještine i vrijednosti koje polaznici trebaju usvojiti. Učenje polaznika se ostvaruje komunikacijom i kritičkim mišljenjem, primjenom usvojenog znanja, vještina i vrijednosti te aktivnim sudjelovanjem i vlastitim doprinosom. Takvim se pristupom razvijaju komunikacijske i interpersonalne vještine te vještine donošenja odluka i cjeloživotnog učenja.
Za uspješno ostvarivanje obrazovnih sadržaja prijeko je potrebno da se polaznici osposobe za samoupravljivo i samostalno učenje, pa je s tim u svezi obvezno da se tijekom ostvarivanja svakog nastavnog programa predvidi vrijeme za:
- savjetovanje o mogućnostima i oblicima obrazovanja
- upućivanje polaznika u kombiniranje različitih oblika obrazovanja tijekom cjeloživotnog obrazovanja
- upoznavanje obrazovne skupine s ciljem, zadaćama, temama i redoslijedom nastavnih sadržaja te izvorima znanja
- davanje uputa za uporabu pojedinih izvora znanja, tehnika i metoda samostalnog učenja.
Škola je dužna organizirati nastavu stranog jezika ako se prijavi najmanje 8 polaznika, a za manji broj od toga dužna je organizirati instruktivni rad. Pojedinačna i skupna pomoć obvezno se organizira za polaznike koji izrazito teško napreduju u svladavanju nastavnih sadržaja tijekom obrazovnog procesa u sklopu pojedinih nastavnih predmeta. Skupni se rad u takvim slučajevima ostvaruje sa skupinom od najviše 5 polaznika. Dodatni se rad može organizirati za polaznike koji pokazuju izričite sklonosti i potrebu za određenim povećanim znanjima iz pojedinih područja, radi proširivanja i produbljivanja obrazovanja. Odluku o programu i ustrojstvu dodatne nastave donosi nastavničko vijeće u skladu s objektivnim uvjetima škole.
4. PREDMETNI NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI
HRVATSKI
JEZIK
I. |
II. |
|
120 |
108 |
CILJ
Razviti temeljne vještine uporabe hrvatskoga standardnoga jezika.
ZADACI
- razviti vještinu čitanja i pisanja
- spoznati temeljne gramatičke, pravogovorne i pravopisne zakonitosti hrvatskoga jezika
- razviti sposobnost za samostalno pisanje rečenica, odgovora na pitanja i kraćih sastavaka
- razvijati interes za slušanje i čitanje umjetničkih tekstova
- razlikovati prozni i lirski književno-umjetnički tekst
- upoznati najjednostavnije programske sadržaje u području medijske kulture
- razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
I. obrazovno razdoblje
Sadržaji
|
Zadaće za
polaznike
|
POČETNO ČITANJE I PISANJE - provesti inicijalno provjeravanje predznanja čitanja i
pisanja Pripreme za učenje čitanja i pisanja - govorenje i pripovijedanje na temelju opažanja - globalno čitanje riječi i kraćih rečenica Uvođenje u početno čitanje i pisanje - velika i mala tiskana i pisana slova - analitičko-sintetičko čitanje riječi, rečenica i kraćih tekstova - pisanje riječi i rečenica pisanim slovima 1.
HRVATSKI JEZIK Slovnica/gramatika
- glas, samoglasnik, suglasnik, slog - slovo, abeceda - riječ, rečenica, vrste rečenica - imenice, glagoli, brojevi - interpunkcija: točka, upitnik, uskličnik, zarez u nabrajanju Pravogovor i pravopis - veliko početno slovo u uobičajenim primjerima - slogovi ije/je, č/ć - niječnica ne i riječca li |
- slušati, govoriti, pripovijedati na temelju opažanja - usporedno učiti tiskana i pisana slova te vježbati čitanje i spajanje pisanih slova u riječi
- prepisivati te samostalno sastavljati rečenice i kraće tekstove - odrediti glas, samoglasnik, suglasnik, slog - razlikovati slovo i glas, naučiti abecedu - razlikovati riječ kao dio rečenice - imenovati izjavne, upitne, usklične, jesne i niječne rečenice - prepoznati i imenovati imenice, glagole i brojeve kao vrste riječi - izgovarati izjavne, upitne i usklične rečenice te pisati znakove interpunkcije - pisati veliko početno slovo na početku rečenice, u osobnim imenima, prezimenima i nadimcima - pisati veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, ustanova, poduzeća, udruga, država, voda, otoka - izgovarati i pisati češće rabljene riječi u kojima su ije/je, č/ć - pisati niječnicu ne u niječnim i riječcu li u upitnim rečenicama |
Sadržaji
|
Zadaće za
polaznike
|
- rastavljanje riječi - kratice - brojevi 2. KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE Poezija - stih, kitica, pjesma Proza - fabula, likovi, vrsta Lektira - H. Ch. Andersen, Bajke 3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje - monolog, dijalog - pričanje i prepričavanje Čitanje
- čitanje naglas i u sebi - čitanje riječi, rečenica i vezanog teksta - interpretativno čitanje - čitanje s razumijevanjem: cjelovitoga teksta, odjeljaka i pojedinosti Pisanje - prepisivanje - diktati - pitanje i odgovori |
- pisati opće i mjerne kratice u učestalim primjerima - pisati brojeve riječima - prepoznati i imenovati stih, kiticu, pjesmu - prepoznati redoslijed događaja i imenovati likove, prepoznati pripovijetku, bajku, igrokaz, strip - pročitati bar jednu bajku - razlikovati monolog i dijalog - pričati doživljaj i događaj iz života te prepričati književnoumjetnički tekst - opisivati osobu, radni prostor prema određenom planu - svladati "tehniku" i vrste čitanja - točno prepisivati riječi, rečenice i kraće odjeljke - pisati kraće vježbene i nadzorne diktate - samostalno pisati pitanja i kraće odgovore - sastavljati i pisati rečenice prema nizu riječi i prema slici, pisati čestitku i razglednicu |
Sadržaji
|
Zadaće
za polaznike
|
Komunikacijski postupci - kultura govora i slušanja - postavljanje pitanja 4.
MEDIJSKA KULTURA Filmovi i TV emisije - crtani i igrani film, TV emisija |
- slušati govor druge osobe - rabiti upitne riječi u pitanjima: tko? što? gdje? kada? kako? zašto? - gledati crtani i igrani film te TV emisiju prema izboru - uočiti zvuk, glazbu, pokret i sliku u crtanom fimu - imenovati nijemi, zvučni i igrani film |
II. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike
|
1.
HRVATSKI JEZIK Slovnica/gramatika - imenice: opće i osobne imenice, rod, broj - umanjenice i uvećanice - glagoli - pridjevi - osobne zamjenice - rečenica - subjekt i predikat Pravogovor i pravopis - č/ć, slogovi ije/je - veliko početno slovo - veliko i malo slovo - dvotočje - kratice - upravni i neupravni govor |
- prepoznati i imenovati opće, osobne imenice, rod i broj imenica - prepoznati umanjenice i uvećanice - uočavati vrijeme radnje: prošlost, sadašnjost i budućnost - prepoznavati opisne, gradivne i posvojne pridjeve - završeci posvojnih pridjeva od općih imenica i osobnih imena - prepoznati osobne zamjenice u rečenici - jednostavna rečenica - prepoznati subjekt i predikat u rečenici - izgovarati i pisati č/ć u umanjenicama na -ić, -čić, -čica, uvećanicama –čina, u imenicama za oznaku zanimanja na –ač/-(ač)ica, prezimenima na –ić i -čić - izgovarati i pisati slogove ije/je u umanjenicama, uvećanicama i imenicama za zanimanja - pisati veliko početno slovo u imenima gora, nebeskih tijela, imenima stanovnika i naroda, županija, knjiga, filmova, novina - naučiti pisati veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od osobnih imena, sa završecima na –ov, - ev, -in, -čki, -ćki, -ski, -ški - pisati dvotočje u nabrajanju - znati pisati kratice višečlanih naziva, primjerice: OŠ, HNK, HRT, RH - pisati kratice za dužinu, za masu, za tekućinu i za vrijeme - pisati navodnike, crticu i dvotočje u upravnom govoru - prepoznati neupravni govor |
Sadržaji
|
Zadaće za
polaznike
|
2.
KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOTEORIJSKO
NAZIVLJE Poezija - pjesnička slika, ritam, stilska sredstva, vrsta Proza - tema, kronološki slijed događaja, elementi fabule, lik, kompozicija, vrsta Lektira
- Mato Lovrak Družba Pere Kvržice - Ivana Brlić-Mažuranić, Šuma Striborova - Ezop, Basne 3.
JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje
- razgovor - pripovijedanje - opisivanje Čitanje - čitanje u sebi i na glas Pisanje - odgovori na pitanja - sastavljanje - diktati Komunikacijski postupci - govorenje i slušanje drugih - prepričavanje 4.
MEDIJSKA KULTURA Filmovi i TV emisije - igrani i dokumentarni film - dokumentarna televizijska emisija |
- prepoznati pjesničku sliku; ponavljanje u stihu, kitici i pjesmi, prepoznati srok vizualno i slušno; domoljubnu pjesmu - imenovati temu proznog teksta; odrediti kronološki slijed događaja; uočiti elemente fabule: uvod - zaplet - rasplet; uočiti odnose među likovima; prepoznati monolog, dijalog, opis i pripovijedanje u tekstu; razlikovati basnu, dječji roman, strip - pročitati dječji roman, bajku i basne prema izboru - razgovarati o zanimanjima polaznika, o radnim uvjetima i djelatnostima koje obavljaju - pričati na zadanu temu, o gledanoj televizijskoj emisiji, pripovijedati događaj iz osobnoga života - opisivati sliku krajolika - čitati tekst u ograničenom vremenu (provjera brzine) i u sebi s razumijevanjem (povezivanje pojedinosti) - pisati odgovore na postavljena pitanja - sastavljati rečenice o slici, prema tematskom nizu riječi - pisati vježbene i nadzorne (kontrolne) diktate - opsežno i sažeto prepričavati sadržaj književnoga teksta - voditi brigu o kulturi govorenja i slušanja govora drugih osoba - gledati šaljivi i dokumentarni film prema izboru - imenovati crno-bijeli film i film u boji, prepoznati dokumentarni film i televizijsku emisiju |
METODIČKE UPUTE
1. Odrasli polaznici dolaze u školu s različitim predznanjem pa je potrebno odmah na početku provesti inicijalno provjeravanje kako bi se utvrdile razine čitanja i pisanja. Na temelju dobivenih rezultata potrebno je organizirati vrstu nastave ili polaganje ispita za pojedino obrazovno razdoblje i upućivanje u obrazovno razdoblje koje odgovara znanju polaznika. Pojedinačnim čitanjem odabranih tekstova utvrđuje se brzina čitanja, točnost i razumijevanje pročitanoga u sklopu vremenske jedinice. Inicijalno ispitivanje obuhvaća i brzinu te gramatičko-pravopisnu točnost prepisivanja kraćeg teksta, također u ograničenom vremenu. Provodi se i kraći nadzorni (kontrolni) diktat kako bi se provjerilo pisanje velikoga početnog slova (osobno ime i prezime, ime naselja i ulice) te znakovi interpunkcije. Na kraju se s polaznicima, koji su postigli dobre rezultate u čitanju, prepisivanju i pisanju nadzornoga diktata, provodi razgovor i raščlamba teksta kako bi se utvrdila njihova govorna razina i komunikacijske sposobnosti.
2. Nastavni predmet hrvatski jezik ima četiri predmetna područja: hrvatski jezik, književnost, jezično izražavanje, medijsku kulturu. Ona se razvijaju iz predmetnoga područja početno čitanje i pisanje koje se ostvaruje s polaznicima koji nisu svladali čitanje i pisanje, odnosno koji ne znaju tiskana i pisana slova hrvatske abecede.
S odraslim polaznicima treba ostvariti sva četiri predmetna područja s tim da se najveća pozornost posvećuje području hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja, književnosti te medijskoj kulturi samo informativno, što je uočljivo u predloženom broju sati za ta područja.
MATEMATIKA
I. |
II. |
|
60 |
72 |
CILJ
Usvojiti osnovna matematička znanja i vještine potrebne u svakodnevnom životu.
ZADACI
- razvijati vještinu čitanja i pisanja brojeva
- razvijati vještine rješavanja jednostavnih zadataka primjenom osnovnih računskih radnji
- razvijati vještine grafičkog prikazivanja geometrijskih tijela i likova
- razvijati logičko mišljenje.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
I. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
1. Zbrajanje i oduzimanje
prirodnih brojeva do 20 Čitanje i pisanje brojeva od 1 do 10 Znakovi +, - , i =. Znakovi < i >. Pribrojiti i zbroj. Čitanje i pisanje brojeva do 20. Jedinica i desetica. Uspoređivanje brojeva. Zbrajanje i oduzimanje brojeva u skupu brojeva do 20. Redni brojevi. 2.
Zbrajanje i oduzimanje u skupu prirodnih brojeva do 100 Brojenje do 100. Čitanje i pisanje brojeva do 100. Redni brojevi. Zbrajanje i oduzimanje desetica. Zbrajanje dvoznamenkastog i jednoznamenkastog broja. Oduzimanje jednoznamenkastog broja od dvoznamenkastog. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih brojeva u skupu brojeva do 100. Veza zbrajanja i oduzimanja. Slovo kao oznaka za broj. |
- čitati i pisati brojeve od 1 do 10 - primjenjivati znakove +, -, = - primjenjivati znakove < i > - zbrojiti i oduzimati u skupu brojeva do 10 - primijeniti u zbrajanju nazive pribrojnici i zbroj - čitati i pisati brojeve do 20 - objasniti pojam jedinice i desetice - uspoređivati brojeve do 20 - zbrajati dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj - oduzimati jednoznamenkasti broj od dvoznamenkastog broja - zbrajati dva dvoznamenkasta broja - oduzimati dva dvoznamenkasta broja - imenovati i napisati redne brojeve - brojiti, čitati i pisati brojeve do 100 - zadani broj rastaviti na broj jedinica i desetica - čitati i pisati redne brojeve do 100 - zadani broj rastaviti na broj jedinica i desetica - čitati i pisati redne brojeve do 100 - zbrajati i oduzimati desetice do 100 - zbrajati dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj - oduzimati jednoznamenkasti od dvoznamenkastog broja - zbrojiti dvoznamenkasti s dvoznamenkastim brojem - oduzimati dvoznamenkasti od dvoznamenkastog broja - objasniti vezu zbrajanja i oduzimanja pri rješavanju zadataka - upotrijebiti slovo kao znak za broj i riješiti zadatke: x+18=58 |
Sadržaji |
Zadaće
za polaznike |
3. Dužina
i mjerenje dužine Dužina kao najkraća spojnica dviju točaka. Isticanje i označavanje krajnjih točaka dužine. Jedinice za mjerenje dužine (1m, 1dm, 1cm). 4. Množenje i dijeljenje Množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika. Znak x (puta). Faktori, umnožak ili produkt. Brojevi 1 i 0 u množenju. Tablica množenja. Dijeljenje kao uzastopno oduzimanje istog broja. Znak: : Djeljenik, djelitelj i količnik. Veza množenja i dijeljenja. Djeljivost brojeva. Dijeljenje brojeva uz ostatak. |
- nacrtati dužinu kao najkraću spojnicu dviju točaka - označiti krajnje točke dužine - imenovati jedinične dužine (1m, 1dm , 1cm) - napisati kratice jedinica za mjerenje dužina - nacrtati dužinu od 1 cm i 1 dm - odrediti duljinu zadane dužine - brojiti uzastopnim dodavanjem po 2, po 3, po 4, po 6 - primijeniti znak x (puta) - primijeniti brojeve u računskoj radnji množenja - zadani broj pomnožiti brojem 1 - objasniti množenje broja 0 - naučiti tablicu množenja - brojiti uzastopnim oduzimanjem - primijeniti znak : (dijeljenje) - imenovati brojeve u računskoj radnji dijeljenja - objasniti vezu množenja i dijeljenja - objasniti djeljivost brojeva - dijeliti broj brojem 1 i brojem 0 - izračunati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada |
II. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće
za polaznike |
1. Brojevi
do 1 000 Pisanje dvoznamenkastih brojeva u obliku bx10+a i troznamenkastih brojeva u obliku cx100+bx10+c 2. Pismeno
zbrajanje i oduzimanje Zbrajanje i oduzimanje stotica, desetica i jedinica. Pismeno zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do 1 000. Veza zbrajanja i oduzimanja. 3. Pismeno
množenje i dijeljenje Usmeno množenje 10 i 1 000 jednoznamenkastim brojem. Dijeljenje s 10 i 100. Distributivnost množenja prema zbrajanju. Usmeno i pismeno množenje jednoznamenkastim brojem. Pismeno dijeljenje jednoznamenkastim brojem. Veza množenja i dijeljenja. Izvođenje više računskih radnji uz uporabu i bez uporabe nagrade. |
- pisati brojeve do 1 000 - pisati dvoznamenkasti broj u obliku bx10+a - pisati troznamenkasti broj u obliku cx100+bx10+a - zbrojiti dva višekratnika broja 100 - oduzeti dva višekratnika broja 100 - zbrojiti troznamenkaste brojeve i višekratnike broja 10 - oduzeti višekratnik broja od troznamenkastog broja - zbrojiti troznamenkaste i jednoznamenkaste brojeve - oduzeti jednoznamenkasti broj od troznamenkastog broja - zbrojiti troznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve - oduzeti dvoznamenkasti broj od troznamenkastog broja - zbrojiti troznamenkaste brojeve - oduzimati troznamenkaste brojeve - pismeno zbrojiti dva dvoznamenkasta i dva troznamenkasta broja - pismeno oduzeti dva troznamenkasta broja - množiti dvoznamenkasti broj brojem 10 - množiti jednoznamenkasti broj brojem 10 - dijeljenje višekratnika broja 10 s 10 - dijeljenje višekratnika broja 100 sa 100 - znati primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju - usmeno množiti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - pisano množiti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - primijeniti svojstva komutativnosti i asocijativnosti množenja pri rješavanju zadataka |
Sadržaji |
Zadaće
za polaznike |
4.
Međusobni odnosi dvaju pravaca u ravnici Pravac. Označavanje pravca. Sjecište dvaju različitih pravaca. Okomiti pravci. Crtanje okomitih pravaca. Znak ^ (je okomit). Usporedni pravci. Crtanje usporednih pravaca. Znak II (je usporedan). 5. Brojevi
do 100 000 Čitanje i pisanje brojeva do 100 000. Dekadske jedinice i mjesna vrijednost znamenke 6.
Mjerenje veličina Jedinice za mjerenje dužina (1mm, 1 km) Jedinice za mjerenje mase (1 kg, 1 dag, 1 g, 1 t) Jedinice za mjerenje tekućine (1 l, 1 dcl, 1 hl) |
- dijeliti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - pisano dijeliti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - pisano dijeliti troznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - pri rješavanju zadataka objasniti vezu množenja i dijeljenja - rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrade - rješavati zadatke s više računskih radnji bez uporabe zagrade - nacrtati pravac - obilježiti pravac - nacrtati dva ukrštena pravca - odrediti sjecište pravaca - nacrtati dva okomita pravca - napisati znak za okomiti i objasniti značenje - nacrtati dva usporedna pravca - napisati znak za usporedno i objasniti značenje - čitati brojeve do 100 000 - pisati brojeve do 100 000 - nabrojiti višekratnike broja 1 000 i 10 000 - napisati zadani broj u tablicu mjesnih vrijednosti znamenaka - imenovati jedinice za mjerenje dužine (1 mm i 1 km) - imenovati jedinice za mjerenje mase (1 kg, 1 dag, 1 g, 1 t) - napisati jedinice za mjerenje mase - zbrajati i oduzimati jedinice za mjerenje mase - imenovati jedinice za mjerenje tekućine (1 l, 1 dcl, 1 hl) - napisati jedinice za mjerenje tekućine - zbrajati i oduzimati jedinice za mjerenje tekućine |
Sadržaji |
Zadaće
za polaznike |
7.
Kružnica i krug Crtanje kružnice. Krug. Središte, polumjer i promjer kružnice i kruga. 8. Brojevi
do milijun Čitanje i pisanje brojeva do milijun. Pismeno zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do milijun.
9. Kut Kut kao dio ravnine omeđen dvama polupravcima. Krakovi i vrh kuta. Pravi kut. Šiljasti i tupi kut. 10.
Pismeno množenje Pismeno množenje dvoznamenkastim brojem. Pismeno množenje troznamenkastim brojem. Distributivnost množenja prema zbrajanju |
- nacrtati kružnicu šestarom - odrediti središte kružnice - nacrtati polumjer kružnice - nacrtati promjer kružnice - nacrtati kružnicu kojoj je zadana duljina polumjera - objasniti pojam kruga - brojiti, čitati i pisati brojeve od 100 000 do 1 000 000 - pismeno zbrojiti dva broja u kojih je zbroj desettisućica veći od 9 - pismeno oduzeti dva broja bez preračunavanja - pismeno oduzeti dva broja u kojih je broj desettisućica veći od broja desettisućica umanjitelja - uočiti vezu zbrajanja i oduzimanja - nacrtati dva polupravca koji imaju zajedničku točku - odrediti krakove kuta – obilježiti ih malim slovima abecede - odrediti vrh kuta – obilježiti ga velikim slovom abecede - nacrtati pravi kut - nacrtati šiljasti kut - nacrtati tupi kut - množiti broj višekratnikom broja 10 - množiti broj višekratnikom broja 100 - množiti broj višekratnikom broja 1 000 - pismeno množiti višeznamenkasti broj jednoznamenkastim - pismeno množiti dvoznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem - pismeno množiti troznamenkasti broj dvoznamenkastim - znati primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju |
Sadržaji |
Zadaće
za polaznika |
11.
Trokut, pravokutnik i kvadrat Stranice, vrhovi i kutovi trokuta. Pravokutni trokut. Opseg trokuta. Stranice, vrhovi i kutovi pravokutnika i kvadrata. 12.
Pismeno dijeljenje Pismeno dijeliti jednoznamenkastim brojem. Pismeno dijeliti dvoznamenkastim brojem. Veza množenja i dijeljenja. Izvođenje više računskih radnji. |
- nacrtati trokut - obilježiti stranice trokuta - obilježiti vrhove trokuta - nacrtati pravokutan trokut - izračunati opseg trokuta kada je zbroj duljina stranica O=a+b+c - obilježiti stranice, vrhove i kutove pravokutnika i kvadrata - nacrtati kvadrat - nacrtati pravokutnik kada su zadane duljine stranica - izračunati opseg pravokutnika uvrštavajući duljine stranica u formulu O=2a+2b - izračunati opseg kvadrata uvrštavajući duljinu stranice u formulu za opseg O=4xa - nacrtati 1 cm2 i 1 dm2 - objasniti jedinične površine 1 cm2, 1 dm2 - napisati 1 cm2, 1 dm2 - izmjeriti površinu kvadrata kojemu je zadana duljina stranice a=3cm - izmjeriti površinu pravokutnika kojemu su zadane duljine stranica a=4cm b=2cm - izračunati površinu kvadrata kojemu je zadana duljina stranice a=3cm uvrštavajući duljinu stranice u formulu P=axa - izračunati površinu pravokutnika kojemu su zadane duljine stranica a=4cm b=2cm, uvrštavajući duljine stranica u formulu P=axb - pismeno dijeli višeznamekasti broj jednoznamenkastim brojem - pismeno dijeliti troznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem - izračunati zadatke s više računskih radnji |
Pri obradi sadržaja matematike potrebno je procijeniti stvarno znanje polaznika u matematici (treba provesti inicijalno ispitivanje predznanja polaznika) i na temelju dobivenih rezultata planirati programom predviđene sadržaje. Učitelj će u radu s polaznicima izraditi operativni plan i program nastave matematike primjeren potrebama daljnjeg školovanja samih polaznika.
HRVATSKI JEZIK
III. |
IV. |
V. |
VI |
|
90 |
90 |
72 |
72 |
CILJ
Osposobiti za pravilnu uporabu standardnoga hrvatskoga jezika u različitim područjima ljudske djelatnosti
ZADACI
- uvježbati slušanje, govorenje, čitanje i pisanje
- usvojiti i obogatiti rječnik
- usvojiti temeljne pravogovorne i pravopisne norme hrvatskoga jezika
- usvojiti jezičnu i umjetničku baštinu
- spoznati funkcije riječi u različitim priopćajnim sredstvima i funkcionalnim stilovima (pjesničkom,
razgovornom, poslovnom, znanstvenom)
- čitati odabrana antologijska književna djela iz hrvatske i svjetske književnosti
- osposobiti za razumijevanje književnog djela
- osposobiti za govornu i pisanu komunikaciju
- osposobiti za služenje usluga knjižnica
- poticati razvijanje sposobnosti za jezično stvaranje
- proučavati osnovne podatke o književnicima i njihovim djelima
- razvijati dvosmjerne komunikacije
- razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
III. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
1. HRVATSKI JEZIK Rječnik -
riječ (značenje riječi, oblik riječi, uloga riječi) -
riječ u književnom jeziku -
riječ u neknjiževnom jeziku (narječjima) -
pisana i usmena riječ Slovnica/gramatika -
usustavljivanje gradiva o jeziku od prvog do četvrtog
razreda -
rečenica kao priopćajna (komunikacijska) jedinica;
pošiljatelj poruke; primatelj poruke; namjera
poruke Rečenica Promjenjive riječi Nepromjenjive riječi - jednostavna rečenica: neproširena, proširena - glagolski predikat - dodaci u rečenici (pojam) - promjenjive riječi; imenice; pridjevi; zamjenice; brojevi;
glagoli - nepromjenjive riječi: prilozi; prijedlozi; usklici; veznici - osnova i nastavak Sklonidba/deklinacija - padež (nominativ,
genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental); padežno pitanje;
osnovna značenja padeža; pravilna uporaba padežnih
oblika Imenice - opće, vlastite, zbirne; sklonidba imenica Zamjenice - osobne / lične, povratna,
posvojne, - povratno – posvojna,
upitne, odnosne, pokazne - neodređene; sklonidba zamjenica. |
Prepoznati, protumačiti i imenovati navedene jezične pojmove. Prepoznati, izdvojiti (podcrtati, pročitati, prepisati), protumačiti i imenovati navedene jezične pojmove. Naučiti napamet
nazive padeža i padežna pitanja; imenovanje, reprodukcija, primjena. Prepoznati, imenovati i
primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim
pojavama. |
Sadržaji |
Zadaće za polaznike |
Pridjevi - opisni, posvojni,
gradivni; sklonidba pridjeva - stupnjevanje/komparacija
pridjeva (pojam, stupnjevi) Brojevi - glavni, redni Naglasak - uočavanje naglašenih i
nenaglašenih riječi Glasovne promjene - glasovne promjene u
sklonidbi imenica i glasovne promjene u
stupnjevanju pridjeva (palatalizacija, sibilarizacija, jotacija nepostojano a) Pravogovor i pravopis - veliko početno slovo u imenima mjesta, kraja, zemlje, naroda - izgovor imena mjesta, kraja, zemlje, naroda Rečenični znakovi - točka, upitnik,
uskličnik, zarez, dvotočje, navodnici 2. KNJIŽEVNOST Književnoteorijsko
nazivlje Pjesništvo/poezija Sastav/kompozicija - motiv;
vrste kitica/strofa Stilska sredstva - epitet (pojam, određenje) - usporedba ( pojam,
određenje) - personifikacija ( pojam,
određenje) - onomatopeja ( pojam,
određenje) Vrste - epska pjesma – osnovna
obilježja - lirska pjesma – osnovna
obilježja - himna – osnovna
obilježja; - usmeno i pisano
pjesništvo |
Pravilno pisati i čitati
pojmove navedenih odrednica. Razvijati sposobnosti: - za čitanje književnog
djela - za recepciju
književnog djela - za razumijevanje
njegovih poruka. Temeljna objašnjenja
osobitosti pjesništva. Definirati navedene
pojmove: motiv; stih; stilska sredstva; vrste pjesama. Imenovati i objasniti
navedene pojmove. Odrediti njihovu stilsku vrijednost u određenom tekstu. Prepoznati vrstu pjesme;
osobitosti lirske i epske pjesme; temeljne osobitosti umjetničke i
usmene književnosti.
Prepoznati i protumačiti
književnoteorijske pojmove. |
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
Proza Pripovijedanje - pripovjedač ( u 1. i 3.
licu) - fabula (priča) - elementi fabule: uvod,
zaplet, vrhunac, rasplet Lik - glavni i sporedni likovi - karakterizacija: etička
Vrste Drama
-
crtica – mali epski oblik
- igrokaz – osnovna obilježja Lektira (6 sati) G. Vitez: Pjesme S. Lagerlöf: Legende o
Kristu Priče iz Ilijade i Odiseje H. Hitrec: Eko Eko D. Šimunović: Duga
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje - prepričavanje - razgovor (spontani,
telefonski) - izvješćivanje Slušanje - razvijanje kulture
slušanja (slušanje književno-umjetničkih, informativnih, komunikativnih,
novinskih i didaktičkih tekstova) |
Na odabranom primjeru
prepoznati organizaciju fabule;
objasniti način karakterizacije lika navodima iz interpretiranog teksta. Pročitati cjelovito
djelo.U interpretaciji djela ostvariti zadane odrednice na razini III.
obrazovnog razdoblja. Primijeniti u usmenom
i pisanom izražavanju pravila navedenih jezičnih oblika. |
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
Čitanje Čitanje naglas - glasno čitanje; poluglasno čitanje- čitanje po ulogama Čitanje u sebi - usmjereno čitanje Pisanje - pismo kao vrsta teksta (intimno) - objašnjavanje - diktat - pisanje školske zadaće
tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom 4. MEDIJSKA KULTURA Prijenosnici poruka/mediji - film (pojam, otkriće) - filmski rod
(dokumentarni, animirani, igrani film)
- tisak (novine, časopisi) - strip kao vrsta medijske
kulture - računalo/kompjutor Filmovi - D. Vukotić: 1001 crtež.
Igra - M. Bogdanović: Gliša,
Raka i Njaka - Z. Sudović: Grad ptica u
gradu ljudi |
Izražajno pročitati
tekst. Prepoznati temeljnu
poruku. Odgovoriti na zadano
pitanje. Objasniti,
primijeniti u pisanom izražavanju pravila navedenih odrednica. Prepoznati vrste
medija. Naučiti temeljne
pojmove o filmskim rodovima i jeziku filma. |
IV.
obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
1. HRVATSKI JEZIK Rječnik - dijalektizam (štokavizam,
kajkavizam, čakavizam) Slovnica/gramatika - usustavljivanje gradiva
III. obrazovnog razdoblja i provjera znanja (inicijalni ispit) Rečenica - jednostavna neproširena - jednostavna proširena - složena - dodaci imenici; dodaci
glagolu - upravni i neupravni
govor. Glagoli - po značenju (radnja,
stanje, zbivanje) Infinitiv - pojam, osnova i nastavak - službe infinitiva Sprezanje/konjugacija Glagolska vremena i ostali glagolski oblici- pomoćni glagoli: biti,
htjeti - prezent (značenja,
tvorba, glasovne promjene) -
perfekt (značenja i tvorba) - aorist (značenja, tvorba;
glasovna promjena) - futur prvi (značenje, tvorba) - futur drugi (značenje i
tvorba) Glagolski načini - imperativ - kondicional prvi |
Odrediti, objasniti i
primijeniti u praksi slovnička/gramatička
pravila o navedenim jezičnim pojavama. Vježbe izgovora i
primjena u praksi. |
Sadržaji |
Zadaće za polaznike |
Naglasak/akcent Naglasak u hrvatskom
jeziku Pravogovor i pravopis -
zarez u jednostavnoj i
složenoj rečenici (odvajanje apozicije; vokativa; nabrajanja) -
izgovor i pisanje
glasovnih skupova –ije, je -
izgovor i pisanje
niječnice/negacije uz glagolske oblike -
izgovor i pisanje
upravnog i neupravnoga govora -
izgovor i pisanje
naziva ulica, trgova, naselja Razvoj hrvatskoga jezika
- hrvatski narodni govori 2. KNJIŽEVNOST Književnoteorijsko nazivlje Lirsko i epsko pjesništvo -
vrste strofa:
jednostih, dvostih, trostih, četverostih Ritam -
brz, spor Vrste -
lirska pjesma:
pejzažna, rodoljubna, duhovna, šaljiva -
lirsko-epska pjesma
(pojam) Proza Tema -
osnovna tema i
tematske jedinice – motivi -
tema i ideja (odnos
pisca prema temi) Sastav/kompozicija Lik -
socijalna pripadnost
lika/sociološka karakterizacija lika -
govor lika (rječnik,
način govora…), govorna karakterizacija lika Vrste -
crtica, anegdota (male
epske forme) -
životopis/biografija -
autobiografija -
legenda Drama -
igrokaz -
didaskalije, monolog,
dijalog |
Znati odrediti naglašenu i nenaglašenu riječ. Znati navesti temeljne značajke navedenih pojmova. Ovladati pravogovornim i pravopisnim pravilima u
navedenim jezičnim područjima. Znati obrazložiti početke razvoja jezika i
pismenosti u Hrvata. Razvijati sposobnosti: -
za čitanje književnog
djela -
za recepciju
književnog djela -
za razumijevanje
njegovih poruka -
za izražavanje
doživljaja, impresija, stajališta, sudova. Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila
navedenih oblika komunikacije. Znati navesti temeljne značajke navedenih pojmova. Pročitati cjelovita djela i interpretirati ih u
potpunosti. |
Lektira (6 sati) A. Šenoa: Povjestice (izbor) B. Prosenjak: Divlji
konj O.Wilde: Sretni
kraljević P. Pavličić: Trojica u Trnju T. Bilopavlović: Paunaš J. Kozarac: Izabrane
pripovijesti (Slavonska šuma, Moj djed) 3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje - razgovor (privatni) - pričanje: uvod – zaplet – razvoj – vrhunac – rasplet Slušanje - razvijanje kulture slušanja (slušanje književno-umjetničkih, informativnih,
komunikativnih, novinskih, didaktičkih i znanstvenih tekstova) Čitanje naglas - čitanje - glasno čitanje, poluglasno čitanje Čitanje u sebi - čitanje s razumijevanjem; zapažanje pjesničkih slika - pričanje Pisanje - diktat - pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom 4. MEDIJSKA KULTURA - dokumentarni film; igrani film - televizija: zabavne, nastavne, popularnoznanstvene televizijske
emisije - radio: radijske emisije tisak: vrste (tjednici, dnevne novine...) Filmovi P. Krelja: Povratak B. Marjanović: Blago mora Z. Grgić – Ranitović:
Tolerancija Kazalište Glumac
i uloga |
Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila
navedenih oblika komunikacije. |
V. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
1. HRVATSKI JEZIK - istoznačnice/sinonimi - istozvučnice/homonimi Slovnica/gramatika - usustavljivanje slovničkoga gradiva IV. obrazovnog razdoblja (inicijalni ispit znanja) - vezničke i nevezničke rečenice - rečenični niz - nezavisnosložene rečenice: sastavna, suprotna, zaključna - izricanje rečeničnih dijelova: subjekta, predikata, atributa, objekta - zavisnosložena rečenica; glavna i zavisna rečenica u zavisnosloženoj rečenici Pravogovor/ortoepija i pravopis/ortografija - zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici - veliko i malo početno slovo: imena ljudi; zemljopisna imena, nazivi blagdana, nazivi organizacija, društava, udruga i ustanova Razvoj hrvatskoga jezika - hrvatska pisma (glagoljica, latinica) |
|
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
2. KNJIŽEVNOST Književnoteorijsko nazivlje Pjesništvo/poezija, lirsko i epsko pjesništvo Sastav/kompozicija - strofa: šesterostih; osmerostih Ritam - kontrast/suprotnost (pojam, služba) Stilska sredstva - alegorija (pojam) - ironija (pojam) Vrste - lirska pjesma: socijalna - balada Proza - kronološki slijed događaja Vrste - roman (vrste romana) Drama - dramske vrste: drama Lektira (5 sati) A. de Saint-Exupéry: Mali princ A. Šenoa: Branka V. Nazor: Voda D. Tadijanović: Srebrne svirale V. Novak: Iz velegradskog podzemlja |
Razvijati sposobnosti: - za komunikaciju s književnim djelom, čitanje književnog djela - za recepciju književnog djela - za razumijevanje njegovih poruka. Samostalno pročitati jedno književno djelo i cjelovito ga interpretirati. |
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje - jezične mogućnosti izražavanja obavijesti - izvješćivanje Slušanje - razvijanje kulture slušanja (slušanje dramskih djela, humorističkih crtica, informativnih, znanstvenih i komunikacijskih tekstova) - čitanje teksta po ulogama (dijalog) - spontano čitanje - usmjereno čitanje - analitičko čitanje - diktat - pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom
4. MEDIJSKA KULTURA Film - igrani film Televizija - serijski film - jezik stripa Filmovi: - A. Zaninović: Zid - Z. Tadić: Druge - K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli |
Prepoznati i primijeniti gradivo iz jezičnog izražavanja. Obrazložiti i oprimjeriti pojmove iz teorije medijske kulture. |
VI. obrazovno razdoblje
|
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
||
|
- žargonizam Slovnica/gramatika - usustavljivanje jezičnoga gradiva prethodnih obrazovnih razdoblja i provjera znanja (inicijalni ispit znanja) Rečenica - rečenica po značenju i sastavu - zavisna i složena rečenica (vrste) Naglasak - mjesto naglaska u riječi Glasovi i glasovne promjene - palatalizacija - sibilarizacija - jotacija - smjenjivanje ije-je-e-i - duljenje kratkoga je - odraz glasa jat Tvorba riječi - sastav riječi: korijen; nastavak - tvorba prefiksacijom i slaganjem Pravogovor i pravopis - sastavljeno i rastavljeno pisanje i govorenje riječi - pisanje i izgovor kratica Razvoj hrvatskoga jezika - najvažniji pisani spomenici u Hrvata |
Prepoznati i protumačiti navedene jezične pojave. Imenovati govorne organe. Prepoznati i znati objasniti na primjerima navedene jezične pojmove. Znati odrediti i objasniti jezične pojave na odabranim primjerima. Prepoznati, protumačiti i primijeniti u praksi pravopisna i pravogovorna pravila o navedenim jezičnim pojavama. Znati nabrojiti najvažnije pisane spomenike. |
||
2. KNJIŽEVNOST - ustroj pjesme – strofna organizacija teksta - motiv, tema, ideja Stilska sredstva - alegorija (određenje, služba) - refren (određenje, služba) - hiperbola (pojam, određenje, služba) Vrste - ljubavna pjesma - misaona/refleksivna pjesma - glavna i sporedna radnja; dijelovi fabule Lik - psihološka karakterizacija - sociološka karakterizacija - govorna karakterizacija. Vrste - realistička pripovijetka - alegorijska pripovijetka Drama - protagonist – antagonist |
Razvijati sposobnost: - za komunikaciju s književnim djelom - za čitanje književnog djela - za recepciju književnog djela - za razumijevanje njegovih poruka. Imenovati književnoteorijske pojmove. Protumačiti književnoteorijske pojmove i njihovu stilsku vrijednost. Odrediti vrstu lirske pjesme i njezina temeljna obilježja. Prepoznati vrstu proznog djela i njegova temeljna obilježja. Imenovati i protumačiti na pročitanom tekstu navedene pojmove. |
|
||
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
Lektira (5 sati) D. Šimunović: Alkar E. Hemingway: Starac i more R. Bach: Galeb Jonathan Livingston A. G. Matoš: Oko Lobora P. Budak: Mećava 3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE
(10 sati) Govorenje - razgovor - pripovijedanje - pričanje, prepričavanje Slušanje - razvijanje kulture slušanja (slušanje govora u filmu,
slušanje književnoumjetničkih djela, slušanje radijskih i televizijskih
emisija…) Čitanje naglas - logičko - spontano; usmjereno - čitanje tekstova pisanih različitim stilovima (književnoumjetnički, znanstveni, novinski, administrativni). Čitanje u sebi - razumijevanje pjesničkih slika Pisanje - pisanje molbe/zamolbe, zahtjeva, prijave, zapisnika - diktat - pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom |
Pročitati cjelovita djela i interpretirati ih u potpunosti na osnovnoškolskoj razini. Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika i načina komunikacije. Imenovati vrste stilova, obrazložiti njihove osobitosti na pročitanom ili napisanom tekstu. |
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
4. MEDIJSKA KULTURA (3 sata) - filmske vrste; scenarij i knjiga snimanja - gluma u igranom filmu Z. Bourek: Bećarac D. Vukotić: Surogat A. Babaja: Pravda Radio - intervju; reportaža – prijenos događaja |
|
METODIČKE UPUTE
Nastavni predmet HRVATSKI JEZIK obuhvaća četiri nastavna područja:
a) HRVATSKI JEZIK
b) KNJIŽEVNOST
c) JEZIČNO IZRAŽAVANJE
d) MEDIJSKU KULTURU.
Nastavna su područja samostalne cjeline koje se čvrsto povezuju u nastavni predmet prema načelima unutarnjeg suodnosa. Raspored odgojno – obrazovnih sadržaja u nastavnom planu i programu za osnovno školovanje odraslih u Republici Hrvatskoj usporedan je s važećim nastavnim planom i programom redovite osnovne škole.
Sadržajna složenost
hrvatskoga jezika kao školskog predmeta uzrokuje raslojavanje didaktike:
- na didaktiku hrvatskoga
jezika
- na didaktiku
književnosti
- na didaktiku jezičnog
izražavanja
- na didaktiku medijske
kulture.
Didaktički sustavi i
pristupi u nastavi hrvatskoga jezika određuju se svrhom i sadržajem nastavnog
predmeta. Svrha se ostvaruje slijedom načina i organizacijskih oblika kojima se
uspostavlja sustav.
U teoriji nastave
hrvatskoga jezika ističu se ovi sustavi:
- integracijsko –
korelacijski
- analitičko –
eksplikativni
- problemsko –
stvaralački
- otvoreni sustav.
Moguće su i kombinacije
sustava. Nastavni su sadržaji za osnovno školovanje odraslih u Republici
Hrvatskoj odabrani i raspoređeni prema predviđenom prihvaćenom nastavnom planu
za hrvatski jezik.
LIKOVNA KULTURA
VI. |
|
12 |
CILJ
Osposobiti za shvaćanje djela u likovnim umjetnostima.
ZADACI
- razvijati likovno-estetske osjećaje u polaznika
- koristiti pristup misaonih operacija: analize i sinteze
- razvijati kreativni pristup likovnim djelima
- razvijati kritički odnos prema vizualnoj realnosti
- razvijati promatranje i uspoređivanje
- razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA
POLAZNIKE
VI. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
1. Crtež, crtačke tehnike - srebrenka, olovka, ugljen, pero-tuš, kist i trska - crtež 2. Slikarske tehnike - pastel, akvarel, tempera, freska, enkaustika, ulje, mozaik i vitraj
3. Grafičke tehnike - linorez, drvorez, bakrorez, bakropis i litografija 4. Kiparske tehnike - terakota, porculan, bronca, drvo, bjelokost i kamen - oblikovanje volumena /kip, reljef i mobil/ 5. Prostor u plohi-perspektive kroz likovna djela - vertikalna, obrnuta, geometrijska, atmosferska i koloristička 6. Boje u prirodi i umjetnosti - osnovne boje, tople boje, hladne boje, komplementarne boje i dugine boje 7. Arhitektura – oblikovanje prostora - tipovi kuća u Hrvatskoj - kamena gradnja - graditeljstvo opekom - čelične konstrukcije i staklo -
sakralna arhitektura |
- razviti sposobnost razlikovanja crtačkih tehnika - razlikovati linije na crtežu - razviti sposobnost razlikovanja slikarskih tehnika - osposobiti za analizu cjeline djela - razviti sposobnost razlikovanja grafičkih tehnika - razlikovanja kiparskih tehnika - upoznati vrste skulpture - usvojiti elemente forme: masa i prostor (ploha, površina, linija, boja) - znati razlikovati boje u prirodi i umjetnosti - osposobiti za analizu cjeline - znati elemente konstrukcije, materijale |
METODIČKE UPUTE
Metode i načine rada: obvezan je pristup likovnim djelima preko reprodukcija ili originala /jedan posjet izložbi/. Vrlo je važan aktivan pristup u radu, primjerice analizom ili vježbama. Svrha ovog pristupa je osvještavanje za gledanje, uočavanje i razlikovanje likovnih djela.
GLAZBENA KULTURA
VI. |
|
12 |
CILJ
Razvijati muzikalni senzibilitet polaznika uz
pomoć glazbene umjetnosti.
ZADACI
-
razlikovati
pojedine vrste glazbe: narodnu, klasičnu i popularnu; usporediti njihovu ulogu
i odrediti temeljne značajke
-
pratiti glazbeno-kulturne
događaje u sredini u kojoj polaznici žive sa svrhom podizanja estetske i etičke
razine svakodnevnog življenja
-
upoznati
mogućnosti amaterskog bavljenja glazbom
-
upoznati
hrvatsku glazbenu baštinu
-
razlikovati
temeljna glazbeno-stilska razdoblja i upoznati reprezentativna glazbena djela
svjetske glazbene baštine
-
razvijati sposobnost
za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
VI. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za polaznike |
1. Vrste glazbe: popularna glazba narodna glazba (glazbom kroz domovinu i oko svijeta) klasična glazba
2. Funkcije glazbe u životu čovjeka - amaterizam i profesionalizam u glazbi 3. Izvodilački sastavi - vokalna glazba (glasovi, zborovi) - instrumentalna glazba (vrste glazbala) - vokalnoinstrumentalna glazba (duhovna, svjetovna) 4. Scenska i filmska glazba 5. Hrvatska
glazbena baština 6. Glazbeno –
stilska razrada |
- osnovne značajke
popularne, narodne i klasične glazbe - slušno prepoznati
kojoj glazbenoj vrsti pripada pojedino glazbeno djelo - spojevi vrsta
glazbe (world music, etno glazba, jazz-rock, jazz-folk) - osvijestiti
estetsku i etičku funkciju glazbe: u religijskom životu, pri radu, odmoru,
športu, liječenju i slično - oblici
amaterskog bavljenja glazbom (zborovi, tamburaški orkestri, limena glazba,
klapsko pjevanje i drugo) - razlikovati
pjevačke glasove i zvuk pojedinih glazbala - prepoznavati
osnovne glazbene vrste i izvodilačke sastave - razlikovati
operu, operetu, mjuzikl i rock-operu - najpoznatiji
hrvatski skladatelji, izvođači, glazbene institucije i glazbeni festivali - temeljna
glazbeno-stilska razdoblja i slušanje najreprezentativnijih djela svjetske
glazbene baštine |
METODIČKE UPUTE
Realizacija programa pretpostavlja najmanje jedan pripremljeni posjet koncertu i kazalištu te uključivanje što većeg broja polaznika u neki vid amaterskog muziciranja. Kandidati trebaju usvojiti temeljne pojmove glazbene pismenosti i literature slušanjem što većeg broja raznovrsnijih skladbi. Treba im iznijeti informacije o amaterskim ansamblima u koje se mogu uključiti i saznati koje su glazbene ustanove nositelji kulturnog života njihova kraja (koncertne dvorane, kazališta, Domovi kulture, Pučka učilišta i slično).
Praćenje i vrednovanje
programa
Pri vrednovanju postignuća treba imati u vidu sposobnosti kandidata te ocjenjivanjem istaknuti područja u kojima su najbolji. Treba voditi računa o osobnom afinitetu kandidata prema glazbenoj umjetnosti, njegovu druženju s glazbom tijekom slobodnog vremena te najviše poticati i vrednovati aktivno bavljenje glazbom bilo da je individualno (rado sluša glazbu, muzicira kod kuće) ili skupno (pjeva u zboru, klapi, svira u orkestru, sastavu i slično).
Nakon završetka programa polaznik treba razlikovati:
- pojedine vrste glazbe
- glazbala po zvuku
- izvodilačke sastave
- najpoznatije hrvatske skladatelje, opere i nacionalne kazališne kuće
- nekoliko glazbenih djela svjetske baštine: znati skladatelja i stilsko razdoblje kojem pripada.
III. |
IV. |
V. |
VI |
|
36 |
36 |
36 |
36 |
CILJ
Osposobiti za temeljnu govornu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života.
ZADACI
- usvajati posebnosti sustava engleskog jezika i razvijati lingvističko mišljenje
- usvajati vokabular i jezične zakonitosti potrebne za sporazumijevanje na engleskom jeziku
- razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu engleskog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji
- razvijati vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvučnog i pisanog teksta
- upoznavati kulturološka i sociološka obilježja zemalja engleskoga govornog područja
- razvijati sposobnosti i navike samostalnog korištenja rječnikom, gramatikom i drugim priručnicima
- razvijati sposobnosti potrebne za samostalno i cjeloživotno učenje engleskog jezika
- razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na engleskom jeziku potrebnu za korištenje komunikacijskih i informacijskih tehnologija
- razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju potrebnu za aktivno sudjelovanje u svim vidovima života mnogojezične i multikulturalne Europe.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
MOJA OBITELJ I JA MOJ DOM I MJESTO
GDJE ŽIVIM MOJE RADNO MJESTO |
- znati se predstaviti i
izreći neke temeljne informacije o sebi (My
name is ..... I am _____ years old. I live in ______.)
- znati upitati drugoga za ime, godine, gdje živi - znati predstaviti članove
svoje obitelj i kratko ih opisati (My
mum is ___ years old and she is very kind..) - identificirati osobe i predmete (This is .....) - usvojiti nazive za neka zanimanja/struke - znati izreći gdje i što radi - opisati radnju koja se upravo događa (present continuous) - usvojiti brojeve od 1 do 100 - pitati za broj (How many ...?) |
· engleska abeceda (spelling) · Present Simple (prezent pomoćnih glagola to be, to do i to have, jesni, niječni i upitni oblik; Yes/No odgovori - kratki) i Present Simple (tvorba i uporaba) · prilozi: usually, often, never, always, sometimes · jednina i množina imenica · osobne i posvojne zamjenice · Imperative (zapovjedni način) · neodređene zamjenice (some, any, no) iWh - pitanja · prijedlozi (vrijeme, mjesto): in, at, on, after, before, between, off, out · Present Continuous (tvorba i uporaba) · glavni i redni brojevi do 100 · izricanje nadnevka i godina · dani u tjednu, mjeseci u godini |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
MOJE DRUŠTVO I
PRIJATELJI BLAGDANI |
- opisati znance i prijatelje (tall/short; thin/fat; clever, nice) - izreći temeljne informacije o tome što vole/ne vole (likes/ dislikes) - usvojiti temeljni vokabular za odjeću i obuću, dnevne obroke, hranu... - usvojiti temeljni vokabular vezan uz Božić, Novu godinu i Uskrs - upoznati neke od običaja vezanih uz te blagdane u zemljama engleskoga govornog područja (Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države). |
· uporaba određenog i neodređenog člana · zemljopisni pojmovi (nazivi država, planina, rijeka...) |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
MOJA OBITELJ I MOJ
DOM MOJE RADNO MJESTO |
- proširiti vokabular vezan uz članove uže i šire obitelji; znati opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, izreći što rade, njihove životne i radne navike - znati izreći svojinu i pripadnost - usvojiti komparaciju kratkih pridjeva i biti sposoban usporediti osobine članova obitelji i prijatelja - opisati svoje mjesto (grad, selo) - usvojiti vokabular za temeljne boje - usvojiti vokabular vezan uz različita radna mjesta, zanimanja i poslove koje polaznik obavlja; usvojiti vokabular vezan uz alate, strojeve i uređaje uz pomoć kojih se obavljaju neki poslovi/radnje - usvojiti načine izricanja buduće radnje - opisati radnju koja se ponavlja (present simple) i onu koja se događa u trenutku govorenja (present continuous) - izraziti odnose u prostoru (prijedlozi) - izraziti snalaženje u vremenu: in the morning, at 7.30, at 5 o¢clock,
on Monday, in January - izraziti glavne i redne brojeve do 100 i pročitati osnovne računske operacije - izreći datume, telefonske brojeve - izraziti sposobnost/nesposobnost obavljanja neke radnje (I can/ can¢t, Can you...?) |
· Present Simple (ponavljanje) · Present Continuous – proširiti znanja vezana uz tvorbu i uporabu sadašnjeg vremena · komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) · posvojni genitiv · posvojni pridjevi · Future: shall, will, going to Future (tvorba i uporaba); izricanje buduće radnje (tvorba i uporaba) · can, must, have to, would, need iprijedlozi: in, on, under, in front of, behind, above, on the
right/left;
in the morning, at, on · osobne, posvojne zamjenice · pokazne zamjenice (this – there, that – those) |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
SLOBODNO VRIJEME ZDRAVA PREHRANA,
ZDRAVLJE I OČUVANJE OKOLIŠA BLAGDANI |
- usvojiti vokabular vezan uz neke sportove, hobije, glazbene instrumente, godišnji odmor, kino, kazalište, književnost... - opisati neke domaće životinje, biljke - učiniti usporedbu između aktivnosti koje se vole obavljati i onih koje se ne vole obavljati - usvojiti vokabular vezan uz načine putovanja (by plane/tram/bus/ boat, on foot) - razlikovati jedninu od množine imenica - opisati atmosferske prilike (What¢s
the weather like? It¢s
sunny/ rainy/warm/cold) - pitati i dati informaciju (How much? How many ....? Where is .....? How to get to.....? Can you, please, tell me ....? ) - ponoviti vokabular vezan uz glavne dnevne obroke (breakfast, lunch, dinner, supper) i
hranu - usvojiti vokabular potreban za razgovor o zdravoj prehrani, zdravlju, životnim navikama i ekologiji - izreći što se voli/ne voli jesti (omiljena hrana: I like .... best. My favourite food is
.....) - usvojiti vokabular vezan uz glavne dijelove tijela (body, head, leg, arm) te proširiti vokabular vezan uz odjeću i obuću koju nosimo u različitim godišnjim dobima - razlikovati jedninu od množine imenica (a foot/feet, a finger/ fingers) - ponoviti nazive glavnih blagdana - napisati kratku čestitku - upoznati neke običaje vezane uz blagdane u zemljama engleskoga govornog područja . |
· Past Simple (tvorba i uporaba pomoćnih, pravilnih i nepravilnih glagola) – izricanje prošle radnje · prilozi vremena (last month/year/summer, in 1976) ijednina i množina imenica iupotreba određenog i neodređenog člana |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
SVIJET OKO MENE SLOBODNO VRIJEME |
- ponoviti i proširiti vokabular vezan uz obitelj, dom, prijatelje, poznanike i suradnike na poslu - razgovarati o svojoj obitelji, prijateljima i poslovnim suradnicima, opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, usporediti ih, izreći što vole/ne vole, što bi željeli raditi... - proširiti vokabular vezan uz mjesto stanovanja i rada, prometna sredstva, obavljanje kupovine u trgovinama i na tržnici - opisati put od mjesta stanovanja do radnog mjesta, kina, kazališta, knjižnice, trgovine, tržnice, autobusnog/željezničkog kolodvora, zrakoplovne luke - ponavljanje glavnih i rednih brojeva do 100 - razlikovati, pročitati i usvojiti glavne računske operacije do 1 000 (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) - usvojiti prošireni vokabular vezan uz provođenje slobodnog vremena (športovi, hobiji, kino, kazalište, likovna i glazbena umjetnost, književna djela) - proširiti vokabular vezan uz medije, odlazak u restoran, putovanja, godišnji odmor, izlete, pomoć u kući... - ispričati svoja iskustva; izraziti rezultate radnje upotrebom presenta perfecta (potvrdni, upitni i niječni oblik) - izraziti obvezu (must/have
to); sposobnost (can, to be able
to) - izraziti naredbu/zapovijed imperativom (Take ... Sit ... Shut) - proširiti vokabular vezan uz domaće i divlje životinje i njihove osobine |
· Present Simple i Present Continuous (ponavljanje) · komparacija pridjeva (kratkih, dvosložnih, višesložnih i nepravilnih) · Past Simple – pon. (proširiti znanja – nepravilni glagoli) · prilozi za prošlo vrijeme · used to ... · Future (shall, will, going to Future-pon.) · prilozi budućeg vremena: tomorrow, next week /month/year /Sunday · can; may; need; must; have to; should; would (upitni, niječni oblik; kratki odgovor na pitanje) · Present Perfect (tvorba i uporaba) · prilozi: since, for · Past Continuous (tvorba i uporaba) · imperativ (ponavljanje) |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
ZDRAV ŽIVOT ZEMLJE ENGLESKOGA
GOVORNOG PODRUČJA I POZNATE OSOBE |
- usvojiti temeljni vokabular vezan uz informatiku
(komunikacijske i informacijske tehnologije): PC (personal computor), mouse, keyboard - proširiti nazive za hranu, raspravljati o zdravoj prehrani - proširiti znanja o tvorbi množine imenica - razlikovati brojive i nebrojive imenice, izraziti određenu i neodređenu količinu (some, any, no, much, many) - razlikovati How
much ...? i How many ...? - raspravljati o zdravom tijelu i zdravom okolišu, proširiti vokabular vezan uz ljudsko tijelo (dijelovi glave, trupa, ruku i nogu) i osobnu higijenu - usvojiti vokabular vezan uz neke bolesti (flu /cold) - opisati što treba raditi u slučaju bolesti; opisati kako doći do bolnice - pitati informaciju (What should I take?) - usvojiti vokabular vezan uz ovisnosti – štetnost pušenja, droga; zaštita od AIDS-a - upoznati kulture i civilizacije te neke podatke o poznatim ljudima iz zemalja engleskoga govornog područja (osobe iz kulture i poslovnog svijeta) - izricati prošle radnje (događaje s pomoću simple pasta i najčešćih nepravilnih glagola) - upoznati tipična blagdanska jela u zemljama engleskoga govornog područja. |
· brojive i nebrojive imenice (proširivanje znanja) · određeni i neodređeni član (proširivanje) iizražavanje količine (određene i neodređene- a few, few, some, many, a bit of, lots of...) |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
OBITELJ, PRIJATELJI
I RADNO MJESTO SVAKIDAŠNJICA I
SLOBODNO VRIJEME |
- razgovarati o bližnjima, prijateljima i poslovnim suradnicima, njihovim fizičkim i karakternim osobinama; proširiti znanja o komparaciji pridjeva - razgovarati o problemima mladih, u suvremenom svijetu, mogućnostima njihova obrazovanja i zapošljavanja, problemima na poslu - pravilno upotrijebiti osobne zamjenice (padež subjekata
i objekata) i odnosne zamjenice (who/which/whose,
that, whom) - biti sposoban sastaviti kraći životopis i molbu za zaposlenje - upotrijebiti modalni glagol have to + infinitive za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti - prepričati prošle događaje; proširiti znanja priložnih oznaka za prošlo vrijeme - proširiti znanja o brojivim i nebrojivim imenicama - proširiti vokabular vezan uz različita zanimanja/struke, poslove i sredstva (uređaje/alate) za njihovo obavljanje - proširiti vokabular vezan uz PC i rad na PC-ju (naredbe-insert, delete... power point), uporaba Interneta - proširiti vokabular vezan uz različite interese (I would like to ...); izraziti sviđanje/nesviđanje (I like going for a walk) - izraziti buduću radnju/predviđanje (simple future) i planove za budućnost (going to future); - razgovarati o slobodnom vremenu, zdravom životu, stanovanju, ugroženom prirodnom okolišu, TV programu, odlasku u kino, slušanju glazbe (vrste glazbe), sportovima, umjetnosti, literaturi
|
· Present Simple i Present Continuous (pon.) · komparacija pridjeva (pon. i proširivanje) · zamjenice (osobne, odnosne, povratne, posvojne, neodređene – anything, somebody, nowhere) · modalni glagoli · Past Simple i Past Continuous (pon.) · Present Perfect (pon.) · Past Perfect (tvorba i uporaba) i brojive i nebrojive imenice (proširivanje znanja) · Future Simple i going to Future (pon.) |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
|
- izreći sposobnost u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti
(can / be able to) - kratko prepričati vlastiti doživljaj (izlet, godišnji odmor, odlazak u kino/kazalište/kafić) - proširiti vokabular vezan uz trgovinu, kupovanje, bolesti, higijenu tijela - prepričati radnju/događaj u prošlosti (past simple i past continuous) - primijeniti naučeno o tome kako izreći trajanje jedne ili više istovremenih radnji u prošlosti i trajanje jedne radnje prekinute drugom prošlom radnjom (past continuous) - uočiti/prepoznati sličnosti i razlike u uporabi glagolskih vremena za izricanje sadašnjih i prošlih radnji u hrvatskom i engleskom jeziku - uočiti sličnosti i razlike u kulturama i civilizacijama zemalja engleskoga govornog područja (blagdani, hrana...) |
· posvojni genitiv (ponavljanje) · jednina i množina imenica (proširivanje znanja) · određeni i neodređeni član (uz gradivne imenice, osobna imena, zemljopisne pojmove - proširivanje znanja) |
METODIČKE UPUTE
|
Zadaće programa/sadržaja
|
Metodika
|
OPĆE ODREDNICE
KURIKULUMA |
- Početni cilj: pobuditi interes za učenje engleskog jezika; shvatiti važnost učenja engleskog jezika kao sredstva za svakodnevnu, poslovnu i međunarodnu komunikaciju. - Obrazovni cilj: učenje engleskog jezika pridonosi osobnom obogaćivanju polaznika programa, razvoju njihova znanja, vještina i sposobnosti, društvenoj osviještenosti, boljoj mogućnosti uključivanja u svijet rada i sve dijelove društva, u Hrvatskoj i u Europi. - Kulturološki cilj: znanje i uporaba engleskog jezika omogućava razumijevanje i prihvaćanje drugih i drukčijih kultura i civilizacija te drukčijih načina razmišljanja
i djelovanja. - Praktični cilj: vladanje znanjima i vještinama (osposobljavanje za temeljnu jezičnu i komunikacijsku kompetenciju – vladanje četirima glavnih vještina). |
U početnom razdoblju obrazovanja pojačano se primjenjuju strategije motivacije polaznika za učenje engleskog jezika. Učitelj se koristi izravnim i aktivnim metodama rada s naglaskom na individualizaciji te potiče usmeno izražavanje. Uporaba hrvatskog jezika: - u početnom poučavanju i kad je to potrebno radi jasnoće u komunikaciji, u radu se može govoriti materinskim jezikom. Ispravljanje pogrešaka: - polaznik se može sam ispraviti, mogu mu pomoći ostali polaznici, pogreške se mogu ispraviti uz pomoć učitelja - u pisanom izražavanju učitelj mora objasniti način obilježavanja pogrešaka, načine ispravljanja kao i načine vrednovanja. Kako bi se izbjegao strah od pogrešaka u usmenom i pisanom izražavanju, potrebno je sustavno pohvalom poticati polaznike. |
KOMUNIKACIJA |
USMENO IZRAŽAVANJENa početku III. obrazovnog razdoblja određenu prednost valja dati razumijevanju, a nakon toga usmenom izražavanju. Polaznici trebaju postići određenu razinu u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju kako bi mogli čitati s razumijevanjem i samostalno govoriti. Slušanje: - poticati i navikavati polaznike na slušanje i usvajanje posebnosti engleskog jezika (glasovi, izgovor, ritam, intonacija) - poticati razumijevanje bitnih informacija u nekom kraćem tekstu - poučiti polaznika kako koristiti sposobnost slušanja kako bi bio sposoban odgovoriti na pitanje, sudjelovati u razgovoru, čitati i pisati. Govorenje: - poticati želju polaznika za govorenjem i omogućiti zadovoljstvo zbog postignuća - poučiti kako imitirati i samostalno govoriti te pravilno usvojiti fonetske osobitosti jezika - prenijeti temeljna lingvistička znanja i sposobnosti te ih sustavno razvijati. Čitanje: - poticati želju za čitanjem i potrebu korištenja pisanog teksta - poticati razumijevanje pisane poruke kako bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika - potaknuti usvajanja i primjene tehnika čitanja. Osim toga, trebali bi: - samostalno prepričati neki događaj ili razgovarati na temu koristeći se, po potrebi, bilješkama - postići da ih se razumije u razgovoru u svakidašnjim situacijama. |
Poučavanje se temelji na: - uvođenju, razvijanju i jačanju četiriju glavnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje) - komunikacijskim sredstvima potrebnim za razumijevanje engleskog jezika u različitim kontekstima i situacijama - poučavanju o kulturama, civilizacijama i znanjima o suvremenim načinima života u zemljama engleskoga govornog područja - primjeni suvremenih tehnika učenja i poučavanja. Slušanje: - koristiti (autentične) uzorke za slušanje - rečenice, kratki razgovori, niz smislenih rečenica koje čine kraću cjelinu (magnetofonske snimke, izvorni govornici...) - slušanje kraćeg teksta i uporaba vizualnog materijala. Govorenje: - izricanje naredbe, upute, molbe, davanje savjeta, pitanje za dopuštenje; izražavanje različitih osjećaja; prepričavanje događaja po slikama; izmišljanje završetka priče; - upotrebljavaju se različita poticajna sredstva (slike, tekstovi, posteri, fotografije, TV i video...). Čitanje: - čitanje treba uvoditi postupno, na poznatim i već obrađenim sadržajima, u početku čitanje riječi, zatim rečenica - poučiti prepoznavanju riječi koje su iste/slične izgovorenim - poticati čitanje tako da polaznik u rečenici na engleskom jeziku podvuče ono što razumije -
povezivanje izmiješanih rečenica u smislenu cjelinu |
Pisanje: - razvijati želju za pisanim izražavanjem - poučiti polaznika pisanoj reprodukciji različitih fonema; poučiti ga pravilnom spellingu i punktuaciji - poučiti polaznika jezičnim znanjima kako bi se upoznao s normama pisanog izraza - polaznicima omogućiti usvajanje pravila pisanja izravnom primjenom - poučiti polaznika kako u pisanom obliku izraziti što misli i osjeća. |
- čitanje teksta i davanje kratkih naslova. Pisanje: - u pisanju se posebice usmjeriti na spelling - provoditi vježbe umetanja slova u riječ, riječi u rečenici (izbor iz ponude riječi, križaljke, dopunjalke...) - poticati pisanje po sjećanju - uvoditi pisanje naslova nekog teksta - poučiti pisanju rečenica, kraćeg eseja, sažetka (odgovori na pitanja, vođeni sastav). Nastavna sredstva i
pomagala - primjerena vizualna sredstva (slikovna) i realia - magnetofon/kasetofon, radio, TV i video, grafoskop Preporuke/savjeti za poučavanje- potrebno je uskladiti poučavanje svih vještina - materijali, sredstva i pomagala se koriste sukladno komunikacijskim ciljevima poučavanja Preporuke za poučavanje: Primijeniti primjerene tehnike kako bi polaznici aktivno sudjelovali u simuliranim komunikacijskim situacijama (prepričavanje događaja, dramatizacija, čitanje po ulogama, gluma...). U poučavanju se koriste autentični tekstovi (novinski članci, časopisi, oglasi; jelovnici, plan grada...), radio i TV program. U radu na tekstu polaznik treba: - koristiti ranije stečene iskustva i znanja - upotrijebiti strategije za izbjegavanje teškoća u komunikaciji -
samostalno raditi na tekstovima (intenzivno /ekstenzivno
/skimming/scanning) tehnike čitanja |
|
|
nastavnik unaprijed najavljuje polaznicima: to su vizualna sredstva, materijali za slušanje, materijali za (poticanje) uvođenje, vježbanje i samostalno pisanje, razvijanje svih četiriju jezičnih cjelina, s posebnim naglaskom na usmenom izražavanju - nastavna sredstva i pomagala se koriste kao pomoć u procesu učenja i poučavanja - učenje i poučavanje je usmjereno na autentični jezik i autentične situacije - uporaba nastavnih sredstava i pomagala treba poticati potrebu polaznika programa za komunikacijom na engleskom jeziku, njegovu maštovitost i kreativnost - nastavna sredstva i pomagala se koriste kao poticaj i treba ih pozorno uvoditi i koristiti u procesu poučavanja i učenja - savjetuje se česta izmjena nastavnih metoda i oblika rada zbog zadržavanja pažnje i poticanja motivacije - čitanje dužih tekstova se savjetuje samo u slučajevima kad trebaju poslužiti kao temelj dobro definiranom zadatku (opće razumijevanje) - potrebno je vrlo pozorno razmišljati o materijalima koji se koriste jer su oni, načelno, samo poticaj za druge aktivnosti. Preporuka je da se odabiru oni koji su polaznicima zanimljivi. |
|
|
Zadaće programa/sadržaja
|
Metodika
|
Neverbalna komunikacija - poučiti načine neverbalnih elemenata u usmenom izražavanju kako bi se olakšalo razumijevanje. Izgovor- poticati na usvajanje pravilnog ritma i slušne percepcije glasova. Gramatika- poučiti pravilnom usvajanju gramatičkih struktura u komunikacijskim situacijama - poučiti temeljnoj morfologiji i sintaksi s pomoću primjerenih nastavnih sredstava i u kontekstu koji je primjeren. |
Neverbalna
komunikacija - u usmenom izražavanju koristiti se gestama i mimikom; izražavanje pantomimom (kao strategijom u usmenom izražavanju). Izgovor Aktivnosti: - provesti razne govorne vježbe kako bi polaznici mogli čuti i izgovoriti određene glasove te usvojiti pravilan izgovor i intonaciju - vježbama poticati razumijevanje veza između fonema i grafema - provoditi vježbe izgovora (glasovi, riječi), intonacije i ritma. Preporuke/savjeti: - u poučavanju je važno koristiti se materijalom na kojem su snimke govora /razgovora izvornih govornika u autentičnim situacijama. GramatikaPreporuke/savjeti
za poučavanje: - gramatiku se mora shvatiti kao sredstvo komunikacije -
gramatiku u početnim razdobljima treba poučavati
neizravno, a polaznici će tijekom učenja postati svjesni načina tvorbe i
uporabe glagolskih vremena i sintakse |
|
|
Rječnik- usvojiti rječnik vezan uz teme u programu.
|
- gramatiku treba poučavati na temelju primjera, analogijom, navoditi polaznike na zaključak o pravilu - gramatički sadržaji se obrađuju sustavno, stupnjevano, ali u česticama – ne savjetuje se cjelosatna obrada gramatičkih sadržaja - učiteljstvu se savjetuje da u individualnom pristupu polazniku olakšaju razumijevanje pravila s pomoću vizualnog označavanja - naglasak u poučavanju gramatike je na tečnoj komunikaciji, manje na točnoj - učitelj će nastavne sadržaje i zadaće za polaznika prilagoditi realnoj situaciji. RječnikAktivnosti: vezane uz one namijenjene komunikaciji. Preporuke/savjeti za poučavanje: - polaznicima se ne preporučuje učenje riječi napamet - polaznika se potiče na bilježenje najčešćih riječi i skupina riječi (dani u tjednu, mjeseci...) - riječi se poučavaju u kontekstu, uče s razumijevanjem - koristiti vizualiije, realije. |
|
Zadaće programa/sadržaja
|
Metodika
|
SOCIOLOŠKI I KULTUROLOŠKI ASPEKTI KOGNITIVNI I
AFEKTIVNI ASPEKTI |
Poznavanje drugih kultura i civilizacija - upoznati polaznika s običajima i tradicijom u zemljama engleskoga govornog područja - poučiti kako razumjeti i prihvatiti drukčije kulture i civilizacije - razviti pozitivno stajalište prema drugome i drukčijem. - poučiti kako samostalno učiti (samostalno koristiti sve četiri vještine - razviti tehnike čitanja, pisanja s naglaskom na vještini govorenja). |
Poznavanje
drugih kultura i civilizacija
- u postupku se koriste razni izvorni materijali (slike, posteri, fotografije, realije; snimke govora izvornih govornika, TV program....) - polaznika se potiče na uporabu Interneta - polaznika se potiče na uspoređivanje sličnosti i razlika među kulturama i običajima - savjetuje se da se nastava izvodi u učionici koja je dobro opremljena vizualijama, nastavnim sredstvima i pomagalima - nastavnik treba polazniku objasniti načine samostalnog učenja i poticati na razvijanje tehnika za samostalno učenje - savjetuje se individualni pristup svakom polazniku, prema njegovim potrebama, interesima i sposobnostima. Pisane vježbe i provjere znanja i vještina trebaju biti kratke i ciljane. Polaznika se potiče na samostalan rad. Procjene postignuća trebaju biti motivirajuće za polaznika. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
|
36 |
36 |
36 |
36 |
CILJ
Osposobiti za temeljnu govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života.
ZADACI
- usvajati posebnosti sustava njemačkog jezika i razvijati lingvističko mišljenje
- usvajati vokabular i jezične zakonitosti potrebne za sporazumijevanje na njemačkom jeziku
- razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu njemačkog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji
- razvijati vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvučnog i pisanog teksta
- upoznavati kulturološka i sociološka obilježja zemalja njemačkoga govornog područja
- razvijati sposobnosti i navike samostalnog korištenja rječnikom, gramatikom i drugim priručnicima
- razvijati sposobnosti potrebne za samostalno i cjeloživotno učenje njemačkog jezika
- razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na njemačkom jeziku potrebnu za korištenje komunikacijskih i informacijskih tehnologija
- razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju potrebnu za aktivno sudjelovanje u svim vidovima života mnogojezične i multikulturalne Europe.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
MOJA OBITELJ I JA MOJ DOM I MJESTO
GDJE ŽIVIM MOJE RADNO MJESTO |
-
predstaviti se i izreći neke temeljne informacije o sebi (Ich heiße…, Mein Name ist…. Ich bin
_____Jahre alt. Ich lebe in ______. Ich komme aus... )
- upitati drugoga za ime, godine, gdje živi, odakle dolazi - predstaviti članove svoje obitelji i svoje prijatelje - identificirati osobe i predmete (Das ist .....) - usvojiti nazive za neka zanimanja/struke (Was sind Sie von Beruf? – Ich bin Verkäufer.) - izreći gdje i što radi - opisati radnju koja se upravo događa |
· njemačka abeceda (upozoriti na prijeglase ä,ö,ü i dvoglase ei,eu,au) · prezent (prezent pomoćnih glagola sein, haben, heißen, jesni, niječni i upitni oblik) iprezent (tvorba i uporaba samo najučestalijih glagola) · prilozi: links, rechts, dort, da, daneben · jednina i množina imenica · osobne i posvojne zamjenice · upitne zamjenice was,wer · pridjev kao dio predikata · prijedlozi s dativom i akuzativom: in, auf, unter s dativom: aus · zemljopisni pojmovi (nazivi država, gradova, rijeka...) · uporaba određenog i neodređenog člana · prilozi vremena: heute, jetzt, morgen · prezent (tvorba i uporaba) |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
MOJA SVAKIDAŠNJICA BLAGDANI |
- izreći nadnevak (Heute ist der 12. Januar.; Am 10. Oktober 2001 …; am Mittwoch…) - izreći temeljne informacije o tome što vole/ne vole (ich mag / ich mag nicht) - izraziti sviđanje/nesviđanje (es gefällt mir/es gefällt mir nicht) - usvojiti temeljni vokabular za odjeću i obuću, dnevne obroke, hranu... - usvojiti temeljni vokabular vezan uz Božić, Novu godinu i Uskrs; - upoznati neke od običaja vezanih uz te blagdane u zemljama njemačkoga govornog područja (Austrija, Njemačka, Švicarska). |
· imperativ · glavni brojevi do 100 · redni brojevi do 10 · izricanje nadnevka i godina · dani u tjednu, mjeseci u godini · red riječi u jednostavnoj i proširenoj rečenici · negacija nein, nicht |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
MOJA OBITELJ I MOJ
DOM MOJE RADNO MJESTO SLOBODNO VRIJEME |
- proširiti vokabular vezan uz članove uže i šire obitelji; opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, reći što rade i nešto o njihovim životnim i radnim navikama - izraziti svojinu i pripadnost - usporediti osobine članova obitelji i prijatelja (Er ist schneller als ich. Sie ist kleiner als er.) - opisati svoje mjesto (grad, selo) - usvojiti vokabular za temeljne boje - usvojiti vokabular vezan uz različita radna mjesta, zanimanja i poslove koje polaznik obavlja - usvojiti vokabular vezan uz alate, strojeve i naprave s pomoću kojih se obavljaju neki poslovi/radnje - izraziti mogućnosti, želje, obveze - upoznati načine izricanja buduće radnje - izraziti odnose u prostoru - reći točno vrijeme (cijeli sat, pola sata) - izraziti glavne i redne brojeve do 100 i pročitati osnovne računske operacije - izreći datume, telefonske brojeve - usvojiti vokabular vezan uz neke sportove, hobije, glazbene instrumente, godišnji odmor, kino, kazalište, književnost... - opisati neke domaće životinje, biljke |
· prezent složenih glagola · komparacija pridjeva · posvojni genitiv · posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu jednine i množine · pridjev kao dio predikata, pridjev kao atribut u nominativu i akuzativu · izricanje buduće radnje prezentom i prilozima vremena ·
modalni glagoli: dürfen, können,
müssen, wollen iprijedlozi: s dativom i akuzativom - svi s dativom: aus, mit ,
nach, zu s akuzativom: für · osobne zamjenice · pokazne zamjenice: dieser, diese, dieses · neodređena zamjenica man · prilozi vremena: morgens, freitags |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
PROMET, PROMETNA SREDSTVA, PONAŠANJE U PROMETU ZDRAVA PREHRANA,
ZDRAVLJE I OČUVANJE OKOLIŠA BLAGDANI |
- učiniti usporedbu između aktivnosti koje se vole obavljati i onih koje se ne vole obavljati - opisati atmosferske prilike (Wie ist das Wetter heute? Es ist sonnig/kalt/windig. Es
regnet/schneit.…) - nabrojiti osnovna prometna sredstva - opisati ponašanje pješaka na ulici i u prometu - usvojiti vokabular vezan uz načine putovanja - tražiti i dati informaciju - ponoviti vokabular vezan uz glavne dnevne obroke (das Frühstück, frühstücken, das
Mittagessen, das Abendessen,) i hranu - usvojiti vokabular potreban za razgovor o zdravoj prehrani, zdravlju, životnim navikama i ekologiji - izreći što se voli/ne voli jesti (omiljena hrana: Ich mag .... Meine Lieblingsspeise ist
.....) - usvojiti vokabular vezan uz glavne dijelove tijela - reći da se ne osjeća dobro i što ga boli (Ich fühle mich nicht wohl. Ich habe Kopfschmerzen. Mein Bauch tut weh.) - proširiti vokabular vezan uz odjeću i obuću koju nosimo u različitim godišnjim dobima - ponoviti nazive glavnih blagdana - napisati kratku čestitku - upoznati neke običaje vezane uz blagdane u zemljama njemačkoga govornog područja. |
· preterit (tvorba i uporaba pomoćnih i modalnih glagola) – izricanje prošle radnje ·
prilozi vremena (gestern , im Sommer, vorige Woche) ijednina i množina imenica iupotreba određenog i neodređenog člana |
Sadržaji/tema |
Zadaće za polaznike |
|
SVIJET OKO MENE SLOBODNO VRIJEME ZDRAV ŽIVOT
|
- ponoviti i proširiti vokabular vezan uz obitelj, dom, prijatelje, poznanike i suradnike na poslu - razgovarati o svojoj obitelji, prijateljima i poslovnim suradnicima, opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, usporediti ih, izreći što vole/ne vole, što bi željeli raditi... - proširiti vokabular vezan uz mjesto stanovanja i rada, prometna sredstva, obavljanje kupovine u trgovinama i na tržnici - opisati put od mjesta stanovanja do radnog mjesta, kina, kazališta, knjižnice, trgovine, tržnice, autobusnog/željezničkog kolodvora, zrakoplovne luke - razlikovati, pročitati i usvojiti glavne računske operacije do 1 000 (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) - usvojiti prošireni vokabular vezan uz provođenje slobodnog vremena (športovi, hobiji, kino, kazalište, likovna i glazbena umjetnost, književna djela) - proširiti vokabular vezan uz medije, odlazak u restoran, putovanja, godišnji odmor, izlete, pomoć u kući... - ispričati svoja iskustva; izraziti rezultate radnje upotrebom perfekta (potvrdni, upitni i niječni oblik) - izraziti naredbu/zapovijed imperativom - proširiti vokabular vezan uz domaće i divlje životinje i njihove osobine - proširiti nazive za hranu, raspravljati o zdravoj prehrani - raspravljati o zdravlju i zdravom okolišu |
· ponoviti i proširiti prezent · prezent povratnih glagola · preterit pomoćnih glagola haben, sein, modalnih glagola te učestalijih slabih i jakih glagola · stupnjevanje pridjeva i priloga · prilozi za vrijeme (gestern, am Nachmittag...) · perfekt učestalijih glagola (tvorba i uporaba) · neodređene zamjenice: alle, jemand, niemand, manche · rečenice: s veznikom dass nezavisne s denn, zavisne s weil · imperativ (ponavljanje) · izražavanje količine |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
EKOLOGIJA
ZEMLJE NJEMAČKOGA
GOVORNOG PODRUČJA I POZNATE OSOBE |
- proširiti vokabular vezan uz ljudsko tijelo (dijelovi glave, trupa, ruku i nogu) i osobnu higijenu - nabrojiti pribor za osobnu higijenu - usvojiti vokabular vezan uz neke bolesti - opisati što treba raditi u slučaju bolesti; opisati kako doći do bolnice - usvojiti vokabular vezan uz ovisnosti – štetnost pušenja, droga; zaštita od AIDS-a - uz pomoć pitanja izraziti osnovne pojmove iz zaštite okoliša - upoznati kulture i civilizacije te neke podatke o poznatim ljudima iz zemalja njemačkoga govornog područja (osobe iz kulture i poslovnog svijeta) - izraziti uvažavanje različitosti među ljudima i njihovim interesima - podrobnije opisati ili samostalno reći nešto o jednoj od zemalja njemačkoga govornog područja ili o nekim njezinim znamenitostima - upoznati tipična blagdanska jela u zemljama njemačkoga govornog područja - napisati prigodnu blagdansku čestitku |
· određeni i neodređeni član (proširivanje) · prijedlozi: vor, bei · rečenice s veznicima: aber, oder, denn · poredak riječi u zavisnoj rečenici rečenice s
veznicima dass, weil, wenn |
Sadržaji/teme |
Zadaće za polaznike |
|
OBITELJ, PRIJATELJI
I RADNO MJESTO SVAKIDAŠNJICA I
SLOBODNO VRIJEME |
- razgovarati o bližnjima, prijateljima i poslovnim suradnicima, njihovim fizičkim i karakternim osobinama - razgovarati o problemima mladih u suvremenom svijetu, mogućnostima njihova obrazovanja i zapošljavanja, problemima na poslu - biti sposoban sastaviti kraći životopis i molbu za zaposlenje - upotrijebiti modalni glagol za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti - prepričati prošle događaje -proširiti vokabular vezan uz različita zanimanja/struke, poslove i sredstva (naprave/alate) za njihovo obavljanje - proširiti vokabular vezan uz različite interese - izraziti sviđanje/nesviđanje (Mir gefällt…/Mir gefällt nicht…) - izraziti buduću radnju i planove za budućnost - razgovarati o slobodnom vremenu, zdravom životu, stanovanju, ugroženom prirodnom okolišu, TV programu, odlasku u kino, slušanju glazbe (vrste glazbe), sportovima, umjetnosti, literaturi - kratko prepričati vlastiti doživljaj (izlet, godišnji odmor, odlazak u kino/kazalište/kafić) - proširiti vokabular vezan uz trgovinu, kupovanje, bolesti, higijenu tijela - prepričati radnju/događaj u prošlosti (preterit i perfekt) - uočiti sličnosti i razlike u kulturama i civilizacijama zemalja njemačkoga govornog područja (blagdani, običaji, hrana...) |
· glagolska vremena (ponavljanje) · stupnjevanje pridjeva (ponavljanje i proširivanje) · zamjenice (osobne, odnosne, povratne, posvojne, neodređene) · n-deklinacija najučestalijih imenica · složene imenice · perfekt pravilnih i nepravilnih glagola · sklonidba pridjeva nakon određenog člana · futur (tvorba i uporaba) · modalni glagoli · posvojni genitiv (ponavljanje) · jednina i množina imenica (proširivanje znanja) · određeni i neodređeni član (uz gradivne imenice, osobna imena, zemljopisne pojmove - proširivanje znanja) · neodređene zamjenice jemand, niemand · prilozi hin, her |
METODIČKE UPUTE
|
Zadaće programa/sadržaja
|
Metodika
|
OPĆE ODREDNICE
KURIKULUMA |
- Početni cilj: pobuditi interes za učenje njemačkog jezika; shvatiti važnost učenja njemačkog jezika kao sredstva svakodnevne, poslovne i međunarodne komunikacije. - Obrazovni cilj: učenje njemačkog jezika pridonosi osobnom obogaćivanju polaznika programa, razvoju njihova znanja, vještina i sposobnosti, društvenoj osviještenosti, boljoj mogućnosti uključivanja u svijet rada i sve dijelove društva, u Hrvatskoj i u Europi. - Kulturološki cilj: znanje i uporaba njemačkog jezika omogućava razumijevanje i prihvaćanje drugih i drukčijih kultura i civilizacija te drukčijih načina razmišljanja
i djelovanja. - Praktični cilj: vladanje znanjima i vještinama (osposobljavanje za temeljnu jezičnu i komunikacijsku kompetenciju – vladanje četirima glavnim vještinama). |
U početnom razdoblju obrazovanja pojačano se primjenjuju strategije motivacije polaznika za učenje njemačkog jezika. Učitelj se koristi izravnim i aktivnim metodama rada s naglaskom na individualizaciji te potiče usmeno izražavanje. Uporaba hrvatskog jezika: - u početnom poučavanju i kad je to potrebno radi jasnoće u komunikaciji u radu se može govoriti materinskim jezikom. Ispravljanje pogrešaka: - polaznik se može sam ispraviti, mogu mu pomoći ostali polaznici, pogreške se mogu ispraviti uz pomoć učitelja; - u pisanom izražavanju učitelj mora objasniti način obilježavanja pogrešaka, načine ispravljanja kao i načine vrednovanja. Kako bi se izbjegao strah od pogrešaka u usmenom i pisanom izražavanju, potrebno je sustavno pohvalom poticati polaznike. |
KOMUNIKACIJA |
USMENO IZRAŽAVANJENa početku III. obrazovnog razdoblja određenu prednost valja dati razumijevanju, a nakon toga usmenom izražavanju. Polaznici trebaju postići određenu razinu u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju kako bi mogli čitati s razumijevanjem i samostalno govoriti. Slušanje: - poticati i navikavati polaznike na slušanje i usvajanje posebnosti njemačkog jezika (glasovi, izgovor, ritam, intonacija) - poticati razumijevanje bitnih informacija u nekom kraćem tekstu - poučiti polaznika kako koristiti sposobnost slušanja kako bi bio sposoban odgovoriti na pitanje, sudjelovati u razgovoru, čitati i pisati. Govorenje: - poticati želju polaznika za govorenjem i omogućiti zadovoljstvo zbog postignuća - poučiti kako imitirati i samostalno govoriti te pravilno usvojiti fonetske osobitosti jezika - prenijeti temeljna lingvistička znanja i sposobnosti te ih sustavno razvijati. Čitanje: - poticati želju za čitanjem i potrebu korištenja pisanog teksta - poticati razumijevanje pisane poruke kako bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika. Osim toga, trebali bi: - samostalno prepričati neki događaj ili razgovarati na temu, koristeći se, po potrebi, bilješkama - postići da ih se razumije u razgovoru u svakidašnjim situacijama |
Poučavanje se temelji na: - uvođenju, razvijanju i jačanju četiriju glavnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje) - komunikacijskim sredstvima potrebnim za razumijevanje njemačkog jezika u različitim kontekstima i situacijama - poučavanju o kulturama, civilizacijama i znanjima o suvremenim načinima života u zemljama njemačkoga govornog područja - primjeni suvremenih tehnika učenja i poučavanja. Slušanje: - koristiti (autentične) uzorke za slušanje - rečenice, kratki razgovori, niz smislenih rečenica koje čine kraću cjelinu; (magnetofonske snimke, izvorni govornici...) - slušanje kraćeg teksta i uporaba vizualnog materijala. Govorenje: - izricanje naredbe, upute, molbe, davanje savjeta, pitanje za dopuštenje; izražavanje različitih osjećaja; prepričavanje događaja po slikama; izmišljanje završetka priče - upotrebljavaju se različita poticajna sredstva (slike, tekstovi, posteri, fotografije, TV i video...). Čitanje: - čitanje treba uvoditi postupno, na poznatim i već obrađenim sadržajima, u početku čitanje riječi, zatim rečenica - poučiti da se prepoznaju riječi koje su iste/slične izgovorenima - poticati
čitanje tako da polaznik u rečenici na njemačkom jeziku podvuče ono što razumije |
-
poticati
razumijevanje pisane poruke kako bi
se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika
- potaknuti usvajanje i primjenu tehnika čitanja. Pisanje: - razvijati želju za pisanim izražavanjem - poučiti polaznika pisanoj reprodukciji različitih fonema - poučiti polaznika jezičnim znanjima kako bi se upoznao s normama pisanog izraza - polaznicima omogućiti usvajanje pravila pisanja izravnom primjenom - poučiti polaznika kako u pisanom obliku izraziti što misli i osjeća. |
- povezivanje izmiješanih rečenica u smislenu cjelinu - čitanje teksta i davanje kratkih naslova. Pisanje: - provoditi vježbe umetanja slova u riječ, riječi u rečenici (izbor iz ponude riječi, križaljke, dopunjalke...) - poticati pisanje po sjećanju - uvoditi pisanje naslova nekog teksta - poučiti pisanju rečenica, kraćeg eseja, sažetka (odgovori na pitanja, vođeni sastav). Nastavna sredstva i
pomagala - primjerena vizualna sredstva (slikovna) i realia - magnetofon/ kasetofon, radio, TV i video, grafoskop Preporuke/savjeti za poučavanje- potrebno je uskladiti poučavanje svih vještina - materijali, sredstva i pomagala se koriste sukladno komunikacijskim ciljevima poučavanja Preporuke za poučavanje: Primijeniti primjerene tehnike kako bi polaznici aktivno sudjelovali u simuliranim komunikacijskim situacijama (prepričavanje događaja, dramatizacija, čitanje po ulogama, gluma...). U poučavanju se koriste autentični tekstovi (novinski članci, časopisi, oglasi; jelovnici, plan grada...), radio i TV program. U radu na tekstu polaznik treba: - koristiti ranije stečena iskustva i znanja - upotrijebiti strategije za izbjegavanje teškoća u komunikaciji - samostalno
raditi na tekstovima (intenzivno /ekstenzivno/skimming/scanning) tehnike
čitanja |
|
|
- nastavnik unaprijed najavljuje polaznicima: to su vizualna sredstva, materijali za slušanje, materijali za (poticanje) uvođenje, vježbanje i samostalno pisanje, razvijanje svih četiriju jezičnih cjelina, s posebnim naglaskom na usmenom izražavanju - nastavna sredstva i pomagala se koriste kao pomoć u procesu učenja i poučavanja - učenje i poučavanje je usmjereno na autentični jezik i autentične situacije - uporaba nastavnih sredstava i pomagala treba poticati potrebu polaznika programa za komunikacijom na njemačkom jeziku, njegovu maštovitost i kreativnost - nastavna sredstva i pomagala se koriste kao poticaj i treba ih pozorno uvoditi i koristiti u procesu poučavanja i učenja - savjetuje se česta izmjena nastavnih metoda i oblika rada zbog zadržavanje pažnje i poticanja motivacije - čitanje dužih tekstova se savjetuje samo u slučajevima kad trebaju poslužiti kao temelj dobro definiranog zadatka (opće razumijevanje) - potrebno je vrlo pozorno razmišljati o materijalima koji se koriste jer su oni, načelno, samo poticaj za druge aktivnosti. Preporuka je da se odabiru oni koji su polaznicima zanimljivi. |
|
|
Zadaće programa/sadržaja
|
Metodika
|
Neverbalna komunikacija - poučiti načine neverbalnih elemenata u usmenom izražavanju kako bi se olakšalo razumijevanje. Izgovor- poticati na usvajanje pravilnog ritma i slušne percepcije glasova. Gramatika- poučiti pravilno usvajanje gramatičkih struktura u komunikacijskim situacijama - poučiti temeljnu morfologiju i sintaksu s pomoću primjerenih nastavnih sredstava i u kontekstu koji je primjeren. |
Neverbalna
komunikacija - u usmenom izražavanju koristiti se gestama i mimikom; izražavanje pantomimom (kao strategijom u usmenom izražavanju). Izgovor Aktivnosti: - provesti razne govorne vježbe kako bi polaznici mogli čuti i izgovoriti određene glasove te usvojiti pravilan izgovor i intonaciju - vježbama poticati razumijevanje veza između fonema i grafema - provoditi vježbe izgovora (glasovi, riječi), intonacije i ritma. Preporuke/savjeti: - u poučavanju je važno koristiti se materijalom na kojem su snimke govora /razgovora izvornih govornika u autentičnim situacijama. GramatikaPreporuke/savjeti
za poučavanje: - gramatiku se mora shvatiti kao sredstvo komunikacije - gramatiku u početnim razdobljima treba poučavati neizravno, a polaznici će tijekom učenja postati svjesni načina tvorbe i uporabe glagolskih vremena i sintakse |
|
|
Rječnik- usvojiti rječnik vezan uz teme u programu.
|
- gramatiku treba poučavati na temelju primjera, analogijom, navoditi polaznike na zaključak o pravilu - gramatički sadržaji se obrađuju sustavno, stupnjevano, ali u česticama – ne savjetuje se cjelosatna obrada gramatičkih sadržaja - učiteljstvu se savjetuje da u individualnom pristupu polazniku olakša razumijevanje pravila s pomoću vizualnog označavanja - naglasak u poučavanju gramatike je na tečnoj komunikaciji, manje na točnoj - učitelj će nastavne sadržaje i zadaće za polaznika prilagoditi realnoj situaciji. RječnikAktivnosti: vezane uz one namijenjene komunikaciji Preporuke/savjeti za poučavanje: - polaznicima se ne preporučuje učenje riječi napamet - polaznika se potiče na bilježenje najčešćih riječi i skupina riječi (dani u tjednu, mjeseci...) - riječi se poučavaju u kontekstu, uče s razumijevanjem - koristiti vizualije, realije |
|
Zadaće programa/sadržaja
|
Metodika
|
SOCIOLOŠKI I KULTUROLOŠKI ASPEKTI KOGNITIVNI I
AFEKTIVNI ASPEKTI |
Poznavanje drugih kultura i civilizacija - upoznati polaznika s običajima i tradicijom u zemljama njemačkoga govornog područja - poučiti kako razumjeti i prihvatiti drukčije kulture i civilizacije - razviti pozitivno stajalište prema drugom i drukčijem. - poučiti polaznike kako da samostalno uče (samostalno koristiti sve četiri vještine - razviti tehnike čitanja, pisanja s naglaskom na vještini govorenja). |
Poznavanje
drugih kultura i civilizacija
- u postupku se koriste razni izvorni materijali (slike, posteri, fotografije, realije; snimke govora izvornih govornika, TV program....) - polaznika se potiče na uporabu Interneta - polaznika se potiče na uspoređivanje: koje su sličnosti i razlike među kulturama i običajima - savjetuje se da se nastava izvodi u učionici koja je dobro opremljena vizualijama, nastavnim sredstvima i pomagalima. - nastavnik treba polazniku objasniti načine samostalnog učenja i poticati na razvijanje tehnika za samostalno učenje - savjetuje se individualni pristup svakom polazniku, prema njegovim potrebama, interesima i sposobnostima. Pisane vježbe i provjere znanja i vještina trebaju biti kratke i ciljane. Polaznika se potiče na samostalan rad. Procjene postignuća trebaju biti motivirajuće za polaznika. |
MATEMATIKA
III. |
IV. |
V. |
VI |
|
72 |
72 |
72 |
72 |
CILJ
Usvojiti temeljna
matematička znanja potrebna za primjenu u svakodnevnom životu i osobnom
obrazovanju.
ZADACI
-
stjecati znanje potrebno za razumijevanje kvantitativnih odnosa i
zakonitosti u pojavama u prirodi, društvu i u praktičnom životu
-
svladavati osnovne elemente matematičkoga jezika, razvijati sposobnost
izražavanja matematičkim jezikom
-
razvijati sposobnost za apstraktno mišljenje i logičko rasuđivanje
-
razvijati sposobnosti primjene metoda matematičkoga mišljenja, logičkoga
zaključivanja i algoritamskog rješavanja problema
-
razvijati sposobnost za pravilno rasuđivanje, zaključivanje i stvaralačko
mišljenje
-
navikavati na točnost, urednost, ustrajnost i sustavnost u
rješavanju zadataka
-
razviti sposobnost za primjenu matematike u rješavanju raznih problema.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
III. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
UVOD Uvodni sat Ponavljanje gradiva
nižih razreda 1. PRIRODNI BROJEVI Pisanje i čitanje
prirodnih brojeva Pisanje brojeva
rimskim znakovima Skup N0
i točke pravca Uspoređivanje
prirodnih brojeva Zbrajanje i
oduzimanje brojeva u skupu N0 Veza zbrajanja i
oduzimanja Množenje prirodnih
brojeva Neke olakšice pri
množenju Osnovna svojstva
množenja Distributivnost
množenja prema zbrajanju i oduzimanju Dijeljenje
prirodnih brojeva Veza množenja i
dijeljenja Izvođenje više
računskih operacija |
Upoznati polaznike
s nastavnim planom i programom i dati im upute za način usvajanja
matematičkoga gradiva. Ponoviti osnovno
gradivo nižih razreda. Cilj za nastavnu cjelinu: Upoznati skup N
i N0.
Uvježbati računske operacije s prirodnim brojevima te ih primjenjivati u
svakodnevnim situacijama u teorijskim i praktičnim zadacima. Zadaće za
polaznike: - navesti elemente i osnovna
svojstva skupa N - razlikovati parne i neparne pririrodne
brojeve - čitati i pisati prirodne brojeve - zbrajati prirodne brojeve - navesti elemente skupa N0 - upotrebljavati
znakove <, >, = i ≠ u
skupu N0 - usvojiti osnovna svojstva zbrajanja, komutativnost
i asocijativnost te ih primijeniti na zadatke u skupu N0 - oduzimati prirodne brojeve - usvojiti
osnovna svojstva množenja: komutativnost i asocijativnost te ih primijeniti
na zadatke s brojevima iz skupa N0 |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
2. DJELJIVOST
PRIRODNIH BROJEVA Svojstva
djeljivosti Djeljivost s 10, 5,
2, 3, 9 Prosti i složeni
brojevi Rastavljanje broja
na proste faktore Zajednički
djelitelji. Najveći zajednički djelitelj Zajednički
višekratnici. Najmanji zajednički višekratnik |
- upoznati svojstvo distributivnosti
množenja prema zbrajanju i oduzimanju i primijeniti u raznim zadacima - dijeliti pririrodne brojeve - uočiti vezu između množenja i dijeljenja - rješavati jednostavnije izraze s nekoliko
računskih operacija istog stupnja i operacija različitog stupnja - primjenjivati računske operacije na geometrijske sadržaje: opseg trokuta i četverokuta, površina pravokutnika i kvadrata u jednostavnijim zadacima. Cilj za nastavnu cjelinu: Usvojiti djeljivost i svojstva djeljivosti
primjenjivati u raznim tekstualnim zadacima. Zadaće za polaznike: - naučiti pojam djeljivosti, što je višekratnik, djeljivost s 10, 5, 2, 3 i 9 - primjenjivati kriterije djeljivosti prirodnog broja brojevima 10, 5, 2, 3 i 9 - razlikovati proste i složene brojeve - rastavljati brojeve na proste faktore - određivati zajedničke djelitelje - određivati najveći zajednički djelitelj - određivati zajedničke višekratnike - određivati najmanji zajednički
višekratnik. |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
3. SKUPOVI
TOČAKA U RAVNINI Pravac, polupravac,
dužina Simetrala dužine Kružnica i krug Pravac i kružnica Međusobni položaj
dviju kružnica Paralelogram,
pravokutnik, kvadrat Trokut Jednakokračni
trokut Jednakostranični
trokut Pravokutni trokut Raznostranični
trokut 4. RAZLOMCI Uvođenje razlomaka. Uspoređivanje
razlomaka jednakih nazivnika Zbrajanje razlomaka
jednakih nazivnika Oduzimanje
razlomaka jednakih nazivnika Proširivanje i
skraćivanje razlomaka Uspoređivanje
razlomaka različitih nazivnika |
Cilj za nastavnu
cjelinu: Upoznati razne
skupove točaka u ravnini, uočiti njihova svojstva, te ih primjenjivati. Zadaće za polaznike: - nacrtati i označiti dužinu, pravac, polupravac
i kružnicu - odrediti presjek dvaju pravaca - crtati okomite i usporedne pravce - nacrtati i označiti krug, prugu,
paralelogram, pravokutnik, kvadrat, kružni vijenac i kružni isječak - nacrtati i označiti razne vrste trokuta,
dijagonale četverokuta, simetralu dužine i polovište dužine. Cilj za nastavnu cjelinu: Formirati pojam razlomka i primjenjivati njihova svojstva u raznim
zadacima. Zadaće za polaznike: - usvojiti pojam razlomka, zapisivati i
čitati razlomke - uspoređivati razlomke jednakih nazivnika - zbrajati razlomke jednakih nazivnika - proširivati i skraćivati razlomke - uspoređivati razlomke različitih
nazivnika. |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
5.
DECIMALNI BROJEVI Decimalni zapis
dekadskih razlomaka Decimalni brojevi Zbrajanje
decimalnih brojeva Oduzimanje
decimalnih brojeva Množenje decimalnih
brojeva prirodnim brojevima Dijeljenje
decimalnih brojeva prirodnim brojevima Množenje decimalnih
brojeva dekadskim
jedinicama Dijeljenje
decimalnih brojeva dekadskim
jedinicama Množenje decimalnih
brojeva decimalnim
brojevima Produženo
dijeljenje prirodnih brojeva Dijeljenje
decimalnog broja decimalnim brojem Pisanje razlomaka u
obliku decimalnih brojeva Pisanje decimalnih
brojeva s konačnim brojem decimalnih mjesta u obliku razlomaka |
Cilj za nastavnu cjelinu: Upoznati decimalne brojeve, uvježbati računske operacije s decimalnim
brojevima te ih primjenjivati u praktičnim zadacima. Zadaće za polaznike: - mjeriti dužine i usvojiti pojam dekadskog
razlomka - mjeriti veličine i usvojiti decimalne brojeve - čitati i pisati decimalne brojeve - decimalne razlomke zapisivati u decimalnom obliku - decimalne brojeve zapisivati u obliku
razlomka - zbrajati i oduzimati decimalne brojeve - zaokruživati brojeve - množiti i dijeliti s dekadskom jedinicom - množiti decimalne brojeve decimalnim
brojem - dijeliti decimalni broj prirodnim i decimalnim brojem - rješavati jednostavnije primijenjene
zadatke s
decimalnim brojevima. |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
6. KUT Vrste kutova Mjerenje kutova Sukuti i vršni
kutovi Kutovi s paralelnim
krakovima Završno ponavljanje gradiva |
Cilj za nastavnu cjelinu: Formirati pojam kuta, prepoznavati vrste kutova te primjenjivati
njihova svojstva. Zadaće za polaznike: - crtati, označavati i mjeriti kutove - upoznati vrste kutova - upoznati susjedne kutove ili sukute, vršne
kutove i kutove s paralelnim kracima i rješavati jednostavnije zadatke. |
IV. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
I. OPERACIJE S
RAZLOMCIMA Mješoviti brojevi Svođenje razlomaka na zajednički nazivnik Uspoređivanje razlomaka Zbrajanje i oduzimanje razlomaka Komutativnost i asocijativnost razlomaka Množenje razlomaka Svojstva množenja razlomaka Dijeljenje razlomaka Dvojni razlomci |
Zadaće za polaznike - Usvojiti tehniku zbrajanja i oduzimanja
razlomaka jednakih nazivnika. - Primijeniti stečena znanja na praktične
zadatke. - Razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja razne vrste
razlomaka. Cilj: Naučiti i uvježbati
četiri osnovne operacije s razlomcima, istaknuti njihova svojstva i
primjenjivati ih u raznim zadacima iz svakodnevnog života. Zadaće za polaznike - Pretvarati neprave razlomke u mješovite
brojeve i obrnuto. Svoditi razlomke na zajednički nazivnik. Uspoređivati
razlomke. - Zbrajati i oduzimati razlomke jednakih i
različitih nazivnika. - Primijeniti vezu između zbrajanja i
oduzimanja razlomaka. - Primjenjivati svojstva komutativnosti i
asocijativnosti zbrajanja razlomaka u jednostavnijim zadacima. - Množiti razlomke prirodnim brojevima,
jedinicom i nulom. - Množiti i dijeliti razlomke. - Primijeniti svojstvo distributivnosti
množenja prema zbrajanju i množenja prema oduzimanju u jednostavnijim
zadacima. |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
II. TROKUT Vrhovi, stranice i
kutovi trokuta Kutovi s usporednim
i okomitim kracima Zbroj unutarnjih
kutova trokuta Odnosi stranica i
kutova trokuta Vrste trokuta -
raznostraničan, jednakokračan, i
jednakostraničan Vrste trokuta -
pravokutan, šiljastokutan i
tupokutan Sukladnost trokuta
- osnovni pojmovi, 1. poučak o
sukladnosti trokuta Sukladnost trokuta
- 2. i 3. poučak sukladnosti trokuta Simetrala dužine Simetrala kuta Konstrukcije nekih
kutova Konstruktivni
zadaci o trokutu Površina trokuta -
površina kvadrata, pravokutnika i
pravokutnog trokuta Površina trokuta |
Cilj: Usvojiti pojam trokuta, razlikovati vrste
trokuta i njihova svojstva, te stečeno znanje primjenjivati u rješavanju
teoretskih i praktičnih zadataka. Zadaće za polaznike
- Crtati trokute i označavati vrhove,
stranice i kutove trokuta - Uspoređivati kutove s usporednim kracima,
uspoređivati kutove s okomitim kracima - Naučiti zbroj unutarnjih kutova trokuta - Odrediti vanjske kutove trokuta - Usvojiti odnos stranica i kutova u trokutu - Razlikovati vrste trokuta - Usvojiti i primjenjivati poučak o
sukladnosti trokuta - Konstruirati simetralu dužine - Konstruirati kutove od 60°, 90°, 30° i 45° - Konstruirati trokute ako su zadane:
stranica i 2 kuta na toj stranici, 2 stranice i kut između njih i sve
3 stranice - Izračunavati površinu trokuta - Rješavati jednostavnije zadatke u kojima
se
primjenjuje znanje o trokutu. |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
III. CIJELI BROJEVI Pozitivni i
negativni cijeli brojevi Prikazivanje
cijelih brojeva na pravcu Suprotni brojevi Apsolutna
vrijednost cijelog broja Uspoređivanje
cijelih brojeva Zbrajanje cijelih
brojeva Svojstva zbrajanja
cijelih brojeva Oduzimanje cijelih
brojeva Rad sa zagradama Množenje cijelih
brojeva Svojstva množenja
cijelih brojeva Izlučivanje
zajedničkog faktora Dijeljenje cijelih
brojeva |
Cilj: Upoznati cijele
brojeve, uvježbati računske operacije i primjenjivati njihova svojstva u
teoretskim i praktičnim zadacima. Zadaće za polaznike - Razlikovati pozitivne i negativne cijele
brojeve - Prikazivati cijele brojeve na pravcu - Razlikovati suprotne brojeve - Odrediti apsolutnu vrijednost cijelog
broja u jednostavnim zadacima - Uspoređivati cijele brojeve - Zbrajati cijele brojeve - Primjenjivati svojstva
zbrajanja u jednostavnijim zadacima - Oduzimati cijele brojeve - Pojednostavljivati izraze sa zagradama - Množiti cijele brojeve - Primjenjivati svojstva množenja cijelih
brojeva u jednostavnijim zadacima - Izlučivati zajednički faktor u
jednostavnijim zadacima - Dijeliti cijele brojeve |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
IV. RACIONALNI
BROJEVI Pozitivni i
negativni racionalni brojevi Prikazivanje
racionalnih brojeva na pravcu Suprotni brojevi i
apsolutna vrijednost Uspoređivanje
racionalnih brojeva Zbrajanje i
oduzimanje racionalnih brojeva Zbrajanje i
oduzimanje racionalnih brojeva - zadaci sa
zagradama Množenje racionalnih
brojeva Dijeljenje
racionalnih brojeva |
Cilj: Upoznati skup racionalnih brojeva, uvježbati
računske operacije s racionalnim brojevima te ih primjenjivati u raznim
zadacima. Zadaće za polaznike - Odrediti brojeve koji pripadaju skupu Q - Prikazati racionalne brojeve na pravcu - Razlikovati suprotne racionalne brojeve - Uspoređivati racionalne brojeve - Zbrajati racionalne brojeve - Oduzimati racionalne brojeve - Množiti i dijeliti racionalne brojeve - Rješavati dvojne razlomke - jednostavni
zadaci - Primjenjivati svojstva zbrajanja i
množenja u skupu Q u jednostavnijim zadacima - Pravilno rabiti i primjenjivati prethodno
stečena znanja |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
V. LINEARNE JEDNADŽBE S JEDNOM
NEPOZNANICOM Rješavanje linearnih jednadžbi s jednom
nepoznanicom - jednostavniji primjeri Rješavanje linearnih jednadžbi s jednom
nepoznanicom - jednadžbe u kojima se javljaju zagrade Rješavanje linearnih jednadžbi s jednom
nepoznanicom - jednadžbe s razlomcima Rješavanje raznih primijenjenih zadataka s
pomoću jednadžbi Linearne nejednadžbe - jednostavni primjeri |
Cilj: Uvesti i usvojiti linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom, uvježbati rješavanje jednadžbi, te ih primjenjivati u praksi. Zadaće za polaznike - Rješavati jednadžbe oblika ax+b=0 - Provjeriti rješenje linearne jednadžbe - Svoditi složenije jednadžbe na oblik ax+b=0 postupcima za rješavanje
linearnih jednadžbi - Primjenjivati jednadžbe u raznim
praktičnim zadatcima - Rješavati jednostavnije linearne
nejednadžbe - Zapisivati zadatke zadane riječima i u
obliku linearne jednadžbe ili linearne nejednadžbe u jednostavnijim zadacima |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
VI. ČETVEROKUT Osnovna svojstva četverokuta - definicija i osnovni pojmovi Osnovna svojstva četverokuta - unutarnji i vanjski kutovi četverokuta Paralelogram - definicija i svojstva paralelograma Vrste paralelograma - romb Vrste paralelograma - pravokutnik i kvadrat Trapez - definicija i svojstva Četverokuti s okomitim dijagonalama Opseg i površina pravokutnika i kvadrata Opseg i površina paralelograma Opseg i površina trapeza Opseg i površina četverokuta s okomitim dijagonalama Jednakost površina paralelograma |
Cilj: Uvesti i usvojiti pojam četverokuta, naučiti svojstva i vrste
četverokuta i primjenjivati stečeno znanje.
Zadaće za polaznike - Crtati i označavati četverokute - Nacrtati paralelogram i navesti njegova
svojstva - Primijeniti svojstva pralelograma na
jednostavnije zadatke - Konstruirati paralelogram - Nacrtati trapez i koristiti se njegovim
svojstvima pri konstrukciji trapeza - Razlikovati vrste četverokuta - Izračunati opsege i površine četverokuta i
četverokuta s okomitim dijagonalama - Izračunati površine paralelograma i
trapeza - Primijeniti svojstva paralelograma u
praktičnim zadacima - Pravilno rabiti i primjenjivati prethodno
stečena znanja |
V.
obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
UVODNO PONAVLJANJE Uvodni sat - upoznavanje s programom i načinom rada Ponavljanje gradiva I. KOORDINATNI SUSTAV Koordinatni sustav na pravcu Pridruživanje točaka pravca zadanim racionalnim brojevima Pravokutni koordinatni sustav u ravnini, uređeni par Pridruživanje točaka koordinatne ravnine uređenim parovima racionalnih brojeva II. PROPORCIONALNOST I OBRNUTA PROPORCIONALNOST Proporcionalne (razmjerne) veličine Izračunavanje proporcionalnih veličina i koeficijenta proporcionalnosti Omjeri i svojstva omjera Razmjeri i svojstva razmjera Primjena proporcionalnosti na rješavanje praktičnih problema Grafički prikaz proporcionalnosti Obrnuto proporcionalne veličine Primjena obrnute proporcionalnosti na rješavanje praktičnih problema Pojam postotka i računanje s postocima Primjena postotaka u praksi Jednostavni kamatni račun i primjena |
Cilj: Usvojiti pojam koordinatnog sustava na pravcu i pravokutnog koordinatnog sustava u ravnini.
Zadaće za polaznike - upoznati koordinatni sustav na pravcu - pridruživati točke pravca racionalnim brojevima - usvojiti pojam uređenog para - upoznati pravokutni koordinatni sustav u ravnini - pridruživati točke koordinatne ravnine uređenim parovima brojeva - određivati točke koordinatne ravnine kojima su poznate koordinate. Cilj: Usvojiti proporcionalnost, obrnutu proporcionalnost i postotak te njihovu primjenu u praktičnim svakodnevnim problemima. Zadaće za polaznike - uočavati u primjerima proporcionalne veličine - uočavati u primjerima obrnuto proporcionalne veličine - prikazivati grafički proporcionalnost u raznim primjerima - usvojiti postotak i računanje s postocima - izračunati u jednostavnom kamatnom računu: kamate, glavnicu, postotak i vrijeme ukamaćivanja. |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
III. MNOGOKUTI Osnovno o mnogokutu Dijagonale i kutovi mnogokuta Zbroj unutarnjih kutova mnogokuta Vanjski kutovi mnogokuta Pravilni mnogokuti Opisana i upisana kružnica pravilnom mnogokutu Crtanje i konstrukcija pravilnih mnogokuta Opseg i površina mnogokuta
|
Cilj: Formirati pojam mnogokuta, upoznati njihova svojstva i primjenjivati ih. Zadaće za polaznike: - definirati mnogokut - crtati mnogokute te označavati stranice, vrhove, dijagonale i kutove - izračunati broj dijagonala iz jednog vrha - izračunati broj svih dijagonala mnogokuta - izračunati zbroj svih unutarnjih kutova mnogokuta - naučiti zbroj svih vanjskih kutova mnogokuta - definirati pravilni mnogokut - izračunati unutarnji kut pravilnog mnogokuta - konstruirati jednakostraničan trokut, kvadrat i pravilan šesterokut - konstruirati pravilne mnogokute: s 8, 12 i 16 stranica - usvojiti opseg mnogokuta - izračunati površinu mnogokuta u jednostavnijim zadacima |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
IV. SUSTAV DVIJU LINEARNIH
JEDNADŽBI S DVIJE NEPOZNANICE Pojam rješenja sustava Metoda supstitucije Metoda suprotnih koeficijenata Primjene sustava jednadžbi, problemi s brojevima Primjene sustava jednadžbi, problemi različitog sadržaja V. LINEARNA
FUNKCIJA Graf linearne funkcije Tok linearne funkcije Jednadžba pravca koji prolazi zadanom točkom i ima zadan koeficijent smjera |
Cilj: Upoznati sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice, uvježbati rješavanje sustava i primjenjivati ga u rješavanju teoretskih i praktičnih zadataka. Zadaće
za polaznike: - usvojiti pojam sustava dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice - naučiti što je rješenje sustava - rješavati sustave metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata - primjenjivati sustave jednadžbi u raznim jednostavnijim zadacima Cilj: Usvojiti pojam linearne funkcije i znati je grafički prikazati u koordinatnoj ravnini zbog predočavanja nekih procesa i zakonitosti iz života. Zadaće za polaznike: - usvojiti pojam linearne funkcije - crtati grafove linearnih funkcija, uočiti linearnu funkcijsku ovisnost u problemima iz prakse - razlikovati rastuću i padajuću linearnu funkciju - proučavati jednadžbu pravca y = ax + b, upoznati jednadžbu pravca zadanom točkom i uz zadani koeficijent smjera |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
VI. KRUŽNICA I KRUG Osnovno o kružnici i krugu Međusobni položaj dviju kružnica Odnos središnjeg i obodnog kuta Talesov teorem Pravac i kružnica Opseg kruga Duljina kružnog luka Površina kruga Opseg i površina kružnog isječka |
Cilj: Znati izračunati opseg i površinu kruga i njegovih dijelova i primijeniti to znanje u raznim teoretskim i praktičnim zadacima. Zadaće za polaznike: - definirati kružnicu i krug - uvojiti osnovne pojmove o kružnici i krugu - predočiti međusobne položaje pravca i kružnice te dviju kružnica u ravnini - predočiti dijelove kruga - kružni odsječak i kružni isječak - znati odnos obodnog i središnjeg kuta i Talesov poučak - izračunati opseg kruga, površinu kruga i duljinu kružnog luka - promatrati tetive i kružne lukove - izračunavati opseg i površinu kružnog isječka - primjenjivati znanje o kružnici i krugu u zadacima iz prakse |
VI. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
1. KVADRIRANJE
I KORJENOVANJE Kvadriranje racionalnih brojeva Tablica kvadrata Kvadrat umnoška i količnika Kvadrat zbroja i razlike Razlika kvadrata Pojam potencije Pojam drugog korijena Upotreba tablica Zbrajanje i oduzimanje korijena Korjenovanje umnoška Korjenovanje količnika Množenje i dijeljenje korijena Racionalizacija nazivnika 2. PITAGORIN POUČAK Geometrijski prikaz Pitagorina poučka Rješavanje pravokutnog trokuta Primjena Pitagorina poučka na kvadrat, jednakokračni trokut, jednakostranički trokut i romb. 3. REALNI BROJEVI Pisanje razlomaka u decimalnom obliku Iracionalni brojevi i realni brojevi Koord. sustav na pravcu Koord. sustav na ravnini |
Cilj: Upoznavanje pojmova i matematičkih izraza o kvadriranju, potenciranju i korjenovanju, steći umijeće korištenja tablica u svrhu pronalaženja kvadrata i korijena brojeva. Zadaće za polaznike: Naučiti: kvadrirati racionalne brojeve, izračunavati kvadrat količnika i umnoška, kvadrirati zbroj i razliku, rastavljati razliku kvadrata, potencirati racionalne brojeve, računati s potencijama, izračunavati drugi korijen pozitivnog racionalnog broja s pomoću tablice i računala, izračunati umnožak i količnik korijena, odrediti djelomični korijen, racionalizirati nazivnik u jednostavnijim zadacima te rješavati čistu kvadratnu jednadžbu. Cilj: Ovladati osnovnim pojmovima o pravokutnom trokutu i svojstvima stranica. Zadaci: Prepoznavanje i imenovanje stranica pravokutnog trokuta te izražavanje odnosa među njima s pomoću Pitagorina poučka, primjena poučka na trokute i četverokute. Cilj: Stjecanje osnovnih pojmova o skupu realnih brojeva i njihova svojstva. Zadaci: Uočiti odnose među skupovima N, Z, Q, razlikovati racionalne i iracionalne brojeve te njihovo prikazivanje u koord. sustavu. |
Sadržaji |
Cilj
nastavne cjeline i zadaće za polaznike |
4. GEOMETRIJSKA TIJELA Opseg i površina likova Pravilna uglata geometrijska tijela Prizme Kocka i kvadar Oplošje i obujam prizmi Kvadratska prizma Pravilna trostrana prizma Oplošje i obujam piramida Kvadratska piramida Oplošje i obujam valjka Oplošje i obujam stošca Kugla, površina i obujam |
|
Cilj: Ovladavanje umijećem rješavanja praktičnih zadataka u kojima se pojavljuju izrazi za oplošje i obujam. Razvijanje prostornog zora, crtanja i skiciranja geometrijskih prostornih oblika u ravnini. Zadaci: Prepoznavanje prostornih oblika, izražavanje i uočavanje međusobnih odnosa, te količinski izražavati osnovne veličine (oplošje, obujam, dijagonala itd.). Razvijati u učenika naviku stvaranja urednog, jednostavnog i estetski dotjeranog crteža. |
METODIČKE UPUTE
U programima su bitni sadržaji raznih matematičkih područja raspoređeni u nastavne cjeline i teme. Pri daljnjoj operativnoj razradi i ostvarivanju programa nastavnici moraju brinuti o predznanju i iskustvu polaznika.
Svaki će nastavnik ovisno o težini i primijenjenosti sadržaja u operativnim programima planirati optimalan broj nastavnih sati po pojedinoj nastavnoj cjelini i temi. Na početku obrazovnog razdoblja polaznici pišu inicijalni pismeni rad. Cilj tog pismenog rada je saznati predznanje polaznika. U radu s polaznicima nastavnici trebaju uvažavati individualne razlike u sposobnostima i predznanjima te ih poučavati diferenciranim oblicima rada da matematičke sadržaje uspješno primjenjuju u praksi.
U svakom obrazovnom razdoblju polaznici trebaju pisati tri pismena ispita znanja. Dva pismena ispita polaznici pišu u tijeku obrade nastavnih sadržaja, tj. za vrijeme trajanja obrazovnog razdoblja, a treći ispit pišu na kraju obrazovnog razdoblja. Treći pismeni ispit treba sadržavati elemente sadržaja cijelog obrazovnog razdoblja.
Osnovna obilježja
nastavnog programa
TREĆE OBRAZOVNO RAZDOBLJE
U ovom obrazovnom razdoblju ponavljaju se prirodni brojevi i proučava skup pripodnih brojeva. Ponavljaju se i uvježbavaju računske operacije s prirodnim brojevima, a utvrđuju se i svojstva računskih operacija. Pri vježbanju računskih operacija korisno je rješavati razne zadatke iz prakse.
Uče se pravila za djeljivost s 10, 5, 2, 3 i 9, a nakon toga složeni brojevi rastavljaju se na proste faktore, određuju zajednički višekratnici i djeljitelji, a to je priprema za kasnije određivanje zajedničkog nazivnika zadanih razlomaka.
Ponavljaju se, upoznaju i proučavaju geometrijski likovi u ravnini, posebno trokut,
kvadrat i pravokutnik, pa se rješavaju i praktični zadaci.
Pri upoznavanju razlomaka polaznike treba upoznati s potrebom uvođenja razlomaka i decimalnih brojeva te uputiti na primjenu tih brojeva u praksi. Polaznici trebaju dobro naučiti računati s decimalnim brojevima, svojstva računskih operacija i rješavati primijenjene zadatke.
U ovom obrazovnom razdoblju polaznici ponavljaju i proširuju znanje o kutovima i to znanje primjenjuju u raznim zadacima.
ČETVRTO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
Polaznici trebaju dobro upoznati pozitivne razlomke, svladati računske operacije s njima, te rješavati primijenjene zadatke.
Skup N proširuje se na skup Z. Upoznaju se i vježbaju računske operacije s cijelim brojevima, te proučavaju svojstva računskih operacija. Stečeno znanje treba primijeniti u zadacima iz prakse.
Polaznici detaljnije proučavaju trokute, svojstva i vrste trokuta, sukladnost trokuta,
crtanje i konstrukcije raznih trokuta, sukladnost, te stečeno znanje primjenjuju u teorijskim i praktičnim zadacima.
Polaznici su upoznali pozitivne racionalne brojeve, pa sada upoznaju i negativne racionalne brojeve, tj. čitav skup Q. Racionalnim brojevima pridružuju točke pravca, računaju s racionalnim brojevima i rješavaju razne teorijske i praktične zadatke.
Važno je poglavlje linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom. Treba upoznati jednadžbe, dobro uvježbati kako se rješavaju, a posebno ih primjenjivati u praktičnim zadacima.
Četverokut polaznici detaljnije upoznaju, promatraju razne vrste četverokuta, upoznaju kako se izračunava opseg i površina trokuta i četverokuta i rješavaju praktične zadatke.
PETO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
Ponavlja se pridruživanje točaka pravca racionalnim brojevima, upoznaje koordinatni sustav na pravcu, a zatim proučava pravokutni koordinatni sustav u ravnini. Zbog velike primjene u matematici, u drugim znanostima i u praksi, polaznici trebaju dobro naučiti kako se točke ravnine pridružuju uređenim parovima brojeva.
Proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost obrađuje se promatranjem primjera iz svakodnevnog života. Posebnu pažnju treba pokloniti postotnom i kamatnom računu i to gradivo dobro uvježbati na raznim zadacima.
Zbog potpunijeg znanja geometrije i veće primijenjenosti na zadatke iz prakse polaznici trebaju usvojiti i proučavati mnogokute, a posebno pravilne mnogokute. Potrebno je izračunavati opseg mnogokuta i površinu pravilnih mnogokuta i to primijeniti na praktične zadatke.
Sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice treba rješavati metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata. Potrebno je rješavati jednostavnije primijenjene zadatke koji se svode na sustave jednadžbi.
Polaznici upoznaju linearnu funkciju, proučavaju neka njezina svojstva i crtaju graf, pa tako stječu bazu za primjenu znanja u praksi.
Potrebno je ponoviti i dobro usvojiti pojmove i definicije kružnice, kruga i dijelova kruga. Bitno je dobro naučiti izračunavati opseg i površinu kruga i primjenjivati na zadatke iz prakse.
ŠESTO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
U ovom obrazovnom razdoblju polaznici kvadriraju racionalne brojeve, uče kvadrat zbroja, kvadrat razlike, te razliku kvadrata. Upoznaju kvadratni korijen i izračunavaju korijen pozitivnih racionalnih brojeva. Upoznaju iracionalne brojeve i skup realnih brojeva R. Bitno je sve ovo obrazlagati na praktičnim primjerima.
Polaznici trebaju dobro naučiti Pitagorin poučak zbog njegove velike primjene i u teorijskim i u praktičnim zadacima. Pitagorin poučak treba primjenjivati ne samo na pravokutnom trokutu, nego i na drugim likovima u čijem se sastavu nađe pravokutan trokut.
Potrebno je da polaznici ponove i dobro usvoje opseg i površinu trokuta, četverokuta i pravilnih mnogokuta, pa da to znanje primjenjuju za izračunavane oplošja i volumena geometrijskih tijela. Osim teorijskih zadataka, treba rješavati dosta zadataka iz prakse.
BIOLOGIJA
V. |
VI. |
|
18 |
18 |
CILJ
Osposobiti za primjenu općih i najvažnijih spoznaja iz područja bioloških znanosti u svakodnevnom životu.
ZADACI
- usvojiti znanja o izvornoj stvarnosti na temeljeu promatranja procesa i pojava u prirodi
- usvojiti elementarnu terminologiju iz prirodoslovnog područja
- razvijati sposobnost logičkog zaključivanja i kritičkog mišljenja
-
razvijati vještine
točnog i preciznoga govornog, pismenog i grafičkog izražavanja
- razvijati pozitivna stajališta - uvjerenja o potrebi osobnog doprinosa zaštiti okoliša
- razvijati odgovornost za vlastito zdravlje i stjecanje pravilnih higijensko-zdravstvenih navika
-
razvijati sposobnost
za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
V. obrazovno
razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
I. cjelina: Stanična građa organizama - zajednička svojstva živih bića - građa i funkcija stanice - dioba stanice – mitoza - jednostanični i višestanični organizmi - virusi i bakterije II. cjelina: Beskralježnjaci - žarnjaci - plošnjaci (metilj i trakavica) - oblići (glista i trihina) - kolutićavci (gujavica) - mekušci (školjkaši, puževi, glavonošci) - člankonošci (kukci, paučnjaci i raci) |
- navesti svojstva živih bića i razlikovati ih od svojstava nežive prirode - promatrati mikroskopske preparate biljnih i životinjskih tkiva te zaključiti da su sva živa bića građena od stanica - prepoznati na slikovnom materijalu osnovne stanične strukture (jezgra, citoplazma, membrana), a promatrajući mikroskopske preparate uočiti različite oblike stanica - objasniti mitozu kao proces umnožavanja stanica (rast i obnavljanje organizma) i način prijenosa nasljedne tvari (gena) u nove stanice - razlikovati jednostanične i višestanične organizme te prepoznati neke jednostaničare kao uzročnike bolesti (srdoboljna ameba, plazmodij malarije…) - prepoznati viruse kao infektivne čestice nestanične građe te navesti najpoznatije virusne bolesti - prepoznati bakterije kao jednostavno građene stanice bez jezgre te navesti njihovo značenje za čovjeka i za živi svijet - prepoznati neke predstavnike žarnjaka i zaključiti o zajedničkim značajkama skupine te o mogućoj važnosti za čovjeka - opisati građu i razvojni ciklus metilja i trakavica te zaključiti o načinima zaraze i mjerama predostrožnosti - opisati građu i razvojni ciklus gliste i trihine te zaključiti o načinima zaraze i mjerama predostrožnosti - opisati građu tijela i način života gujavice te zaključiti o njezinoj ulozi u životnoj zajednici - povezati građu tijela s načinom života pojedinih predstavnika mekušaca te utvrditi zajedničke značajke skupine - usporediti građu tijela žarnjaka, plošnjaka, oblića, mekušaca i kolutićavaca te zaključiti o evolucijskom napretku kod svake od skupina - razlikovati predstavnike i značajke rakova, paučnjaka i kukaca te zaključiti o zajedničkim značajkama skupine člankonožaca - navesti primjere različitih skupina kukaca, njihove prilagodbe na način života te njihovo značenje za čovjeka |
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
III. cjelina: Kralježnjaci - jedinstveni plan građe kralježnjaka - disanje i krvotok u kralježnjaka; stalna i promjenjiva tjelesna temperatura - primanje podražaja iz vanjskog svijeta – osjetila - razmnožavanje kralježnjaka; - naučeno i naslijeđeno ponašanje životinja IV. cjelina: Biljni svijet - steljnjače - alge, gljive, lišajevi - stablašice – mahovine, papratnjače i cvjetnjače - značenje cvijeta, sjemenke i ploda za rasprostranjivanje biljaka |
- usporediti unutrašnju i vanjsku građu predstavnika pojedinih skupina kralježnjaka te utvrditi zajedničke značajke i specifičnosti svake od skupina - usporediti način disanja i građu dišnih organa te građu srca i krvotok u različitih skupina kralježnjaka - zaključiti o evolucijskom napretku u građi dišnih organa i krvotoka u smislu boljeg iskorištavanja energije i zadržavanja stalne tjelesne temperature - opisati različite vrste osjetila u kralježnjaka i prepoznati ulogu osjetila u primanju informacija iz okoline - prepoznati različite načine razmnožavanja kralježnjaka, uočiti evolucijski napredak i prilagodbe na životne uvjete (unutrašnja i vanjska oplodnja, razmnožavanje jajima i rađanje živih mladunaca) - objasniti ponašanje životinja kao prilagodbu na životne uvjete te navesti primjere naslijeđenog i naučenog ponašanja - razlikovati predstavnike algi, gljiva i lišajeva te uočiti razlike skupine steljnjača prema stablašicama - razlikovati značajke mahovina, papratnjača i cvjetnjača te uočiti usložnjavanje građe u evoluciji biljaka - povezati evolucijsku pojavu cvijeta, sjemenke i ploda kao prilagodbu na promijenjene životne uvjete na Zemlji |
VI. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
I. cjelina: Čovjek - prirodno i društveno biće - razvoj života na Zemlji - evolucija - razvoj čovjeka – čovjekovi preci - čimbenici razvoja - današnje čovječanstvo, ljudske rase II. cjelina: Razmnožavanje čovjeka - spolna obilježja, spolni organi, spolne žlijezde, spolne stanice - menstrualni ciklus, oplodnja, začeće - embrionalni razvoj, trudnoća i porod; higijena pri trudnoći - planiranje obitelji i kontracepcija - materijalna osnova nasljeđivanja, nasljeđivanje spola - spolne i spolno prenosive bolesti; higijena spolnih organa |
- objasniti postupnost razvoja života na Zemlji - navesti dokaze evolucije - prepoznati primjere fosilnih nalaza čovjekovih predaka, kao dokaze biološke evolucije čovjeka - razlikovati biološku evoluciju čovjeka (kao biološke vrste) od kulturne evolucije ljudskog društva - navesti čimbenike evolucije (promjenjivost – raznolikost, prirodna selekcija, izolacija) - navesti glavne tipove ljudskih rasa i njihovu rasprostranjenost - razvijati stajališta o ravnopravnosti rasa te o biološkoj neutemeljenosti rasne diskriminacije - navesti glavna muška i ženska spolna obilježja i povezati pojavu sekundarnih spolnih obilježja s razdobljem puberteta - razlikovati spolne organe (muške i ženske) i navesti njihove funkcije - razlikovati muške i ženske spolne stanice i navesti njihove značajke - objasniti pojavu mjesečnice i povezati njezin izostanak sa začećem ili poremećajem rada spolnih žlijezda - objasniti oplodnju kao stapanje jezgara muške i ženske spolne stanice - opisati početak embrionalnog razvoja i usađivanje zametka u sluznicu maternice - opisati rast zametka te razlikovati ulogu posteljice, pupčane vrpce i plodne vode - objasniti rizične čimbenike za trudnoću i potrebu njihova izbjegavanja - objasniti potrebu planiranja obitelji i odgovornog spolnog ponašanja - raspraviti o zdravstvenim, etičkim i pravnim pitanjima pobačaja te o prihvatljivim i efikasnim metodama kontracepcije - prepoznati genetski materijal jezgre kao materijalnu osnovu nasljeđivanja fizičkih i psihičkih osobina |
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
III. cjelina: Kretanje našeg tijela - sustav organa za pokretanje: kosti i mišići - njega, zaštita i najčešće bolesti organa za kretanje - zaštita pri radu i prevencija degenerativnih bolesti i promjena - prva pomoć pri ozljedi organa za kretanje IV. cjelina: Upravljanje i regulacija u organizmu - žlijezde s unutrašnjim lučenjem – hormonska regulacija - prijenos informacija živčanim sustavom (živčane stanice, živčana vlakna - živci, živčana središta u mozgu i leđnoj moždini; svjesne i nesvjesne reakcije) - živčane i umne bolesti; štetni čimbenici - alkoholizam i narkomanija - sustav osjetila i njegova zaštita (zaštita na radu) |
- objasniti nasljeđivanje spola u čovjeka - navesti najčešće spolne i najopasnije spolno prenosive bolesti te povezati higijenu spolnih organa i odgovorno spolno ponašanje s njihovim sprječavanjem - navesti glavne značajke koštanog tkiva te razlikovati vrste kostiju - navesti glavne značajke mišićnog tkiva - objasniti ulogu kostiju i mišića u pokretanju tijela - povezati najčešće bolesti i nepravilnosti koštano-mišićnog sustava s nepravilnom prehranom, nedostatnom tjelesnom aktivnošću i neprovođenjem mjera zaštite na radu - objasniti načela imobilizacije pri prijelomu ili ozljedi zglobova te raspraviti o pravilnom postupanju s ozlijeđenim - objasniti ulogu hormona kao kemijskih informacija u upravljanju tijelom - navesti najpoznatije hormone i žlijezde koje ih izlučuju te ih povezati s određenim djelovanjem, odnosno s poremećajima zbog njihova nedostatka (adrenalin, inzulin, spolni hormoni…) - opisati osnovnu građu živčanog sustava i njegovu ulogu u upravljanju tijelom - razlikovati živčane i umne bolesti te navesti štetne čimbenike za zdravlje živčanog sustava - raspraviti štetna djelovanja te potrebu izbjegavanja alkohola, nikotina i droga - razlikovati vrste osjetila - povezati građu oka s njegovim manama i najčešćim bolestima te mjerama zaštite i načinima ispravljanja mana - raspraviti potrebu i načine zaštite osjetila |
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
V. cjelina: Izmjena tvari - sustav organa za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje - opskrba tijela hranjivim tvarima i energijom te izlučivanje štetnih i otpadnih tvari iz organizma - njega, zaštita i bolesti organa za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje - transfuzija krvi, krvne grupe; bolesti krvi i krvotvornih organa - prva pomoć pri neprohodnosti organa za disanje, prestanka disanja i krvarenja |
- povezati organe sustava za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje s njihovim ulogama u izmjeni tvari u organizmu - navesti najčešće poremećaje i bolesti organa za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje te povezati načine njihova sprječavanja s uzrocima nastanka - navesti krvne grupe u ljudi te prepoznati važnost transfuzije i moguće komplikacije zbog nepodudarnosti krvnih grupa - prepoznati najčešće bolesti krvi i krvotvornih organa i povezati ih s rizičnim čimbenicima za zdravlje - objasniti postupak s ozlijeđenim koji otežano diše, guši se ili je prestao disati - opisati razlike između krvarenja iz arterije i iz vene te objasniti načela zaustavljanja krvarenja |
Program biologije u V. i VI. obrazovnom razdoblju sistematično obrađuje sadržaje o živoj prirodi. Svladavajući program V. i VI. obrazovnog razdoblja, polaznici stječu ponajprije životno primjenjiva znanja pa je tome potrebno prilagoditi opseg i metode obrade predviđenih sadržaja. Polazi se od iskustava i predznanja, koja se na temelju programa sistematiziraju te se izvode zaključci u smislu povezivanja sadržaja i generalizacija. Ističe se vrijednost usvajanja sadržaja na izvornoj stvarnosti te primjenom iskustvenog učenja. Za uspješno svladavanje programa biologije, neobično je važna motiviranost polaznika te je primjereno temama koje ih zanimaju dati više prostora pri realizaciji, primjenjujući što je više moguće interaktivno učenje.
V. obrazovno razdoblje počinje cjelinom o staničnoj građi organizama, kao jednom od svojstava žive prirode. Osnovna predodžba, koju polaznici moraju steći, je da su sva bića građena od stanica, da stanice imaju isti osnovni plan građe, ali da mogu oblikom (koji ovisi o funkcijama) biti vrlo različite. Građa o jednostaničnim organizmima te o virusima i bakterijama treba se obraditi sa stajališta neposredne životne primjenjivosti.
Životna primjenjivost, sa zdravstveno-higijenskog, ekološkog i gospodarskog stajališta je temeljni pristup i u obradi cjeline o beskralježnjacima. Sistematiziranjem već poznatih i svladavanjem novih sadržaja o životinjskom i biljnom svijetu, polaznici trebaju steći predodžbu o sve većoj složenosti tjelesne građe i funkcija u naprednijih skupina te zaključiti o postupnom evolucijskom razvoju živog svijeta. Komparativna obrada organskih sustava skupine kralježnjaka omogućit će lakše svladavanje sadržaja biologije čovjeka.
VI. obrazovno razdoblje posvećeno je poglavito sadržajima biologije čovjeka. U prvoj se cjelini osnovne spoznaje o evoluciji čovjeka nastavljaju na temu evolucije životinja i biljaka iz prethodnog razdoblja. Znanja o biološkoj neutemeljenosti rasne diskriminacije potrebno je iskoristiti za izgrađivanje pozitivnih stajališta o ravnopravnosti rasa i naroda te o potrebi preispitivanja raširenih predrasuda i stereotipa.
U cjelinama o organskim sustavima u čovjeka, potrebno je sadržaje realizirati rukovodeći se načelom životne primjenjivosti, posebno u smislu razvijanja odgovornosti za vlastito zdravlje (i zdravlje obitelji). Spoznaje o rizičnim čimbenicima za zdravlje u životnoj i radnoj okolini treba povezati s nastojanjima za unapređivanje kvalitete življenja te sa zaštitom na radu (naglasci ovisno o strukturi polaznika). Elementarni postupci prve pomoći u tom smislu mogu biti vrlo korisni i polaznicima zanimljivi.
V. |
VI. |
|
18 |
18 |
Usvojiti temeljne spoznaje o kemijskim pojavama i promjenama radi primjene u životu.
ZADAĆE
- usvojiti praktična znanja o osnovnim kemijskim zakonitostima, promjenama i procesima u prirodi i svakodnevnom okruženju
- razvijati sposobnosti praktične primjene stečenih znanja
- razvijati ekološku svijest i odgovornost pojedinca prema prirodi i svojem radnom i životnom okruženju
- spoznati da nekontrolirana uporaba proizvoda kemijske industrije rezultira zagađivanjem čovjekove okoline, hrane, vode i zraka.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
V. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
SVOJSTVA I PROMJENE TVARI Što proučava kemija? Tvar ili supstancija Agregatna stanja tvari Svojstva tvari: fizikalna i kemijska svojstva Promjene tvari: fizikalne i kemijske promjene VRSTE TVARI Čiste tvari i smjese tvari
Postupci odvajanja sastojaka iz smjese. Izračunavanje udjela u smjesi. Čiste tvari: jednostavne čiste tvari (kemijski elementi) i složene čiste tvari (kemijski spojevi) Kemijski elementi: metali i nemetali Kemijski spojevi: oksidi, hidroksidi, kiseline i soli ZRAK I GLAVNI SASTOJCI ZRAKA Zrak – smjesa plinova. Svojstva kisika i dušika. Zagađivanje zraka – uzroci i posljedice VODA I VODIK Kružni tok vode u prirodi. Svojstva vode i vrste voda
Svojstva vodika OTOPINE I VRSTA OTOPINA Otopina je homogena smjesa. Vodene otopine
Vrste otopina – nezasićena, zasićena i prezasićena KEMIJSKE PROMJENE Što je kemijska reakcija?
Zakon o očuvanju mase |
- Upoznati sadržaje proučavanja kemije te spoznati da je kemija, uz biologiju i fiziku, prirodna znanost temeljena na eksperimentalnom provjeravanju i izravnom promatranju kemijskih promjena u prirodi ili laboratorijskim uvjetima; - Prepoznati i razumjeti razliku između fizikalnih i kemijskih svojstava, odnosno promjena; - Uočiti da su kemijske promjene praćene promjenom energije; - Spoznati da je rezultat svake kemijske promjene nastajanje nove tvari; - Usvojiti pojam smjese i razlikovati homogenu od heterogene smjese; - Usvojiti pojam čiste tvari i upoznati postupke odjeljivanja čistih tvari iz smjesa tvari; - Izračunati i iskazati sastav smjese udjelima; - Spoznati da se po fizičkim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala; - Usvojiti osnovna svojstva glavnih vrsta anorganskih spojeva: oksida, hidroksida, kiselina i soli; - Upoznati sastav zraka te svojstva i uporabu njegovih sastojaka (dušik, kisik); - Spoznati da su otopine homogene smjese otapala i otopljene tvari; - Objasniti zakon očuvanja mase; - Prikazati kemijsku promjenu opisnom kemijskom
jednadžbom. |
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike |
UGLJIK I JEDNOSTAVNI ORGANSKI SPOJEVI Kruženje ugljika u prirodi. Fotosinteza i stanično disanje. Goriva – čvrsta (ugljeni), tekuća (nafta i derivati nafte) i plinovita (prirodni i sintetski plin). Petrokemija Ugljikovodici – svojstva i uporaba ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM Alkoholi – svojstva i uporaba
Organske (karboksilne) kiseline - svojstva i uporaba SREDSTVA ZA PRANJE Sapuni i detergenti
BIOLOŠKI VAŽNI SPOJEVI
Šećeri – svojstva
Masti i ulja – svojstva Bjelančevine – svojstva Principi zdrave i uravnotežene prehrane EKOLOŠKI PROBLEMI DANAŠNJICE Zagađivači zraka, vode i tla
Nekontrolirana industrijska proizvodnja i promet – najveći izvori zagađivanja atmosfere Uzroci globalnog zagrijavanja Zemljine atmosfere Gospodarenje otpadom Zaštita okoliša – prevencija |
- Upoznati kruženje ugljika u prirodi; - Shvatiti značenje ugljikovih spojeva kao sastojaka cjelokupnog živog svijeta; - Objasniti proces fotosinteze i staničnog disanja; - Upoznati ugljen, naftu i prirodni plin kao glavne izvore organskih spojeva i njihovu uporabu kao goriva; - Upoznati glavne predstavnike najjednostavnijih organskih spojeva – ugljikovodike; - Znati osnovna svojstva i uporabu najvažnijih alkohola i organskih kiselina; - Razumjeti mehanizam pranja; - Upoznati karakteristična svojstva šećera, masti i ulja i bjelančevina i njihovu ulogu u prehrani; - Razumjeti glavne principe zdrave i uravnotežene prehrane; - Upoznati najopasnije zagađivače zraka, vode i tla i mjere prevencije; - Razumjeti uzroke globalnog zagrijavanja Zemljine atmosfere i predvidjeti posljedice; - Shvatiti važnost gospodarenja otpadom i upoznati mogućnosti njegova recikliranja. |
METODIČKE UPUTE
Svladavanje programa kemije treba se utemeljiti na neposrednom promatranju i proučavanju svojstava tvari i njihovih promjena, uvažavajući i koristeći pri tom iskustveno praktično znanje koje su polaznici stekli u svakidašnjem životu.
Za ostvarivanje programa kemije, kojemu je temelj kemijski pokus i samostalan rad polaznika, voditelj programa dužan je vrlo precizno razraditi operativni program za svaku obrazovnu skupinu i planirati eksperimentalno provjeravanje osnovnih nastavnih sadržaja, a tijekom konzultativne nastave osposobiti polaznike da mogu kod kuće samostalno izvesti jednostavnije pokuse na temelju kojih će moći izvesti određene zaključke i doći do spoznaja zacrtanih nastavnim programom. Također je vrlo važno uputiti polaznike na samostalno pronalaženje i svrsishodno korištenje različitih izvora informacija (videozapisi, kompjutorski programi, Internet, časopisi, novine, film, enciklopedije…) te kako se služiti udžbenicima kemije koji se koriste u redovnoj osnovnoškolskoj nastavi.
F I Z I K A
V. |
VI. |
|
18 |
18 |
Usvojiti temeljne fizikalne spoznaje radi razumijevanja pojava u svakodnevnom životu.
- steći navike promatranja fizikalnih pojava
- usvojiti temeljne fizikalne pojmove
- spoznati najvažnije fizikalne pojave i njihove zakonitosti
- razvijati samostalno logično zaključivanje i kritičko mišljenje
- razumjeti cjelovitost svijeta i povezanost prirodnih procesa
- osposobiti za ispravan odnos prema prirodi i okolišu.
Sadržaji
|
Zadaće za
polaznike
|
1. TIJELA I TVARI Obujam tijela. Masa tijela. Vage. Pojam gustoće tvari. Čestični sastav tvari. 2. MEĐUDJELOVANJE TIJELA, SILA Gravitacijsko, električno i magnetsko međudjelovanje tijela. Sila - vektor. Elastična sila. Dinamometar. Privlačna sila Zemlje - sila teža. Težina tijela. Slaganje sila na pravcu. Ravnoteža na poluzi. Težište tijela. |
- odrediti ploštine različitih pravokutnika i kvadrata te ih prikazati različitim jedinicama za ploštinu - odrediti obujam kvadra i kocke - odrediti obujam tekućine i nepravilnog čvrstog tijela s pomoću menzure - izmjeriti masu tijela vagom na polugu - odrediti gustoću čvrstog tijela i tekućine - objasniti jednostavan model strukture tvari - navesti i opisati primjere gravitacijskoga, električnoga i magnetskoga međudjelovanja tijela - objasniti pojam sile na primjeru elastične sile opruge - izmjeriti silu dinamometrom i prikazati njezin iznos i mjernu jedinicu - odrediti rezultantu više sila koje djeluju na pravcu - utvrditi načelo ravnoteže na poluzi i težišta nekih tijela |
Sadržaji
|
Zadaće za
polaznike
|
Različiti
primjeri energije. Rad, pretvorba i prijenos energije. Kinetička i potencijalna energija tijela i čestica. Snaga.
Unutarnja energija, toplina i temperatura. Promjena obujma tijela s temperaturom. Mjerenje temperature. Promjena unutarnje energije radom i zagrijavanjem. Prijelaz topline s tijela na tijelo. |
- objasniti pojam energije na primjerima - opisati različite pretvorbe energije i značenje rada - objasniti načine prijenosa energije na primjerima iz svakidašnjice - opisati primjere potencijalne i kinetičke energije - navesti različita trošila i objasniti značenje njihove snage - objasniti pojmove unutarnje energije, topline i temperature tijela - opisati promjene obujma tijela s temperaturom i na tome zasnovano načelo mjerenja temperature - objasniti promjenu unutarnje energije tijela radom i zagrijavanjem - opisati različite načine prijenosa topline |
Sadržaji
|
Zadaće za
polaznike
|
1. ELEKTRIČNA STRUJA Strujni krug i njegovi elementi. Električna struja i njezini učinci (svjetlosni, toplinski, kemijski i magnetski). Nositelji električne struje (elektroni i ioni). Pozitivan i negativan električni naboj. Jakost električne struje, električni napon i otpor. Mjerenje jakosti struje, napona i električnog otpora. Ohmov zakon. Opasnost i
zaštita od električnog udara. 2. GIBANJE Gibanje. Put, pomak i vrijeme. Srednja brzina. Nejednoliko i jednoliko pravocrtno gibanje. |
- sastaviti i nacrtati jednostavan strujni krug te objasniti značenje svakog elementa - navesti i opisati uređaje u kojima se koriste različiti učinci električne struje - opisati
pretvorbe energije u strujnom krugu - objasniti
pojam električne struje - utvrditi
pojam pozitivnog i negativnog električnog naboja i njihove nositelje - objasniti
pojam jakosti električne struje i napona - opisati
značenje električnog otpora i njegovu ovisnost o karakteristikama vodiča - utvrditi, opisati i primijeniti Ohmov zakon za dio strujnog kruga - objasniti opasnost i zaštitu od električnog udara - objasniti pojam gibanja u fizikalnom smislu - opisati temeljne kinematičke pojmove: put, pomak, vrijeme i brzinu - utvrditi pojam srednje brzine - opisati nejednoliko i jednoliko pravocrtno gibanje - nacrtati v,t i s,t – graf jednolikog pravocrtnog gibanja iz zadanih podataka |
Sadržaji
|
Zadaće za
polaznike
|
3. VALOVI Nastajanje vala. Prijenos energije valom. Transverzalni i longitudinalni val. Nastajanje i
rasprostiranje zvuka. 4. SVJETLOST Rasprostiranje svjetlosti. Sjena i polusjena. Snop i zraka svjetlosti. Zakoni geometrijske optike. Odbijanje svjetlosti. Ravno zrcalo. Lom svjetlosti. Povećalo. Jakost leće. Brzina svjetlosti. Disperzija svjetlosti. Duga. Laserska svjetlost. |
- objasniti nastajanje vala i rasprostiranje vala na vodi ili užetu - opisati
val veličinama za opis valova: valna fronta, valna duljina i frekvencija vala -
objasniti na primjerima prijenos energije valom -
razlikovati transverzalni i longitudinalni mehanički val -
objasniti nastajanje i rasprostiranje zvuka kao longitudinalnog vala - opisati rasprostiranje svjetlosti te sjenu i polusjenu - objasniti zakone geometrijske optike - opisati odbijanje svjetlosti na ravnom zrcalu i lom svjetlosti kroz povećalo - utvrditi jakost leće na primjeru povećala - opisati brzinu svjetlosti kao najveću u prirodi i objasniti značenje svjetlosne godine - opisati
svjetlost valnom duljinom i frekvencijom - objasniti disperziju svjetlosti na primjeru duge - opisati lasersku svjetlost |
METODIČKE UPUTE
U ostvarivanju programa nužno je da se nastavnik koristi predznanjem polaznika. Nastavne sadržaje treba povezati sa životnim i radnim iskustvom polaznika kao osloncem u spoznajnom procesu. Važna je zadaća nastavnika motiviranje polaznika. Polaznici trebaju razumjeti sadržaje tijekom izravne obrade u bilo kojem obliku nastave (redovita, seminarska ili konzultativna) i istodobno učenjem ostvarivati zadaće, a manji dio ostvarivati doma.
Pristup obradi sadržaja u prvom je redu pojavni, pri čemu demonstracijski pokus ima veliku poticajnu i spoznajnu važnost. Nastavnik ostvaruje egzemplarni izbor pojava i pokusa, a problemsko oblikovanje sadržaja omogućava polaznicima da samouvjerenjem dođu do spoznaja. Djelatan način učenja štiti polaznika od preranoga i brzog apstrahiranja.
Praćenje i provjeravanje polaznika treba biti kontinuirano, a nakon većih tema i cjelina provodi se pismeno provjeravanje postignuća polaznika.
Broj sati nameće potrebu da se nastavnik planski i sustavno pridržava opsega programa. Svaki će nastavnik sam procijeniti koliko je potrebno intenzivno i ekstenzivno ostvariti sadržaje programa ovisno o spremnosti polaznika i ostalim odrednicama u sklopu zadanoga programa.
Izabrani su
samo temeljni i egzemplarni sadržaji koji tumače fiziku kao znanost i pogled na
svijet te oni koji primjenom pokazuju važnost fizike za suvremenu tehnologiju i
gospodarstvo. U obradi pojmova
mase i gustoće treba raspraviti raspon masa i gustoća u prirodi. Čestični
sastav tvari obrađuje se fenomenološki stvaranjem predodžbe i modela o
čestičnosti na logici usitnjavanja tvari. Pojmove molekule i atoma polaznici će
usvojiti u kemiji.
Na temelju primjera različith
međudjelovanja tijela u okolici polaznici usvajaju osnovni koncept sile
(međudjelovanja: Zemlje i tijela, dvaju magneta, trenje). Pojam sile utvrđuju
istezanjem opruge (dinamometra) uočavajući razmjernost sile i produljenja
opruge.
Spoznaju
pojmova energije, rada i snage polaznici zasnivaju na iskustvu iz svakodnevnog
života o prijenosu i pretvorbi energije. Pojam energije određuju kao stanje u
kojem se nalazi neko tijelo ili sustav čestica. Nakon usvajanja pojmova
unutrašnje energije, topline i temperature polaznici utvrđuju da se energija
sustava može promijeniti radom ili zagrijavanjem.
Obrada
osnovnih pojmova iz elektriciteta zasniva se na poimanju električne struje kao
gibanja električni nabijenih čestica, čime se dalje razrađuje ideja o
čestičnosti tvari. Glavna je zadaća razumijevanje ovisnosti električnog otpora
o karakteristikama vodiča i primjena Ohmova zakona.
U
cjelini Gibanje polaznici trebaju usvojiti osnovne kinematičke veličine za opis
gibanja. Odrediti srednju brzinu, a zatim na primjeru jednolikoga pravocrtnog
gibanja grafički prikazati ovisnost brzine i prijeđenog puta o vremenu.
Cjeline
Valovi i Svjetlost obrađuju se uglavnom kvalitativno pri čemu treba naglasiti
valnu fenomenologiju svjetlosti, ali i različitost u odnosu na mehaničke
valove. Zakone geometrijske optike prikazujemo u primjerima njihove primjene na
ravnom zrcalu i povećalu. Polaznici trebaju usvojiti pojam jakosti leće i
primijeniti ga na povećalu te naočalama. Boju svjetlosti trebaju povezati s
frekvencijom odnosno valnom duljinom.
Za sva obrazovna razdoblja preporučuje se korištenje odobrenih udžbenika za redovitu osnovnu školu.
POVIJEST
III. |
IV. |
V. |
VI. |
|
18 |
18 |
18 |
18 |
Usvojiti temeljne pojmove iz povijesti i razumjeti strukture života u prošlosti.
ZADACI
- usvojiti temeljne pojmove kulturne, društvene, ekonomske i političke povijesti
- objasniti uzročno-posljedične odnose povijesnih događaja i snalaženje u prostoru i vremenu
- upoznati druge kulture i civilizacije
- razvijati poštovanje i toleranciju prema drukčijim kulturama, vjerama i društvima
- upoznati povijesne vrijednosti stvorene na prostoru na kojem su Hrvati obitavali
- upoznati gospodarska, kulturna, društvena i politička dostignuća Hrvata koja određuju identitet hrvatskog naroda
- uklopiti hrvatsku povijest u širi povijesni kontekst u kome se razvijala
- uočiti u svjetskoj povijesti kontekst nacionalne povijesti, a u nacionalnoj povijesti kontekst zavičajne (lokalne) povijesti.
SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE
III. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike
|
UVOD U UČENJE POVIJESTI Definicija povijesti. Povijesni izvori. Računanje vremena. PRAPOVIJESNO DOBA Starije kameno doba. Način života ljudi. Kulturni napredak. Pojava umjetnosti. Starije kameno doba na tlu Hrvatske. Mlađe kameno doba. Promjene u načinu života ljudi. Značaj stočarstva i zemljoradnje. Kulturni napredak. Mlađe kameno doba na tlu Hrvatske. Pojava metala. Kulturni napredak. Hrvatski prostor u metalno doba. CIVILIZACIJE STAROG ISTOKA Pojava prvih civilizacija (Egipat, Mezopotamija, Indija, Kina). Značaj zemljoradnje. Društvena struktura. Nagli kulturni napredak. Gradska kultura. Organizirani kult. Razvitak pismenosti i znanosti. Umjetnost. STARA GRČKA I HELENISTIČKO DOBA Kretska kultura – spona Istoka i Zapada. Mikenska kultura, prva grčka kultura. Nastanak polisa. Različita društvena uređenja – monarhija, tiranija, oligarhija, demokracija. Ropstvo. Grčki način života. Mitologija. Klasično doba grčke civilizacije. Kultura i umjetnost. Aleksandar Veliki i njegova osvajanja. Širenje grčke kulture. Helenističko doba. Znanost. Kultura. Umjetnost. STARI RIM Nastanak Rima. Institucije rimske države. Širenje Rima u vrijeme rane Republike. Rim postaje svjetska sila. Građanski ratovi. Uspostava Carstva. Rimski mir. Principat i dominat. Svakodnevni život Rimljana i promjene u običajima. Kulturna dostignuća. Znanost. Umjetnost. Hrvatski prostor prije rimskih osvajanja. Rimske provincije na hrvatskom tlu. Romanizacija. |
- objasniti što je
povijest - objasniti zašto
se povijest uči - objasniti što su
povijesni izvori i kako se dijele - utvrditi načine
računanja vremena - upoznati velika
povijesna razdoblja - odrediti
razdoblje starijeg i mlađeg kamenog doba - opisati oruđe i
oružje starijeg i mlađeg kamenog doba - opisati način
života u starijem i mlađem kamenom dobu - objasniti znanje
otkrića vatre - opisati početke
kulture i umjetnosti - opisati život i
vrijeme Krapinskog pračovjeka - opisati
Vučedolsku kulturu - odrediti
razdoblje i podjelu metalnog doba - opisati
gospodarstvo i kulturu metalnog doba - objasniti gdje i
zašto nastaju prve države - odrediti vrijeme
u kome nastaju - opisati
strukturu društva starog istoka - izvesti
zaključke o životu naroda Starog istoka - nabrojiti i
objasniti kulturna dostignuća - nabrojiti i
objasniti pisma Starog istoka - ocijeniti
značenje kulturnog naslijeđa Starog istoka za čovječanstvo - nabrojiti i
objasniti religije Starog istoka - objasniti
karakteristike i središta Egejske kulture - pokazati i
objasniti seobu i kolonizaciju Grka - objasniti pojam
polisa - na primjerima
polisa objasniti monarhiju, tiraniju, oligarhiju i demokraciju - opisati grčki
način života - objasniti grčku
kulturu i umjetnost - ocijeniti
značenje grčke kulture za kulturu čovječanstva - opisati grčke
ratove i slabljenje Grčke - opisati
Aleksandra Velikog, njegova ratovanja i širenje države - objasniti
helenističko doba kroz znanost, kulturu i umjetnost - objasniti zašto
je Aleksandar dobio epitet Veliki - ispričati
legendu o postanku Rima - objasniti
institucije rimske države - objasniti
osnovne karakteristike Republike - pokazati i
opisati širenje Rima – Rim gospodar svijeta - objasniti trimuvirate
i građanske ratove - objasniti
principat - objasniti
dominat - objasniti Rimski
mir - opisati kulturna
dostignuća u znanosti i umjetnosti - ocijeniti
značenje rimske kulture za kulturu čovječanstva - navesti
provincije i odrediti njihovo prostiranje na hrvatskom tlu - objasniti
romanizaciju |
IV. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike
|
SVIJET I EUROPA U SREDNJEM VIJEKU Velika seoba naroda. Pad Zapadnog Rimskog Carstva. Doseljenje Slavena. Europa nakon seobe naroda. Razvoj feudalnog društva. Temeljni pojmovi: seniori, vazali, feudalni posjednici, kmetovi. Kultura i umjetnost feudalne Europe. Život u srednjem vijeku. Kršćanstvo i civilizacija srednjovjekovne Europe. Istočno Rimsko Carstvo i Bizant. Bizantska kultura. Život u Bizantu. Arapi u doba Muhameda. Osnutak islama. Arapska osvajanja. Arapska kultura. Križarski ratovi – susret kršćanstva i islama.
HRVATSKA U SREDNJEM VIJEKU Doseljenje Hrvata. Prva stoljeća u novoj postojbini. Hrvatske kneževine. Pokrštavanje Hrvata. Postanak hrvatske kraljevine. Tomislav, Petar Krešimir IV., Dmitar Zvonimir. Kraj doba narodnih vladara. Kultura i umjetnost u doba narodnih vladara. Hrvatska u zajednici s Mađarskom. Uspon dinastičkih obitelji. Ujedinjenje hrvatskih obitelji u vrijeme Ludovika I. Zadarski mir. Dubrovačka Republika. Istra. Bosna. SVIJET I EUROPA U NOVOM VIJEKU – do sredine 18. st. Kraj srednjeg vijeka. Obnova gradova i gradske kulture. Humanizam i renesansa. Život seljaka, građanina i plemića. Razvoj znanosti. Velika zemljopisna otkrića i njihove posljedice. Promjene u načinu proizvodnje i njihov utjecaj na društvo. Reformacija i katolička obnova. Apsolutne monarhije. Parlamentarne monarhije. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU – do sredine 18. st. Sabor u Cetingradu. Uvjeti izbora Ferdinanda I. Habsburškog. Posljedice izbora. Turska opasnost. Ustanak i ustroj vojne granice. Bune pučana i seljaka. Otpor Zrinskih i Frankopana bečkom centralizmu. Oslobađanje hrvatskih zemalja od turske vlasti. Dalmacija i Istra pod vlašću Venecije. Dubrovačka Republika. Bosna pod turskom vlašću. |
- nabrojiti
barbarske narode - objasniti uzroke
i posljedice velike seobe naroda - opisati pad
Zapadnog Rimskog Carstva - opisati seobu
Slavena - navesti i na
zemljovidu pokazati prve barbarske države - objasniti pojam
feudalizma i njegovu strukturu - objasniti ulogu
kršćanstva u srednjovjekovnoj kulturi - objasniti život
u Bizantu za cara Justinijana - objasniti pojam
Islama i širenje Arapa - opisati
posredničku ulogu Arapa u kulturi - usvojiti osnovne
uzroke, vrijeme trajanja i temeljno značenje križarskih ratova - navesti vrijeme
doseljavanja Hrvata - nasloviti prve
hrvatske vladare - imenovati i
locirati prve hrvatske kneževine - objasniti
pokrštavanje i njegovu ulogu da Hrvati postanu dio Europe - objasniti
osamostaljenje Hrvatske u vrijeme kneza Branimira - znati vrijeme i
značajke Tomislavove vladavine - imenovati
najvažnije hrvatske vladare u XI. stoljeću - objasniti ulazak
Hrvatske u državnu zajednicu s Ugarskom - objasniti pisma
u Hrvatskoj u sred. vijeku - nabrojiti
najvažnije spomenike hrvatske kulture toga doba - odrediti vrijeme
trajanja vladavine Arpadovića u Hrvatskoj - imenovati
kraljeve Karla I. i Ludovika I. Anžuvinca - objasniti uspon
i pad Šubića, te dobivanje naziva Zrinski - znati vrijeme
potpisivanja i zaključke mira u Zadru - odrediti vrijeme
samostalnosti Dubrovačke Republike - objasniti
važnost trgovine i strukturu društva u Dubrovniku - znati političku
podjelu Istre tog doba - imenovati
najpoznatije bosanske vladare - navesti vrijeme
pojave i obilježja Crkve bosanske - objasniti uzroke
propadanja feudalizma - objasniti pojavu
obrta i trgovine - prepoznati
uzroke propadanja sitnog plemstva - analizirati
sliku srednjovjekovnoga grada - dati tumačenje pojmova
humanizam i renesansa - imenovati
najvažnije znanstvenike kasnog feudalizma - objasniti uzroke
zemljopisnih otkrića - pokazati na
zemljovidu putove poznatih moreplovaca - nabrojiti
najvažnije posljedice otkrića – kolonizacija - protumačiti
razloge zbog kojih se otvaraju manufakture - opisati rad u
manufakturi - objasniti
pojmove: manufaktura, apsolutizam, apsolutna monarhija, građanska revolucija
i parlamentarna monarhija - imenovati
poznate apsolutne monarhije u Europi - navesti uzroke
reformacije - imenovati glavne
reformatore u Europi - objasniti tko
pokreće katoličku obnovu i što je katolička obnova (njezin cilj) - protumačiti kako
i zašto je Hrvatska ušla u sastav Habsburške monarhije - nabrojiti uvjete
Hrvatskog sabora iz 1527. g. koje je prihvatio Ferdinand I. Habsburškog - nabrojiti i
pokazati na zemljovidu glavne bojišnice u Hrvatskoj protiv Turaka - objasniti
nastanak i ustroj vojne granice - pokazati na
zemljovidu područje vojne granice u 16. st. - objasniti glavne
uzroke bune pučana i seljaka i njezin cilj - navesti uzroke
nezadovoljstva hrvatskog plemstva bečkim centralizmom - opisati
organizaciju otpora Zrinskih i Frankopana - opisati slom
otpora i sudbinu vođa - objasniti uzroke
slabljenje Osmanskog carstva - nabrojiti zaključke
mira u Srijemskim Karlovcima i Požarevcu - opisati kako se
šire mletački posjedi u Hrvatskoj - ocijeniti
politiku mletačke vlasti u Dalmaciji - protumačiti
mletačku politiku u Istri - opisati
gospodarsku djelatnost Dubrovnika u to doba - opisati i objasniti
pad Bosne - objasniti
položaj i strukturu stanovništva u Bosni pod turskom vlašću – franjevci |
V. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
Zadaće za
polaznike
|
SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA Prva industrijska revolucija i utjecaj na društvo. Rast gradova. Život kapitalista (poduzetnika). Život četvrtog staleža. Američki rat za nezavisnost. Francuska revolucija. Napoleonov dolazak na vlast. Napoleonovi ratovi i slom Napoleonove vlasti. Europa nakon Napoleona. Revolucionarni događaji 1848. Njemačka, Italija, Habsburška Monarhija. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA (3 sata) Prosvijećeni apsolutizam i njegov utjecaj na Hrvatsku. Napoleonova vlast u Dalmaciji i Istri. Pad Dubrovačke Republike. Preporodno doba. Političke prilike u Hrvatskoj. Kulturna djelatnost preporoditelja. Stanje u Hrvatskoj uoči 1848. Imenovanje Josipa Jelačića za bana. Djelatnost bana Jelačića i Hrvatskog sabora 1848. Rat s Mađarima. Slom mađarske revolucije. SVIJET RAZVIJENOG KAPITALIZMA Kapitalizam. Imperijalizam. Kolonijalizam. Europske kolonijalne sile. SAD. Oružani sukobi – predigra svjetskom ratu. Druga industrijska revolucija. Tehnička dostignuća. Razvoj znanosti. Promjene u načinu života. HRVATSKA U VRIJEME RAZVIJENOG KAPITALIZMA Hrvatska u vrijeme novog apsolutizma. Slom apsolutizma. Početak stranačkog života. Hrvatsko-ugarska nagodba i njezine posljedice. Građanske reforme bana Ivana Mažuranića. Gospodarski napredak. Ukidanje vojne granice. Hrvatska u vrijeme bana Khuena Hedervaryja. Otpor mađarizaciji 1903. Djelovanje braće Radić. «Novi kurs», Riječka i Zadarska rezolucija. PRVI SVJETSKI RAT Prvi svjetski rat – uzroci i povod. Savezi i sile koje ih čine. Tijek rata do početka 1917. Ulazak SAD-a u rat. Revolucionarni događaji u Rusiji. Odlučujuće bitke i slom Središnjih sila. Hrvatska u ratu. Hrvatski odbor i Jugoslavenski odbor. Krfska deklaracija. |
- usvojiti znanja
o Europi i kolonijama sredinom 18. st. - opisati tehnička
i tehnološka dostignuća u doba industrijske revolucije - ocijeniti
posljedice industrijske revolucije – ekologija - usvojiti pojam
prosvjetiteljstvo i prosvijećeni apsolutizam - objasniti
nastanak građanske kulture, razvoj društva te nastanak novih društvenih
slojeva - opisati rat za
nezavisnost SAD-a - opisati
građansku revoluciju u Francuskoj - upoznati i
ocijeniti ulogu i značaj Napoleona Bonaparte u povijesti Europe - ocijeniti značaj
Deklaracije o nezavisnosti i Deklaracije o pravima čovjeka i građanina - usvojiti osnovna
znanja o promjenama u Europi od 1815. do 1849. - opisati hrvatske
zemlje u vrijeme francuske vlasti - objasniti pojam
odnarođivanja – mađarizacija, germanizacija, islamizacija - ocijeniti
posljedice rascjepkanosti hrvatskih zemalja - opisati ciljeve,
vrijeme i rezultate hrvatskog narodnog preporoda - ocijeniti značaj
preporoditelja na razvoj kulture i političke djelatnosti - usvojiti znanje
o događajima u Hrvatskoj 1848. g. - upoznati
djelovanje i značaj bana Josipa Jelačića - opisati uzroke,
tijek i posljedice rata s Mađarima - usvojiti pojmove
kapitalizam, imperijalizam, kolonijalizam - opisati odnose
među kolonijalnim silama - opisati događaje
u SAD-u - opisati pojavu
novih izvora energije - objasniti
posljedice II. industrijske revolucije na gospodarstvo, znanost, tehniku - uočiti kako
razvoj znanosti utječe na promjene u načinu života - opisati
posljedice II. industrijske revolucije u hrvatskim zemljama - usvojiti osnovna
znanja o nastanku i sadržaju Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe - ocijeniti značaj
nastanka političkih stranaka - objasniti
modernizaciju Hrvatske i reforme bana Ivana Mažuranića - usvojiti opća
znanja o prilikama u hrvatskim zemljama na prijelazu st. - opisati prilike
u Hrvatskoj za vrijeme bana Khuena Hedervaryja - opisati
djelovanje braće Radić početkom 20. st. - ocijeniti značaj
Riječke i Zadrske rezolucije u politici "Novog kursa" - objasniti zašto
nastaju vojno-politički savezi i tko ih čini - objasniti uzroke
i povod I. svjetskog rata - naznačiti
bojišta i najznačajnije bitke tijekom rata - izgraditi
stajalište o ratu kao neprihvatljivom ponašanju - opisati
revolucionarne promjene u Rusiji - opisati prilike
u Hrvatskoj tijekom rata - upoznati
političke inicijative i rezultate rada Hrvatskog i Jugoslavenskog odbora - naglasiti posljedice
rata kao poraza čovječanstva |
VI. obrazovno razdoblje
Sadržaji |
|