Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih

NN 136/2003 (28.8.2003.), Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih

MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA

2001

 

Na temelju članka 81. stavka 1. Zakona o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (NN 69/2003.) ministar prosvjete i športa donio je

 

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH

 

 

UVOD

 

Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja, a svako obrazovno razdoblje traje osamnaest tjedana.

 

Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje odgovaraju razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole i namijenjena su obrazovanju polaznika koji nisu završili četiri razreda osnovne škole.

 

 

Red.

br.

NASTAVNI PREDMETI

BROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA

I.

II.

1.

Hrvatski jezik

120

108

2.

Matematika

 60

  72

Ukupno:

180

180

 

 

Obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda i namijenjena su obrazovanju polaznika koji su napustili osnovno obrazovanje između četvrtog i osmog razreda. 

Izborni programi su različiti programi osposobljavanja za poslove i prvo manje zahtjevno zanimanje u V. i VI. obrazovnom razdoblju, a svaki polaznik može izabrati i završiti jedan od programa osposobljavanja istodobno s osnovnom školom.


             NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH

 

Red.

br.

NASTAVNI PREDMETI

BROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA

III.

IV.

V.

VI.

1.

Hrvatski jezik

90

90

72

72

2.

Likovna kultura

 

 

 

12

3.

Glazbena kultura

 

 

 

12

4.

Strani jezik

36

36

36

36

5.

Matematika

72

72

72

72

6.

Biologija

 

 

18

18

7.

Kemija

 

 

18

18

8.

Fizika

 

 

18

18

9.

Povijest

18

18

18

18

10.

Zemljopis

18

18

18

18

11.

Osnove građanskog obrazovanja

 

 

 

 18

12.

Tehnička kultura s informatikom

 

24

24

24

13.

Tjel. i zdrav. kultura

 

 

 

18

Ukupno:

234

258

294

354

Izborni programi

 

 

 

 

14.

Osposobljavanje

 

 

150

 

 

 

Polaznici se upisuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju, ali se operativni nastavni plan i program prilagođava predznanju polaznika utvrđenom provjerom prilikom upisa.

 

            Programe stručnoga osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje i samozapošljavanje u u jednostavnim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo.

 

 

Ustanova koja ostvaruje Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih dužna je samostalno ili s drugom pravnom osobom (srednjom školom, poduzećem ili licenciranim obrtnikom) osigurati materijalno-tehničke uvjete za izvođenje programa osposobljavanja.

 

 

            Sastavnice programa osnovnog obrazovanja odraslih su:

 

1.      Cilj, zadaće i struktura nastavnog plana i programa

 

2.       Oblici rada u osnovnom obrazovanju odraslih

 

3.       Ostvarivanje nastavnog plana i programa

 

4.       Predmetni nastavni planovi i programi

 

 

 

1. CILJ, ZADAĆE I STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

 

Obrazovanje odraslih u cjelini predstavlja najobuhvatniju fazu u sustavu cjeloživotnog učenja. Glavne su zadaće nadoknađivanje obrazovnih zaostataka odraslih osoba nastalih obrazovnim propustima u mladosti i daljnje trajno obrazovanje.

Osnovno obrazovanje odraslih ima prije svega kompenzacijsku zadaću nadoknađivanja propuštenog i uključivanja polaznika u sustav cjeloživotnog učenja. Cilj je nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih unaprijediti temeljnu pismenost i životne vještine u svim područjima obrazovanja.

Osnovne su zadaće:

·        podizanje opće obrazovanosti odraslih do razine osnovne škole

·        osposobljavanje za samoupravljivo i samostalno učenje kao osnove za cjeloživotno učenje

·        usporedno osposobljavanje za prvo zanimanje

·        stjecanje uvjeta za mogući nastavak obrazovanja u srednjem školstvu. 

 

Odlukom ministra prosvjete i športa utvrđeno je da nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja koja su odgovarajuća razini od I. do VIII. razreda redovite osnovne škole, a usporedno s V. i VI. obrazovnim razdobljem osnovnog obrazovanja odraslih svaki polaznik može u sklopu izborne nastave ostvariti i osposobljavanje za prvo zanimanje. Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje odgovara razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole, a obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda. Prvo (I.) obrazovno razdoblje namijenjeno je polaznicima koji ne vladaju u dovoljnoj mjeri temeljnim vještinama čitanja, pisanja i računanja, a drugo (II.) polaznicima koji se služe samo vještinama čitanja, pisanja i računanja, ali nisu završili četiri razredna osnovne škole. Svako obrazovno razdoblje traje 18 tjedana, odnosno cjelokupno osnovno obrazovanje odraslih traje tri školske godine. Polaznici se upućuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju i njihovim rezultatima na inicijalnom provjeravanju predznanja. 

U odnosu na prijašnji nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih, smanjen je broj sati nastave, ali je povećan zahtjev da izvršitelji obrazovnog procesa pojačaju rad na osposobljavanju polaznika za samoupravljivo i samostalno učenje. Raspored odgojno-obrazovnih sadržaja usporedan je s važećim nastavnim planom i programom redovite osnovne škole. Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih čine sljedeća nastavna područja:

·        jezično (hrvatski i strani jezik)

·        umjetničko (likovna i glazbena kultura)

·        prirodoslovno-matematičko-tehničko (biologija, fizika, kemija, zemljopis, matematika, tehnička kultura s informatikom)

·        društveno (povijest, osnove građanskog obrazovanja)

·        zdravstveno (tjelesna i zdravstvena kultura).

 

Struktura predmetnih nastavnih programa sadrži cilj i zadatke programa, sadržaje i zadaće za polaznike i metodičke upute za ostvarivanje programa.

 

2. OBLICI RADA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU ODRASLIH

 

            Osnovno obrazovanje odraslih mogu provoditi specijalizirane osnovne škole za odrasle, osnovne škole i ostale ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete. Ispunjavanje uvjeta za izvođenje programa i početak izvođenja utvrđuje Ministarstvo prosvjete i športa u skladu sa Zakonom o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (N.N 69/2003.).

 

Redovita nastava u osnovnom obrazovanju odraslih je osnovni oblik obrazovanja odraslih i temelji se na sustavnom i neprekidnom nastavnom tijeku. Broj polaznika u obrazovnim skupinama može biti od 8 do 20 osoba. Polaznici tog oblika obrazovanja redovito polaze nastavu, a ocjenjuju se tijekom nastave. Polaznici koji izostanu s nastave više od 50% sati gube položaj redovnog polaznika u tom obrazovnom razdoblju, ali mogu ponavljati obrazovno razdoblje ili se uključiti u druge oblike osnovnog obrazovanja odraslih. Redovita se nastava tijekom jedne školske godine organizira u dva obrazovna razdoblja: ljetnom i zimskom. Zimsko obrazovno razdoblje počinje početkom rujna, a ljetno početkom veljače.

 

Konzultativno-instruktivni oblik obrazovanja ponajprije se organizira za manji broj polaznika. Ovaj oblik namijenjen je polaznicima koji nisu u mogućnosti polaziti redovitu nastavu, a imaju sposobnost da uz pomoć nastavnika i samostalno svladaju nastavne sadržaje. Prije uključivanja polaznika u ovaj oblik obrazovanja utvrđuju se njegove sposobnosti za samostalni rad. Za takve polaznike posebno se organizira vrijeme za konzultacije i instruktivni rad. Konzultacije se istodobno mogu organizirati iz jednog, više ili svih nastavnih predmeta. U ovom obliku obrazovanja potrebno je ostvariti najmanje 60% nastavnih sati predviđenih u Odluci o nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih. U konzultacijama se stavlja naglasak na one dijelove programa koje polaznici teže svladavaju samostalnim učenjem, odnosno iz udžbenika ili druge literature. Dijelovi provjeravanja i ocjenjivanja su odvojeni, tj. ispitivanje i ocjenjivanje se obavlja na kraju svladavanja pojedinog nastavnog predmeta. U organiziranju ovog oblika obrazovanja značajno je i da polaznici usvoje osnovne metode samoobrazovanja, služenje različitim izvorima znanja, vođenjem bilješki i ostalim. Takav oblik može se organizirati kao seminar za polaznike koji nisu u mogućnosti neprekidno tijekom cijele godine polaziti nastavu, na primjer za polaznike u mjestima u kojima ne postoji škola za osnovno obrazovanje odraslih ili ne postoji organizirani oblik ovog obrazovanja. U tom slučaju polaznici tijekom seminara prorađuju nastavne sadržaje, a ispite polažu u verificiranim školama za osnovno obrazovanje odraslih. U ovaj oblik obrazovanja mogu se uključiti polaznici koji završavaju osnovno obrazovanje polaganjem ispita prema Pravilniku o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita.

 

Dopisno-konzultativni oblik obrazovanja je karakterističan po tome što su sudionici obrazovnog procesa pretežno prostorno razdvojeni. Jedini dio zajedničkog izravnog rada nastavnika i polaznika je vrijeme kraćih zajedničkih, ali i pojedinačnih konzultacija. Takav oblik obrazovanja temelji se na  primjereno didaktički pripremljenim udžbenicima i nastavnim pismima. Dijelovi provjere i ocjenjivanja slični su kao u konzultativno-instruktivnoj nastavi, pa premda postoje dopisne kontrolne zadaće svi polaznici pristupaju ispitu u školi.

Osnovno obrazovanje odraslih može se završiti i polaganjem ispita što je uređeno odredbama Pravilnika o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita (NN, br. 70/91.).

 

 

3. OSTVARIVANJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

 

         Škola, odnosno druga ustanova koja provodi osnovno obrazovanje odraslih, donosi godišnji plan i program rada u kojem se uz ostalo određuje mjesto, način i pedagoški nositelji ostvarivanja nastavnog plana i programa.

Ostvarivanje zadaća nastavnog plana i programa provodi se zajedničkim dijelom osnovnog obrazovanja odraslih i posebnim dijelom strukovnog osposobljavanja za osobe koje su se odlučile za to obrazovanje. Programe stručnog osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje ili samozapošljavanje u jednostavnijim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo.

Pri oblikovanju operativnog plana i programa, organizaciji poučavanja i učenja te praćenju i vrednovanju postignuća odraslih polaznika treba se pridržavati sljedećih načela:

·        utvrditi zadaće koje polaznici trebaju ostvariti

·        uključiti sve polaznike u različite aktivnosti tijekom procesa učenja 

·        povezati obrazovanje, posao, dom i društvo

·        utemeljiti poučavanje na kritičkom mišljenju, rješavanju problema i učenju istraživanjem

·        postaviti vrednovanje kao oruđe za procjenu napredovanja polaznika i pomoći im u osposobljavanju za samoupravljivo i samostalno učenje u sklopu sustava cjeloživotnog učenja

·        prihvatiti različitosti između predznanja polaznika, njihovih potreba i ciljeva te individualizirati pristup prema njima.  

 

Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih treba operativno prilagođavati iskustvu polaznika. Nema jedinstvenog pristupa poučavanju jer se polaznici kao skupine i osobe bitno razlikuju s obzirom na svoje predznanje i ciljeve. Jedino je konzistentno pravilo da se zadaće i sadržaj nastavnih jedinica što je više moguće usklade s potrebama i interesima polaznika. Zadaće za polaznike trebaju pomoći učiteljima i polaznicima da izdvoje važna znanja, vještine i vrijednosti koje polaznici trebaju usvojiti. Učenje polaznika se ostvaruje komunikacijom i kritičkim mišljenjem, primjenom usvojenog znanja, vještina i vrijednosti te aktivnim sudjelovanjem i vlastitim doprinosom. Takvim se pristupom razvijaju komunikacijske i interpersonalne vještine te vještine donošenja odluka i cjeloživotnog učenja.

Za uspješno ostvarivanje obrazovnih sadržaja prijeko je potrebno da se polaznici osposobe za samoupravljivo i samostalno učenje, pa je s tim u svezi obvezno da se tijekom ostvarivanja svakog nastavnog programa predvidi vrijeme za:

-    savjetovanje o mogućnostima i oblicima obrazovanja

-    upućivanje polaznika u kombiniranje različitih oblika obrazovanja tijekom cjeloživotnog obrazovanja

-    upoznavanje obrazovne skupine s ciljem, zadaćama, temama i redoslijedom nastavnih sadržaja te izvorima znanja

-    davanje uputa za uporabu pojedinih izvora znanja, tehnika i metoda samostalnog učenja.

 

 

 

Škola je dužna organizirati nastavu stranog jezika ako se prijavi najmanje 8 polaznika, a za manji broj od toga dužna je organizirati instruktivni rad. Pojedinačna i skupna pomoć obvezno se organizira za polaznike koji izrazito teško napreduju u svladavanju nastavnih sadržaja tijekom obrazovnog procesa u sklopu pojedinih nastavnih predmeta. Skupni se rad u takvim slučajevima ostvaruje sa skupinom od najviše 5 polaznika. Dodatni se rad može organizirati za polaznike koji pokazuju izričite sklonosti i potrebu za određenim povećanim znanjima iz pojedinih područja, radi proširivanja i produbljivanja obrazovanja. Odluku o programu i ustrojstvu dodatne nastave donosi nastavničko vijeće u skladu s objektivnim uvjetima škole.

 


 4. PREDMETNI NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

 

HRVATSKI JEZIK

 

 

Obrazovno razdoblje

I.

II.

Broj sati

120

108

 

 

 

CILJ

 

Razviti temeljne vještine uporabe hrvatskoga standardnoga jezika.

 

 

ZADACI

 

-         razviti vještinu čitanja i pisanja

-         spoznati temeljne gramatičke, pravogovorne i pravopisne zakonitosti hrvatskoga jezika

-         razviti sposobnost  za samostalno pisanje rečenica, odgovora na pitanja i kraćih sastavaka   

-         razvijati interes za slušanje i čitanje umjetničkih tekstova

-         razlikovati prozni i lirski književno-umjetnički tekst

-         upoznati najjednostavnije programske sadržaje u području medijske kulture

-         razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.

 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

I. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

POČETNO ČITANJE I PISANJE

- provesti inicijalno provjeravanje predznanja čitanja i pisanja

Pripreme za učenje čitanja i pisanja

- govorenje i pripovijedanje na temelju opažanja

- globalno čitanje riječi i kraćih rečenica

Uvođenje u početno čitanje i pisanje

- velika i mala tiskana i pisana slova

- analitičko-sintetičko čitanje riječi, rečenica i

  kraćih tekstova

- pisanje riječi i rečenica pisanim slovima

 

1. HRVATSKI JEZIK

Slovnica/gramatika

- glas, samoglasnik, suglasnik, slog 

- slovo, abeceda

- riječ, rečenica, vrste rečenica

 

- imenice, glagoli, brojevi

- interpunkcija: točka, upitnik, uskličnik, zarez u

  nabrajanju

Pravogovor i pravopis

 - veliko početno slovo u uobičajenim primjerima

 

 

 

- slogovi ije/je, č/ć

 

- niječnica ne i riječca li

 

 

 

 

- slušati, govoriti, pripovijedati na temelju opažanja

 

 

- usporedno učiti tiskana i pisana slova te vježbati čitanje i spajanje pisanih slova u riječi

 

- prepisivati te samostalno sastavljati rečenice i kraće tekstove

 

 

 

- odrediti glas, samoglasnik, suglasnik, slog

- razlikovati slovo i glas, naučiti abecedu                           

- razlikovati riječ kao dio rečenice

- imenovati izjavne, upitne, usklične, jesne i niječne rečenice

- prepoznati i imenovati imenice, glagole i brojeve kao vrste riječi

- izgovarati izjavne, upitne i usklične rečenice te pisati znakove interpunkcije

 

- pisati veliko početno slovo na početku rečenice, u osobnim imenima, prezimenima i nadimcima

- pisati veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, ustanova, poduzeća, udruga, država, voda, otoka

- izgovarati i pisati češće rabljene riječi u kojima su

  ije/je, č/ć

- pisati niječnicu ne u niječnim i riječcu li u upitnim

  rečenicama

Sadržaji

Zadaće za polaznike

- rastavljanje riječi

- kratice

- brojevi

 

2. KNJIŽEVNOST

KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE

Poezija

- stih, kitica, pjesma

Proza

- fabula, likovi, vrsta

 

Lektira

- H. Ch. Andersen, Bajke

 

3.  JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Govorenje

- monolog, dijalog

- pričanje i prepričavanje

- opisivanje

Čitanje

- čitanje naglas i u sebi

- čitanje riječi, rečenica i vezanog teksta

- interpretativno čitanje

- čitanje s razumijevanjem: cjelovitoga teksta,

  odjeljaka i pojedinosti

Pisanje

- prepisivanje

- diktati

- pitanje i odgovori

- sastavljanje i pisanje

 

 

- rastavljati riječi na slogove i na kraju retka, spojnica

- pisati opće i mjerne kratice u učestalim primjerima  

- pisati brojeve riječima

 

 

 

 

- prepoznati i imenovati stih, kiticu, pjesmu

 

- prepoznati redoslijed događaja i imenovati likove, prepoznati pripovijetku, bajku, igrokaz, strip

 

- pročitati bar jednu bajku

 

 

- razlikovati monolog i dijalog

- pričati doživljaj i događaj iz života te prepričati

  književnoumjetnički tekst

- opisivati osobu, radni prostor prema određenom planu

 

- svladati "tehniku" i vrste čitanja

 

 

 

 

 

- točno prepisivati riječi, rečenice i kraće odjeljke

- pisati kraće vježbene i nadzorne diktate

- samostalno pisati pitanja i kraće odgovore

- sastavljati i pisati rečenice prema nizu riječi i prema 

  slici, pisati čestitku i razglednicu

 

Sadržaji

Zadaće za  polaznike

Komunikacijski postupci

- kultura govora i slušanja

- postavljanje pitanja

 

4. MEDIJSKA KULTURA

Filmovi i TV emisije

- crtani i igrani film, TV emisija

 

- slušati govor druge osobe

- rabiti upitne riječi u pitanjima: tko? što? gdje?

  kada? kako? zašto?

 

- gledati crtani i igrani film te TV emisiju prema izboru                                                                                - uočiti zvuk, glazbu, pokret i sliku u crtanom fimu 

- imenovati nijemi, zvučni i igrani film

 

 


II. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

1. HRVATSKI JEZIK

Slovnica/gramatika

- imenice: opće i osobne imenice, rod, broj

- umanjenice i uvećanice

- glagoli

- pridjevi

 

- osobne zamjenice

- rečenica

- subjekt i predikat

Pravogovor i pravopis

- č/ć, slogovi ije/je

 

 

 

 

- veliko početno slovo

 

- veliko i malo slovo

 

 

- dvotočje

- kratice   

 

- upravni i neupravni govor

 

 

 

 

 

- prepoznati i imenovati opće, osobne imenice, rod i broj imenica

- prepoznati umanjenice i uvećanice

- uočavati vrijeme radnje: prošlost, sadašnjost i budućnost

- prepoznavati opisne, gradivne i posvojne pridjeve

- završeci posvojnih pridjeva od općih imenica i osobnih imena

- prepoznati osobne zamjenice u rečenici 

- jednostavna rečenica 

- prepoznati subjekt i predikat u rečenici

 

- izgovarati i pisati č/ć u umanjenicama na -, -čić, -čica, uvećanicama –čina, u imenicama za oznaku zanimanja na –/-()ica, prezimenima na – i -čić  

- izgovarati i pisati slogove ije/je u umanjenicama, uvećanicama i imenicama za zanimanja 

 

- pisati veliko početno slovo u imenima gora, nebeskih tijela, imenima stanovnika i naroda, županija, knjiga, filmova, novina

- naučiti pisati veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od osobnih imena, sa završecima na –ov, -  ev, -in, -čki, -ćki, -ski, -ški

 

- pisati dvotočje u nabrajanju

- znati pisati kratice višečlanih naziva, primjerice: OŠ, HNK, HRT, RH

- pisati kratice za dužinu, za masu, za tekućinu i za vrijeme 

- pisati navodnike, crticu i dvotočje u upravnom govoru                                                                           - prepoznati neupravni govor

 

 

 

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

2. KNJIŽEVNOST

KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE

Poezija

- pjesnička slika, ritam, stilska sredstva, vrsta

 

 

 

Proza

- tema, kronološki slijed događaja, elementi fabule,

  lik, kompozicija, vrsta

 

Lektira

- Mato Lovrak Družba Pere Kvržice

- Ivana Brlić-Mažuranić, Šuma Striborova

- Ezop, Basne

 

3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Govorenje

- razgovor

 

- pripovijedanje

 

- opisivanje

 

Čitanje

- čitanje u sebi i na glas

 

Pisanje

- odgovori na pitanja

- sastavljanje

 

- diktati

 

 

Komunikacijski postupci

- govorenje i slušanje drugih

- prepričavanje

 

4. MEDIJSKA KULTURA

Filmovi i TV emisije

- igrani i dokumentarni film

- dokumentarna televizijska emisija

 

 

 

 

- prepoznati pjesničku sliku; ponavljanje u stihu, kitici

  i pjesmi, prepoznati srok vizualno i slušno;

  prepoznati usporedbu; razlikovati šaljivu i

  domoljubnu pjesmu

- imenovati temu proznog teksta; odrediti kronološki

  slijed događaja; uočiti elemente fabule:                             

  uvod - zaplet - rasplet; uočiti odnose među likovima;

  prepoznati monolog, dijalog, opis i pripovijedanje u

  tekstu; razlikovati basnu, dječji roman, strip

- pročitati dječji roman, bajku i basne prema izboru

 

 

 

 

 

- razgovarati o zanimanjima polaznika, o radnim

  uvjetima i djelatnostima koje obavljaju

- pričati na zadanu temu, o gledanoj televizijskoj

  emisiji, pripovijedati događaj iz osobnoga života 

- opisivati sliku krajolika

 

- čitati tekst u ograničenom vremenu (provjera brzine) i u sebi s razumijevanjem (povezivanje pojedinosti)

 

 

- pisati odgovore na postavljena pitanja

- sastavljati rečenice o slici, prema tematskom nizu riječi

 

- pisati vježbene i nadzorne (kontrolne) diktate

 

 

- opsežno i sažeto prepričavati sadržaj književnoga teksta

- voditi brigu o kulturi govorenja i slušanja govora drugih osoba

 

 

- gledati šaljivi i dokumentarni film prema izboru

- imenovati crno-bijeli film i film u boji, prepoznati

  dokumentarni film i televizijsku emisiju

 

 

 

 

METODIČKE UPUTE

 

            1. Odrasli polaznici dolaze u školu s različitim predznanjem pa je potrebno odmah na početku provesti inicijalno provjeravanje kako bi se utvrdile razine čitanja i pisanja. Na temelju dobivenih rezultata potrebno je organizirati vrstu nastave ili polaganje ispita za pojedino obrazovno razdoblje i upućivanje u obrazovno razdoblje koje odgovara znanju polaznika. Pojedinačnim čitanjem odabranih tekstova utvrđuje se brzina čitanja, točnost i razumijevanje pročitanoga u sklopu vremenske jedinice. Inicijalno ispitivanje obuhvaća i brzinu te gramatičko-pravopisnu točnost prepisivanja kraćeg teksta, također u ograničenom vremenu. Provodi se i kraći nadzorni (kontrolni) diktat kako bi se provjerilo pisanje velikoga početnog slova (osobno ime i prezime, ime naselja i ulice) te znakovi interpunkcije. Na kraju se s polaznicima, koji su postigli dobre rezultate u čitanju, prepisivanju i pisanju nadzornoga diktata, provodi razgovor i raščlamba teksta kako bi se utvrdila njihova govorna razina i komunikacijske sposobnosti.   

            2. Nastavni predmet hrvatski jezik ima četiri predmetna područja: hrvatski jezik, književnost, jezično izražavanje, medijsku kulturu. Ona se razvijaju iz predmetnoga područja početno čitanje i pisanje koje se ostvaruje s polaznicima koji nisu svladali čitanje i pisanje, odnosno koji ne znaju tiskana i pisana slova hrvatske abecede.

            S odraslim polaznicima treba ostvariti sva četiri predmetna područja s tim da se najveća pozornost posvećuje području hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja, književnosti te medijskoj kulturi samo informativno, što je uočljivo u predloženom broju sati za ta područja.

           


MATEMATIKA

 

 

Obrazovno razdoblje

I.

II.

Broj sati

60

72

 

 

 

CILJ

 

 Usvojiti osnovna matematička znanja i vještine potrebne u svakodnevnom životu.

 

 

ZADACI

 

- razvijati vještinu čitanja i pisanja brojeva

- razvijati vještine rješavanja jednostavnih zadataka primjenom osnovnih računskih radnji

- razvijati vještine grafičkog prikazivanja geometrijskih tijela i likova

- razvijati logičko mišljenje.

 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

 I. obrazovno razdoblje

            Sadržaji

Zadaće za polaznike

1. Zbrajanje i oduzimanje prirodnih brojeva

    do 20

 

    Čitanje i pisanje brojeva od 1 do 10

    Znakovi +, - , i =. Znakovi < i >.

    Pribrojiti i zbroj. Čitanje i pisanje

    brojeva do 20. Jedinica i desetica.

    Uspoređivanje brojeva. Zbrajanje i

    oduzimanje brojeva u skupu brojeva do 20.

    Redni brojevi.

 

 

 

2. Zbrajanje i oduzimanje u skupu

    prirodnih brojeva do 100

 

   Brojenje do 100. Čitanje i pisanje

   brojeva do 100. Redni brojevi.

   Zbrajanje i oduzimanje desetica.

   Zbrajanje dvoznamenkastog i

   jednoznamenkastog broja.

   Oduzimanje jednoznamenkastog

   broja od dvoznamenkastog.

   Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih

   brojeva u skupu brojeva do 100.

   Veza zbrajanja i oduzimanja.

   Slovo kao oznaka za broj.

 

- čitati i pisati brojeve od 1 do 10

- primjenjivati znakove +, -, =

- primjenjivati znakove < i >

- zbrojiti i oduzimati u skupu brojeva do 10

- primijeniti u zbrajanju nazive pribrojnici i zbroj

- čitati i pisati brojeve do 20

- objasniti pojam jedinice i desetice

  - uspoređivati brojeve do 20

 - zbrajati dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj

 - oduzimati jednoznamenkasti broj od dvoznamenkastog broja

 - zbrajati dva dvoznamenkasta broja

 - oduzimati dva dvoznamenkasta broja

 - imenovati i napisati redne brojeve

 

 

 

- brojiti, čitati i pisati brojeve do 100

- zadani broj rastaviti na broj jedinica i desetica

- čitati i pisati redne brojeve do 100

- zadani broj rastaviti na broj jedinica i desetica

- čitati i pisati redne brojeve do 100

- zbrajati i oduzimati desetice do 100

- zbrajati dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj

- oduzimati jednoznamenkasti od dvoznamenkastog broja

- zbrojiti dvoznamenkasti s dvoznamenkastim brojem

- oduzimati dvoznamenkasti od dvoznamenkastog broja

- objasniti vezu zbrajanja i oduzimanja pri rješavanju zadataka

- upotrijebiti slovo kao znak za broj i riješiti zadatke: x+18=58

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

 

3. Dužina i mjerenje dužine

    Dužina kao najkraća spojnica

    dviju točaka. Isticanje i označavanje

    krajnjih točaka dužine.

    Jedinice za mjerenje dužine

    (1m, 1dm, 1cm).

 

4. Množenje i dijeljenje

 

    Množenje kao zbrajanje jednakih

    pribrojnika. Znak x (puta).

    Faktori, umnožak ili produkt.

    Brojevi 1 i 0 u množenju.

    Tablica množenja.

    Dijeljenje kao uzastopno oduzimanje

    istog broja. Znak: : Djeljenik,

    djelitelj i količnik. Veza množenja i

    dijeljenja. Djeljivost brojeva.

    Dijeljenje brojeva uz ostatak.

 

 

- nacrtati dužinu kao najkraću spojnicu dviju točaka

- označiti krajnje točke dužine

- imenovati jedinične dužine (1m, 1dm , 1cm)

- napisati kratice jedinica za mjerenje dužina

- nacrtati dužinu od 1 cm i 1 dm

- odrediti duljinu zadane dužine

 

- brojiti uzastopnim dodavanjem po 2, po 3, po 4,  po 6

- primijeniti znak x (puta)

- primijeniti brojeve u računskoj radnji množenja

- zadani broj pomnožiti brojem 1

- objasniti množenje broja 0

- naučiti tablicu množenja

- brojiti uzastopnim oduzimanjem

- primijeniti znak : (dijeljenje)

- imenovati brojeve u računskoj radnji dijeljenja

- objasniti vezu množenja i dijeljenja

- objasniti djeljivost brojeva

- dijeliti broj brojem 1 i brojem 0

- izračunati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada

 

 

 


II. obrazovno razdoblje  

 

        Sadržaji

Zadaće za polaznike

1. Brojevi do 1 000

    Pisanje dvoznamenkastih brojeva

    u obliku bx10+a i troznamenkastih

    brojeva u obliku cx100+bx10+c

 

2. Pismeno zbrajanje i oduzimanje

    Zbrajanje i oduzimanje stotica,

    desetica i jedinica.

    Pismeno zbrajanje i oduzimanje

    u skupu brojeva do 1 000.

    Veza zbrajanja i oduzimanja.

 

 

 

 

 

 

 

3. Pismeno množenje i dijeljenje

    Usmeno množenje 10 i 1 000

    jednoznamenkastim brojem.

    Dijeljenje s 10 i 100. Distributivnost

    množenja prema zbrajanju.

    Usmeno i pismeno množenje

    jednoznamenkastim brojem.

    Pismeno dijeljenje jednoznamenkastim

    brojem. Veza množenja i dijeljenja.

    Izvođenje više računskih radnji

    uz uporabu i bez uporabe nagrade.

 

- pisati brojeve do 1 000

- pisati dvoznamenkasti broj u obliku bx10+a

- pisati troznamenkasti broj u obliku cx100+bx10+a

 

- zbrojiti dva višekratnika broja 100

- oduzeti dva višekratnika broja 100

- zbrojiti troznamenkaste brojeve i višekratnike broja 10

- oduzeti višekratnik broja od troznamenkastog broja

- zbrojiti troznamenkaste i jednoznamenkaste brojeve

- oduzeti jednoznamenkasti broj od troznamenkastog broja

- zbrojiti troznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve

- oduzeti dvoznamenkasti broj od troznamenkastog broja

- zbrojiti troznamenkaste brojeve

- oduzimati troznamenkaste brojeve

- pismeno zbrojiti dva dvoznamenkasta i dva troznamenkasta broja

- pismeno oduzeti dva troznamenkasta broja

 

- množiti dvoznamenkasti broj brojem 10

     - množiti jednoznamenkasti broj brojem 10

     - dijeljenje višekratnika broja 10 s 10

- dijeljenje višekratnika broja 100 sa 100

- znati primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju

- usmeno množiti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem

- pisano množiti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem

- primijeniti svojstva komutativnosti i asocijativnosti množenja pri rješavanju    

  zadataka

 

                                                                                

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

 

 

 

 

 

 

 

4. Međusobni odnosi dvaju pravaca u ravnici

  

    Pravac. Označavanje pravca. Sjecište

    dvaju različitih pravaca. Okomiti

    pravci. Crtanje okomitih pravaca.

    Znak ^ (je okomit). Usporedni pravci.

    Crtanje usporednih pravaca. Znak II

    (je usporedan).

 

5. Brojevi do 100 000

    Čitanje i pisanje brojeva do 100 000.

    Dekadske jedinice i mjesna

    vrijednost znamenke

 

6. Mjerenje veličina

    Jedinice za mjerenje dužina (1mm, 1 km)

    Jedinice za mjerenje mase (1 kg, 1 dag,

    1 g, 1 t)

     Jedinice za mjerenje tekućine (1 l, 1 dcl, 1 hl)

- dijeliti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem

- pisano dijeliti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem

- pisano dijeliti troznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem

- pri rješavanju zadataka objasniti vezu množenja i dijeljenja

- rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrade

- rješavati zadatke s više računskih radnji bez uporabe zagrade

 

    - nacrtati pravac

    - obilježiti pravac

    - nacrtati dva ukrštena pravca

    - odrediti sjecište pravaca

    - nacrtati dva okomita pravca

    - napisati znak za okomiti i objasniti značenje

    - nacrtati dva usporedna pravca

    - napisati znak za usporedno i objasniti značenje

 

    - čitati brojeve do 100 000

    - pisati brojeve do 100 000

    - nabrojiti višekratnike broja 1 000 i 10 000

    - napisati zadani broj u tablicu mjesnih vrijednosti znamenaka

 

- imenovati jedinice za mjerenje dužine (1 mm i 1 km)

- imenovati jedinice za mjerenje mase (1 kg, 1 dag, 1 g, 1 t)

- napisati jedinice za mjerenje mase

- zbrajati i oduzimati jedinice za mjerenje mase

- imenovati jedinice za mjerenje tekućine (1 l, 1 dcl, 1 hl)

- napisati jedinice za mjerenje tekućine

- zbrajati i oduzimati jedinice za mjerenje tekućine

 

 

 

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

7. Kružnica i krug

    Crtanje kružnice. Krug.

    Središte, polumjer i promjer

    kružnice i kruga.

 

 

 

8. Brojevi do milijun

    Čitanje i pisanje brojeva do

    milijun. Pismeno zbrajanje

    i oduzimanje u skupu brojeva

    do milijun.

 

                                                                                

9. Kut

    Kut kao dio ravnine omeđen

    dvama polupravcima. Krakovi

    i vrh kuta. Pravi kut. Šiljasti

    i tupi kut.

 

 

10. Pismeno množenje

     Pismeno množenje dvoznamenkastim

     brojem. Pismeno množenje

     troznamenkastim brojem. Distributivnost

     množenja prema zbrajanju

 

 

 

- nacrtati kružnicu šestarom

- odrediti središte kružnice

- nacrtati polumjer kružnice

- nacrtati promjer kružnice

- nacrtati kružnicu kojoj je zadana duljina polumjera

- objasniti pojam kruga

 

- brojiti, čitati i pisati brojeve od 100 000 do 1 000 000

- pismeno zbrojiti dva broja u kojih je zbroj desettisućica veći od 9

- pismeno oduzeti dva broja bez preračunavanja

- pismeno oduzeti dva broja u kojih je broj desettisućica veći od broja      

  desettisućica umanjitelja

  - uočiti vezu zbrajanja i oduzimanja

 

- nacrtati dva polupravca koji imaju zajedničku točku

- odrediti krakove kuta – obilježiti ih malim slovima abecede

- odrediti vrh kuta – obilježiti ga velikim slovom abecede

- nacrtati pravi kut

- nacrtati šiljasti kut

- nacrtati tupi kut

 

- množiti broj višekratnikom broja 10

- množiti broj višekratnikom broja 100

- množiti broj višekratnikom broja 1 000

- pismeno množiti višeznamenkasti broj jednoznamenkastim

- pismeno množiti dvoznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem

- pismeno množiti troznamenkasti broj dvoznamenkastim

 - znati primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju

 

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznika

11. Trokut, pravokutnik i kvadrat

     Stranice, vrhovi i kutovi trokuta.

     Pravokutni trokut. Opseg trokuta.

     Stranice, vrhovi i kutovi

     pravokutnika i kvadrata.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12. Pismeno dijeljenje

     Pismeno dijeliti jednoznamenkastim

     brojem. Pismeno dijeliti

     dvoznamenkastim brojem.

     Veza množenja i dijeljenja.

     Izvođenje više računskih radnji.

- nacrtati trokut

- obilježiti stranice trokuta

- obilježiti vrhove trokuta

- nacrtati pravokutan trokut

- izračunati opseg trokuta kada je zbroj duljina stranica O=a+b+c

- obilježiti stranice, vrhove i kutove pravokutnika i kvadrata

- nacrtati kvadrat

- nacrtati pravokutnik kada su zadane duljine stranica

    - izračunati opseg pravokutnika uvrštavajući duljine stranica u formulu O=2a+2b

    - izračunati opseg kvadrata uvrštavajući duljinu stranice u formulu za opseg  

       O=4xa

- nacrtati 1 cm2 i 1 dm2

    - objasniti jedinične površine 1 cm2, 1 dm2

- napisati 1 cm2, 1 dm2

    - izmjeriti površinu kvadrata kojemu je zadana duljina stranice a=3cm

- izmjeriti površinu pravokutnika kojemu su zadane duljine stranica

a=4cm b=2cm

    - izračunati površinu kvadrata kojemu je zadana duljina stranice a=3cm

      uvrštavajući duljinu stranice u formulu P=axa

    - izračunati površinu pravokutnika kojemu su zadane duljine stranica a=4cm  

       b=2cm, uvrštavajući duljine stranica u formulu P=axb

 

- pismeno dijeli višeznamekasti broj jednoznamenkastim brojem

- pismeno dijeliti troznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem

- izračunati zadatke s više računskih radnji

 


METODIČKE UPUTE

 

Pri obradi sadržaja matematike potrebno je procijeniti stvarno znanje polaznika u matematici (treba provesti inicijalno ispitivanje predznanja polaznika) i na temelju dobivenih rezultata planirati programom predviđene sadržaje. Učitelj će u radu s polaznicima izraditi operativni plan i program nastave matematike primjeren potrebama daljnjeg školovanja samih polaznika.

 


HRVATSKI JEZIK

 

 

 

Obrazovno razdoblje

III.

IV.

V.

VI

Broj sati

90

90

72

72

 

 

CILJ

 

Osposobiti  za pravilnu uporabu standardnoga hrvatskoga jezika u različitim područjima ljudske djelatnosti

 

                                                          

ZADACI

 

- uvježbati slušanje, govorenje, čitanje i pisanje

- usvojiti i obogatiti rječnik

- usvojiti temeljne pravogovorne i pravopisne norme hrvatskoga jezika

- usvojiti jezičnu i umjetničku baštinu

- spoznati funkcije riječi u različitim priopćajnim sredstvima i funkcionalnim stilovima (pjesničkom,

 razgovornom, poslovnom, znanstvenom)

- čitati odabrana antologijska književna djela iz hrvatske i svjetske književnosti

- osposobiti za razumijevanje književnog djela

- osposobiti za govornu i pisanu komunikaciju

- osposobiti za služenje usluga knjižnica

- poticati razvijanje sposobnosti za jezično stvaranje

- proučavati osnovne podatke o književnicima i njihovim djelima

- razvijati dvosmjerne komunikacije

- razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.

 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

III. obrazovno razdoblje       

Sadržaji

Zadaće za polaznike

1. HRVATSKI JEZIK

Rječnik

- riječ (značenje riječi, oblik riječi, uloga riječi)

- riječ u književnom jeziku

- riječ u neknjiževnom jeziku (narječjima)

- pisana i usmena riječ

Slovnica/gramatika

- usustavljivanje gradiva o jeziku od prvog do

četvrtog razreda

- rečenica kao priopćajna (komunikacijska)

jedinica; pošiljatelj poruke; primatelj poruke;

namjera poruke

  Rečenica

Promjenjive riječi

Nepromjenjive riječi

 - jednostavna rečenica: neproširena, proširena          

 - glagolski predikat

 - dodaci u rečenici (pojam)

 - promjenjive riječi; imenice; pridjevi; zamjenice; brojevi; glagoli

 - nepromjenjive riječi: prilozi; prijedlozi; usklici; veznici

 - osnova i nastavak

Sklonidba/deklinacija

- padež (nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental); padežno pitanje; osnovna značenja padeža; pravilna uporaba  padežnih oblika

Imenice

- opće, vlastite, zbirne; sklonidba imenica

Zamjenice

- osobne / lične, povratna, posvojne,

- povratno – posvojna, upitne, odnosne, pokazne

- neodređene; sklonidba zamjenica.

 

 

Prepoznati, protumačiti i imenovati navedene jezične pojmove.                                                  

 

 

 

Prepoznati, izdvojiti (podcrtati, pročitati,                prepisati), protumačiti i imenovati navedene

jezične pojmove.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Naučiti napamet nazive padeža i padežna pitanja; imenovanje, reprodukcija, primjena.

 

 

 

Prepoznati, imenovati i primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim pojavama.

 

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike 

Pridjevi

- opisni, posvojni, gradivni; sklonidba pridjeva

- stupnjevanje/komparacija pridjeva (pojam, stupnjevi)

Brojevi           

- glavni, redni

Naglasak

- uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi

Glasovne promjene

- glasovne promjene u sklonidbi imenica i glasovne promjene u   stupnjevanju pridjeva (palatalizacija, sibilarizacija, jotacija

 nepostojano a)

Pravogovor i pravopis

 - veliko početno slovo u imenima  mjesta, kraja, zemlje, naroda

 - izgovor imena mjesta, kraja, zemlje, naroda

Rečenični znakovi

- točka, upitnik, uskličnik, zarez, dvotočje,  navodnici

 

2. KNJIŽEVNOST

Književnoteorijsko nazivlje   

Pjesništvo/poezija

Sastav/kompozicija - motiv; vrste kitica/strofa

 

Stilska sredstva

- epitet (pojam, određenje)

- usporedba ( pojam, određenje)

- personifikacija ( pojam, određenje)

- onomatopeja ( pojam, određenje)

 

Vrste

- epska pjesma – osnovna obilježja                                

- lirska pjesma – osnovna obilježja

- himna – osnovna obilježja;

- usmeno i pisano pjesništvo

 

 

                               

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pravilno pisati i čitati pojmove navedenih odrednica.

Razvijati sposobnosti:

- za čitanje književnog djela

- za recepciju književnog djela

- za razumijevanje njegovih poruka.

                                  

Temeljna objašnjenja osobitosti pjesništva.

Definirati navedene pojmove: motiv; stih; stilska sredstva; vrste pjesama.

 

 

Imenovati i objasniti navedene pojmove. Odrediti njihovu stilsku vrijednost u određenom tekstu.

 

Prepoznati vrstu pjesme; osobitosti lirske i epske pjesme; temeljne osobitosti umjetničke i usmene književnosti.

Prepoznati i protumačiti književnoteorijske pojmove.

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

Proza

Pripovijedanje

- pripovjedač ( u 1. i 3. licu)

- fabula (priča)

- elementi fabule: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet

Lik

- glavni i sporedni likovi

- karakterizacija: etička       

Vrste  

Drama

- crtica – mali epski oblik                 

- igrokaz – osnovna obilježja        

Lektira            (6 sati)

G. Vitez: Pjesme                  

S. Lagerlöf: Legende o Kristu          

Priče iz Ilijade i Odiseje      

 H. Hitrec: Eko Eko                                                            

 D. Šimunović: Duga          

 

3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE

 

Govorenje

- prepričavanje

- razgovor (spontani, telefonski)     

- izvješćivanje

Slušanje

- razvijanje kulture slušanja (slušanje književno-umjetničkih, informativnih, komunikativnih, novinskih i didaktičkih tekstova)

 

 

 

 

 

Na odabranom primjeru prepoznati organizaciju fabule; objasniti način karakterizacije lika navodima iz interpretiranog teksta.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pročitati cjelovito djelo.U interpretaciji djela ostvariti zadane odrednice na razini III. obrazovnog razdoblja.

 

 

 

 

 

 

 

 

Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih jezičnih oblika.         

                         

Sadržaji

Zadaće za polaznike

Čitanje

Čitanje naglas           

- glasno čitanje; poluglasno čitanje

- čitanje po ulogama

Čitanje u sebi

- usmjereno čitanje

Pisanje

-  pismo kao vrsta teksta (intimno)                                 

- objašnjavanje                                                                  

- diktat

- pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom

 

4. MEDIJSKA KULTURA

 

Prijenosnici poruka/mediji

- film (pojam, otkriće)         

- filmski rod (dokumentarni, animirani, igrani film) 

- tisak (novine, časopisi)                                               

- strip kao vrsta medijske kulture                                    

- računalo/kompjutor         

 

Filmovi

- D. Vukotić: 1001 crtež. Igra                            

- M. Bogdanović: Gliša, Raka i Njaka

- Z. Sudović: Grad ptica u gradu ljudi

 

 

Izražajno pročitati tekst.

 

 

 

 

Prepoznati temeljnu poruku.

Odgovoriti na zadano pitanje.

 

Objasniti, primijeniti u pisanom izražavanju pravila navedenih odrednica.      

 

 

 

 

Prepoznati vrste medija.  

 

 

 

 

 

 

Naučiti temeljne pojmove o filmskim rodovima i jeziku filma.

                                                                                                                            


IV. obrazovno razdoblje

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

1. HRVATSKI JEZIK

 

Rječnik

- dijalektizam (štokavizam, kajkavizam, čakavizam)

Slovnica/gramatika

- usustavljivanje gradiva III. obrazovnog razdoblja i

  provjera znanja (inicijalni ispit)

 

Rečenica

- jednostavna neproširena

- jednostavna proširena

- složena

- dodaci imenici; dodaci glagolu

- upravni i neupravni govor.

 

Glagoli

- po značenju (radnja, stanje, zbivanje)

Infinitiv

- pojam, osnova i nastavak

- službe infinitiva

Sprezanje/konjugacija

Glagolska vremena i ostali glagolski oblici

- pomoćni glagoli: biti, htjeti

- prezent (značenja, tvorba, glasovne promjene)

- perfekt (značenja i tvorba)                                                            

- aorist (značenja, tvorba; glasovna promjena)            

- futur  prvi (značenje, tvorba)                                        

- futur drugi (značenje i tvorba)

Glagolski načini

- imperativ

- kondicional prvi

 

 

 

 

 

 

Odrediti, objasniti i primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim pojavama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vježbe izgovora i primjena u praksi.


 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

Naglasak/akcent

Naglasak u hrvatskom jeziku

Pravogovor i pravopis

-          zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije; vokativa; nabrajanja)

-          izgovor i pisanje glasovnih skupova –ije, je

-          izgovor i pisanje niječnice/negacije uz glagolske oblike

-          izgovor i pisanje upravnog i neupravnoga govora

-          izgovor i pisanje naziva ulica, trgova, naselja

Razvoj hrvatskoga jezika

- hrvatski narodni govori

 

2. KNJIŽEVNOST

Književnoteorijsko nazivlje

Lirsko i epsko pjesništvo

-          vrste strofa: jednostih, dvostih, trostih, četverostih

Ritam

-          brz, spor

Vrste

-          lirska pjesma: pejzažna, rodoljubna, duhovna, šaljiva

-          lirsko-epska pjesma (pojam)

Proza

Tema

-          osnovna tema i tematske jedinice – motivi

-          tema i ideja (odnos pisca prema temi)

Sastav/kompozicija

Lik

-          socijalna pripadnost lika/sociološka karakterizacija lika

-          govor lika (rječnik, način govora…), govorna karakterizacija lika

Vrste

-          crtica, anegdota (male epske forme)

-          životopis/biografija

-          autobiografija

-          legenda

Drama

-          igrokaz

-         didaskalije, monolog, dijalog

 

Znati odrediti naglašenu i nenaglašenu riječ.

Znati navesti temeljne značajke navedenih pojmova.

Ovladati pravogovornim i pravopisnim pravilima u navedenim jezičnim područjima.

 

 

 

 

 

 

Znati obrazložiti početke razvoja jezika i pismenosti u Hrvata.

 

 

 

Razvijati sposobnosti:

-          za čitanje književnog djela

-          za recepciju književnog djela

-          za razumijevanje njegovih poruka

-          za izražavanje doživljaja, impresija, stajališta, sudova.

 

 

 

 

 

Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika komunikacije.

 

 

 

 

 

Znati navesti temeljne značajke navedenih pojmova.

 

 

 

 

 

 

Pročitati cjelovita djela i interpretirati ih u potpunosti.


Lektira (6 sati)

A. Šenoa: Povjestice (izbor)                                                                                                        

B. Prosenjak: Divlji konj                                                   

O.Wilde: Sretni kraljević                                                                                                              

P. Pavličić: Trojica u Trnju                                                                                                           

T. Bilopavlović: Paunaš

 J. Kozarac: Izabrane pripovijesti (Slavonska šuma, Moj djed)

 

3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Govorenje

- razgovor (privatni)                                                          

- pričanje: uvod – zaplet – razvoj – vrhunac – rasplet

Slušanje

- razvijanje kulture slušanja (slušanje književno-umjetničkih, informativnih, komunikativnih, novinskih, didaktičkih i znanstvenih tekstova)

Čitanje naglas

- čitanje                                                               

- glasno čitanje, poluglasno čitanje

 Čitanje u sebi

- čitanje s razumijevanjem; zapažanje pjesničkih slika 

 - pričanje

Pisanje

- diktat

- pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja  s ispravkom

 

4. MEDIJSKA KULTURA

- dokumentarni film; igrani film

- televizija: zabavne, nastavne, popularnoznanstvene televizijske emisije

- radio: radijske emisije

tisak: vrste (tjednici, dnevne novine...)

Filmovi

P. Krelja: Povratak                                                                             

B. Marjanović: Blago mora                                                              

Z. Grgić – Ranitović: Tolerancija

Kazalište

Glumac i uloga

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika komunikacije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 



V. obrazovno razdoblje

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

1. HRVATSKI JEZIK

Rječnik

- istoznačnice/sinonimi

- istozvučnice/homonimi

Slovnica/gramatika

- usustavljivanje slovničkoga gradiva IV. obrazovnog razdoblja (inicijalni ispit znanja)

 Složena rečenica

- vezničke i nevezničke rečenice

- rečenični niz

- nezavisnosložene rečenice: sastavna, suprotna, zaključna

- izricanje rečeničnih dijelova: subjekta, predikata, atributa, objekta

- zavisnosložena rečenica; glavna i zavisna rečenica u zavisnosloženoj rečenici

Pravogovor/ortoepija i pravopis/ortografija

- zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

- veliko i malo početno slovo: imena ljudi; zemljopisna imena, nazivi blagdana, nazivi organizacija, društava, udruga i ustanova

Razvoj hrvatskoga jezika

- hrvatska pisma (glagoljica, latinica)

 

 

 

Pronaći, izdvojiti i imenovati jezične pojmove.

 

 

Prepoznati, imenovati i oprimjeriti navedene jezične sadržaje.

 

Objasniti i primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim pojavama.

 

 

 

 

 

 

 

Primijeniti pravila o navedenim jezičnim pojavama.

 

 

 

Navesti nazive i vrijeme nastanka važnijih spomenika.

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

2. KNJIŽEVNOST

Književnoteorijsko nazivlje

Pjesništvo/poezija, lirsko i epsko pjesništvo

 

Sastav/kompozicija

- strofa: šesterostih; osmerostih

 

Ritam

- kontrast/suprotnost (pojam, služba)

 

Stilska sredstva

- alegorija (pojam)

- ironija (pojam)

 

Vrste

- lirska pjesma: socijalna

- balada

Proza

- kronološki slijed događaja

Vrste

- roman (vrste romana)

Drama

- dramske vrste: drama

Lektira (5 sati)

A. de Saint-Exupéry: Mali princ

A. Šenoa: Branka

V. Nazor: Voda

D. Tadijanović: Srebrne svirale

V. Novak: Iz velegradskog podzemlja

 

Razvijati sposobnosti:

- za komunikaciju s književnim djelom, čitanje književnog djela

- za recepciju književnog djela

- za razumijevanje njegovih poruka.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Samostalno pročitati jedno književno djelo i cjelovito ga interpretirati.

 

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Govorenje

- jezične mogućnosti izražavanja obavijesti

- izvješćivanje

Slušanje

- razvijanje kulture slušanja (slušanje dramskih djela, humorističkih crtica, informativnih, znanstvenih i komunikacijskih tekstova)

Čitanje

Čitanje naglas

Čitanje u sebi

- čitanje teksta po ulogama (dijalog)

- spontano čitanje

- usmjereno čitanje

- analitičko čitanje

Pisanje

- odgovori na pitanja

- izvješćivanje

- diktat

- pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom

 

4. MEDIJSKA KULTURA

Film

- igrani film

Televizija

- serijski film

Strip

- jezik stripa

Filmovi:

- A. Zaninović: Zid

- Z. Tadić: Druge

- K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli

 

 

 

 

 

 

Prepoznati i primijeniti gradivo iz jezičnog izražavanja.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Obrazložiti i oprimjeriti pojmove iz teorije medijske kulture.

 

 

VI. obrazovno razdoblje

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

 

  1. HRVATSKI JEZIK

Rječnik

-         tuđice i stručni nazivi

-         žargonizam

Slovnica/gramatika

-         usustavljivanje jezičnoga gradiva prethodnih obrazovnih razdoblja i provjera znanja (inicijalni ispit znanja)

Rečenica

-         rečenica po značenju i sastavu

-         zavisna i složena rečenica (vrste)

Naglasak

-         mjesto naglaska u riječi

Glasovi i glasovne promjene

-         palatalizacija

-         sibilarizacija

-         jotacija

-         smjenjivanje ije-je-e-i

-         duljenje kratkoga je

-         odraz glasa jat

Tvorba riječi

-         sastav riječi: korijen; nastavak

-         tvorba prefiksacijom i slaganjem

Pravogovor i pravopis

-         sastavljeno i rastavljeno pisanje i govorenje riječi

-         pisanje i izgovor kratica

Razvoj hrvatskoga jezika

- najvažniji pisani spomenici u Hrvata

 

 

 

Prepoznati i protumačiti navedene jezične pojave.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Imenovati govorne organe. Prepoznati i znati objasniti na primjerima navedene jezične pojmove.

 

 

 

 

Znati odrediti i objasniti jezične pojave na odabranim primjerima.

 

 

Prepoznati, protumačiti i primijeniti u praksi pravopisna i pravogovorna pravila o navedenim jezičnim pojavama.

 

Znati nabrojiti najvažnije pisane spomenike.

 

 

2. KNJIŽEVNOST

Književnoteorijsko nazivlje

Pjesništvo/poezija

 

Lirsko i epsko pjesništvo

Sastav i kompozicija

- ustroj pjesme – strofna organizacija teksta

- motiv, tema, ideja

Stilska sredstva

- alegorija (određenje, služba)

- refren (određenje, služba)

- hiperbola (pojam, određenje, služba)

Vrste

- ljubavna pjesma

- misaona/refleksivna pjesma

Proza

Fabula

- glavna i sporedna radnja; dijelovi fabule

Lik

- psihološka karakterizacija

- sociološka karakterizacija

- govorna karakterizacija.

Vrste

- realistička pripovijetka

- alegorijska pripovijetka

Drama

- protagonist – antagonist

 

 

Razvijati sposobnost:

- za komunikaciju s književnim djelom

- za čitanje književnog djela

- za recepciju književnog djela

- za razumijevanje njegovih poruka.

 

 

Imenovati književnoteorijske pojmove.

Protumačiti književnoteorijske pojmove i njihovu stilsku vrijednost.

 

Odrediti vrstu lirske pjesme i njezina temeljna obilježja.

 

 

Prepoznati vrstu proznog djela i njegova temeljna obilježja.

 

 

Imenovati i protumačiti na pročitanom tekstu navedene pojmove.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

Lektira (5 sati)

D. Šimunović: Alkar

E. Hemingway: Starac i more

R. Bach: Galeb Jonathan Livingston

A. G. Matoš: Oko Lobora

P. Budak: Mećava

 

3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE  (10 sati)

Govorenje

- razgovor

- pripovijedanje

- pričanje, prepričavanje

Slušanje

- razvijanje kulture slušanja (slušanje govora u filmu, slušanje književnoumjetničkih djela, slušanje radijskih i televizijskih emisija…)

 

Čitanje

Čitanje naglas

- logičko

- spontano; usmjereno

- čitanje tekstova pisanih različitim stilovima (književnoumjetnički, znanstveni, novinski, administrativni).

Čitanje u sebi

- razumijevanje pjesničkih slika

Pisanje

- pisanje molbe/zamolbe, zahtjeva, prijave, zapisnika

- diktat

- pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom

Pročitati cjelovita djela i interpretirati ih u potpunosti na osnovnoškolskoj razini.

 

 

 

 

 

 

 

Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika i načina komunikacije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Imenovati vrste stilova, obrazložiti njihove osobitosti na pročitanom ili napisanom tekstu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

 

4. MEDIJSKA KULTURA (3 sata)

Film

- filmske vrste; scenarij i knjiga snimanja

- gluma u igranom filmu

Z. Bourek: Bećarac

D. Vukotić: Surogat

A. Babaja: Pravda

Radio

- intervju; reportaža – prijenos događaja

 

 

 

 

Protumačiti osnovne medijske pojave i njihovu ulogu u prijenosu poruka.

 

 

 

METODIČKE UPUTE                                                                                                                                                                

                                                                                                             

Nastavni predmet HRVATSKI JEZIK obuhvaća četiri nastavna područja:

a)      HRVATSKI JEZIK

b)      KNJIŽEVNOST

c)      JEZIČNO IZRAŽAVANJE

d)      MEDIJSKU KULTURU.

 

Nastavna su područja samostalne cjeline koje se čvrsto povezuju u nastavni predmet prema načelima unutarnjeg suodnosa. Raspored odgojno – obrazovnih sadržaja u nastavnom planu i programu za osnovno školovanje odraslih u Republici Hrvatskoj usporedan je s važećim nastavnim planom i programom redovite osnovne škole.

Sadržajna složenost hrvatskoga jezika kao školskog predmeta uzrokuje raslojavanje didaktike:

- na didaktiku hrvatskoga jezika

- na didaktiku književnosti

- na didaktiku jezičnog izražavanja

- na didaktiku medijske kulture.

 

Didaktički sustavi i pristupi u nastavi hrvatskoga jezika određuju se svrhom i sadržajem nastavnog predmeta. Svrha se ostvaruje slijedom načina i organizacijskih oblika kojima se uspostavlja sustav.

 

U teoriji nastave hrvatskoga jezika ističu se ovi sustavi:

- integracijsko – korelacijski

- analitičko – eksplikativni

- problemsko – stvaralački

- otvoreni sustav.

 

Moguće su i kombinacije sustava. Nastavni su sadržaji za osnovno školovanje odraslih u Republici Hrvatskoj odabrani i raspoređeni prema predviđenom prihvaćenom nastavnom planu za hrvatski jezik.

 


LIKOVNA KULTURA

 

 

Obrazovno razdoblje

VI.

Broj sati

12

 

 

 

CILJ

 

Osposobiti za shvaćanje djela u likovnim umjetnostima.

 

ZADACI

 

-     razvijati likovno-estetske osjećaje u polaznika

-          koristiti pristup misaonih operacija: analize i sinteze

-          razvijati kreativni pristup likovnim djelima

-          razvijati kritički odnos prema vizualnoj realnosti

-          razvijati promatranje i uspoređivanje

-          razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

VI. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

1.      Crtež, crtačke tehnike

-          srebrenka, olovka, ugljen, pero-tuš, kist i trska

-          crtež

2.      Slikarske tehnike

-     pastel, akvarel, tempera, freska, enkaustika, ulje, mozaik i vitraj

       

3.      Grafičke tehnike

-          linorez, drvorez, bakrorez, bakropis i litografija

 

4.      Kiparske tehnike

-          terakota, porculan, bronca, drvo, bjelokost i kamen

-          oblikovanje volumena /kip, reljef i mobil/

 

     5.   Prostor u plohi-perspektive kroz likovna djela

-          vertikalna, obrnuta, geometrijska, atmosferska i koloristička

 

6.      Boje u prirodi i umjetnosti

-          osnovne boje, tople boje, hladne boje, komplementarne boje i dugine boje

7.      Arhitektura – oblikovanje prostora

-          tipovi kuća u Hrvatskoj

-          kamena gradnja

-          graditeljstvo opekom

-          čelične konstrukcije i staklo

-          sakralna arhitektura

- razviti sposobnost razlikovanja crtačkih tehnika

- razlikovati linije na crtežu

- razviti sposobnost razlikovanja slikarskih tehnika

- osposobiti za analizu cjeline djela

- razviti sposobnost razlikovanja grafičkih tehnika

- razlikovanja kiparskih tehnika

- upoznati vrste skulpture

- usvojiti elemente forme: masa i prostor (ploha, površina, linija, boja)

 

 

 

 

- znati razlikovati boje u prirodi i umjetnosti

- osposobiti za analizu cjeline

- znati elemente konstrukcije, materijale

- znati namjenu materijala

 

 

 

 

METODIČKE UPUTE

 

Metode i načine rada: obvezan je pristup likovnim djelima preko reprodukcija ili originala /jedan posjet izložbi/. Vrlo je važan aktivan pristup u radu, primjerice analizom ili vježbama. Svrha ovog pristupa je osvještavanje za gledanje, uočavanje i razlikovanje likovnih djela.

 

GLAZBENA KULTURA

 

 

 

Obrazovno razdoblje

VI.

Broj sati

12

 

 

CILJ

 

Razvijati muzikalni senzibilitet polaznika uz pomoć glazbene umjetnosti.

 

 

ZADACI

 

-          razlikovati pojedine vrste glazbe: narodnu, klasičnu i popularnu; usporediti njihovu ulogu i odrediti temeljne značajke

-          pratiti glazbeno-kulturne događaje u sredini u kojoj polaznici žive sa svrhom podizanja estetske i etičke razine svakodnevnog življenja

-          upoznati mogućnosti amaterskog bavljenja glazbom

-          upoznati hrvatsku glazbenu baštinu

-          razlikovati temeljna glazbeno-stilska razdoblja i upoznati reprezentativna glazbena djela svjetske glazbene baštine

-          razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima.

 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

VI. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

1. Vrste glazbe: popularna glazba

                           narodna glazba

                           (glazbom kroz domovinu i oko svijeta)

                            klasična glazba

 

           

 

2. Funkcije glazbe u životu čovjeka

-          amaterizam i profesionalizam u glazbi

 

 

 

 

 

3.         Izvodilački sastavi

-          vokalna glazba (glasovi, zborovi)

-          instrumentalna glazba (vrste glazbala)

-          vokalnoinstrumentalna glazba (duhovna, svjetovna)

 

 

4. Scenska i filmska glazba

5. Hrvatska glazbena baština

 

6. Glazbeno – stilska razrada

- osnovne značajke popularne, narodne i klasične glazbe

- slušno prepoznati kojoj glazbenoj vrsti pripada pojedino glazbeno djelo

- spojevi vrsta glazbe (world music, etno glazba, jazz-rock, jazz-folk)

- osvijestiti estetsku i etičku funkciju glazbe: u religijskom životu, pri radu, odmoru, športu, liječenju i slično

 

- oblici amaterskog bavljenja glazbom (zborovi, tamburaški orkestri, limena glazba, klapsko pjevanje i drugo)

 

- razlikovati pjevačke glasove i zvuk pojedinih glazbala

 

 

 

- prepoznavati osnovne glazbene vrste i izvodilačke sastave

 

 

 

 

- razlikovati operu, operetu, mjuzikl i rock-operu

- najpoznatiji hrvatski skladatelji, izvođači, glazbene institucije i glazbeni festivali

- temeljna glazbeno-stilska razdoblja i slušanje najreprezentativnijih djela svjetske glazbene baštine

 

 

         

 

             


METODIČKE UPUTE

 

Realizacija programa pretpostavlja najmanje jedan pripremljeni posjet koncertu i kazalištu te uključivanje što većeg broja polaznika u neki vid amaterskog muziciranja. Kandidati trebaju usvojiti temeljne pojmove glazbene pismenosti i literature slušanjem što većeg broja raznovrsnijih skladbi. Treba im iznijeti informacije o amaterskim ansamblima u koje se mogu uključiti i saznati koje su glazbene ustanove nositelji kulturnog života njihova kraja (koncertne dvorane, kazališta, Domovi kulture, Pučka učilišta i slično).

 

Praćenje i vrednovanje programa

Pri vrednovanju postignuća treba imati u vidu sposobnosti kandidata te ocjenjivanjem istaknuti područja u kojima su najbolji. Treba voditi računa o osobnom afinitetu kandidata prema glazbenoj umjetnosti, njegovu druženju s glazbom tijekom slobodnog vremena te najviše poticati i vrednovati aktivno bavljenje glazbom bilo da je individualno (rado sluša glazbu, muzicira kod kuće) ili skupno (pjeva u zboru, klapi, svira u orkestru, sastavu i slično).

 Nakon završetka programa polaznik treba razlikovati:

-          pojedine vrste glazbe

-          glazbala po zvuku

-          izvodilačke sastave

-          najpoznatije hrvatske skladatelje, opere i nacionalne kazališne kuće

-          nekoliko glazbenih djela svjetske baštine: znati skladatelja i stilsko razdoblje kojem pripada.

 

 


ENGLESKI JEZIK

 

 

Obrazovno razdoblje

III.

IV.

V.

VI

Broj sati

36

36

36

36

 

 

CILJ

Osposobiti za temeljnu govornu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života.

 

ZADACI

 

-          usvajati posebnosti sustava engleskog jezika i razvijati lingvističko mišljenje

-          usvajati vokabular i jezične zakonitosti potrebne za sporazumijevanje na engleskom jeziku

-          razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu engleskog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji

-          razvijati vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvučnog i pisanog teksta

-          upoznavati kulturološka i sociološka obilježja zemalja engleskoga govornog područja

-          razvijati sposobnosti i navike samostalnog korištenja rječnikom, gramatikom i drugim priručnicima

-          razvijati sposobnosti potrebne za samostalno i cjeloživotno učenje engleskog jezika

-          razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na engleskom jeziku potrebnu za korištenje komunikacijskih i informacijskih tehnologija

-          razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju potrebnu za aktivno sudjelovanje u svim vidovima života mnogojezične i multikulturalne Europe.   


       SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

III.   obrazovno razdoblje                                                                                     

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

MOJA OBITELJ I JA

 

 

 

 

 

 

 

MOJ DOM I MJESTO GDJE ŽIVIM

 

 

 

 

 

 

 

MOJE RADNO MJESTO

- znati se predstaviti i izreći neke temeljne informacije o sebi (My name is ..... I am _____ years old. I live in ______.)

- znati upitati drugoga za ime, godine, gdje živi

- znati predstaviti članove svoje obitelj i kratko ih opisati (My mum is ___ years old and she is very kind..)

-          identificirati osobe i predmete (This is .....)

 

 

 

-    usvojiti nazive za dijelove stana/kuće i kratko ih opisati (This

      is the kitchen/dining room.)

-    usvojiti nazive za namještaj (There is a table in the kitchen.)

-    usvojiti izraze za svojinu i pripadnost (My sister is tall.)

-    razumjeti upute, zapovijedi, molbe (Come here. Write! Read!  

      Listen!)

-    raspitati se o osobama i predmetima (postaviti pitanja s upitnim riječima Who? What? Where? When? Whose?)

-    opisati mjesto gdje živi (park, vrt, ulice...)

 

- usvojiti nazive za neka zanimanja/struke

- znati izreći gdje i što radi

- opisati radnju koja se upravo događa (present continuous)

- usvojiti brojeve od 1 do 100

- pitati za broj (How many ...?)

- izraziti upute, dati savjet (Take bus No 4)

 

 

· engleska abeceda (spelling)

· Present Simple

   (prezent pomoćnih glagola to be, to do i to

    have, jesni, niječni i upitni oblik; Yes/No

    odgovori - kratki)

i Present Simple (tvorba i uporaba)

 

 

 

· prilozi: usually, often, never, always,

   sometimes

· jednina i množina imenica

· osobne i posvojne zamjenice

· Imperative (zapovjedni način)

· neodređene zamjenice (some, any, no)

iWh - pitanja

 

 

· prijedlozi (vrijeme, mjesto): in, at, on, after,

  before, between, off, out

· Present Continuous (tvorba i uporaba)

· glavni i redni brojevi do 100

· izricanje nadnevka i godina

· dani u tjednu, mjeseci u godini


 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

MOJE DRUŠTVO I PRIJATELJI

 

 

 

 

BLAGDANI

- opisati znance i prijatelje (tall/short; thin/fat; clever, nice)

- izreći temeljne informacije o tome što vole/ne vole (likes/ dislikes)

- usvojiti temeljni vokabular za odjeću i obuću, dnevne obroke, hranu...

 

- usvojiti temeljni vokabular vezan uz Božić, Novu godinu i Uskrs

- upoznati neke od običaja vezanih uz te blagdane u zemljama engleskoga govornog područja (Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države).

· uporaba određenog i neodređenog člana

· zemljopisni pojmovi (nazivi država, planina,

   rijeka...)

 

 


 

IV.   obrazovno razdoblje                                                                                  

 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

MOJA OBITELJ I MOJ DOM

 

 

 

 

 

 

MOJE RADNO MJESTO

 

- proširiti vokabular vezan uz članove uže i šire obitelji; znati opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, izreći što rade, njihove životne i radne navike

- znati izreći svojinu i pripadnost

- usvojiti komparaciju kratkih pridjeva i biti sposoban usporediti osobine članova obitelji i prijatelja

- opisati svoje mjesto (grad, selo)

- usvojiti vokabular za temeljne boje

- usvojiti vokabular vezan uz različita radna mjesta, zanimanja i poslove koje polaznik obavlja; usvojiti vokabular vezan uz alate, strojeve i uređaje uz pomoć kojih se obavljaju neki poslovi/radnje

- usvojiti načine izricanja buduće radnje

- opisati radnju koja se ponavlja (present simple) i onu koja se događa u trenutku govorenja (present continuous)

- izraziti odnose u prostoru (prijedlozi)

- izraziti snalaženje u vremenu: in the morning, at 7.30, at 5 o¢clock, on Monday, in January

- izraziti glavne i redne brojeve do 100 i pročitati osnovne računske operacije

- izreći datume, telefonske brojeve

- izraziti sposobnost/nesposobnost obavljanja neke radnje (I can/ can¢t, Can you...?)

 

 

 

 

 

· Present Simple (ponavljanje)

· Present Continuous – proširiti znanja vezana

   uz tvorbu i uporabu sadašnjeg vremena

· komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna)

· posvojni genitiv

· posvojni pridjevi

 

 

 

 

 

 

· Future: shall, will, going to Future (tvorba i

   uporaba); izricanje buduće radnje (tvorba i

   uporaba)

· can, must, have to, would, need

iprijedlozi: in, on, under, in front of,

                    behind, above, on the right/left;

                    in the morning, at, on

 

· osobne, posvojne zamjenice

· pokazne zamjenice (this – there, that – those)

 


 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

SLOBODNO VRIJEME

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ZDRAVA PREHRANA, ZDRAVLJE I OČUVANJE OKOLIŠA

 

 

 

 

 

 

 

BLAGDANI

- usvojiti vokabular vezan uz neke sportove, hobije, glazbene instrumente, godišnji odmor, kino, kazalište, književnost...

- opisati neke domaće životinje, biljke

- učiniti usporedbu između aktivnosti koje se vole obavljati i onih koje se ne vole obavljati

- usvojiti vokabular vezan uz načine putovanja (by plane/tram/bus/ boat, on foot)

- razlikovati jedninu od množine imenica

- opisati atmosferske prilike (What¢s the weather like? It¢s sunny/ rainy/warm/cold)

- pitati i dati informaciju (How much? How many ....? Where is .....? How to get to.....?  Can you, please, tell me ....? )

 

- ponoviti vokabular vezan uz glavne dnevne obroke (breakfast, lunch, dinner, supper) i hranu

- usvojiti vokabular potreban za razgovor o zdravoj prehrani, zdravlju, životnim navikama i ekologiji

- izreći što se voli/ne voli jesti (omiljena hrana: I like .... best. My favourite food is .....)

- usvojiti vokabular vezan uz glavne dijelove tijela (body, head, leg, arm) te proširiti vokabular vezan uz odjeću i obuću koju nosimo u različitim godišnjim dobima

- razlikovati jedninu od množine imenica (a foot/feet, a finger/ fingers)

 

- ponoviti nazive glavnih blagdana

- napisati kratku čestitku

- upoznati neke običaje vezane uz  blagdane u zemljama engleskoga govornog područja .

 

 

 

· Past Simple (tvorba i uporaba pomoćnih,   

  pravilnih i  nepravilnih glagola) – izricanje

  prošle radnje

· prilozi vremena (last month/year/summer,

   in 1976)

 

 

 

ijednina i množina imenica

 

iupotreba određenog i neodređenog člana

 

V.   obrazovno razdoblje                                                                                       

 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

SVIJET OKO MENE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SLOBODNO VRIJEME

 

- ponoviti i proširiti vokabular vezan uz obitelj, dom, prijatelje, poznanike i suradnike na poslu

- razgovarati o svojoj obitelji, prijateljima i poslovnim suradnicima, opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, usporediti ih, izreći što vole/ne vole, što bi željeli raditi...

- proširiti vokabular vezan uz mjesto stanovanja i rada, prometna sredstva, obavljanje kupovine u trgovinama i na tržnici

- opisati put od mjesta stanovanja do radnog mjesta, kina, kazališta, knjižnice, trgovine, tržnice, autobusnog/željezničkog kolodvora, zrakoplovne luke

- ponavljanje glavnih i rednih brojeva do 100

- razlikovati, pročitati i usvojiti glavne računske operacije do 1 000 (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)

 

- usvojiti prošireni vokabular vezan uz provođenje slobodnog vremena (športovi, hobiji, kino, kazalište, likovna i glazbena umjetnost, književna djela)

- proširiti vokabular vezan uz medije, odlazak u restoran,  putovanja, godišnji odmor, izlete, pomoć u kući...  

- ispričati svoja iskustva; izraziti rezultate radnje upotrebom presenta perfecta (potvrdni, upitni i niječni oblik)

- izraziti obvezu (must/have to); sposobnost (can, to be able to)

- izraziti naredbu/zapovijed imperativom (Take ... Sit ... Shut)

- proširiti vokabular vezan uz domaće i divlje životinje i njihove osobine

 

 

 

 

 

· Present Simple i Present Continuous 

  (ponavljanje)

· komparacija pridjeva (kratkih, dvosložnih,

   višesložnih i nepravilnih)

· Past Simple – pon. (proširiti znanja –

  nepravilni glagoli)

· prilozi za prošlo vrijeme

· used to ...

· Future (shall, will, going to Future-pon.)

· prilozi budućeg vremena: tomorrow, next

   week /month/year /Sunday

· can; may; need; must; have to; should; would

   (upitni, niječni oblik; kratki odgovor na

   pitanje)

 

· Present Perfect (tvorba i uporaba)

· prilozi: since, for

· Past Continuous (tvorba i uporaba)

 

 

 

· imperativ (ponavljanje)

 


 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

 

 

 

ZDRAV ŽIVOT

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ZEMLJE ENGLESKOGA GOVORNOG PODRUČJA I POZNATE OSOBE

- usvojiti temeljni vokabular vezan uz informatiku (komunikacijske i informacijske tehnologije): PC (personal computor), mouse, keyboard

 

- proširiti nazive za hranu, raspravljati o zdravoj prehrani

- proširiti znanja o tvorbi množine imenica

- razlikovati brojive i nebrojive imenice, izraziti određenu i neodređenu količinu (some, any, no, much, many)

- razlikovati How much ...? i How many ...?

- raspravljati o zdravom tijelu i zdravom okolišu, proširiti vokabular vezan uz ljudsko tijelo (dijelovi glave, trupa, ruku i nogu) i osobnu higijenu

- usvojiti vokabular vezan uz neke bolesti (flu /cold)

- opisati što treba raditi u slučaju bolesti; opisati kako doći do bolnice

- pitati informaciju (What should I take?)

- usvojiti vokabular vezan uz ovisnosti – štetnost pušenja, droga; zaštita od AIDS-a

 

- upoznati kulture i civilizacije te neke podatke o poznatim ljudima iz zemalja engleskoga govornog područja (osobe iz kulture i poslovnog svijeta)

- izricati prošle radnje (događaje s pomoću simple pasta i najčešćih nepravilnih glagola)

- upoznati tipična blagdanska jela u zemljama engleskoga govornog područja.

 

 

 

 

· brojive i nebrojive imenice (proširivanje

   znanja)

· određeni i neodređeni član (proširivanje)

 

iizražavanje količine (određene i neodređene-

    a few, few, some, many, a bit of, lots of...)

 

 


VI. obrazovno razdoblje                                                                                       

 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

OBITELJ, PRIJATELJI I RADNO MJESTO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SVAKIDAŠNJICA I SLOBODNO VRIJEME

 

- razgovarati o bližnjima, prijateljima i poslovnim suradnicima, njihovim fizičkim i karakternim osobinama; proširiti znanja o komparaciji pridjeva

- razgovarati o problemima mladih, u suvremenom svijetu, mogućnostima njihova obrazovanja i zapošljavanja, problemima na poslu

- pravilno upotrijebiti osobne zamjenice (padež subjekata i objekata) i odnosne zamjenice (who/which/whose, that, whom)

- biti sposoban sastaviti kraći životopis i molbu za zaposlenje

- upotrijebiti modalni glagol have to + infinitive za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti

- prepričati prošle događaje; proširiti znanja priložnih oznaka za prošlo vrijeme

- proširiti znanja o brojivim i nebrojivim imenicama

- proširiti vokabular vezan uz različita zanimanja/struke, poslove i sredstva (uređaje/alate) za njihovo obavljanje

- proširiti vokabular vezan uz PC i rad na PC-ju (naredbe-insert, delete... power point), uporaba Interneta

- proširiti vokabular vezan uz različite interese (I would like to ...); izraziti sviđanje/nesviđanje (I like going for a walk)

- izraziti buduću radnju/predviđanje (simple future) i planove za budućnost (going to future);

- razgovarati o slobodnom vremenu, zdravom životu, stanovanju, ugroženom prirodnom okolišu, TV programu, odlasku u kino, slušanju glazbe (vrste glazbe), sportovima, umjetnosti, literaturi

 

 

 

 

 

 

· Present Simple i Present Continuous (pon.)

· komparacija pridjeva (pon. i proširivanje)

· zamjenice (osobne, odnosne, povratne,

  posvojne, neodređene – anything, somebody,

  nowhere)

 

 

 

 

 

· modalni glagoli

· Past Simple i Past Continuous (pon.)

· Present Perfect (pon.)

· Past Perfect (tvorba i uporaba)

i brojive i nebrojive imenice (proširivanje

    znanja)

 

 

·  Future Simple i going to Future (pon.)

 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

 

- izreći sposobnost u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti (can / be able to)

- kratko prepričati vlastiti doživljaj (izlet, godišnji odmor, odlazak u kino/kazalište/kafić)

- proširiti vokabular vezan uz trgovinu, kupovanje, bolesti, higijenu tijela

- prepričati radnju/događaj u prošlosti (past simple i past continuous)

- primijeniti naučeno o tome kako izreći trajanje jedne ili više istovremenih radnji u prošlosti i trajanje jedne radnje prekinute drugom prošlom radnjom (past continuous)

- uočiti/prepoznati sličnosti i razlike u uporabi glagolskih vremena za izricanje sadašnjih i prošlih radnji u hrvatskom i engleskom jeziku

- uočiti sličnosti i razlike u kulturama i civilizacijama zemalja engleskoga govornog područja (blagdani, hrana...)

 

· posvojni genitiv (ponavljanje)

· jednina i množina imenica (proširivanje

   znanja)

 

·  određeni i neodređeni član (uz gradivne

    imenice, osobna imena, zemljopisne  

    pojmove - proširivanje znanja) 

 

 

 


METODIČKE UPUTE

 

 

Zadaće programa/sadržaja

Metodika

OPĆE ODREDNICE KURIKULUMA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

-         Početni cilj: pobuditi interes za učenje engleskog jezika; shvatiti važnost učenja engleskog jezika kao sredstva za svakodnevnu, poslovnu i međunarodnu komunikaciju.

 

-         Obrazovni cilj: učenje engleskog jezika pridonosi osobnom obogaćivanju polaznika programa, razvoju njihova znanja, vještina i sposobnosti, društvenoj osviještenosti, boljoj mogućnosti uključivanja u svijet rada i sve dijelove društva, u Hrvatskoj i u Europi.

 

 

-         Kulturološki cilj: znanje i uporaba engleskog jezika

      omogućava razumijevanje i prihvaćanje drugih i

      drukčijih kultura i civilizacija te drukčijih načina

      razmišljanja i djelovanja.

 

-         Praktični cilj: vladanje znanjima i vještinama (osposobljavanje za temeljnu jezičnu i komunikacijsku kompetenciju – vladanje četirima glavnih vještina).

 

 

U početnom razdoblju obrazovanja pojačano se primjenjuju strategije motivacije polaznika za učenje engleskog jezika.

Učitelj se koristi izravnim i aktivnim metodama rada s naglaskom na individualizaciji te potiče usmeno izražavanje.

 

Uporaba hrvatskog jezika:

-         u  početnom poučavanju i kad je to potrebno radi jasnoće u komunikaciji, u radu se može govoriti materinskim jezikom.

 

Ispravljanje pogrešaka:

-         polaznik se može sam ispraviti, mogu mu pomoći ostali polaznici, pogreške se mogu ispraviti uz pomoć učitelja

-         u pisanom izražavanju učitelj mora objasniti način obilježavanja pogrešaka, načine ispravljanja kao i načine vrednovanja.

 

 

Kako bi se izbjegao strah od pogrešaka u usmenom i pisanom izražavanju, potrebno je sustavno pohvalom poticati polaznike.

 

 

 

 

KOMUNIKACIJA

USMENO IZRAŽAVANJE

Na početku III. obrazovnog razdoblja određenu prednost valja dati razumijevanju, a nakon toga usmenom izražavanju.

Polaznici trebaju postići određenu razinu u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju kako bi mogli čitati s razumijevanjem i samostalno govoriti.

Slušanje:

-         poticati i navikavati polaznike na slušanje i usvajanje posebnosti engleskog jezika (glasovi, izgovor, ritam, intonacija)

-         poticati razumijevanje bitnih informacija u nekom kraćem tekstu

-         poučiti polaznika kako koristiti sposobnost slušanja kako bi bio sposoban odgovoriti na pitanje, sudjelovati u razgovoru, čitati i pisati.

Govorenje:

-         poticati želju polaznika za govorenjem i omogućiti zadovoljstvo zbog postignuća

-         poučiti kako imitirati i samostalno govoriti te pravilno usvojiti fonetske osobitosti jezika

-         prenijeti temeljna lingvistička znanja i sposobnosti te  ih sustavno razvijati.

Čitanje:

-         poticati želju za čitanjem i potrebu korištenja 

      pisanog teksta

-         poticati razumijevanje pisane poruke kako bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika

-    potaknuti usvajanja i primjene tehnika čitanja.

Osim toga, trebali bi:

-         samostalno prepričati neki događaj ili razgovarati na temu koristeći se, po potrebi, bilješkama

- postići da ih se razumije u razgovoru u svakidašnjim situacijama.

Poučavanje se temelji na:

-         uvođenju, razvijanju i jačanju četiriju glavnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje)

-         komunikacijskim sredstvima potrebnim za razumijevanje engleskog jezika u različitim kontekstima i situacijama

-         poučavanju o kulturama, civilizacijama i znanjima o suvremenim načinima života u zemljama engleskoga govornog područja

-         primjeni suvremenih tehnika učenja i poučavanja.

Slušanje:

-         koristiti (autentične) uzorke za slušanje - rečenice, kratki razgovori, niz smislenih rečenica koje čine kraću cjelinu (magnetofonske snimke, izvorni govornici...)

-         slušanje kraćeg teksta i uporaba vizualnog materijala.

Govorenje:

-         izricanje naredbe, upute, molbe, davanje savjeta, pitanje za dopuštenje; izražavanje različitih osjećaja; prepričavanje događaja po slikama; izmišljanje završetka priče;

-         upotrebljavaju se različita poticajna sredstva (slike, tekstovi, posteri, fotografije, TV i video...).

Čitanje:

-    čitanje treba uvoditi postupno, na poznatim i već

     obrađenim sadržajima, u početku čitanje riječi,  

     zatim rečenica

-         poučiti prepoznavanju riječi koje su iste/slične izgovorenim

-         poticati čitanje tako da polaznik u rečenici na engleskom jeziku podvuče ono što razumije

-         povezivanje izmiješanih rečenica u smislenu cjelinu

 

Pisanje:

-         razvijati želju za pisanim izražavanjem

-         poučiti polaznika pisanoj reprodukciji različitih fonema; poučiti ga pravilnom spellingu i punktuaciji

-         poučiti polaznika jezičnim znanjima kako bi se upoznao s  normama pisanog izraza

-         polaznicima omogućiti usvajanje pravila pisanja izravnom primjenom

-         poučiti polaznika kako u pisanom obliku izraziti što misli i osjeća.

 

-         čitanje teksta i davanje kratkih naslova.

Pisanje:

-         u pisanju se posebice usmjeriti na spelling

-         provoditi vježbe umetanja slova u riječ, riječi u rečenici (izbor iz ponude riječi, križaljke, dopunjalke...)

-         poticati pisanje po sjećanju

-         uvoditi pisanje naslova nekog teksta

-         poučiti pisanju rečenica, kraćeg eseja, sažetka (odgovori na pitanja, vođeni sastav).

 

Nastavna sredstva i pomagala

-         primjerena vizualna sredstva (slikovna) i realia

-         magnetofon/kasetofon, radio, TV  i video, grafoskop

 

Preporuke/savjeti za poučavanje

-         potrebno je uskladiti poučavanje svih vještina

-         materijali, sredstva i pomagala se koriste sukladno komunikacijskim ciljevima poučavanja  

Preporuke za poučavanje: Primijeniti primjerene tehnike kako bi polaznici aktivno sudjelovali u simuliranim komunikacijskim situacijama (prepričavanje događaja, dramatizacija, čitanje po ulogama, gluma...).

U poučavanju se koriste autentični tekstovi (novinski članci, časopisi, oglasi; jelovnici, plan grada...), radio i TV program.

U radu  na tekstu polaznik treba:

-         koristiti ranije stečene iskustva i znanja

-         upotrijebiti strategije za izbjegavanje teškoća u komunikaciji

-         samostalno raditi na tekstovima (intenzivno /ekstenzivno /skimming/scanning) tehnike čitanja

 

      nastavnik unaprijed najavljuje polaznicima: to su

      vizualna sredstva, materijali za slušanje, materijali

      za (poticanje) uvođenje, vježbanje i samostalno

      pisanje, razvijanje svih četiriju jezičnih cjelina, s

      posebnim naglaskom na usmenom izražavanju

-         nastavna sredstva i pomagala se koriste kao

pomoć u procesu učenja i poučavanja

-         učenje i poučavanje je usmjereno na autentični

jezik i autentične situacije

-         uporaba nastavnih sredstava i pomagala treba poticati potrebu polaznika programa za komunikacijom na engleskom jeziku, njegovu maštovitost i kreativnost

-         nastavna sredstva i pomagala se koriste kao poticaj i treba ih pozorno uvoditi i koristiti u procesu poučavanja i učenja

-         savjetuje se česta izmjena nastavnih metoda i oblika rada zbog zadržavanja pažnje i poticanja motivacije

-         čitanje dužih tekstova se savjetuje samo u slučajevima kad trebaju poslužiti kao temelj dobro definiranom zadatku (opće razumijevanje)

-         potrebno je vrlo pozorno razmišljati o materijalima koji se koriste jer su oni, načelno, samo poticaj za druge aktivnosti. Preporuka je da se odabiru oni koji su polaznicima zanimljivi.

 

 

 

 

 

 

 

 

Zadaće programa/sadržaja

Metodika

 

 

Neverbalna komunikacija

 

-         poučiti načine neverbalnih elemenata u usmenom izražavanju kako bi se olakšalo razumijevanje.

 

 

Izgovor

-         poticati na usvajanje pravilnog ritma i slušne percepcije glasova.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Gramatika

-         poučiti pravilnom usvajanju gramatičkih struktura u komunikacijskim situacijama

-         poučiti temeljnoj morfologiji i sintaksi s pomoću primjerenih nastavnih sredstava i u kontekstu koji je primjeren.

 

 

Neverbalna komunikacija

 

-         u usmenom izražavanju koristiti se gestama i mimikom; izražavanje pantomimom (kao strategijom u usmenom izražavanju).

 

Izgovor

Aktivnosti:

-         provesti razne govorne vježbe kako bi polaznici mogli čuti i izgovoriti određene glasove te usvojiti pravilan izgovor i intonaciju

-         vježbama poticati razumijevanje veza između fonema i grafema

-         provoditi vježbe izgovora (glasovi, riječi), intonacije i ritma.

Preporuke/savjeti:

-         u poučavanju je važno koristiti se materijalom na kojem su snimke govora /razgovora izvornih govornika u autentičnim situacijama.

Gramatika

Preporuke/savjeti za poučavanje:

-         gramatiku se mora shvatiti kao sredstvo komunikacije

-         gramatiku u početnim razdobljima treba poučavati neizravno, a polaznici će tijekom učenja postati svjesni načina tvorbe i uporabe glagolskih vremena i sintakse

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rječnik

-         usvojiti rječnik vezan uz teme u programu.



 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

-         gramatiku treba poučavati na temelju primjera, analogijom, navoditi polaznike na zaključak o pravilu

-         gramatički sadržaji se obrađuju sustavno, stupnjevano, ali u česticama – ne savjetuje se cjelosatna obrada gramatičkih sadržaja

-         učiteljstvu se savjetuje da u individualnom pristupu polazniku olakšaju razumijevanje pravila s pomoću vizualnog označavanja

-         naglasak u poučavanju gramatike je na tečnoj komunikaciji, manje na točnoj

-         učitelj će nastavne sadržaje i zadaće za polaznika prilagoditi realnoj situaciji.

 

Rječnik

Aktivnosti: vezane uz one namijenjene komunikaciji.

Preporuke/savjeti za poučavanje:

-         polaznicima se ne preporučuje učenje riječi napamet

-         polaznika se potiče na bilježenje najčešćih riječi i skupina riječi (dani u tjednu, mjeseci...)

-         riječi se poučavaju u kontekstu, uče s razumijevanjem

-         koristiti vizualiije, realije.

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Zadaće programa/sadržaja

Metodika

 

SOCIOLOŠKI  I KULTUROLOŠKI  ASPEKTI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

KOGNITIVNI I AFEKTIVNI ASPEKTI

 

Poznavanje drugih kultura i civilizacija

 

-         upoznati polaznika s običajima i tradicijom u zemljama engleskoga govornog područja

-         poučiti kako razumjeti i prihvatiti drukčije kulture i civilizacije

-         razviti pozitivno stajalište prema drugome i drukčijem.

 

 

 

 

 

-         poučiti kako samostalno učiti (samostalno koristiti sve četiri vještine - razviti tehnike čitanja, pisanja s naglaskom na vještini govorenja).

 

 

Poznavanje drugih kultura i civilizacija

 

-         u postupku se koriste razni izvorni materijali (slike, posteri, fotografije, realije;  snimke govora izvornih govornika, TV program....)

-         polaznika se potiče na uporabu Interneta

-         polaznika se potiče na uspoređivanje sličnosti i razlika među kulturama i običajima

-         savjetuje se da se nastava izvodi u učionici koja je dobro opremljena vizualijama, nastavnim sredstvima i pomagalima

 

-         nastavnik treba polazniku objasniti načine samostalnog učenja i poticati na razvijanje tehnika za samostalno učenje

-         savjetuje se individualni pristup svakom polazniku, prema njegovim potrebama, interesima i sposobnostima.

 

Pisane vježbe i provjere znanja i vještina trebaju biti kratke i ciljane. Polaznika se potiče na samostalan rad. Procjene postignuća trebaju biti motivirajuće za polaznika.

 


 

 

NJEMAČKI JEZIK

 

 

Obrazovno razdoblje

III.

IV.

V.

VI.

Broj sati

36

36

36

36

 

 

 

CILJ

Osposobiti za temeljnu govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života.

 

 

ZADACI

 

-          usvajati posebnosti sustava njemačkog jezika i razvijati lingvističko mišljenje

-          usvajati vokabular i jezične zakonitosti potrebne za sporazumijevanje na njemačkom jeziku

-          razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu njemačkog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji

-          razvijati vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvučnog i pisanog teksta

-          upoznavati kulturološka i sociološka obilježja zemalja njemačkoga govornog područja

-          razvijati sposobnosti i navike samostalnog korištenja rječnikom, gramatikom i drugim priručnicima

-          razvijati sposobnosti potrebne za samostalno i cjeloživotno učenje njemačkog jezika

-          razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na njemačkom jeziku potrebnu za korištenje komunikacijskih i informacijskih tehnologija

-          razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju potrebnu za aktivno sudjelovanje u svim vidovima života mnogojezične i multikulturalne Europe.   

 

 

 

SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

III.   obrazovno razdoblje     

                                                                              

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

MOJA OBITELJ I JA

 

 

 

 

 

 

 

MOJ DOM I MJESTO GDJE ŽIVIM

 

 

 

 

 

 

 

 

MOJE RADNO MJESTO

 

- predstaviti se i izreći neke temeljne informacije o sebi (Ich heiße…, Mein Name ist…. Ich bin _____Jahre alt. Ich lebe in ______. Ich komme aus... )

- upitati drugoga za ime, godine, gdje živi, odakle dolazi

- predstaviti članove svoje obitelji i svoje prijatelje

- identificirati osobe i predmete (Das ist .....)

 

 

 

- usvojiti nazive za dijelove stana/kuće i kratko ih opisati (Das ist mein Haus/meine Wohnung.,Links ist die K
üche. Daneben ist das Schlafzimmer…..)

- usvojiti nazive za namještaj

- usvojiti izraze za svojinu i pripadnost (Das ist meine Schwester. Sie ist noch klein.)

- raspitati se o osobama i predmetima (postaviti pitanja s upitnim riječima wo? was? wer? wohin? woher?)

- opisati mjesto gdje živi (park, vrt, ulice...)

 

 

- usvojiti nazive za neka zanimanja/struke (Was sind Sie von Beruf? – Ich bin Verkäufer.)

- izreći gdje i što radi

- opisati radnju koja se upravo događa

 

 

· njemačka abeceda (upozoriti na prijeglase  ä,ö,ü i dvoglase ei,eu,au)

· prezent

   (prezent pomoćnih glagola sein, haben, heißen, jesni, niječni i upitni oblik)

iprezent (tvorba i uporaba samo najučestalijih glagola)

 

 

· prilozi: links, rechts, dort, da, daneben

· jednina i množina imenica

· osobne i posvojne zamjenice

·                    upitne zamjenice was,wer

·                    pridjev kao dio predikata

·                    prijedlozi s dativom i akuzativom: in, auf, unter s dativom: aus

· zemljopisni pojmovi (nazivi država, gradova,

   rijeka...)

 

 

· uporaba određenog i neodređenog člana

· prilozi vremena: heute, jetzt, morgen

· prezent (tvorba i uporaba)

 


 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

 

 

 

 

 

 

 

MOJA SVAKIDAŠNJICA

 

 

 

 

BLAGDANI

 

-    razumjeti upute, zapovijedi, molbe (Komm/ Kommen Sie hier!; Lies/Lesen Sie!;  Hör zu/Hören Sie zu!…) 

-    izreći nadnevak (Heute ist  der 12. Januar.; Am 10. Oktober 2001 …; am Mittwoch…)

 

 

 

- izreći temeljne informacije o tome što vole/ne vole (ich mag / ich mag nicht)

- izraziti sviđanje/nesviđanje (es gefällt mir/es gefällt mir nicht)

- usvojiti temeljni vokabular za odjeću i obuću, dnevne obroke, hranu...

 

- usvojiti temeljni vokabular vezan uz Božić, Novu godinu i Uskrs;

- upoznati neke od običaja vezanih uz te blagdane u zemljama njemačkoga govornog područja (Austrija, Njemačka, Švicarska).

 

· imperativ

· glavni brojevi do 100

· redni brojevi do 10

· izricanje nadnevka i godina

· dani u tjednu, mjeseci u godini

 

· red riječi u jednostavnoj i proširenoj rečenici

· negacija nein, nicht

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

IV.   obrazovno razdoblje                                                                                   

 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

MOJA OBITELJ I MOJ DOM

 

 

 

 

 

 

 

MOJE RADNO MJESTO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SLOBODNO VRIJEME

 

 

- proširiti vokabular vezan uz članove uže i šire obitelji; opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, reći što rade i nešto o njihovim životnim i radnim navikama

- izraziti svojinu i pripadnost

- usporediti osobine članova obitelji i prijatelja (Er ist schneller als ich. Sie ist kleiner als er.)

- opisati svoje mjesto (grad, selo)

- usvojiti vokabular za temeljne boje

 

- usvojiti vokabular vezan uz različita radna mjesta, zanimanja i poslove koje polaznik obavlja

- usvojiti vokabular vezan uz alate, strojeve i naprave s pomoću kojih se obavljaju neki poslovi/radnje

- izraziti mogućnosti, želje, obveze

- upoznati načine izricanja buduće radnje

- izraziti odnose u prostoru

- reći točno vrijeme (cijeli sat, pola sata)

- izraziti glavne i redne brojeve do 100 i pročitati osnovne računske operacije

- izreći datume, telefonske brojeve

 

 

 

- usvojiti vokabular vezan uz neke sportove, hobije, glazbene instrumente, godišnji odmor, kino, kazalište, književnost...

- opisati neke domaće životinje, biljke

 

 

 

 

 

· prezent  složenih glagola

· komparacija pridjeva

· posvojni genitiv

· posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu jednine i množine

· pridjev kao dio predikata, pridjev kao atribut u nominativu i akuzativu

 

 

· izricanje buduće radnje prezentom i prilozima vremena

· modalni glagoli:  dürfen, können, müssen, wollen

iprijedlozi:

    s dativom i akuzativom - svi

    s dativom: aus, mit , nach, zu

    s akuzativom: für

· osobne zamjenice

· pokazne zamjenice: dieser, diese, dieses

· neodređena zamjenica man

· prilozi vremena: morgens, freitags

 

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

 

 

 

 

 

PROMET, PROMETNA SREDSTVA, PONAŠANJE U PROMETU

 

ZDRAVA PREHRANA, ZDRAVLJE I OČUVANJE OKOLIŠA

 

 

 

 

 

 

 

 

BLAGDANI

 

- učiniti usporedbu između aktivnosti koje se vole obavljati i onih koje se ne vole obavljati

- opisati atmosferske prilike (Wie ist das Wetter heute? Es ist sonnig/kalt/windig. Es regnet/schneit.…)

 

- nabrojiti osnovna prometna sredstva

- opisati ponašanje pješaka na ulici i u prometu

- usvojiti vokabular vezan uz načine putovanja

- tražiti i dati informaciju

 

 

- ponoviti vokabular vezan uz glavne dnevne obroke (das Frühstück, frühstücken, das Mittagessen, das Abendessen,) i hranu

- usvojiti vokabular potreban za razgovor o zdravoj prehrani, zdravlju, životnim navikama i ekologiji

- izreći što se voli/ne voli jesti (omiljena hrana: Ich mag .... Meine Lieblingsspeise ist .....)

- usvojiti vokabular vezan uz glavne dijelove tijela

- reći da se ne osjeća dobro i što ga boli (Ich fühle mich nicht wohl. Ich habe Kopfschmerzen. Mein Bauch tut weh.)

- proširiti vokabular vezan uz odjeću i obuću koju nosimo u različitim godišnjim dobima

 

- ponoviti nazive glavnih blagdana

- napisati kratku čestitku

- upoznati neke običaje vezane uz blagdane u zemljama njemačkoga govornog područja.

 

· preterit (tvorba i uporaba pomoćnih i modalnih  glagola) – izricanje prošle radnje

· prilozi vremena (gestern , im Sommer, vorige Woche)

 

 

ijednina i množina imenica

iupotreba određenog i neodređenog člana

 

 

 

 

 

 

 

 

V.   obrazovno razdoblje                                                                                      

 

Sadržaji/tema

Zadaće za polaznike

 

SVIJET OKO MENE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SLOBODNO VRIJEME

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ZDRAV ŽIVOT

 

- ponoviti i proširiti vokabular vezan uz obitelj, dom, prijatelje, poznanike i suradnike na poslu

- razgovarati o svojoj obitelji, prijateljima i poslovnim suradnicima, opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, usporediti ih, izreći što vole/ne vole, što bi željeli raditi...

- proširiti vokabular vezan uz mjesto stanovanja i rada, prometna sredstva, obavljanje kupovine u trgovinama i na tržnici

- opisati put od mjesta stanovanja do radnog mjesta, kina, kazališta, knjižnice, trgovine, tržnice, autobusnog/željezničkog kolodvora, zrakoplovne luke

- razlikovati, pročitati i usvojiti glavne računske operacije do 1 000 (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)

 

- usvojiti prošireni vokabular vezan uz provođenje slobodnog vremena (športovi, hobiji, kino, kazalište, likovna i glazbena umjetnost, književna djela)

- proširiti vokabular vezan uz medije, odlazak u restoran,  putovanja, godišnji odmor, izlete, pomoć u kući...  

- ispričati svoja iskustva; izraziti rezultate radnje upotrebom perfekta (potvrdni, upitni i niječni oblik)

- izraziti naredbu/zapovijed imperativom

- proširiti vokabular vezan uz domaće i divlje životinje i njihove osobine

 

- proširiti nazive za hranu, raspravljati o zdravoj prehrani

- raspravljati o zdravlju i zdravom okolišu

 

 

 

 

· ponoviti i proširiti prezent

· prezent povratnih glagola

· preterit  pomoćnih glagola haben, sein,  modalnih glagola te učestalijih slabih i jakih glagola

· stupnjevanje  pridjeva i priloga

· prilozi za vrijeme (gestern, am Nachmittag...)

 

 

 

 

 

 

· perfekt učestalijih glagola (tvorba i uporaba)

· neodređene zamjenice:  alle, jemand, niemand, manche

· rečenice:

s veznikom dass

nezavisne s denn, zavisne s weil

· imperativ (ponavljanje)

 

 

 

· izražavanje količine

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EKOLOGIJA

 

 

ZEMLJE NJEMAČKOGA GOVORNOG PODRUČJA I POZNATE OSOBE

 

-  proširiti vokabular vezan uz ljudsko tijelo (dijelovi glave, trupa,  ruku i nogu) i osobnu higijenu

- nabrojiti pribor za osobnu higijenu

- usvojiti vokabular vezan uz neke bolesti

- opisati što treba raditi u slučaju bolesti; opisati kako doći do bolnice

- usvojiti vokabular vezan uz ovisnosti – štetnost pušenja, droga; zaštita od AIDS-a

 

- uz pomoć pitanja izraziti osnovne pojmove iz zaštite okoliša

 

 

- upoznati kulture i civilizacije te neke podatke o poznatim ljudima iz zemalja njemačkoga govornog područja (osobe iz kulture i poslovnog svijeta)

- izraziti uvažavanje različitosti među ljudima i njihovim interesima

- podrobnije opisati ili samostalno reći nešto o jednoj od zemalja njemačkoga govornog područja ili o nekim njezinim znamenitostima

- upoznati tipična blagdanska jela u zemljama njemačkoga govornog područja

- napisati prigodnu blagdansku čestitku

 

· određeni i neodređeni član (proširivanje)

 

· prijedlozi: vor, bei

· rečenice s veznicima: aber, oder, denn

· poredak riječi u zavisnoj rečenici

   rečenice s veznicima dass, weil, wenn

 

 

 

 

VI. obrazovno razdoblje                                                                                       

Sadržaji/teme

Zadaće za polaznike

 

OBITELJ, PRIJATELJI I RADNO MJESTO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SVAKIDAŠNJICA I SLOBODNO VRIJEME

 

- razgovarati o bližnjima, prijateljima i poslovnim suradnicima, njihovim fizičkim i karakternim osobinama

- razgovarati o problemima mladih u suvremenom svijetu, mogućnostima njihova obrazovanja i zapošljavanja, problemima na poslu

- biti sposoban sastaviti kraći životopis i molbu za zaposlenje

- upotrijebiti modalni glagol za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti

- prepričati prošle događaje

-proširiti vokabular vezan uz različita zanimanja/struke, poslove i sredstva (naprave/alate) za njihovo obavljanje

 

- proširiti vokabular vezan uz različite interese

- izraziti sviđanje/nesviđanje (Mir gefällt…/Mir gefällt nicht…)

- izraziti buduću radnju i planove za budućnost

- razgovarati o slobodnom vremenu, zdravom životu, stanovanju, ugroženom prirodnom okolišu, TV programu, odlasku u kino, slušanju glazbe (vrste glazbe), sportovima, umjetnosti, literaturi

- kratko prepričati vlastiti doživljaj (izlet, godišnji odmor, odlazak u kino/kazalište/kafić)

- proširiti vokabular vezan uz trgovinu, kupovanje, bolesti, higijenu tijela

- prepričati radnju/događaj u prošlosti (preterit i perfekt)

- uočiti sličnosti i razlike u kulturama i civilizacijama zemalja

  njemačkoga govornog područja (blagdani, običaji, hrana...)

 

· glagolska vremena (ponavljanje)

· stupnjevanje pridjeva (ponavljanje i proširivanje)

· zamjenice (osobne, odnosne, povratne,

  posvojne, neodređene)

· n-deklinacija najučestalijih imenica

· složene imenice

· perfekt pravilnih i nepravilnih glagola

· sklonidba pridjeva nakon određenog člana

 

 

 

 

· futur (tvorba i uporaba)

· modalni glagoli

· posvojni genitiv (ponavljanje)

· jednina i množina imenica (proširivanje

   znanja)

·  određeni i neodređeni član (uz gradivne

    imenice, osobna imena, zemljopisne  

      pojmove - proširivanje znanja) 

 ·  neodređene zamjenice jemand, niemand

 ·  prilozi hin, her

 

 

 

METODIČKE UPUTE

 

 

Zadaće programa/sadržaja

Metodika

OPĆE ODREDNICE KURIKULUMA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

-         Početni cilj: pobuditi interes za učenje njemačkog jezika; shvatiti važnost učenja njemačkog jezika kao sredstva svakodnevne, poslovne i međunarodne komunikacije.

 

-         Obrazovni cilj: učenje njemačkog jezika pridonosi osobnom obogaćivanju polaznika programa, razvoju njihova znanja, vještina i sposobnosti, društvenoj osviještenosti, boljoj mogućnosti uključivanja u svijet rada i sve dijelove društva, u Hrvatskoj i u Europi.

 

 

-         Kulturološki cilj: znanje i uporaba njemačkog jezika

      omogućava razumijevanje i prihvaćanje drugih i

      drukčijih kultura i civilizacija te drukčijih načina

      razmišljanja i djelovanja.

 

-         Praktični cilj: vladanje znanjima i vještinama (osposobljavanje za temeljnu jezičnu i komunikacijsku kompetenciju – vladanje četirima glavnim vještinama).

 

 

U početnom razdoblju obrazovanja pojačano se primjenjuju strategije motivacije polaznika za učenje njemačkog jezika.

Učitelj se koristi izravnim i aktivnim metodama rada s naglaskom na individualizaciji te potiče usmeno izražavanje.

 

Uporaba hrvatskog jezika:

-         u  početnom poučavanju i kad je to potrebno radi jasnoće u komunikaciji u radu se može govoriti materinskim jezikom.

 

Ispravljanje pogrešaka:

-         polaznik se može sam ispraviti, mogu mu pomoći ostali polaznici, pogreške se mogu ispraviti uz pomoć učitelja;

-         u pisanom izražavanju učitelj mora objasniti način obilježavanja pogrešaka, načine ispravljanja kao i načine vrednovanja.

 

 

Kako bi se izbjegao strah od pogrešaka u usmenom i pisanom izražavanju, potrebno je sustavno pohvalom poticati polaznike.

 

 

 

 

KOMUNIKACIJA

USMENO IZRAŽAVANJE

Na početku III. obrazovnog razdoblja određenu prednost valja dati razumijevanju, a nakon toga usmenom izražavanju.

Polaznici trebaju postići određenu  razinu u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju kako bi mogli čitati s razumijevanjem i samostalno govoriti.

Slušanje:

-         poticati i navikavati polaznike na slušanje i usvajanje posebnosti njemačkog jezika (glasovi, izgovor, ritam, intonacija)

-         poticati razumijevanje bitnih informacija u nekom kraćem tekstu

-         poučiti polaznika kako koristiti sposobnost slušanja kako bi bio sposoban odgovoriti na pitanje, sudjelovati u razgovoru, čitati i pisati.

Govorenje:

-         poticati želju polaznika za govorenjem i omogućiti zadovoljstvo zbog postignuća

-         poučiti kako imitirati i samostalno govoriti te pravilno usvojiti fonetske osobitosti jezika

-         prenijeti temeljna lingvistička znanja i sposobnosti te  ih sustavno razvijati.

Čitanje:

-         poticati želju za čitanjem i potrebu korištenja 

      pisanog teksta

-         poticati razumijevanje pisane poruke kako bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika.

Osim toga, trebali bi:

-         samostalno prepričati neki događaj ili razgovarati na temu, koristeći se, po potrebi, bilješkama

-     postići da ih se razumije u razgovoru u svakidašnjim situacijama

Poučavanje se temelji na:

-         uvođenju, razvijanju i jačanju četiriju glavnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje)

-         komunikacijskim sredstvima potrebnim za razumijevanje njemačkog jezika u različitim kontekstima i situacijama

-         poučavanju o kulturama, civilizacijama i znanjima o suvremenim načinima života u zemljama njemačkoga govornog područja

-         primjeni suvremenih tehnika učenja i poučavanja.

Slušanje:

-         koristiti (autentične) uzorke za slušanje - rečenice, kratki razgovori, niz smislenih rečenica koje čine kraću cjelinu; (magnetofonske snimke, izvorni govornici...)

-         slušanje kraćeg teksta i uporaba vizualnog materijala.

 

 

Govorenje:

-         izricanje naredbe, upute, molbe, davanje savjeta, pitanje za dopuštenje; izražavanje različitih osjećaja; prepričavanje događaja po slikama; izmišljanje završetka priče

-         upotrebljavaju se različita poticajna sredstva (slike, tekstovi, posteri, fotografije, TV i video...).

Čitanje:

-     čitanje treba uvoditi postupno, na poznatim i već

      obrađenim sadržajima, u početku čitanje riječi,  

      zatim rečenica

-         poučiti da se prepoznaju riječi koje su iste/slične izgovorenima

-     poticati čitanje tako da polaznik u rečenici na                  njemačkom jeziku podvuče ono što razumije

-         poticati razumijevanje pisane poruke kako  bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika

-         potaknuti usvajanje i primjenu tehnika čitanja.

 

Pisanje:

-         razvijati želju za pisanim izražavanjem

-         poučiti polaznika pisanoj reprodukciji različitih fonema

-         poučiti polaznika jezičnim znanjima kako bi se upoznao s normama pisanog izraza

-         polaznicima omogućiti usvajanje pravila pisanja izravnom primjenom

-         poučiti polaznika kako u pisanom obliku izraziti što misli i osjeća.

 

-         povezivanje izmiješanih rečenica u smislenu cjelinu

-         čitanje teksta i davanje kratkih naslova.

Pisanje:

-         provoditi vježbe umetanja slova u riječ, riječi u rečenici (izbor iz ponude riječi, križaljke, dopunjalke...)

-         poticati pisanje po sjećanju

-         uvoditi pisanje naslova nekog teksta

-         poučiti pisanju rečenica, kraćeg eseja, sažetka (odgovori na pitanja, vođeni sastav).

Nastavna sredstva i pomagala

-         primjerena vizualna sredstva (slikovna) i realia

-         magnetofon/ kasetofon, radio, TV  i video, grafoskop

Preporuke/savjeti za poučavanje

-         potrebno je uskladiti poučavanje svih vještina

-         materijali, sredstva i pomagala se koriste sukladno komunikacijskim ciljevima poučavanja  

Preporuke za poučavanje: Primijeniti primjerene tehnike kako bi polaznici aktivno sudjelovali u simuliranim komunikacijskim situacijama (prepričavanje događaja, dramatizacija, čitanje po ulogama, gluma...).

U poučavanju se koriste autentični tekstovi (novinski članci, časopisi, oglasi; jelovnici, plan grada...), radio i TV program.

U radu  na tekstu polaznik treba:

-         koristiti ranije stečena iskustva i znanja

-         upotrijebiti strategije za izbjegavanje teškoća u komunikaciji

-     samostalno raditi na tekstovima (intenzivno /ekstenzivno/skimming/scanning) tehnike čitanja

 

 -    nastavnik unaprijed najavljuje polaznicima: to su

      vizualna sredstva, materijali za slušanje, materijali

      za (poticanje) uvođenje, vježbanje i samostalno

      pisanje, razvijanje svih četiriju jezičnih cjelina, s

      posebnim naglaskom na usmenom izražavanju

-         nastavna sredstva i pomagala se koriste kao

pomoć u procesu učenja i poučavanja

-         učenje i poučavanje je usmjereno na autentični

jezik i autentične situacije

-         uporaba nastavnih sredstava i pomagala treba poticati potrebu polaznika programa za komunikacijom na njemačkom jeziku, njegovu maštovitost i kreativnost

-         nastavna sredstva i pomagala se koriste kao poticaj i treba ih pozorno uvoditi i koristiti u procesu poučavanja i učenja

-         savjetuje se česta izmjena nastavnih metoda i oblika rada zbog zadržavanje pažnje i poticanja motivacije

-         čitanje dužih tekstova se savjetuje samo u slučajevima kad trebaju poslužiti kao temelj dobro definiranog zadatka (opće razumijevanje)

-         potrebno je vrlo pozorno razmišljati o materijalima koji se koriste jer su oni, načelno, samo poticaj za druge aktivnosti. Preporuka je da se odabiru oni koji su polaznicima zanimljivi.

 

 

 

 

 

 

 

 

Zadaće programa/sadržaja

Metodika

 

 

Neverbalna komunikacija

 

-         poučiti načine neverbalnih elemenata u usmenom izražavanju kako bi se olakšalo razumijevanje.

 

 

Izgovor

-         poticati na usvajanje pravilnog ritma i slušne percepcije glasova.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Gramatika

-         poučiti pravilno usvajanje gramatičkih struktura u komunikacijskim situacijama

-         poučiti temeljnu morfologiju i sintaksu s pomoću primjerenih nastavnih sredstava i u kontekstu koji je primjeren.

 

 

Neverbalna komunikacija

 

-         u usmenom izražavanju koristiti se gestama i mimikom; izražavanje pantomimom (kao strategijom u usmenom izražavanju).

 

Izgovor

Aktivnosti:

-         provesti razne govorne vježbe kako bi polaznici mogli čuti i izgovoriti određene glasove te usvojiti pravilan izgovor i intonaciju

-         vježbama poticati razumijevanje veza između fonema i grafema

-         provoditi vježbe izgovora (glasovi, riječi), intonacije i ritma.

Preporuke/savjeti:

-         u poučavanju je važno koristiti se materijalom na kojem su snimke govora /razgovora izvornih govornika u autentičnim situacijama.

Gramatika

Preporuke/savjeti za poučavanje:

-         gramatiku se mora shvatiti kao sredstvo komunikacije

-         gramatiku u početnim razdobljima treba poučavati neizravno, a polaznici će tijekom učenja postati svjesni načina tvorbe i uporabe glagolskih

vremena i sintakse

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rječnik

-         usvojiti rječnik vezan uz teme u programu.



 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

-         gramatiku treba poučavati na temelju primjera, analogijom, navoditi polaznike na zaključak o pravilu

-         gramatički sadržaji se obrađuju sustavno, stupnjevano, ali u česticama – ne savjetuje se cjelosatna obrada gramatičkih sadržaja

-         učiteljstvu se savjetuje da u individualnom pristupu polazniku olakša razumijevanje pravila s pomoću vizualnog označavanja

-         naglasak u poučavanju gramatike je na tečnoj komunikaciji, manje na točnoj

-         učitelj će nastavne sadržaje i zadaće za polaznika prilagoditi realnoj situaciji.

 

Rječnik

Aktivnosti: vezane uz one namijenjene komunikaciji

Preporuke/savjeti za poučavanje:

-         polaznicima se ne preporučuje učenje riječi napamet

-         polaznika se potiče na bilježenje najčešćih riječi i skupina riječi (dani u tjednu, mjeseci...)

-         riječi se poučavaju u kontekstu, uče s razumijevanjem

-         koristiti vizualije, realije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zadaće programa/sadržaja

Metodika

 

SOCIOLOŠKI  I KULTUROLOŠKI  ASPEKTI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

KOGNITIVNI I AFEKTIVNI ASPEKTI

 

Poznavanje drugih kultura i civilizacija

 

-         upoznati polaznika s običajima i tradicijom u zemljama njemačkoga govornog područja

-         poučiti kako razumjeti i prihvatiti drukčije kulture i civilizacije

-         razviti pozitivno stajalište prema drugom i drukčijem.

 

 

 

 

 

-         poučiti polaznike kako da samostalno uče (samostalno koristiti sve četiri vještine - razviti tehnike čitanja, pisanja s naglaskom na vještini govorenja).

 

 

Poznavanje drugih kultura i civilizacija

 

-         u postupku se koriste razni izvorni materijali (slike, posteri, fotografije, realije;  snimke govora izvornih govornika, TV program....)

-         polaznika se potiče na uporabu Interneta

-         polaznika se potiče na uspoređivanje: koje su sličnosti i razlike među kulturama i običajima

-         savjetuje se da se nastava izvodi u učionici koja je dobro opremljena vizualijama, nastavnim sredstvima i pomagalima.

 

-         nastavnik treba polazniku objasniti načine samostalnog učenja i poticati na razvijanje tehnika za samostalno učenje

-         savjetuje se individualni pristup svakom polazniku, prema njegovim potrebama, interesima i sposobnostima.

 

Pisane vježbe i provjere znanja i vještina trebaju biti kratke i ciljane. Polaznika se potiče na samostalan rad. Procjene postignuća trebaju biti motivirajuće za polaznika.

 

 

 

 

 

 

MATEMATIKA

 

Obrazovno razdoblje

III.

IV.

V.

VI

Broj sati

72

72

72

72

 

CILJ  

Usvojiti temeljna matematička znanja potrebna za primjenu u svakodnevnom životu i osobnom obrazovanju.

 

 

ZADACI

-         stjecati znanje potrebno za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti u pojavama u prirodi, društvu i u praktičnom životu

-         svladavati osnovne elemente matematičkoga jezika, razvijati sposobnost izražavanja matematičkim jezikom

-         razvijati sposobnost za apstraktno mišljenje i logičko rasuđivanje

-         razvijati sposobnosti primjene metoda matematičkoga mišljenja, logičkoga zaključivanja i algoritamskog rješavanja problema

-         razvijati sposobnost za pravilno rasuđivanje, zaključivanje i stvaralačko mišljenje

-         navikavati na točnost, urednost, ustrajnost i sustavnost u rješavanju  zadataka

-         razviti sposobnost za primjenu matematike u rješavanju raznih problema.


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

III. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

UVOD

 

Uvodni sat

Ponavljanje gradiva nižih razreda

 

1. PRIRODNI BROJEVI

Pisanje i čitanje prirodnih brojeva

Pisanje brojeva rimskim znakovima

Skup prirodnih brojeva

Skup N0 i točke pravca

Uspoređivanje prirodnih brojeva

Zbrajanje i oduzimanje brojeva u skupu N0

Veza zbrajanja i oduzimanja

Množenje prirodnih brojeva

Neke olakšice pri množenju

Osnovna svojstva množenja

Distributivnost množenja prema zbrajanju i

oduzimanju

Dijeljenje prirodnih brojeva

Veza množenja i dijeljenja

Izvođenje više računskih operacija

 

Upoznati polaznike s nastavnim planom i programom i dati im upute za način usvajanja matematičkoga gradiva.

Ponoviti osnovno gradivo nižih razreda.

Cilj za nastavnu cjelinu:

Upoznati skup N i N0. Uvježbati računske operacije s prirodnim brojevima te ih primjenjivati u svakodnevnim situacijama u teorijskim i praktičnim zadacima.

Zadaće za polaznike:

- navesti elemente i osnovna svojstva skupa N

- razlikovati parne i neparne pririrodne brojeve

- čitati i pisati prirodne brojeve

- zbrajati prirodne brojeve

- navesti elemente skupa N0

- upotrebljavati znakove <, >, = i ≠  u skupu N0

- usvojiti osnovna svojstva zbrajanja, komutativnost i asocijativnost te ih primijeniti na zadatke u skupu N0

- oduzimati prirodne brojeve

 

 

- usvojiti osnovna svojstva množenja: komutativnost i asocijativnost te ih primijeniti na zadatke s brojevima  iz  skupa N0

 

 

 

 

 

 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2. DJELJIVOST PRIRODNIH

    BROJEVA

 

Djelitelj i višekratnik

Svojstva djeljivosti

Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9

Prosti i složeni brojevi

Rastavljanje broja na proste faktore

Zajednički djelitelji. Najveći zajednički djelitelj

Zajednički višekratnici. Najmanji zajednički višekratnik

- upoznati svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju i oduzimanju i primijeniti u raznim zadacima

- dijeliti pririrodne brojeve

- uočiti vezu između množenja i dijeljenja

- rješavati jednostavnije izraze s nekoliko računskih operacija istog stupnja i operacija različitog stupnja

- primjenjivati računske operacije na geometrijske sadržaje: opseg trokuta i četverokuta, površina pravokutnika i kvadrata u jednostavnijim zadacima.

 

 

 

 

Cilj za nastavnu cjelinu:

Usvojiti djeljivost i svojstva djeljivosti primjenjivati u raznim tekstualnim zadacima.

 

Zadaće za polaznike:

- naučiti pojam djeljivosti, što je višekratnik, djeljivost s 10, 5, 2, 3 i 9

- primjenjivati kriterije djeljivosti prirodnog broja brojevima 10, 5, 2, 3 i 9

- razlikovati proste i složene brojeve

- rastavljati brojeve na proste faktore

- određivati zajedničke djelitelje

- određivati najveći zajednički djelitelj

- određivati zajedničke višekratnike

- određivati najmanji zajednički višekratnik.

 

 

 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

3. SKUPOVI TOČAKA

    U RAVNINI

 

Pravac, polupravac, dužina

Simetrala dužine

Kružnica i krug

Pravac i kružnica

Međusobni položaj dviju kružnica

Paralelogram, pravokutnik, kvadrat

Trokut

Jednakokračni trokut

Jednakostranični trokut

Pravokutni trokut

Raznostranični trokut

 

 

4. RAZLOMCI

 

Uvođenje razlomaka.

Uspoređivanje razlomaka jednakih

nazivnika

Zbrajanje razlomaka jednakih nazivnika

Oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika

Proširivanje i skraćivanje razlomaka

Uspoređivanje razlomaka različitih nazivnika

 

 

Cilj za nastavnu cjelinu:

Upoznati razne skupove točaka u ravnini, uočiti njihova svojstva, te ih primjenjivati.

 

 Zadaće za polaznike:

- nacrtati i označiti dužinu, pravac, polupravac i kružnicu

- odrediti presjek dvaju pravaca

- crtati okomite i usporedne pravce

- nacrtati i označiti krug, prugu, paralelogram, pravokutnik, kvadrat, kružni vijenac i kružni isječak

- nacrtati i označiti razne vrste trokuta, dijagonale četverokuta, simetralu dužine i polovište dužine.

 

 

 

 

 

 

Cilj za nastavnu cjelinu:

Formirati pojam razlomka i primjenjivati njihova svojstva u raznim zadacima.

 

 Zadaće za polaznike:

- usvojiti pojam razlomka, zapisivati i čitati razlomke

- uspoređivati razlomke jednakih nazivnika

- zbrajati razlomke jednakih nazivnika

- proširivati i skraćivati razlomke

- uspoređivati razlomke različitih nazivnika.

 

 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

5.  DECIMALNI BROJEVI

 

Decimalni zapis dekadskih razlomaka

Decimalni brojevi

Zbrajanje decimalnih brojeva

Oduzimanje decimalnih brojeva

Množenje decimalnih brojeva

prirodnim brojevima

Dijeljenje decimalnih brojeva

prirodnim brojevima

Množenje decimalnih brojeva

dekadskim jedinicama

Dijeljenje decimalnih brojeva

dekadskim jedinicama

Množenje decimalnih brojeva

decimalnim brojevima

Produženo dijeljenje prirodnih brojeva

Dijeljenje decimalnog broja

decimalnim brojem

Pisanje razlomaka u obliku

decimalnih brojeva

Pisanje decimalnih brojeva s konačnim brojem decimalnih mjesta u obliku razlomaka

 

 

Cilj za nastavnu cjelinu:

Upoznati decimalne brojeve, uvježbati računske operacije s decimalnim brojevima te ih primjenjivati u praktičnim zadacima.

 

 Zadaće za polaznike:

- mjeriti dužine i usvojiti pojam dekadskog razlomka

- mjeriti veličine i usvojiti  decimalne brojeve

- čitati i pisati decimalne brojeve

- decimalne razlomke zapisivati u  decimalnom obliku

- decimalne brojeve zapisivati u obliku razlomka

- zbrajati i oduzimati decimalne brojeve

- zaokruživati brojeve

- množiti i dijeliti s dekadskom jedinicom

- množiti decimalne brojeve decimalnim brojem

- dijeliti decimalni  broj prirodnim i decimalnim brojem

- rješavati jednostavnije primijenjene zadatke

   s decimalnim brojevima.

 


 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

6.  KUT

 

Vrste kutova

Mjerenje kutova

Sukuti i vršni kutovi

Kutovi s paralelnim krakovima

Završno ponavljanje gradiva

 

Cilj za nastavnu cjelinu:

Formirati pojam kuta, prepoznavati vrste kutova te primjenjivati njihova svojstva.

 

Zadaće za polaznike:

- crtati, označavati i mjeriti kutove

- upoznati vrste kutova

- upoznati susjedne kutove ili sukute, vršne kutove i kutove s paralelnim kracima i rješavati jednostavnije zadatke.

 

 

 


 

        IV. obrazovno razdoblje        

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

 

I. OPERACIJE S RAZLOMCIMA

Mješoviti brojevi

Svođenje razlomaka na zajednički nazivnik

Uspoređivanje razlomaka

Zbrajanje i oduzimanje razlomaka

Komutativnost i asocijativnost razlomaka

Množenje razlomaka

Svojstva množenja razlomaka

Dijeljenje razlomaka

Dvojni razlomci

 

 

 

Zadaće za polaznike

- Usvojiti tehniku zbrajanja i oduzimanja razlomaka jednakih nazivnika.

- Primijeniti stečena znanja na praktične zadatke.

- Razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja razne vrste razlomaka.

 

Cilj:

Naučiti i uvježbati četiri osnovne operacije s razlomcima, istaknuti njihova svojstva i primjenjivati ih u raznim zadacima iz svakodnevnog života.

 

Zadaće za polaznike

- Pretvarati neprave razlomke u mješovite brojeve i obrnuto. Svoditi razlomke na zajednički nazivnik. Uspoređivati razlomke.

- Zbrajati i oduzimati razlomke jednakih i različitih nazivnika.

- Primijeniti vezu između zbrajanja i oduzimanja razlomaka.

- Primjenjivati svojstva komutativnosti i asocijativnosti zbrajanja razlomaka u jednostavnijim zadacima.

- Množiti razlomke prirodnim brojevima, jedinicom i nulom.

- Množiti i dijeliti razlomke.

- Primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju i množenja prema oduzimanju u jednostavnijim zadacima.

 

 

 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

II. TROKUT

 

Vrhovi, stranice i kutovi trokuta

Kutovi s usporednim i okomitim kracima

Zbroj unutarnjih kutova trokuta

Vanjski kutovi trokuta

Odnosi stranica i kutova trokuta

Vrste trokuta - raznostraničan,

jednakokračan, i jednakostraničan

Vrste trokuta - pravokutan,

šiljastokutan i tupokutan

Sukladnost trokuta - osnovni pojmovi,

1. poučak o sukladnosti trokuta

Sukladnost trokuta - 2. i 3. poučak

sukladnosti trokuta

Simetrala dužine

Simetrala kuta

Konstrukcije nekih kutova

Konstruktivni zadaci o trokutu

Površina trokuta - površina kvadrata,

pravokutnika i pravokutnog trokuta

Površina trokuta

           

 

Cilj:

Usvojiti pojam trokuta, razlikovati vrste trokuta i njihova svojstva, te stečeno znanje primjenjivati u rješavanju teoretskih i praktičnih zadataka.

 

Zadaće za polaznike

- Crtati trokute i označavati vrhove, stranice i kutove trokuta

- Uspoređivati kutove s usporednim kracima,

    uspoređivati kutove s okomitim kracima

- Naučiti zbroj unutarnjih kutova trokuta

- Odrediti vanjske kutove trokuta

- Usvojiti odnos stranica i kutova u trokutu

- Razlikovati vrste trokuta

- Usvojiti i primjenjivati poučak o sukladnosti trokuta

- Konstruirati simetralu dužine

- Konstruirati kutove od 60°, 90°, 30° i 45°

- Konstruirati trokute ako su zadane:

   stranica i 2 kuta na toj stranici, 2 stranice i kut između njih i sve 3 stranice

- Izračunavati površinu trokuta

- Rješavati jednostavnije zadatke u kojima se

   primjenjuje znanje o trokutu.

 

 

 

 

 

 

 


 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

III. CIJELI BROJEVI 

 

Pozitivni i negativni cijeli brojevi

Prikazivanje cijelih brojeva na pravcu

Suprotni brojevi

Apsolutna vrijednost cijelog broja

Uspoređivanje cijelih brojeva

Zbrajanje cijelih brojeva

Svojstva zbrajanja cijelih brojeva

Oduzimanje cijelih brojeva

Rad sa zagradama

Množenje cijelih brojeva

Svojstva množenja cijelih brojeva

Izlučivanje zajedničkog faktora

Dijeljenje cijelih brojeva

 

 

Cilj:

Upoznati cijele brojeve, uvježbati računske operacije i primjenjivati njihova svojstva u teoretskim i praktičnim zadacima.

 

 Zadaće za polaznike

- Razlikovati pozitivne i negativne cijele brojeve

- Prikazivati cijele brojeve na pravcu

- Razlikovati suprotne brojeve

- Odrediti apsolutnu vrijednost cijelog broja u jednostavnim zadacima

- Uspoređivati cijele brojeve

- Zbrajati cijele brojeve

- Primjenjivati svojstva zbrajanja u jednostavnijim zadacima

- Oduzimati cijele brojeve

- Pojednostavljivati izraze sa zagradama

- Množiti cijele brojeve

- Primjenjivati svojstva množenja cijelih brojeva u jednostavnijim zadacima

- Izlučivati zajednički faktor u jednostavnijim zadacima

- Dijeliti cijele brojeve

 

 

 

 


 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

IV. RACIONALNI BROJEVI

 

Pozitivni i negativni racionalni brojevi

Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu

Suprotni brojevi i apsolutna vrijednost

Uspoređivanje racionalnih brojeva

Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva

Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva

- zadaci sa zagradama

Množenje racionalnih brojeva

Dijeljenje racionalnih brojeva

 

 

Cilj:

 

Upoznati skup racionalnih brojeva, uvježbati računske operacije s racionalnim brojevima te ih primjenjivati u raznim zadacima.

 

Zadaće za polaznike

- Odrediti brojeve koji pripadaju skupu Q

- Prikazati racionalne brojeve na pravcu

- Razlikovati suprotne racionalne brojeve

- Uspoređivati racionalne brojeve

- Zbrajati racionalne brojeve

- Oduzimati racionalne brojeve

- Množiti i dijeliti racionalne brojeve

- Rješavati dvojne razlomke - jednostavni zadaci   

- Primjenjivati svojstva zbrajanja i množenja u skupu Q u jednostavnijim zadacima

- Pravilno rabiti i primjenjivati prethodno stečena znanja

 

 

 

 

 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

V. LINEARNE JEDNADŽBE

S JEDNOM NEPOZNANICOM

 

Rješavanje linearnih jednadžbi s jednom nepoznanicom - jednostavniji primjeri

Rješavanje linearnih jednadžbi s jednom nepoznanicom - jednadžbe u kojima se javljaju zagrade

Rješavanje linearnih jednadžbi s jednom nepoznanicom - jednadžbe s razlomcima

Rješavanje raznih primijenjenih zadataka s pomoću jednadžbi

Linearne nejednadžbe - jednostavni primjeri

 

 

Cilj:

 

Uvesti i usvojiti linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom, uvježbati rješavanje jednadžbi, te ih primjenjivati u praksi.

 

 Zadaće za polaznike

 

- Rješavati jednadžbe oblika ax+b=0

- Provjeriti rješenje linearne jednadžbe

- Svoditi složenije jednadžbe na oblik ax+b=0 postupcima za rješavanje linearnih jednadžbi

- Primjenjivati jednadžbe u raznim praktičnim zadatcima

- Rješavati jednostavnije linearne nejednadžbe

- Zapisivati zadatke zadane riječima i u obliku linearne jednadžbe ili linearne nejednadžbe u jednostavnijim zadacima

 

 

 

 


 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

VI. ČETVEROKUT

 

Osnovna svojstva četverokuta - definicija i osnovni pojmovi

Osnovna svojstva četverokuta - unutarnji i vanjski kutovi četverokuta

Paralelogram - definicija i svojstva paralelograma

Vrste paralelograma - romb

Vrste paralelograma - pravokutnik i kvadrat

Trapez - definicija i svojstva

Četverokuti s okomitim dijagonalama

Opseg i površina pravokutnika i kvadrata

Opseg i površina paralelograma

Opseg i površina trapeza

Opseg i površina četverokuta s okomitim dijagonalama

Jednakost površina paralelograma

 

 

Cilj:

 

Uvesti i usvojiti pojam četverokuta, naučiti svojstva i vrste četverokuta i primjenjivati stečeno znanje.

 

  Zadaće za polaznike

- Crtati i označavati četverokute

- Nacrtati paralelogram i navesti njegova svojstva

- Primijeniti svojstva pralelograma na jednostavnije zadatke

- Konstruirati paralelogram

- Nacrtati trapez i koristiti se njegovim svojstvima pri konstrukciji trapeza

- Razlikovati vrste četverokuta

- Izračunati opsege i površine četverokuta i

   četverokuta s okomitim dijagonalama

- Izračunati površine paralelograma i trapeza

- Primijeniti svojstva paralelograma u praktičnim zadacima

- Pravilno rabiti i primjenjivati prethodno stečena znanja

 

 


 

V. obrazovno razdoblje        

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

UVODNO PONAVLJANJE

Uvodni sat - upoznavanje s programom i načinom rada

Ponavljanje gradiva

 

I. KOORDINATNI SUSTAV

Koordinatni sustav na pravcu

Pridruživanje točaka pravca zadanim racionalnim brojevima

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini, uređeni par

Pridruživanje točaka koordinatne ravnine uređenim parovima racionalnih brojeva

 

 

II. PROPORCIONALNOST I OBRNUTA PROPORCIONALNOST

 

Proporcionalne (razmjerne) veličine

Izračunavanje proporcionalnih veličina i koeficijenta proporcionalnosti

Omjeri i svojstva omjera

Razmjeri i svojstva razmjera

Primjena proporcionalnosti na rješavanje praktičnih problema

Grafički prikaz proporcionalnosti

Obrnuto proporcionalne veličine

Primjena obrnute proporcionalnosti na rješavanje praktičnih problema

Pojam postotka i računanje s postocima

Primjena postotaka u praksi

Jednostavni kamatni račun i primjena

Cilj:

Usvojiti pojam koordinatnog sustava na pravcu i pravokutnog koordinatnog sustava u ravnini.

 

  Zadaće za polaznike

- upoznati koordinatni sustav na pravcu

- pridruživati točke pravca racionalnim brojevima

- usvojiti pojam uređenog para

- upoznati pravokutni koordinatni sustav u ravnini

- pridruživati točke koordinatne ravnine uređenim parovima brojeva

- određivati točke koordinatne ravnine kojima su poznate koordinate.

 

 

Cilj:

Usvojiti proporcionalnost, obrnutu proporcionalnost i postotak te njihovu primjenu u praktičnim svakodnevnim problemima.

 

Zadaće za polaznike

- uočavati u primjerima proporcionalne veličine

- uočavati u primjerima obrnuto proporcionalne veličine

- prikazivati grafički proporcionalnost u raznim primjerima

- usvojiti postotak i računanje s postocima

- izračunati u jednostavnom kamatnom računu: kamate, glavnicu, postotak i vrijeme ukamaćivanja.

 

 

 

 

 

 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

III. MNOGOKUTI 

 

Osnovno o mnogokutu

Dijagonale i kutovi mnogokuta

Zbroj unutarnjih kutova mnogokuta

Vanjski kutovi mnogokuta

Pravilni mnogokuti

Opisana i upisana kružnica pravilnom mnogokutu

Crtanje i konstrukcija pravilnih mnogokuta

Opseg i površina mnogokuta

 

 

Cilj:

Formirati pojam mnogokuta, upoznati njihova svojstva i primjenjivati ih.

 

 Zadaće za polaznike:

- definirati mnogokut

- crtati mnogokute te označavati stranice, vrhove, dijagonale i kutove

- izračunati broj dijagonala iz jednog vrha

- izračunati broj svih dijagonala mnogokuta

- izračunati zbroj svih unutarnjih kutova mnogokuta

- naučiti zbroj svih vanjskih kutova mnogokuta

- definirati pravilni mnogokut

- izračunati unutarnji kut pravilnog mnogokuta

- konstruirati jednakostraničan trokut, kvadrat i pravilan šesterokut

- konstruirati pravilne mnogokute: s 8, 12 i 16 stranica

- usvojiti opseg mnogokuta

- izračunati površinu mnogokuta u jednostavnijim zadacima

 

 

 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

IV. SUSTAV DVIJU LINEARNIH JEDNADŽBI S DVIJE NEPOZNANICE  

 

Pojam rješenja sustava

Metoda supstitucije

Metoda suprotnih koeficijenata

Primjene sustava jednadžbi, problemi s brojevima

Primjene sustava jednadžbi, problemi različitog sadržaja

 

 

 

 

 

 

V. LINEARNA FUNKCIJA

 

Pojam linearne funkcije

Graf linearne funkcije

Tok linearne funkcije

Jednadžba pravca koji prolazi zadanom točkom i ima zadan koeficijent smjera

 

 

Cilj:

Upoznati sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice, uvježbati rješavanje sustava i primjenjivati ga u rješavanju teoretskih i praktičnih zadataka.

 

 Zadaće za polaznike:

- usvojiti pojam sustava dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice

- naučiti što je rješenje sustava

- rješavati sustave metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata

- primjenjivati sustave jednadžbi u raznim

   jednostavnijim zadacima

 

 

Cilj:

Usvojiti pojam linearne funkcije i znati je grafički prikazati u koordinatnoj ravnini zbog predočavanja nekih procesa i zakonitosti iz života.

 

 Zadaće za polaznike:

- usvojiti pojam linearne funkcije

- crtati grafove linearnih funkcija, uočiti linearnu funkcijsku ovisnost u problemima iz prakse

- razlikovati rastuću i padajuću linearnu funkciju

- proučavati jednadžbu pravca y = ax + b, upoznati jednadžbu pravca zadanom točkom i uz zadani koeficijent smjera

 

 

 

 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

VI. KRUŽNICA I KRUG

 

Osnovno o kružnici i krugu

Međusobni položaj dviju kružnica

Odnos središnjeg i obodnog kuta

Talesov teorem

Pravac i kružnica

Opseg kruga

Duljina kružnog luka

Površina kruga

Opseg i površina kružnog isječka

 

 

Cilj:

Znati izračunati opseg i površinu kruga i njegovih dijelova i primijeniti to znanje u raznim teoretskim i praktičnim zadacima.

 

 Zadaće za polaznike:

- definirati kružnicu i krug

- uvojiti osnovne pojmove o kružnici i krugu

- predočiti međusobne položaje pravca i kružnice te dviju kružnica u ravnini

- predočiti dijelove kruga -  kružni odsječak i kružni isječak

- znati odnos obodnog i središnjeg kuta i Talesov poučak

- izračunati opseg kruga, površinu kruga i duljinu kružnog luka

- promatrati tetive i kružne lukove

- izračunavati opseg i površinu kružnog isječka

- primjenjivati znanje o kružnici i krugu u zadacima iz prakse

 

 

 

 

 

VI. obrazovno razdoblje 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

1.   KVADRIRANJE I KORJENOVANJE

Kvadriranje racionalnih brojeva

Tablica kvadrata

Kvadrat umnoška i količnika

Kvadrat zbroja i razlike

Razlika kvadrata

Pojam potencije

    Pojam drugog korijena

    Upotreba tablica

    Zbrajanje i oduzimanje korijena

Korjenovanje umnoška

Korjenovanje količnika

Množenje i dijeljenje korijena

Racionalizacija nazivnika

 

2. PITAGORIN POUČAK

 Geometrijski prikaz Pitagorina poučka

 Rješavanje pravokutnog trokuta

Primjena Pitagorina poučka na kvadrat, jednakokračni trokut, jednakostranički trokut i romb.

 

 

 

3. REALNI BROJEVI

Pisanje razlomaka u decimalnom obliku

Iracionalni brojevi i realni brojevi

Koord. sustav na pravcu

Koord. sustav na ravnini

 

Cilj:

Upoznavanje pojmova i matematičkih izraza o kvadriranju, potenciranju i korjenovanju, steći umijeće korištenja tablica u svrhu pronalaženja kvadrata i korijena brojeva.

 

Zadaće za polaznike:

 

Naučiti: kvadrirati racionalne brojeve, izračunavati kvadrat količnika i umnoška, kvadrirati zbroj i razliku, rastavljati razliku kvadrata, potencirati racionalne brojeve, računati s potencijama, izračunavati drugi korijen pozitivnog racionalnog broja s pomoću tablice i računala, izračunati umnožak i količnik korijena, odrediti djelomični korijen, racionalizirati nazivnik u jednostavnijim zadacima te rješavati čistu kvadratnu jednadžbu.

 

Cilj:

Ovladati osnovnim pojmovima o pravokutnom trokutu i svojstvima stranica.

 

Zadaci:

Prepoznavanje i imenovanje stranica pravokutnog trokuta te izražavanje odnosa među njima s pomoću Pitagorina poučka, primjena poučka na trokute i četverokute.

 

Cilj:

Stjecanje osnovnih pojmova o skupu realnih brojeva i njihova svojstva.

 

Zadaci:

Uočiti odnose među skupovima N, Z, Q, razlikovati racionalne i iracionalne brojeve te njihovo prikazivanje u koord. sustavu.

 

 

Sadržaji

Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike

 

4. GEOMETRIJSKA TIJELA

 Opseg i površina likova

 Pravilna uglata geometrijska tijela

 Prizme

 Kocka i kvadar

 Oplošje i obujam prizmi

 Kvadratska prizma

 Pravilna trostrana prizma

 Oplošje i obujam piramida

 Kvadratska piramida

 Oplošje i obujam valjka

 Oplošje i obujam stošca

 Kugla, površina i obujam

 

 

 

Cilj:

Ovladavanje umijećem rješavanja praktičnih zadataka u kojima se pojavljuju izrazi za oplošje i obujam. Razvijanje prostornog zora, crtanja i skiciranja geometrijskih prostornih oblika u ravnini.

 

Zadaci:

Prepoznavanje prostornih oblika, izražavanje i uočavanje međusobnih odnosa, te količinski izražavati osnovne veličine (oplošje, obujam, dijagonala itd.). Razvijati u učenika naviku stvaranja urednog, jednostavnog i estetski dotjeranog crteža.

 

 

                  

METODIČKE UPUTE 

           

           

U programima su bitni sadržaji raznih matematičkih područja raspoređeni u nastavne cjeline i teme. Pri daljnjoj operativnoj razradi i ostvarivanju programa nastavnici moraju brinuti o predznanju i iskustvu polaznika.

            Svaki će nastavnik ovisno o težini i primijenjenosti sadržaja u operativnim programima planirati optimalan broj nastavnih sati po pojedinoj nastavnoj cjelini i temi. Na početku obrazovnog razdoblja polaznici pišu inicijalni pismeni rad. Cilj tog pismenog rada je saznati predznanje polaznika. U radu s polaznicima nastavnici trebaju uvažavati individualne razlike u sposobnostima i predznanjima te ih poučavati diferenciranim oblicima rada da matematičke sadržaje uspješno primjenjuju u praksi.

            U svakom obrazovnom razdoblju polaznici trebaju pisati tri pismena ispita znanja. Dva pismena ispita polaznici pišu u tijeku obrade nastavnih sadržaja, tj. za vrijeme trajanja obrazovnog razdoblja, a treći ispit pišu na kraju obrazovnog razdoblja. Treći pismeni ispit treba sadržavati elemente sadržaja cijelog obrazovnog razdoblja.

 

 

            Osnovna obilježja nastavnog programa

 

            TREĆE OBRAZOVNO RAZDOBLJE

 

U ovom obrazovnom razdoblju ponavljaju se prirodni brojevi i proučava skup pripodnih brojeva. Ponavljaju se i uvježbavaju računske operacije s prirodnim brojevima, a utvrđuju se i svojstva računskih operacija. Pri vježbanju računskih operacija korisno je rješavati razne zadatke iz prakse.

            Uče se pravila za djeljivost s 10, 5, 2, 3 i 9, a nakon toga složeni brojevi rastavljaju se na proste faktore, određuju zajednički višekratnici i djeljitelji, a to je priprema za kasnije određivanje zajedničkog nazivnika zadanih razlomaka.

            Ponavljaju se, upoznaju i proučavaju geometrijski likovi u ravnini, posebno trokut,

kvadrat i pravokutnik, pa se rješavaju i praktični zadaci.

            Pri upoznavanju razlomaka polaznike treba upoznati s potrebom uvođenja razlomaka i decimalnih brojeva te uputiti na primjenu tih brojeva u praksi. Polaznici trebaju dobro naučiti računati s decimalnim brojevima, svojstva računskih operacija i rješavati primijenjene zadatke.

            U ovom obrazovnom razdoblju polaznici ponavljaju i proširuju znanje o kutovima i to znanje primjenjuju u raznim zadacima.

                                                                      

                        ČETVRTO OBRAZOVNO RAZDOBLJE

 

            Polaznici trebaju dobro upoznati pozitivne razlomke, svladati računske operacije s njima, te rješavati primijenjene zadatke.

            Skup N proširuje se na skup Z. Upoznaju se i vježbaju računske operacije s cijelim brojevima, te proučavaju svojstva računskih operacija. Stečeno znanje treba primijeniti u zadacima iz prakse.

            Polaznici detaljnije proučavaju trokute, svojstva i vrste trokuta, sukladnost trokuta,

crtanje i konstrukcije raznih trokuta, sukladnost, te stečeno znanje primjenjuju u teorijskim i praktičnim zadacima.

            Polaznici su upoznali pozitivne racionalne brojeve, pa sada upoznaju i negativne racionalne brojeve, tj. čitav skup Q. Racionalnim brojevima pridružuju točke pravca, računaju s racionalnim brojevima i rješavaju razne teorijske i praktične zadatke.

            Važno je poglavlje linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom. Treba upoznati jednadžbe, dobro uvježbati kako se rješavaju, a posebno ih primjenjivati u praktičnim zadacima.    

Četverokut polaznici detaljnije upoznaju, promatraju razne vrste četverokuta, upoznaju kako se izračunava opseg i površina trokuta i četverokuta i rješavaju praktične zadatke.

 

 

 

 

 

 

                   PETO OBRAZOVNO RAZDOBLJE

 

            Ponavlja se pridruživanje točaka pravca racionalnim brojevima, upoznaje koordinatni sustav na pravcu, a zatim proučava pravokutni koordinatni sustav u ravnini. Zbog velike primjene u matematici, u drugim znanostima i u praksi, polaznici trebaju dobro naučiti kako se točke ravnine pridružuju uređenim parovima brojeva.

            Proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost obrađuje se promatranjem primjera iz svakodnevnog života. Posebnu pažnju treba pokloniti postotnom i kamatnom računu i to gradivo dobro uvježbati na raznim zadacima.

            Zbog potpunijeg znanja geometrije i veće primijenjenosti na zadatke iz prakse polaznici trebaju usvojiti i proučavati mnogokute, a posebno pravilne mnogokute. Potrebno je izračunavati opseg mnogokuta i površinu pravilnih mnogokuta i to primijeniti na praktične zadatke.

            Sustav  dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice treba rješavati metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata. Potrebno je rješavati jednostavnije primijenjene zadatke koji se svode na sustave jednadžbi.

            Polaznici upoznaju linearnu funkciju, proučavaju neka njezina svojstva i crtaju graf, pa tako stječu bazu za primjenu znanja u praksi.

            Potrebno je ponoviti i dobro usvojiti pojmove i definicije kružnice, kruga i dijelova kruga. Bitno je dobro naučiti izračunavati opseg i površinu kruga i primjenjivati na zadatke iz prakse.

 

 

       ŠESTO OBRAZOVNO RAZDOBLJE

 

            U ovom obrazovnom razdoblju polaznici kvadriraju racionalne brojeve, uče kvadrat zbroja, kvadrat razlike, te razliku kvadrata. Upoznaju kvadratni korijen i izračunavaju korijen pozitivnih racionalnih brojeva. Upoznaju iracionalne brojeve i skup realnih brojeva R. Bitno je sve ovo obrazlagati na praktičnim primjerima.

            Polaznici trebaju dobro naučiti Pitagorin poučak zbog njegove velike primjene i u teorijskim i u praktičnim zadacima. Pitagorin poučak treba primjenjivati ne samo na pravokutnom trokutu, nego i na drugim likovima u čijem se sastavu nađe pravokutan trokut.

            Potrebno je da polaznici ponove i dobro usvoje opseg i površinu trokuta, četverokuta i pravilnih mnogokuta, pa da to znanje primjenjuju za izračunavane oplošja i volumena geometrijskih tijela. Osim teorijskih zadataka, treba rješavati dosta zadataka iz prakse.

 

 

 

BIOLOGIJA

 

 

Obrazovno razdoblje

V.

VI.

Broj sati

18

18

 

 

CILJ

 

Osposobiti za primjenu općih i najvažnijih spoznaja iz područja bioloških znanosti u svakodnevnom životu.

 

 

ZADACI

 

-                     usvojiti znanja o izvornoj stvarnosti na temeljeu promatranja procesa i pojava u prirodi

-                     usvojiti elementarnu terminologiju iz prirodoslovnog područja

-                     razvijati sposobnost logičkog zaključivanja i kritičkog mišljenja

-                     razvijati vještine točnog i preciznoga govornog, pismenog i grafičkog izražavanja

-                     razvijati pozitivna stajališta - uvjerenja o potrebi osobnog doprinosa zaštiti okoliša

-                     razvijati odgovornost za vlastito zdravlje i stjecanje pravilnih higijensko-zdravstvenih navika

-                     razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

   V. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

I.                    cjelina: Stanična građa organizama 

-         zajednička svojstva živih bića

-         građa i funkcija stanice

-         dioba stanice – mitoza

-         jednostanični i višestanični organizmi

-         virusi i bakterije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

II.                 cjelina: Beskralježnjaci  

-         žarnjaci

-         plošnjaci (metilj i trakavica)

-         oblići (glista i trihina)

-         kolutićavci (gujavica)

-         mekušci (školjkaši, puževi, glavonošci)

-         člankonošci (kukci, paučnjaci i raci)

 

- navesti svojstva živih bića i razlikovati ih od svojstava nežive prirode

- promatrati mikroskopske preparate biljnih i životinjskih tkiva te zaključiti da su sva živa bića građena od stanica

- prepoznati na slikovnom materijalu osnovne stanične strukture (jezgra, citoplazma, membrana), a promatrajući mikroskopske preparate uočiti različite oblike stanica

- objasniti mitozu kao proces umnožavanja stanica (rast i obnavljanje organizma) i način prijenosa nasljedne tvari (gena) u nove stanice

- razlikovati jednostanične i višestanične organizme te prepoznati neke jednostaničare kao uzročnike bolesti (srdoboljna ameba, plazmodij malarije…)

- prepoznati viruse kao infektivne čestice nestanične građe te navesti najpoznatije virusne bolesti

- prepoznati bakterije kao jednostavno građene stanice bez jezgre te navesti njihovo značenje za čovjeka i za živi svijet

 

- prepoznati neke predstavnike žarnjaka i zaključiti o zajedničkim značajkama skupine te o mogućoj važnosti za čovjeka

- opisati građu i razvojni ciklus metilja i trakavica te zaključiti o načinima zaraze i mjerama predostrožnosti

- opisati građu i razvojni ciklus gliste i trihine te zaključiti o načinima zaraze i mjerama predostrožnosti

- opisati građu tijela i način života gujavice te zaključiti o njezinoj ulozi u životnoj zajednici

- povezati građu tijela s načinom života pojedinih predstavnika mekušaca te utvrditi zajedničke značajke skupine

- usporediti građu tijela žarnjaka, plošnjaka, oblića, mekušaca i kolutićavaca te zaključiti o evolucijskom napretku kod svake od skupina

- razlikovati predstavnike i značajke rakova, paučnjaka i kukaca te zaključiti o zajedničkim značajkama skupine člankonožaca

- navesti primjere različitih skupina kukaca, njihove prilagodbe na način života te njihovo značenje za čovjeka

Sadržaji

Zadaće za polaznike

III.               cjelina: Kralježnjaci

-         jedinstveni plan građe kralježnjaka

-         disanje i krvotok u kralježnjaka; stalna i promjenjiva tjelesna temperatura

-         primanje podražaja iz vanjskog svijeta – osjetila

-         razmnožavanje kralježnjaka;

-         naučeno i naslijeđeno ponašanje životinja

 

 

 

 

IV.              cjelina: Biljni svijet

-         steljnjače - alge, gljive, lišajevi

-         stablašice – mahovine, papratnjače i cvjetnjače

-         značenje cvijeta, sjemenke i ploda za rasprostranjivanje biljaka

 

- usporediti unutrašnju i vanjsku građu predstavnika pojedinih skupina kralježnjaka te utvrditi zajedničke značajke i specifičnosti svake od skupina

- usporediti način disanja i građu dišnih organa te građu srca i krvotok u različitih skupina kralježnjaka

- zaključiti o evolucijskom napretku u građi dišnih organa i krvotoka u smislu boljeg iskorištavanja energije i zadržavanja stalne tjelesne temperature

- opisati različite vrste osjetila u kralježnjaka i prepoznati ulogu osjetila u primanju informacija iz okoline

- prepoznati različite načine razmnožavanja kralježnjaka, uočiti evolucijski napredak i prilagodbe na životne uvjete (unutrašnja i vanjska oplodnja, razmnožavanje jajima i rađanje živih mladunaca)

- objasniti ponašanje životinja kao prilagodbu na životne uvjete te navesti primjere naslijeđenog i naučenog ponašanja

 

- razlikovati predstavnike algi, gljiva i lišajeva te uočiti razlike skupine steljnjača prema stablašicama

- razlikovati značajke mahovina, papratnjača i cvjetnjača te uočiti usložnjavanje građe u evoluciji biljaka

- povezati evolucijsku pojavu cvijeta, sjemenke i ploda kao prilagodbu na promijenjene životne uvjete na Zemlji

 

 

 

VI. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

I.                    cjelina: Čovjek - prirodno i društveno biće

- razvoj života na Zemlji - evolucija

- razvoj čovjeka – čovjekovi preci

- čimbenici razvoja

- današnje čovječanstvo, ljudske rase

 

 

 

 

 

 

 

 

II.                 cjelina: Razmnožavanje čovjeka

-         spolna obilježja, spolni organi, spolne žlijezde, spolne stanice

-         menstrualni ciklus, oplodnja, začeće

-         embrionalni razvoj, trudnoća i porod; higijena pri trudnoći

-         planiranje obitelji i kontracepcija

-         materijalna osnova nasljeđivanja, nasljeđivanje spola

-         spolne i spolno prenosive bolesti; higijena spolnih organa

 

- objasniti postupnost razvoja života na Zemlji

- navesti dokaze evolucije

- prepoznati primjere fosilnih nalaza čovjekovih predaka, kao dokaze biološke evolucije čovjeka

- razlikovati biološku evoluciju čovjeka (kao biološke vrste) od kulturne evolucije ljudskog društva

- navesti čimbenike evolucije (promjenjivost – raznolikost, prirodna selekcija, izolacija)

- navesti glavne tipove ljudskih rasa i njihovu rasprostranjenost

- razvijati stajališta o ravnopravnosti rasa te o biološkoj neutemeljenosti rasne diskriminacije

 

 

- navesti glavna muška i ženska spolna obilježja i povezati pojavu sekundarnih spolnih obilježja s razdobljem puberteta

- razlikovati spolne organe (muške i ženske) i navesti njihove funkcije

- razlikovati muške i ženske spolne stanice i navesti njihove značajke

- objasniti pojavu mjesečnice i povezati njezin izostanak sa začećem ili poremećajem rada spolnih žlijezda

- objasniti oplodnju kao stapanje jezgara muške i ženske spolne stanice

- opisati početak embrionalnog razvoja i usađivanje zametka u sluznicu maternice

- opisati rast zametka te razlikovati ulogu posteljice, pupčane vrpce i plodne vode

- objasniti rizične čimbenike za trudnoću i potrebu njihova izbjegavanja

- objasniti potrebu planiranja obitelji i odgovornog spolnog ponašanja

- raspraviti o zdravstvenim, etičkim i pravnim pitanjima pobačaja te o prihvatljivim i efikasnim metodama kontracepcije

- prepoznati genetski materijal jezgre kao materijalnu osnovu nasljeđivanja fizičkih i psihičkih osobina

 

 

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

 

 

 

 

 

III.               cjelina: Kretanje našeg tijela

-         sustav organa za pokretanje: kosti i mišići

-         njega, zaštita i najčešće bolesti organa za kretanje

-         zaštita pri radu i prevencija degenerativnih bolesti i promjena

-         prva pomoć pri ozljedi organa za kretanje

 

IV.      cjelina: Upravljanje i regulacija u organizmu

-         žlijezde s unutrašnjim lučenjem – hormonska regulacija

-         prijenos informacija živčanim sustavom (živčane stanice, živčana vlakna - živci, živčana središta u mozgu i leđnoj moždini; svjesne i nesvjesne reakcije)

-         živčane i umne bolesti; štetni čimbenici

-         alkoholizam i narkomanija

-         sustav osjetila i njegova zaštita (zaštita na radu)

 

 

 

 

 

 

- objasniti nasljeđivanje spola u čovjeka

- navesti najčešće spolne i najopasnije spolno prenosive bolesti te povezati higijenu spolnih organa i odgovorno spolno ponašanje s njihovim sprječavanjem

 

 

-  navesti glavne značajke koštanog tkiva te razlikovati vrste kostiju

- navesti glavne značajke mišićnog tkiva

- objasniti ulogu kostiju i mišića u pokretanju tijela

- povezati najčešće bolesti i nepravilnosti koštano-mišićnog sustava s nepravilnom prehranom, nedostatnom tjelesnom aktivnošću i neprovođenjem mjera zaštite na radu

- objasniti načela imobilizacije pri prijelomu ili ozljedi zglobova te raspraviti o pravilnom postupanju s ozlijeđenim

 

 

 

- objasniti ulogu hormona kao kemijskih informacija u upravljanju tijelom

- navesti najpoznatije hormone i žlijezde koje ih izlučuju te ih povezati s određenim djelovanjem, odnosno s poremećajima zbog njihova nedostatka (adrenalin, inzulin, spolni hormoni…)

- opisati osnovnu građu živčanog sustava i njegovu ulogu u upravljanju tijelom

- razlikovati živčane i umne bolesti te navesti štetne čimbenike za zdravlje živčanog sustava

- raspraviti štetna djelovanja te potrebu izbjegavanja alkohola, nikotina i droga

- razlikovati vrste osjetila

- povezati građu oka s njegovim manama i najčešćim bolestima te mjerama zaštite i načinima ispravljanja mana

- raspraviti potrebu i načine zaštite osjetila

 

 

 

 


 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

 

V.                 cjelina: Izmjena tvari

-         sustav organa za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje

-         opskrba tijela hranjivim tvarima i energijom te izlučivanje štetnih i otpadnih tvari iz organizma

-         njega, zaštita i bolesti organa za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje

-         transfuzija krvi, krvne grupe; bolesti krvi i krvotvornih organa

-         prva pomoć pri neprohodnosti organa za disanje, prestanka disanja i krvarenja

 

 

- povezati organe sustava za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje s njihovim ulogama u izmjeni tvari u organizmu

- navesti najčešće poremećaje i bolesti organa za probavu, disanje, krvotok i izlučivanje te povezati načine njihova sprječavanja s uzrocima nastanka

- navesti krvne grupe u ljudi te prepoznati važnost transfuzije i moguće komplikacije zbog nepodudarnosti krvnih grupa

- prepoznati najčešće bolesti krvi i krvotvornih organa i povezati ih s rizičnim čimbenicima za zdravlje

- objasniti postupak s ozlijeđenim koji otežano diše, guši se ili je prestao disati

- opisati razlike između krvarenja iz arterije i iz vene te objasniti načela zaustavljanja krvarenja

 

 

 

 

 

METODIČKE UPUTE

 

Program biologije u V. i VI. obrazovnom razdoblju sistematično obrađuje sadržaje o živoj prirodi. Svladavajući program V. i VI. obrazovnog razdoblja, polaznici stječu ponajprije životno primjenjiva znanja pa je tome potrebno prilagoditi opseg i metode obrade predviđenih sadržaja. Polazi se od iskustava i predznanja, koja se na temelju programa sistematiziraju te se izvode zaključci u smislu povezivanja sadržaja i generalizacija. Ističe se vrijednost usvajanja sadržaja na izvornoj stvarnosti te primjenom iskustvenog učenja. Za uspješno svladavanje programa biologije, neobično je važna motiviranost polaznika te je primjereno temama koje ih zanimaju dati više prostora pri realizaciji, primjenjujući što je više moguće interaktivno učenje.

 

V. obrazovno razdoblje počinje cjelinom o  staničnoj građi organizama, kao jednom od svojstava žive prirode. Osnovna predodžba, koju polaznici moraju steći, je da su sva bića građena od stanica, da stanice imaju isti osnovni plan građe, ali da mogu oblikom (koji ovisi o funkcijama) biti vrlo različite. Građa o jednostaničnim organizmima te o virusima i bakterijama treba se obraditi sa stajališta neposredne životne primjenjivosti.

Životna primjenjivost, sa zdravstveno-higijenskog, ekološkog i gospodarskog stajališta je temeljni pristup i u obradi cjeline o beskralježnjacima. Sistematiziranjem već poznatih i svladavanjem novih sadržaja o životinjskom i biljnom svijetu, polaznici trebaju steći predodžbu o sve većoj složenosti tjelesne građe i funkcija u naprednijih skupina te zaključiti o postupnom evolucijskom razvoju živog svijeta. Komparativna obrada organskih sustava  skupine kralježnjaka omogućit će lakše svladavanje sadržaja biologije čovjeka.

 

VI. obrazovno razdoblje posvećeno je poglavito sadržajima biologije čovjeka. U prvoj se cjelini osnovne spoznaje o evoluciji čovjeka nastavljaju na temu evolucije životinja i biljaka iz prethodnog razdoblja. Znanja o biološkoj neutemeljenosti rasne diskriminacije potrebno je iskoristiti za izgrađivanje pozitivnih stajališta o ravnopravnosti rasa i naroda te o potrebi preispitivanja raširenih predrasuda i stereotipa.

U cjelinama o organskim sustavima u čovjeka, potrebno je sadržaje realizirati rukovodeći se načelom životne primjenjivosti, posebno u smislu razvijanja odgovornosti za vlastito zdravlje (i zdravlje obitelji). Spoznaje o rizičnim čimbenicima za zdravlje u životnoj i radnoj okolini treba povezati s nastojanjima za unapređivanje kvalitete življenja te sa zaštitom na radu (naglasci ovisno o strukturi polaznika). Elementarni postupci prve pomoći u tom smislu mogu biti vrlo korisni i polaznicima zanimljivi.

 

 


K E M I J A

 

 

Obrazovno razdoblje

V.

VI.

Broj sati

18

18

 

 

CILJ

 

        Usvojiti temeljne spoznaje o kemijskim pojavama i promjenama radi primjene u životu.

 

ZADAĆE

 

-         usvojiti praktična znanja o osnovnim kemijskim zakonitostima, promjenama i procesima u prirodi i svakodnevnom okruženju

-         razvijati sposobnosti praktične primjene stečenih znanja

-         razvijati ekološku svijest i odgovornost pojedinca prema prirodi i svojem radnom i životnom okruženju

-         spoznati da nekontrolirana uporaba proizvoda kemijske industrije rezultira zagađivanjem čovjekove okoline, hrane, vode i zraka.


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

V. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

SVOJSTVA I PROMJENE TVARI

Što proučava kemija?

Tvar ili supstancija

Agregatna stanja tvari

Svojstva tvari: fizikalna i kemijska svojstva

Promjene tvari: fizikalne i kemijske promjene

 

VRSTE TVARI

Čiste tvari i smjese tvari

Postupci odvajanja sastojaka iz smjese. Izračunavanje udjela u smjesi.

Čiste tvari: jednostavne čiste tvari (kemijski elementi) i složene čiste tvari (kemijski spojevi)

Kemijski elementi: metali i nemetali

Kemijski spojevi: oksidi, hidroksidi, kiseline i soli

ZRAK I GLAVNI SASTOJCI ZRAKA

Zrak – smjesa plinova. Svojstva kisika i dušika.

Zagađivanje zraka – uzroci i posljedice

VODA I VODIK

Kružni tok vode u prirodi. Svojstva vode i vrste voda

Svojstva vodika

 

OTOPINE I VRSTA OTOPINA

Otopina je homogena smjesa. Vodene otopine

Vrste otopina – nezasićena, zasićena i prezasićena

 

KEMIJSKE PROMJENE

Što je kemijska reakcija?

Zakon o očuvanju mase

 

- Upoznati sadržaje proučavanja kemije te spoznati da je kemija, uz biologiju i fiziku, prirodna znanost temeljena na eksperimentalnom provjeravanju i izravnom promatranju kemijskih promjena u prirodi ili laboratorijskim uvjetima;

- Prepoznati i razumjeti razliku između fizikalnih i kemijskih svojstava, odnosno promjena;

- Uočiti da su kemijske promjene praćene promjenom energije;

- Spoznati da je rezultat svake kemijske promjene nastajanje nove tvari;

 

- Usvojiti pojam smjese i razlikovati homogenu od heterogene smjese;

- Usvojiti pojam čiste tvari i upoznati postupke odjeljivanja čistih tvari iz smjesa tvari;

- Izračunati i iskazati sastav smjese udjelima;

- Spoznati da se po fizičkim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala;

- Usvojiti osnovna svojstva glavnih vrsta anorganskih spojeva: oksida, hidroksida, kiselina i soli;

 

 

- Upoznati sastav zraka te svojstva i uporabu njegovih sastojaka (dušik, kisik);

 

 

 

 

 

 

- Spoznati da su otopine homogene smjese otapala i otopljene tvari;

 

 

 

- Objasniti zakon očuvanja mase;

- Prikazati kemijsku promjenu opisnom kemijskom jednadžbom.

 

   VI. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

UGLJIK I JEDNOSTAVNI ORGANSKI SPOJEVI

Kruženje ugljika u prirodi. Fotosinteza i stanično disanje.

Goriva – čvrsta (ugljeni), tekuća (nafta i derivati nafte) i plinovita (prirodni i sintetski plin). Petrokemija

Ugljikovodici – svojstva i uporaba

 

 

 

 

ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM

Alkoholi – svojstva i uporaba

Organske (karboksilne) kiseline - svojstva i uporaba

 

SREDSTVA ZA PRANJE

Sapuni i detergenti

 

BIOLOŠKI VAŽNI SPOJEVI

Šećeri – svojstva

Masti i ulja – svojstva

Bjelančevine – svojstva

Principi zdrave i uravnotežene prehrane

 

EKOLOŠKI PROBLEMI DANAŠNJICE

Zagađivači zraka, vode i tla

Nekontrolirana industrijska proizvodnja i promet – najveći izvori zagađivanja atmosfere

Uzroci globalnog zagrijavanja Zemljine atmosfere

Gospodarenje otpadom

Zaštita okoliša – prevencija

 

-  Upoznati kruženje ugljika u prirodi;

- Shvatiti značenje ugljikovih spojeva kao sastojaka cjelokupnog živog svijeta;

- Objasniti proces fotosinteze i staničnog disanja;

- Upoznati ugljen, naftu i prirodni plin kao glavne izvore organskih spojeva i njihovu uporabu kao goriva;

- Upoznati glavne predstavnike najjednostavnijih organskih spojeva – ugljikovodike;

 

- Znati osnovna svojstva i uporabu najvažnijih alkohola i organskih kiselina;

 

 

- Razumjeti mehanizam pranja;

 

 

- Upoznati karakteristična svojstva šećera, masti i ulja i bjelančevina i njihovu ulogu u prehrani;

- Razumjeti glavne principe zdrave i uravnotežene prehrane;

 

 

 

- Upoznati najopasnije zagađivače zraka, vode i tla i mjere prevencije;

- Razumjeti uzroke globalnog zagrijavanja Zemljine atmosfere i predvidjeti posljedice;

- Shvatiti važnost gospodarenja otpadom i upoznati mogućnosti njegova recikliranja.

 

 

 

METODIČKE UPUTE

 

            Svladavanje programa kemije treba se utemeljiti na neposrednom promatranju i proučavanju svojstava tvari i njihovih promjena, uvažavajući i koristeći pri tom iskustveno praktično znanje koje su polaznici stekli u svakidašnjem životu.

            Za ostvarivanje programa kemije, kojemu je temelj kemijski pokus i samostalan rad polaznika, voditelj programa dužan je vrlo precizno razraditi operativni program za svaku obrazovnu skupinu i planirati eksperimentalno provjeravanje osnovnih nastavnih sadržaja, a tijekom konzultativne nastave osposobiti polaznike da mogu kod kuće samostalno izvesti jednostavnije pokuse na temelju kojih će moći izvesti određene zaključke i doći do spoznaja zacrtanih nastavnim programom. Također je vrlo važno uputiti polaznike na samostalno pronalaženje i svrsishodno korištenje različitih izvora informacija (videozapisi, kompjutorski programi, Internet, časopisi, novine, film, enciklopedije…) te kako se služiti udžbenicima kemije koji se koriste u redovnoj osnovnoškolskoj nastavi.


F I Z I K A

 

Obrazovno razdoblje

V.

VI.

Broj sati

18

18

 

 

CILJ

 

Usvojiti temeljne fizikalne spoznaje radi razumijevanja pojava u svakodnevnom životu.  

 

 

ZADAĆE

 

-         steći navike promatranja fizikalnih pojava

-         usvojiti temeljne fizikalne pojmove 

-         spoznati najvažnije fizikalne pojave i njihove zakonitosti

-         razvijati samostalno logično zaključivanje i kritičko mišljenje

-         razumjeti cjelovitost svijeta i povezanost prirodnih procesa

-         osposobiti za ispravan odnos prema prirodi i okolišu.

 

 


 

SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

V. obrazovno razdoblje

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

1. TIJELA I TVARI

 

Obujam tijela.

Masa tijela. Vage.

Pojam gustoće tvari.

Čestični sastav tvari.

 

 

 

 

 

2. MEĐUDJELOVANJE TIJELA, SILA 

 

Gravitacijsko, električno i magnetsko međudjelovanje tijela.  

Sila - vektor. Elastična sila. Dinamometar.                                      Privlačna sila Zemlje - sila teža. Težina tijela.

Slaganje sila na pravcu.                                

Ravnoteža na poluzi. Težište tijela.             

 

 

 

- odrediti ploštine različitih pravokutnika i kvadrata te ih prikazati različitim jedinicama za ploštinu                                       

- odrediti obujam kvadra i kocke

- odrediti obujam tekućine i nepravilnog čvrstog tijela s pomoću menzure

- izmjeriti masu tijela vagom na polugu

- odrediti gustoću čvrstog tijela i tekućine

- objasniti jednostavan model strukture tvari

 

 

 

 

- navesti i opisati primjere gravitacijskoga, električnoga i magnetskoga međudjelovanja tijela

- objasniti pojam sile na primjeru elastične sile opruge

- izmjeriti silu dinamometrom i prikazati njezin iznos i mjernu jedinicu

- opisati djelovanje sile teže i objasniti težinu tijela

- odrediti rezultantu više sila koje djeluju na pravcu

- utvrditi načelo ravnoteže na poluzi i težišta nekih tijela

 

 

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

  1. ENERGIJA

 

Različiti primjeri energije.                                 

Rad, pretvorba i prijenos energije.                      Kinetička i potencijalna energija tijela i čestica.

Snaga.                                        

 

 

 

  1. UNUTARNJA ENERGIJA I TOPLINA

 

Unutarnja energija, toplina i temperatura.

Promjena obujma tijela s temperaturom.

Mjerenje temperature. 

Promjena unutarnje energije radom i    zagrijavanjem.

Prijelaz topline s tijela na tijelo.

 

 

- objasniti pojam energije na primjerima

 - opisati različite pretvorbe energije i značenje rada

- objasniti načine prijenosa energije na primjerima iz svakidašnjice

- opisati primjere potencijalne i kinetičke energije

- navesti različita trošila i objasniti značenje njihove snage    

 

 

 

 

- objasniti pojmove unutarnje energije, topline i temperature tijela

- opisati promjene obujma tijela s temperaturom i na tome zasnovano načelo mjerenja temperature

- objasniti promjenu unutarnje energije tijela radom i zagrijavanjem

- opisati različite načine prijenosa topline    

 

 

VI. obrazovno razdoblje

 

Sadržaji

Zadaće za polaznike

1. ELEKTRIČNA STRUJA

 

Strujni krug i njegovi elementi.

Električna struja i njezini učinci (svjetlosni, toplinski, kemijski i magnetski).

Nositelji električne struje (elektroni i ioni). Pozitivan i negativan električni naboj.

Jakost električne struje, električni napon i otpor. Mjerenje jakosti struje, napona i električnog otpora.

Ohmov zakon.

Opasnost i zaštita od električnog udara.

 

 

2. GIBANJE

 

Gibanje. Put, pomak i vrijeme.

Srednja brzina.

Nejednoliko i jednoliko pravocrtno gibanje.

 

 

 

- sastaviti i nacrtati jednostavan strujni krug te objasniti značenje svakog elementa

- navesti i opisati uređaje u kojima se koriste različiti učinci električne struje

- opisati pretvorbe energije u strujnom krugu

- objasniti pojam električne struje

- utvrditi pojam pozitivnog i negativnog električnog naboja i njihove nositelje

- objasniti pojam jakosti električne struje i napona

- opisati značenje električnog otpora i njegovu ovisnost o karakteristikama vodiča

- utvrditi, opisati i primijeniti Ohmov zakon za dio strujnog kruga

- objasniti opasnost i zaštitu od električnog udara

 

 

 

 

- objasniti pojam gibanja u fizikalnom smislu

- opisati temeljne kinematičke pojmove: put, pomak, vrijeme i brzinu

- utvrditi pojam srednje brzine

- opisati nejednoliko i jednoliko pravocrtno gibanje

- nacrtati v,t i s,t – graf jednolikog pravocrtnog gibanja iz zadanih podataka

 

 

   

Sadržaji

Zadaće za polaznike

 

3.   VALOVI

 

Nastajanje vala. Prijenos energije valom.

Transverzalni i longitudinalni val.

Nastajanje i rasprostiranje zvuka.

 

 

 

4.   SVJETLOST

 

Rasprostiranje svjetlosti. Sjena i polusjena. Snop i zraka svjetlosti.

Zakoni geometrijske optike.

Odbijanje svjetlosti. Ravno zrcalo.

Lom svjetlosti. Povećalo. Jakost leće.

Brzina svjetlosti.

Disperzija svjetlosti. Duga.

Laserska svjetlost.

 

 

 

- objasniti nastajanje vala i rasprostiranje vala na vodi ili užetu

- opisati val veličinama za opis valova: valna fronta, valna duljina i frekvencija vala

- objasniti na primjerima prijenos energije valom

- razlikovati transverzalni i longitudinalni mehanički val

- objasniti nastajanje i rasprostiranje zvuka kao longitudinalnog vala 

 

 

 

- opisati rasprostiranje svjetlosti te sjenu i polusjenu

- objasniti zakone geometrijske optike

- opisati odbijanje svjetlosti na ravnom zrcalu i lom svjetlosti kroz povećalo

- utvrditi jakost leće na primjeru povećala

- opisati brzinu svjetlosti kao najveću u prirodi i objasniti značenje svjetlosne godine

- opisati svjetlost valnom duljinom i frekvencijom

- objasniti disperziju svjetlosti na primjeru duge

- opisati lasersku svjetlost

 


METODIČKE UPUTE

 

            U ostvarivanju programa nužno je da se nastavnik koristi predznanjem polaznika. Nastavne sadržaje treba povezati sa životnim i radnim iskustvom polaznika kao osloncem u spoznajnom procesu. Važna je zadaća nastavnika motiviranje polaznika. Polaznici trebaju razumjeti sadržaje tijekom izravne obrade u bilo kojem obliku nastave (redovita, seminarska ili konzultativna) i istodobno učenjem ostvarivati zadaće, a manji dio ostvarivati doma. 

Pristup obradi sadržaja u prvom je redu pojavni, pri čemu demonstracijski pokus ima veliku poticajnu i spoznajnu važnost. Nastavnik ostvaruje egzemplarni izbor pojava i pokusa, a problemsko oblikovanje sadržaja omogućava polaznicima da samouvjerenjem dođu do spoznaja. Djelatan način učenja štiti polaznika od preranoga i brzog apstrahiranja.

Praćenje i provjeravanje polaznika treba biti kontinuirano, a nakon većih tema i cjelina provodi se pismeno provjeravanje postignuća polaznika.         

Broj sati nameće potrebu da se nastavnik planski i sustavno pridržava opsega programa. Svaki će nastavnik sam procijeniti koliko je potrebno intenzivno i ekstenzivno ostvariti sadržaje programa ovisno o spremnosti polaznika i ostalim odrednicama u sklopu zadanoga programa.

Izabrani su samo temeljni i egzemplarni sadržaji koji tumače fiziku kao znanost i pogled na svijet te oni koji primjenom pokazuju važnost fizike za suvremenu tehnologiju i gospodarstvo. U obradi pojmova mase i gustoće treba raspraviti raspon masa i gustoća u prirodi. Čestični sastav tvari obrađuje se fenomenološki stvaranjem predodžbe i modela o čestičnosti na logici usitnjavanja tvari. Pojmove molekule i atoma polaznici će usvojiti u kemiji.    

Na temelju primjera različith međudjelovanja tijela u okolici polaznici usvajaju osnovni koncept sile (međudjelovanja: Zemlje i tijela, dvaju magneta, trenje). Pojam sile utvrđuju istezanjem opruge (dinamometra) uočavajući razmjernost sile i produljenja opruge.

            Spoznaju pojmova energije, rada i snage polaznici zasnivaju na iskustvu iz svakodnevnog života o prijenosu i pretvorbi energije. Pojam energije određuju kao stanje u kojem se nalazi neko tijelo ili sustav čestica. Nakon usvajanja pojmova unutrašnje energije, topline i temperature polaznici utvrđuju da se energija sustava može promijeniti radom ili zagrijavanjem.

            Obrada osnovnih pojmova iz elektriciteta zasniva se na poimanju električne struje kao gibanja električni nabijenih čestica, čime se dalje razrađuje ideja o čestičnosti tvari. Glavna je zadaća razumijevanje ovisnosti električnog otpora o karakteristikama vodiča i primjena Ohmova zakona.

            U cjelini Gibanje polaznici trebaju usvojiti osnovne kinematičke veličine za opis gibanja. Odrediti srednju brzinu, a zatim na primjeru jednolikoga pravocrtnog gibanja grafički prikazati ovisnost brzine i prijeđenog puta o vremenu.

            Cjeline Valovi i Svjetlost obrađuju se uglavnom kvalitativno pri čemu treba naglasiti valnu fenomenologiju svjetlosti, ali i različitost u odnosu na mehaničke valove. Zakone geometrijske optike prikazujemo u primjerima njihove primjene na ravnom zrcalu i povećalu. Polaznici trebaju usvojiti pojam jakosti leće i primijeniti ga na povećalu te naočalama. Boju svjetlosti trebaju povezati s frekvencijom odnosno valnom duljinom.

            Za sva obrazovna razdoblja preporučuje se korištenje odobrenih udžbenika za redovitu osnovnu školu.

 


POVIJEST

 

 

 

Obrazovno razdoblje

III.

IV.

V.

VI.

Broj sati

18

18

18

18

 

 

 

CILJ

 

Usvojiti temeljne pojmove iz povijesti i razumjeti strukture života u prošlosti.

 

 

ZADACI

 

-         usvojiti temeljne pojmove kulturne, društvene, ekonomske i političke povijesti 

-         objasniti uzročno-posljedične odnose povijesnih događaja i snalaženje u prostoru i vremenu

-         upoznati druge kulture i civilizacije

-         razvijati poštovanje i toleranciju prema drukčijim kulturama, vjerama i društvima

-         upoznati povijesne vrijednosti stvorene na prostoru na kojem su Hrvati obitavali

-         upoznati gospodarska, kulturna, društvena i politička dostignuća Hrvata koja određuju identitet hrvatskog naroda

-         uklopiti hrvatsku povijest u širi povijesni kontekst u kome se razvijala

-    uočiti u svjetskoj povijesti kontekst nacionalne povijesti, a u nacionalnoj povijesti kontekst zavičajne (lokalne) povijesti.

 


SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE

 

III. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

UVOD U UČENJE POVIJESTI

Definicija povijesti. Povijesni izvori. Računanje vremena.

 

 

 

 

PRAPOVIJESNO DOBA

 

Starije kameno doba. Način života ljudi. Kulturni napredak. Pojava umjetnosti.

Starije kameno doba na tlu Hrvatske.

Mlađe kameno doba. Promjene u načinu života ljudi.

Značaj stočarstva i zemljoradnje. Kulturni napredak.

Mlađe kameno doba na tlu Hrvatske.

Pojava metala. Kulturni napredak. Hrvatski prostor u metalno doba.

 

 

CIVILIZACIJE STAROG ISTOKA

 

Pojava prvih civilizacija (Egipat, Mezopotamija, Indija, Kina). Značaj zemljoradnje.

Društvena struktura. Nagli kulturni napredak. Gradska kultura. Organizirani kult.

Razvitak pismenosti i znanosti. Umjetnost.

 

 

 

 

 

STARA GRČKA I HELENISTIČKO DOBA

 

Kretska kultura – spona Istoka i Zapada. Mikenska kultura, prva grčka kultura.

Nastanak polisa. Različita društvena uređenja – monarhija, tiranija, oligarhija, demokracija.

Ropstvo. Grčki način života. Mitologija.

Klasično doba grčke civilizacije. Kultura i umjetnost.

Aleksandar Veliki i njegova osvajanja. Širenje grčke kulture.

Helenističko doba. Znanost. Kultura. Umjetnost.

 

 

 

 

 

STARI RIM

Nastanak Rima. Institucije rimske države. Širenje Rima u vrijeme rane Republike.

Rim postaje svjetska sila. Građanski ratovi.

Uspostava Carstva. Rimski mir. Principat i dominat.

Svakodnevni život Rimljana i promjene u običajima. Kulturna dostignuća. Znanost.

Umjetnost.

Hrvatski prostor prije rimskih osvajanja. Rimske provincije na hrvatskom tlu. Romanizacija.

 

 

- objasniti što je povijest

- objasniti zašto se povijest uči

- objasniti što su povijesni izvori i kako se dijele

- utvrditi načine računanja vremena

- upoznati velika povijesna razdoblja

 

 

- odrediti razdoblje starijeg i mlađeg kamenog doba

- opisati oruđe i oružje starijeg i mlađeg kamenog doba

- opisati način života u starijem i mlađem kamenom dobu

- objasniti znanje otkrića vatre

- opisati početke kulture i umjetnosti

- opisati život i vrijeme Krapinskog pračovjeka

- opisati Vučedolsku kulturu

- odrediti razdoblje i podjelu metalnog doba

- opisati gospodarstvo i kulturu metalnog doba

 

 

 

- objasniti gdje i zašto nastaju prve države

- odrediti vrijeme u kome nastaju

- opisati strukturu društva starog istoka

- izvesti zaključke o životu naroda Starog istoka

- nabrojiti i objasniti kulturna dostignuća

- nabrojiti i objasniti pisma Starog istoka

- ocijeniti značenje kulturnog naslijeđa Starog

   istoka za čovječanstvo

- nabrojiti i objasniti religije Starog istoka

 

 

- objasniti karakteristike i središta Egejske kulture

- pokazati i objasniti seobu i kolonizaciju Grka

- objasniti pojam polisa

- na primjerima polisa objasniti monarhiju, tiraniju, oligarhiju i demokraciju

- opisati grčki način života

- objasniti grčku kulturu i umjetnost

- ocijeniti značenje grčke kulture za kulturu čovječanstva

- opisati grčke ratove i slabljenje Grčke

- opisati Aleksandra Velikog, njegova ratovanja i širenje države

- objasniti helenističko doba kroz znanost, kulturu i umjetnost

- objasniti zašto je Aleksandar dobio epitet Veliki

 

 

 

- ispričati legendu o postanku Rima

- objasniti institucije rimske države

- objasniti osnovne karakteristike Republike

- pokazati i opisati širenje Rima – Rim gospodar svijeta

- objasniti trimuvirate i građanske ratove

- objasniti principat

- objasniti dominat

- objasniti Rimski mir

- opisati kulturna dostignuća u znanosti i umjetnosti

- ocijeniti značenje rimske kulture za kulturu čovječanstva

- navesti provincije i odrediti njihovo prostiranje na hrvatskom tlu

- objasniti romanizaciju

 

 

 

 

IV. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

SVIJET I EUROPA U SREDNJEM VIJEKU

 

Velika seoba naroda. Pad Zapadnog Rimskog Carstva. Doseljenje Slavena.

Europa nakon seobe naroda.

Razvoj feudalnog društva. Temeljni pojmovi: seniori, vazali, feudalni posjednici, kmetovi.

Kultura i umjetnost feudalne Europe. Život u srednjem vijeku.

Kršćanstvo i civilizacija srednjovjekovne Europe.

Istočno Rimsko Carstvo i Bizant. Bizantska kultura. Život u Bizantu.

Arapi u doba Muhameda. Osnutak islama. Arapska osvajanja. Arapska kultura.

Križarski ratovi – susret kršćanstva i islama.

                  

HRVATSKA U SREDNJEM VIJEKU                     

 

Doseljenje Hrvata. Prva stoljeća u novoj postojbini. Hrvatske kneževine.

Pokrštavanje Hrvata. Postanak hrvatske kraljevine. Tomislav, Petar Krešimir IV., Dmitar Zvonimir.

Kraj doba narodnih vladara. Kultura i umjetnost u doba narodnih vladara.

Hrvatska u zajednici s Mađarskom. Uspon dinastičkih obitelji.

Ujedinjenje hrvatskih obitelji u vrijeme Ludovika I. Zadarski mir.

Dubrovačka Republika. Istra. Bosna.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SVIJET I EUROPA U NOVOM VIJEKU – do sredine 18. st.

 

Kraj srednjeg vijeka. Obnova gradova i gradske kulture. Humanizam i renesansa.

Život seljaka, građanina i plemića. Razvoj znanosti.

Velika zemljopisna otkrića i njihove posljedice.

Promjene u načinu proizvodnje i njihov utjecaj na društvo.

Reformacija i katolička obnova. Apsolutne monarhije. Parlamentarne monarhije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

HRVATSKA U NOVOM VIJEKU – do sredine 18. st.

 

Sabor u Cetingradu. Uvjeti izbora Ferdinanda I. Habsburškog. Posljedice izbora.

Turska opasnost. Ustanak i ustroj vojne granice. Bune pučana i seljaka.

Otpor Zrinskih i Frankopana bečkom centralizmu. Oslobađanje hrvatskih zemalja od turske vlasti.

Dalmacija i Istra pod vlašću Venecije. Dubrovačka Republika. Bosna pod turskom vlašću.

 

 

- nabrojiti barbarske narode

- objasniti uzroke i posljedice velike seobe naroda

- opisati pad Zapadnog Rimskog Carstva

- opisati seobu Slavena

- navesti i na zemljovidu pokazati prve barbarske države

- objasniti pojam feudalizma i njegovu strukturu

- objasniti ulogu kršćanstva u srednjovjekovnoj kulturi

- objasniti život u Bizantu za cara Justinijana

- objasniti pojam Islama i širenje Arapa

- opisati posredničku ulogu Arapa u kulturi

- usvojiti osnovne uzroke, vrijeme trajanja i temeljno značenje križarskih ratova

 

 

 

- navesti vrijeme doseljavanja Hrvata

- nasloviti prve hrvatske vladare

- imenovati i locirati prve hrvatske kneževine

- objasniti pokrštavanje i njegovu ulogu da Hrvati postanu dio Europe

- objasniti osamostaljenje Hrvatske u vrijeme kneza Branimira

- znati vrijeme i značajke Tomislavove vladavine

- imenovati najvažnije hrvatske vladare u XI. stoljeću

- objasniti ulazak Hrvatske u državnu zajednicu s Ugarskom

- objasniti pisma u Hrvatskoj u sred. vijeku

- nabrojiti najvažnije spomenike hrvatske kulture toga doba

- odrediti vrijeme trajanja vladavine Arpadovića u Hrvatskoj

- imenovati kraljeve Karla I. i Ludovika I. Anžuvinca

- objasniti uspon i pad Šubića, te dobivanje naziva Zrinski

- znati vrijeme potpisivanja i zaključke mira u Zadru

- odrediti vrijeme samostalnosti Dubrovačke Republike

- objasniti važnost trgovine i strukturu društva u Dubrovniku

- znati političku podjelu Istre tog doba

- imenovati najpoznatije bosanske vladare

- navesti vrijeme pojave i obilježja Crkve bosanske

 

 

 

- objasniti uzroke propadanja feudalizma

- objasniti pojavu obrta i trgovine

- prepoznati uzroke propadanja sitnog plemstva

- analizirati sliku srednjovjekovnoga grada

- dati tumačenje pojmova humanizam i renesansa

- imenovati najvažnije znanstvenike kasnog feudalizma

- objasniti uzroke zemljopisnih otkrića

- pokazati na zemljovidu putove poznatih moreplovaca

- nabrojiti najvažnije posljedice otkrića – kolonizacija

- protumačiti razloge zbog kojih se otvaraju manufakture

- opisati rad u manufakturi

- objasniti pojmove: manufaktura, apsolutizam, apsolutna monarhija, građanska revolucija i parlamentarna monarhija

- imenovati poznate apsolutne monarhije u

  Europi

- navesti uzroke reformacije

- imenovati glavne reformatore u Europi

- objasniti tko pokreće katoličku obnovu i što je katolička obnova (njezin cilj)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

- protumačiti kako i zašto je Hrvatska ušla u sastav Habsburške monarhije

- nabrojiti uvjete Hrvatskog sabora iz 1527. g. koje je prihvatio Ferdinand I. Habsburškog

- nabrojiti i pokazati na zemljovidu glavne bojišnice u Hrvatskoj protiv Turaka

- objasniti nastanak i ustroj vojne granice

- pokazati na zemljovidu područje vojne granice u 16. st.

- objasniti glavne uzroke bune pučana i seljaka i njezin cilj

- navesti uzroke nezadovoljstva hrvatskog plemstva bečkim centralizmom

- opisati organizaciju otpora Zrinskih i Frankopana

- opisati slom otpora i sudbinu vođa

- objasniti uzroke slabljenje Osmanskog carstva

- nabrojiti zaključke mira u Srijemskim Karlovcima i Požarevcu

- opisati kako se šire mletački posjedi u Hrvatskoj

- ocijeniti politiku mletačke vlasti u Dalmaciji

- protumačiti mletačku politiku u Istri

- opisati gospodarsku djelatnost Dubrovnika u to doba

- opisati i objasniti pad Bosne

- objasniti položaj i strukturu stanovništva u Bosni pod turskom vlašću – franjevci

 

 

 

 

 

V. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike

SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA

 

Prva industrijska revolucija i utjecaj na društvo. Rast gradova.

Život kapitalista (poduzetnika). Život četvrtog staleža.

Američki rat za nezavisnost. Francuska revolucija. Napoleonov dolazak na vlast.

Napoleonovi ratovi i slom Napoleonove vlasti.

Europa nakon Napoleona. Revolucionarni događaji 1848. Njemačka, Italija, Habsburška Monarhija.

 

 

 

 

 

 

 

 

HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA (3 sata)

 

Prosvijećeni apsolutizam i njegov utjecaj na Hrvatsku. Napoleonova vlast u Dalmaciji i Istri.

Pad Dubrovačke Republike.

Preporodno doba. Političke prilike u Hrvatskoj. Kulturna djelatnost preporoditelja.

Stanje u Hrvatskoj uoči 1848. Imenovanje Josipa Jelačića za bana.

Djelatnost bana Jelačića i Hrvatskog sabora 1848. Rat s Mađarima. Slom mađarske revolucije.

 

 

 

SVIJET RAZVIJENOG KAPITALIZMA

 

Kapitalizam. Imperijalizam. Kolonijalizam. Europske kolonijalne sile. SAD.

Oružani sukobi – predigra svjetskom ratu.

Druga industrijska revolucija. Tehnička dostignuća. Razvoj znanosti.

Promjene u načinu života.

 

HRVATSKA U VRIJEME RAZVIJENOG KAPITALIZMA

 

Hrvatska u vrijeme novog apsolutizma. Slom apsolutizma. Početak stranačkog života.

Hrvatsko-ugarska nagodba i njezine posljedice.

Građanske reforme bana Ivana Mažuranića. Gospodarski napredak. Ukidanje vojne granice.

Hrvatska u vrijeme bana Khuena Hedervaryja. Otpor mađarizaciji 1903. Djelovanje braće Radić.

 «Novi kurs», Riječka i Zadarska rezolucija.

 

 

 

PRVI SVJETSKI RAT

 

Prvi svjetski rat – uzroci i povod. Savezi i sile koje ih čine. Tijek rata do početka 1917.

Ulazak SAD-a u rat. Revolucionarni događaji u Rusiji. Odlučujuće bitke i slom Središnjih sila.

Hrvatska u ratu. Hrvatski odbor i Jugoslavenski odbor. Krfska deklaracija.


 

 

- usvojiti znanja o Europi i kolonijama sredinom 18. st.

- opisati tehnička i tehnološka dostignuća u doba industrijske

  revolucije

- ocijeniti posljedice industrijske revolucije – ekologija

- usvojiti pojam prosvjetiteljstvo i prosvijećeni apsolutizam

- objasniti nastanak građanske kulture, razvoj društva te nastanak novih društvenih slojeva

- opisati rat za nezavisnost SAD-a

- opisati građansku revoluciju u Francuskoj

- upoznati i ocijeniti ulogu i značaj Napoleona Bonaparte u povijesti Europe

- ocijeniti značaj Deklaracije o nezavisnosti i Deklaracije o pravima čovjeka i građanina

- usvojiti osnovna znanja o promjenama u Europi od 1815. do 1849.

 

 

 

 

- opisati hrvatske zemlje u vrijeme francuske vlasti

- objasniti pojam odnarođivanja – mađarizacija, germanizacija,

  islamizacija

- ocijeniti posljedice rascjepkanosti hrvatskih zemalja

- opisati ciljeve, vrijeme i rezultate hrvatskog narodnog preporoda

- ocijeniti značaj preporoditelja na razvoj kulture i političke djelatnosti

- usvojiti znanje o događajima u Hrvatskoj 1848. g.

- upoznati djelovanje i značaj bana Josipa Jelačića

- opisati uzroke, tijek i posljedice rata s Mađarima

 

 

 

- usvojiti pojmove kapitalizam, imperijalizam, kolonijalizam

- opisati odnose među kolonijalnim silama

- opisati događaje u SAD-u

- opisati pojavu novih izvora energije

- objasniti posljedice II. industrijske revolucije na gospodarstvo, znanost, tehniku

- uočiti kako razvoj znanosti utječe na promjene u načinu života

 

 

 

- opisati posljedice II. industrijske revolucije u hrvatskim zemljama

- usvojiti osnovna znanja o nastanku i sadržaju Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe

- ocijeniti značaj nastanka političkih stranaka

- objasniti modernizaciju Hrvatske i reforme bana Ivana Mažuranića

- usvojiti opća znanja o prilikama u hrvatskim zemljama na prijelazu st.

- opisati prilike u Hrvatskoj za vrijeme bana Khuena Hedervaryja

- opisati djelovanje braće Radić početkom 20. st.

- ocijeniti značaj Riječke i Zadrske rezolucije u politici "Novog kursa"

 

 

- objasniti zašto nastaju vojno-politički savezi i tko ih čini

- objasniti uzroke i povod I. svjetskog rata

- naznačiti bojišta i najznačajnije bitke tijekom rata

- izgraditi stajalište o ratu kao neprihvatljivom ponašanju

- opisati revolucionarne promjene u Rusiji

- opisati prilike u Hrvatskoj tijekom rata

- upoznati političke inicijative i rezultate rada Hrvatskog i Jugoslavenskog odbora

- naglasiti posljedice rata kao poraza čovječanstva

 

 

 

VI. obrazovno razdoblje

Sadržaji

Zadaće za polaznike