Na temelju članka 8. Zakona o srednjem školstvu
(Narodne novine, br. 69/03. – pročišćeni tekst), članka 44. stavka 4. i 5.
Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03. – pročišćeni tekst), članka 3.
Sporazuma o suradnji Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva za obrt,
malo i srednje poduzetništvo od 21. siječnja 2003. i uz prethodno pribavljeno
mišljenje Hrvatske obrtničke komore, ministar prosvjete i športa i ministar za
obrt, malo i srednje poduzetništvo donijeli su
ZA ZANIMANJE
ELEKTRONIČAR-MEHANIČAR
UVOD
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu
sastoje se od općeobrazovnog te stručno-teorijskog i praktičnoga dijela
(program naukovanja).
Sadržaji
općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o
usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih
općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR.
BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja 1991. i
Odlukom ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i
izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje stručne spreme, KLASA: 602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od
25. lipnja 1996.).
Sadržaji
stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa temelje se na odredbama
Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o
obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01).
Sastavnice programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) jesu:
1. Osnovna obilježja
Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga
programa su:
-
naziv
obrazovnoga programa/zanimanja
-
cilj
i zadaci programa
-
trajanje
obrazovanja
-
uvjeti
za upis.
2. Nastavni plan
Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s
naznačenim brojem sati u tjednu i godini za svaki razred.
3. Obvezni načini
provjeravanja znanja i umijeća
Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga
dijela obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća.
4. Potrebna stručna
sprema nastavnika
Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi).
5. Uvjeti izvođenja
programa
-
podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki
stručno-teorijski predmet s praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati
vježbi, realizator i najveći broj učenika u skupini)
-
minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta
(tablični prikaz prostora , opreme i predmeta kojima je prostor i oprema
namijenjena).
6. Nastavni program –
katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
-
naziv
predmeta
-
razred
-
tjedni
i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih
vježbi
-
cilj
nastavnoga predmeta
-
zadatci
nastavnoga predmeta
-
sadržaj
nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim
rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća
stječu
-
metodičke
napomene za provedbu nastave
-
osnovne
obveze učenika.
7. Ispitni katalog za
završni/pomoćnički ispit
Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće
koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje tablični pregled
sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umijeća koja učenik treba
pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s
pomoću kojih se znanja provjeravaju.
1. OSNOVNA OBILJEŽJA
OBRAZOVNOGA PROGRAMA
Stjecanje znanja, vještina i
navika koje će omogućiti učeniku da nakon završetka obrazovanja, uz minimalno
vrijeme uvođenja u rad, samostalno obavlja poslove i radne zadatke u zanimanju
elektroničar-mehaničar.
Zadaci
Za ostvarenje toga cilja potrebno
je ostvariti:
a) opće zadatke obrazovanja:
- steći
osnove profesionalnoga obrazovanja na temelju kojega je moguć daljnji osobni
razvoj u struci
- steći
uvide u odnose u svojoj profesiji i sposobnost uspostave komunikacija sa
suradnicima kao i društvom u cjelini
- spoznati
vlastite mogućnosti i dosege
- spoznati
radne, zakonske, ekonomske, političke i socijalne odnose
- biti
sposoban uskladiti vlastite zahtjeve sa zahtjevima okoline
b) zadatke koji proizlaze iz opisa poslova i radnih zadataka
zanimanja:
-
upoznati
opasnosti na radu, propise o radu na siguran način, mjere i postupke za rad na
siguran način i znati ih primijeniti
-
upoznati
moguće izvore zagađenja i usvojiti postupke za zaštitu čovjekove okoline
-
racionalno
upotrebljavati materijal i energiju
-
znati
čitati i primijeniti tehničke podatke o materijalima, komponentama, alatima,
strojevima i uređajima,
-
znati
čitati i primijeniti projektnu dokumentaciju i izraditi osnovne tehničke i
radne dokumente
-
planirati
postupke i tijek rada, uporabu alata, materijala i komponenata
-
primijeniti
postupke obrade materijala ručnim i mehaniziranim alatima
-
mjeriti
električne veličine
-
poznavati
načela električnoga mjerenja neelektričnih veličina i automatske regulacije i
upravljanja
-
izraditi
jednostavnije tiskane pločice i elektroničke sklopove
-
ispitati
i popraviti elektroničke sklopove
-
primijeniti
postupke ispitivanja, održavanja i popravka elektroničkih uređaja
-
osposobiti
se za samostalnu uporabu literature i usavršavanje u struci i zanimanju
-
kulturno
i uljudno komunicirati sa strankama.
Za
postizanje cilja obrazovanja za zanimanje elektroinstalater predviđeno je
obrazovanje u trajanju od tri godine. Uvažavajući sposobnosti, mogućnosti i
zalaganje učenika obrazovanje je moguće skratiti ili produžiti.
Uvjeti za upis
-
završena osnovna škola
-
posebni uvjeti: raspoznavanje boja,
Poslovi elektroničara-mehaničara obavljaju se pretežno u
zatvorenim prostorima. Veći dio posla obavlja se sjedeći. Zahtijeva dobro opće
zdravstveno stanje.
2. NASTAVNI PLAN
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupno sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Hrvatski
jezik |
3 |
105 |
3 |
105 |
3 |
96 |
306 |
Strani
jezik |
2 |
70 |
2 |
70 |
2 |
64 |
204 |
Povijest |
2 |
70 |
- |
- |
- |
- |
70 |
Vjeronauk/etika |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Tjelesna
i zdravstvena kultura |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Politika
i gospodarstvo |
- |
- |
2 |
70 |
- |
- |
70 |
Ukupno |
9 |
315 |
9 |
315 |
7 |
224 |
854 |
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupno sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Osnove
računalstva* |
1 |
35 |
- |
- |
- |
- |
35 |
Tehničko
crtanje i dokumentiranje* |
1 |
35 |
- |
- |
- |
- |
35 |
Matematika
u struci |
2 |
70 |
- |
- |
- |
- |
70 |
Elektrotehnika* |
3 |
105 |
2 |
70 |
- |
- |
175 |
Elektronički
sklopovi* |
- |
- |
1,5 |
53 |
1,5 |
48 |
101 |
Digitalni
sklopovi i upravljanje* |
- |
- |
1,5 |
52 |
2,5 |
80 |
132 |
Audio
i videotehnika* |
- |
- |
1 |
35 |
3 |
96 |
131 |
Izborni
dio |
1 |
35 |
2 |
70 |
3* |
96 |
201 |
Ukupno |
8 |
280 |
8 |
280 |
10 |
320 |
880 |
*
Predmeti s obveznim praktičnim/laboratorijskim vježbama (najmanji obvezni broj
sati vježbi pokazan je u praktičnom dijelu programa)
** Predmeti izbornog dijela programa mogu biti tjelesna
i zdravstvena kultura, matematika i predmeti struke. U 3. razredu obvezan je
najmanje 1 sat izborne nastave iz stručno-teorijskog dijela uz 1 sat pripadnih
praktičnih/laboratorijskih vježbi.
Naziv predmeta |
Broj sati godišnje |
Ukupni broj sati |
||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
||
C
1 - Nastava u školi -
Osnove računalstva -
Tehničko crtanje i dokumentiranje -
Elektrotehnika -
Elektronički sklopovi -
Digitalni sklopovi i upravljanje -
Audio i videotehnika -
Izborni dio -
Praktična nastava (najviše sati) |
35 18 35 - - - - 272 |
- - 18 35 35 17 - 165 |
- - - 32 32 16 32 48 |
35 18 53 67 67 33 32 489 |
C2
- Nastava u radnom procesu -
Praktična nastava (najmanje sati) |
540 |
630 |
640 |
1810 |
Ukupno
|
900 |
900 |
800 |
2600 |
|
Broj sati |
Ukupni broj sati |
||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
||
Godišnje |
godišnje |
godišnje |
||
A)
Općeobrazovni dio |
315 |
315 |
224 |
854 |
B)
Stručno-teorijski dio |
280 |
280 |
320 |
880 |
C)
Praktični dio |
900 |
900 |
800 |
2600 |
Ukupno (A+B+C) |
1495 |
1495 |
1344 |
4334 |
Nastava stručno-teorijskih predmeta s
praktičnim/laboratorijskim vježbama izvodi se kao jedinstvena cjelina i samo
tako može dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih znanja, vještina i
umijeća. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji
izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Nastavu je moguće organizirati i
tako da s jednom skupinom učenika u praktikumu/laboratoriju radi profesor, a s
drugom stručni učitelj, odnosno suradnik u nastavi s odgovarajućom stručnom
spremom.
3. OBVEZNI NAČIN
PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA
Predmeti
stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa |
Obvezni
načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća |
Osnove
računalstva |
praktičan
rad na računalu |
Tehničko
crtanje i dokumentiranje |
pisani |
Matematika
u struci |
usmeni,
pisani |
Elektrotehnika |
usmeni,
pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu |
Elektronički
sklopovi |
usmeni,
pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu |
Digitalni
sklopovi i upravljanje |
usmeno,
pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu |
Audio
i videotehnika |
usmeni,
pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu |
Izborni
dio |
usmeni,
pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu |
Praktična
nastava |
praktičan
rad u radionici, pisani (tehničko-tehnološka dokumentacija) |
4. POTREBNA STRUČNA SPREMA
NASTAVNIKA
Predmeti
stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa |
Nastavnik |
Izobrazba |
Osnove
računalstva |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje iz tehnike (računarstvo, elektrotehnika, strojarstvo,
politehnika) i informatike |
Tehničko
crtanje i dokumentiranje |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje iz tehnike (elektrotehnika, strojarstvo, politehnika) |
Matematika
u struci |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje iz matematike visokoškolsko
obrazovanje iz elektrotehnike |
Elektrotehnika |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
visokoškolsko
obrazovanje iz elektrotehnike više
školsko obrazovanje iz elektrotehnike / srednje obrazovanje iz elektrotehnike |
Elektronički
sklopovi |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
visokoškolsko
obrazovanje iz elektrotehnike više
školsko obrazovanje iz elektrotehnike / srednje obrazovanje iz
elektrotehnike |
Digitalni
sklopovi i upravljanje |
profesor stručni
učitelj /suradnik u nastavi |
visokoškolsko
obrazovanje iz elektrotehnike više
školsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje elektronike, automatike i
računarstva / srednje obrazovanje iz elektrotehnike – područje elektronike,
automatike i računarstva |
Audio
i videotehnika |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
visokoškolsko
obrazovanje iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije više
školsko iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije / srednje obrazovanje
iz elektronike - područje radiokomunikacije |
Izborni
dio |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije, telekomunikacije,
automatika i računarstvo |
Praktična
nastava u školi |
stručni
učitelj suradnik
u nastavi |
više
školsko obrazovanje: za
1. razred iz strojarstva, odnosno elektrotehnike za
2. i 3. razred iz elektrotehnike - područje radiokomunikacija,
telekomunikacija i računarstva srednje
obrazovanje: za
1. razred iz elektrotehnike za
2. i 3. razred iz elektrotehnike - područje radiokomunikacija,
telekomunikacija i računarstva |
Praktična
nastava u radnom procesu |
stručni
učitelj |
majstor
elektroničar, više
školsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje elektronika, radiokomunikacije,
telekomunikacije |
5. IZVOĐENJE PROGRAMA
5.1.
Rad s učenicima u skupinama - dijeljenje razrednog odjela u skupine i
sudjelovanje suradnika u nastavi (minimalni standard)
Predmeti
stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa |
Razred |
Nastavnik |
Minimalni
broj sati vježbi |
Najveći
broj učenika u skupini |
Osnove
računalstva |
1 |
profesor |
35 |
15 |
Tehničko
crtanje i dokumentiranje |
1 |
profesor |
18 |
15 |
Elektrotehnika |
1 |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
35 |
15 |
Elektrotehnika |
2. |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
18 |
15 |
Elektronički
sklopovi |
2. |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
35 |
15 |
Digitalni
sklopovi i upravljanje |
2. |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
35 |
15 |
Audio
i videotehnika |
2. |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
17 |
15 |
Elektronički
sklopovi |
3. |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
32 |
10 |
Digitalni
sklopovi i upravljanje |
3. |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
32 |
10 |
Audio
i videotehnika |
3. |
profesor stručni
učitelj / suradnik u nastavi |
16 |
10 |
Izborni
dio |
1.,2.,3. |
profesor |
35/35/32 |
15/10/10 |
Praktična
nastava u školi |
1. |
stručni
učitelj suradnik
u nastavi |
272 |
15 |
Praktična
nastava u školi |
2. |
stručni
učitelj suradnik
u nastavi |
165 |
15 |
Praktična
nastava u školi |
3. |
stručni
učitelj suradnik
u nastavi |
48 |
10 |
5.2.
Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa
Prostor |
Oprema |
Nastavni
predmeti |
Učionica
za računalstvo |
17
računala povezanih u mrežu s mogućnošću pristupa Internetu (računalo
nastavnika s CD pisačem), LCD projektor, pisač, programska oprema za obradu
teksta, tablični proračun i baze podataka |
Računalstvo |
Učionica
za elektrotehniku i elektroniku |
30
učeničkih mjesta -
grafoskop - demonstracijski stol s okvirima za panele,
instrumente i energetskom jedinicom (1. jednofazni izvor električne energije
s kontinuiranom regulacijom
0-300V 10A, 2. jednofazni izvor
električne energije iz električne mreže
220V, 3. istosmjerni izvori električne energije
iz isprav-ljačkog uređaja s
kontinuiranom regulacijom, 4. izvori stabiliziranih istosmjernih
napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V,
1A. - demonstracijski paneli za demonstriranje pojava
i zakonitosti u elektrotehnici, elektronici i mjerno-regulacijskoj tehnici i
električnim strojevima - demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri i osciloskop -
laboratorijski izvor sinusnog napona promjenjive frekvencije - računalo s LCD projektorom -
računalski aplikacijski programi iz područja elektrotehnike, elektronike i
električnih strojeva |
Teorijska
nastava iz elektrotehnike, elektroničkih sklopova i digitalne tehnike i
izborne nastave |
Laboratorij/
praktikum za elektrotehniku i elektroniku |
- 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim
stolom) opremljenih s priključcima: mrežni
napon za priključak mjernih instrumenata, izvori napajanja: mrežni
napon za napajanje instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih napona
+5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V, 1A i
slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta; -
za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja,
univerzalni instrument, funkcijski generator, osciloskop, podesivi otpornik
(2 kom), paneli s otpornim, kapacitivnim, induktivnim i poluvodičkim
komponentama i sklopovima te programirljivim upravljačkim sklopovima
(mikroupravljači, PLC, GAL), programator za GAL, PLC i mikroupravljače - centralno upravljačko
mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima
učenika -
računalo s LCD projektorom, pisač - aplikacijski računalni program iz područja
elektrotehnike, elektronike regulacije i upravljanja - računala za učenike (4 kom) |
Laboratorijske
vježbe iz elektrotehnike i elektroničkih sklopova te digitalnih sklopova i
upravljanja |
Laboratorij/
praktikum za audio i video tehniku |
- 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim
stolom) opremljeni s priključcima: 1. jednofazni izvor električne energije s
kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A,
2. jednofazni izvor električne
energije iz električne mreže 220V, 3. izvori stabiliziranih istosmjernih napona
0-(+15)V, 1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog
mjesta; Uporaba napona i struja
svih izvora mora biti nadzirana na upravljačkom stolu s pomoću instrumenata,
a na radnim stolovima učenika indicirani signalnim svjetlima. -
za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja,
generator sinusnog napona, osciloskop, podesivi otpornik, paneli s AV
sklopovima i uređajima - računalo s LCD
projektorom, pisač -
računala za učenike (4 kom) -
aplikacijski računalni program |
Laboratorijske
vježbe iz audio i video tehnike i izborne nastave |
Školska
radionica |
16 radnih mjesta – radioničkih stolova s
priključnicama za: 1. jednofazni
izvor električne energije iz električne mreže 220V,
2. istosmjerni izvor
električne energije iz ispravljač-kog
uređaja s kontinuiranom regulacijom,
3. jednofazni izvor električne energije 24V25A (zaštitni transformator
za napajanje lemilo). Uporaba napona i struja svih izvora mora biti
nadzirana na upravljačkom stolu s pomoću instrumenata, a na radnim stolovima
učenika indicirana signalnim svjetlima. Za svako radno mjesto
učenika treba predvidjeti sljedeću opremu: - škripac 80mm sa zaštitnim ulošcima za čeljusti,
stalak za tehničke crteže, pomično mjerilo 150mm, turpije grube i fine
(plosnata, kvadratna, okrugla i poluokrugla), točkalo, čelično ravnalo 300mm,
okrugli i kvadratni probijač, bravarski čekić 250g, šiljasti šestar,
garnitura izvijača, kombinirana kliješta, kutnik, sjekač, luk za pilu. - pribor za lemljenje i
univerzalni instrument - okviri za rad na
električnim sklopovima. Radionička oprema za obradu materijala (škripac
80mm sa zaštitnim ulošcima za čeljusti, stalak za tehničke crteže, pomično
mjerilo, turpije točkalo, čelično ravnalo, okrugli i kvadratni probijač,
bravarski čekić, šiljasti šestar, kutnik, sjekač, luk za pilu, polužne škare
za lim, ručne stege, garnitura čeličnih brojeva i slova, garnitura
viljuškastih, okastih i imbus ključeva, francuski ključ, garnitura spiralnih
svrdala, narezna svrdla, nareznice, okretaljka za nareznice, mikrometar za
provrte, plastični čekić, zaštitne naočale, grecalo za ležaje,
dubinomjer, mikrometar za vanjsko
mjerenje, pomično mjerilo, šablone za mjerenje kutova oštrica alata, kutnik s
naslonom i bez naslona, stolna brusilica, stolna bušilica, ručna električna
bušilica, strojna pila, ručne škare za ravno i kružno sječenje lima). Radionička oprema za obradu elektromaterijala (pribor za lemljenje standardni elementi i
elementi za površinsku montažu), digitalni multimetar, osciloskop, funkcijski
generator, izvor stalnog stabiliziranog istosmjernog napona, električna
stolna bušilica, pribor za izradu tiskanih ploča). Računala za učenike (4 kom) |
Praktična
nastava |
6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG
ZNANJA)
Nastavni programi za
predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i
zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa,
posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997. Nastavni program za predmet etika
objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od
11. ožujka 2003.
6.1. Nastavni predmet: Tjelesna
i zdravstvena kultura
ŠKOLE |
BROJ SATI
TZK |
|||||
|
Razred |
prvi |
Razred |
drugi |
Razred |
treći |
PROGRAM |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
OSNOVNI PROGRAM |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
IZBORNA NASTAVA |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom
zadovoljavanja potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti
u suvremenim uvjetima života i rada.
Zadaci:
·
razviti osobine,
sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom radi
kvalitetne športske rekreacije,
·
stjecanje znanja o
činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,
·
razvijanje pravilnih
stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje
zdravlja,
·
usvajanje motoričkih
informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih
motoričkih zadataka,
·
razvijanje radnih
sposobnosti,
·
izgrađivanje humanih
međuljudskih,
·
njegovanje higijenskih
navika
·
teorijsko-praktično
osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela
kulture življenja i to:
-
o utjecaju procesa
tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske sustave,
-
o očuvanja zdravlja,
načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica
prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,
-
o načinu planiranja,
programiranja i nadzora procesa vježbanja,
-
o načinu treniranja i
natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili,
·
razvijati osjećaj za
očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških aktivnosti, športskih
igara i zabave.
Posebne zadaće za učenike:
Razred
: PRVI
Razred
: DRUGI
Razred :
TREĆI
Posebne zadaće za učenice:
Razred
: PRVI
Razred : DRUGI
Razred : TREĆI
SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA
UČENIKA
S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Svaki
rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl.,
djeluje na čovjeka tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove
organizma i organizam u cjelini.
U
pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i
adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje.
Što
je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki
stalan zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma
nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom
drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom.
Zakonomjernošću
društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato
je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje
se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.
Međutim
valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih
funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan
proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki
od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti
pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito
energetski (fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela
prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem
svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad.
I. Fizički
rad se može podjeliti na:
1.
Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o
aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a)
velika
b)
srednja (umjerena)
c)
mala.
2. Rad s pretežito statičkim režimom
mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinamičkih kontrakcija
mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad
može odvijati tako da:
a) statičke kontrakcije održavaju
ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela
ili organizam u cjelini
b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu
protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih različito velikih sila
(tereti i sl.).
Potrebno
je steći i solidna teorijska znanja i to:
1. O utjecaju procesa vježbanja na
ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa
stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije
poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga
zanimanja.
2. Elementarna znanja o načinu
planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja.
3. Znanja o načinu treniranja i
natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili.
II. Mentalni
rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova
živčanog sustava na:
1.
Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i
senzorička središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta
vezana uz opasnost i sl.
2. Sa
stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti
središnjeg živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).
3.
Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema
intenzitetu s kojim se provodi,
podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i
intenzitet opterećenja.
Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva
za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u radnom procesu koji se odnosi
više-manje na sva zanimanja:
I. skupina
Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez
pomagala (tjelesni rad).
II. skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i
instrumenata.
III. skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV. skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema
navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri
skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u
dvije, ovisno o načinu rada u procesu istoga zanimanja.
Za zanimanja I. skupine preporuča se u
programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno
utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke
sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina
mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke
djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja,
opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za
učenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu
nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno
utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti.
Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo,
ples, športske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih
se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje motoričkih zadaća u
sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu
vježbi za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih
stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim
kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava
(plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).
U IV. skupini klasificirana su
pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom sjedeći, s
karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su
zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave
preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će preventivno i korektivno
utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i
dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples,
koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i aerobik za učenice i dr.).
OSNOVNI PROGRAM
Osnovni
je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih
kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju
izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne
promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i
konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.
Sadržaji
osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine
kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
-
zdravstvenim stanjem,
morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te
psihosocijalnim potrebama svakog učenika
-
motivima i zanimanjem
polaznika za pojedine sadržaje
-
razinama usvojenosti
teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća
-
utilitarnim
vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu
-
materijalnima,
kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola
djeluje.
Programski
sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene
kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:
1) - atletika 2) - košarka
- športska gimnastika - odbojka
- ples -
nogomet
- ritmičko-športska gimnastika - rukomet.
- borilački športovi.
Odabir
sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i
osobina, s težištem na usvajanju
motoričkih znanja polaznika.
IZBORNI PROGRAM
Izborni
program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i
drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u
jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije određen te se preporuča
učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili
nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju
mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te
usvojiti nove spoznaje.
Težište
aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno
učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže
vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti
životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje
razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Programski
sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se
sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su:
1) - veslanje -
stolni tenis
- klizanje -
plivanje
- skijanje -
badminton
- biciklizam -
planinarenje
- tenis
-
orijentacijsko trčanje i dr.
2) -
aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge
aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
Odabirom
navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i
sposobnosti, stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te
usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz osnovnoga programa
PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA
UČENIKE KOJI
SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA
Poslije
svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na
promjene temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko
potrebno da se program tjelesne i
zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu
i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga
zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka
valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg
zdravstvenog oporavka.
METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE
Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i
obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s obzirom na mnoge
odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su
pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi
aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života" potiskuje
čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi za stalnim
tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog odgojno-obrazovnog područja.
Zbog
znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za
vježbanje, ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za
svaku školu, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnim i
izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na ostvarenje
poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike
svih škola nije moguće.
U
sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti
promjenjivi učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i
sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim učincima. Nešto veća postignuća
mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno
manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni
prostori i oprema.
Osim
već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama
u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos
između genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja
različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir.
Te
zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih,
ali ne i operativnih programa.
Iz
osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz
jednoga do dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom
vremenskom mogućnošću ponavljanja.
U
izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i
koliko god je to moguće, želje polaznika.
Odnos
između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u
omjeru 1:1:1.
Postojećim
fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture
ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.
Programska
neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja
motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na
funkcionalne sposobnosti.
Prioritetno
treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska
sastavnica, koja će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga
pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati one aktivnosti, koje će se
moći potpuno provesti s obzirom na
materijalne mogućnosti škole.
Učenicima obrtničkih škola često s povećanim
jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s kojima će brže
doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do
pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost
športskim igrama i drugim sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema
osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje športskim
aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).
Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u
školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene kulture
jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.
Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim
zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat
tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi program izborne nastave
s još jednim satom tjedno.
Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj
strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je rasterećujući,
ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i realizaciji
programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:
·
Iz okvirnog nastavnog
plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni
"meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu
ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja.
·
U operativnim nastavnim
programima cilj i zadaće treba jasno i precizno definirati te odrediti one koje
se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.
·
Programska neprekidnost
mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih
priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne
sposobnosti.
·
U izvođenju nastavnog
procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada i
odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.
·
U nastavnom procesu
posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena
opterećenja na satu.
·
Voditi brigu o
optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.
·
Ocjenjivanje učenika
provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete i
športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i
time psihičko opterećenje učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i
sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući napredak.
·
Osigurati izvođenje
nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških različitosti
spolova i programskih sadržaja.
·
Nastavu izvoditi u
planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više od
10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.
·
Poticati stvaranje
ugodne radne klime između nastavnika i učenika te između samih učenika.
6.2.
Nastavni predmet: osnove računalstva
Razred:
1.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
1+1 (35+35) |
- |
- |
Cilj nastave predmeta računalstvo je stjecanje
osnovnih znanja i vještina za uporabu računala do razine rješavanja
jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu aplikacijskih
računalnih programa.
Zadaci
- prepoznati dijelove osnovne konfiguracije računala
i opisati njihovu funkciju
- samostalno spojiti osnovne dijelove računala i
pravilno ga uključiti i isključiti
- znati samostalno koristiti računalo pri pisanju
različitih tekstova i obradi tekstova
- znati spremiti podatke i ponovno ih pronaći i
uporabiti
- razviti sposobnost služenja računalom pri uporabi
raznih baza podataka
- služiti se gotovim tabličnim proračunima
- koristiti izvore informacija dostupne uz pomoć
računala
- upoznati mogućnosti računala u rješavanju
numeričkih i grafičkih zadataka u sklopu predmeta struke
- samostalno upotrijebiti računalo pri rješavanju
jednostavnijih zadataka u sklopu struke s pomoću aplikacijskih računalnih
programa
- komunicirati s drugim osobama s pomoću računala
- primijeniti stečena znanja, dopunjavati ih i
razvijati u svakodnevnoj praksi.
Sadržaj
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaj |
1.
Osnovne rada s računalom |
Pravilno
spojiti i pustiti u rad osnovnu konfiguraciju računala, pravilno uključiti i
isključiti računalo. Opisati
ulogu operacijskog sustava i organizaciju strukture datoteka u operacijskom
sustavu. Služiti
se ispravnim nazivljem za pojedine elemente koji se nalaze u prozoru
operativnoga sustava. Koristiti
računalo u Windows okruženju. Upravljati
radnom površinom s pomoću miša i tipkovnice. |
Osnove
arhitekture računala. Dijelovi
računala i njihovo povezivanje. Uključivanje
i isključivanje računala. Rad
s tipkovnicom i mišem. Organizacija
strukture datoteka u operacijskom sustavu. Sučelje
Windowsa. Rad
s datotekama i mapama. |
|
Pregledati,
spremiti, otvoriti, brisati i promijeniti naziv datoteka i mapa. Ugoditi
parametre pisača, tipkovnice, vremena. Snimiti
odgovarajuće sadržaje na disketu, odnosno CD. Provjeriti
disk odgovarajućim programom. Instalirati
i koristiti različite aplikacijske programe. Pretraživati
internetske stranice. Slati
i čitati e-mail poruke. Podesiti
parametre za uporabu modemskih ulaza. |
Prilagodbe
hardver-softver-korisnik. Disketa,
CD, USB Memory Key. Snimanje
na disketu i CD. Uporaba
Interneta, E-mail. Programi
za rad s multimedijom. |
2.
Pisanje i obrada teksta |
Izraditi,
urediti, preoblikovati, spremiti i otvoriti dokument u programu za obradu
teksta (promijeniti fontova, boju slova, postaviti margine, dodati
zaglavlje). Dodavati,
zamijeniti, brisati, kopirati i premjestiti tekst. Pronaći
dokument među drugim dokumentima, preimenovati ga i premjestiti. Izraditi
i oblikovati tablicu. Napraviti
ispis dokumenata. |
Prikaz
odabranog programa za obradu tekstova. Uporaba
raspoloživog programa za obradu tekstova. Priprema,
obrada i umnožavanje tekstova. |
3.
Baze podataka |
Znati
koristiti gotovu bazu podataka, u pripremljenu bazu podataka unijeti nove
podatke. Napraviti
ispis podataka iz baze. |
Pojam
i uporaba baze podataka. Osnovna struktura baze podataka. Prikaz
odabranog programa za rad s bazama podataka. |
4.
Tablični proračuni i numeričke mogućnosti računala |
Objasniti
svojstva i mogućnosti uporabe programa za tablične proračune. Upoznati
i koristiti program za obradu tablica, unijeti i promijeniti podatke u
tablicu. Znati
rezultate tabličnih proračuna
prikazati s pomoću dijagrama. Ispisati
dokument. Koristiti
program za numeričke primjene u rješavanju zadataka iz područja struke. |
Tablični
proračuni i prikaz programa za obradu tablica. Uporaba programa za pripremu i
obradu tablica. Unos
i promjena oblika podataka. Prikaz
odabranog programa za numeričke primjene računala. Uporaba aplikacijskih
programa za rješavanje numeričkih zadataka iz područja struke. |
5.
Grafičke mogućnosti računala |
Upoznati
i koristiti program za rad s grafikom. Dodati
grafički prikaz u tekst. Napraviti
ispis dokumenata. Instalirati
i koristiti različite aplikacijske programe za rad s grafikom. |
Prikaz
odabranog programa za rad grafikom. Uporaba
grafičke prezentacije podataka u raznim područjima. Dodavanje grafike u tekst. |
Metodičke napomene
Cjelokupnu nastavu ovog
predmeta uključujući individualni praktični rad učenika (vježbe) optimalno je
izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo. Učionica mora biti tako
opremljena da omogućava samostalan rad jednog učenika na računalu. Ako prostor
i oprema ne dopuštaju takav način rada, moguće je dio nastave izvoditi u
učionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika, a dio
nastave u specijaliziranoj učionici/praktikumu u kojoj su opremljena sva radna
mjesta učenika. U tom slučaju izvedbenim
programom za realizaciju nastave
računalstva treba predvidjeti najmanje 35 sati za samostalan rad učenika na
računalu predviđenih za praktične vježbe. Vježbe treba izvoditi optimalno u 3,
najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najviše 15 učenika), tako da na računalu
radi učenik pojedinačno. Vrijeme izvođenja vježbi treba biti predviđeno
rasporedom sati od početka školske godine.
Pri izradi izvedbenog
programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i uvježbavanje i provjeru
usvojenosti znanja iza svake cjeline. Osnovni način provjere usvojenosti znanja
i umijeća je praktičan rad na računalu. Provjera znanja učenika obavlja se na
računalu rješavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji zahtijevaju uporabu
standardnih programskih paketa.
Uspjeh učenika u izvođenju
vježbi ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe,
pokazanih vještina, samostalnosti i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna
ocjena iz praktičnog rada na računalu uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za
nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik i bilježnicu (format
po izboru) za vođenje bilješki na nastavi.
Priprema za nastavu
Učenici na rad u
informatičku učionicu trebaju doći pripremljeni. O svakoj vježbi učenik treba
podnijeti pisano izvješće (dokument) na kraju sata. Izvješće o radu treba
redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u učionicu dati učeniku
povratnu informaciju o rezultatima rada.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz
redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja nakon svake nastavne
cjeline (praktičan rad na računalu - rješavanje konkretnih problema koji
zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa)
6.3.
Nastavni predmet: Tehničko crtanje i
dokumentiranje
Razred:
1.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
1+0,5
(35+18) |
- |
- |
Cilj
Cilj nastave predmeta tehničko crtanje i dokumentiranje je osposobiti učenike za grafičko prikazivanje komponenata, sklopova, instalacija, strojeva i ostalih dijelova uređaja i postrojenja kao nužne podloge za rad na izradi i montaži uređaja i postrojenja, odnosno sudjelovanja u radu na razradi tehničko-tehnološke dokumentacije.
Zadaci
- upoznati vrste tehničkih crteža i standarde za
tehničko crtanje
- usvojiti postupke za konstrukciju i crtanje
krivulja
- razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta
(pravokutno projiciranje na ravninama)
- razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta
(prostorno prikazivanje)
- usvojiti primjenu pravila i znakova u tehničkim
crtežima
- upoznati vrstu i namjenu simbola, te faze postupka
čitanja simbola i tehničkih crteža
- upoznati značenje, mogućnosti i načine grafičkog
komuniciranja u tehnici i proizvodnji s pomoću tehničko - tehnološke
dokumentacije
- upoznati vrste i namjenu tehničko – tehnološke
dokumentacije
- usvojiti sposobnosti čitanja i crtanja
jednostavnijih tehničkih crteža, detalja i sklopova u elektrotehnici
- razviti sposobnost samostalnog rada na
proširivanju stečenih znanja iz ovog područja.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaj |
1.
Uvod u tehničko crtanje |
Navesti, opisati i
usporediti vrste tehničkih crteža prema sadržaju i načinu prikazivanja. Usvojiti standarde i
propise za tehničko crtanje. Nabrojiti tehnike i pravne
podatke koje sadrži zaglavlje i sastavnica i pravilno ispuniti zaglavlje i sastavnicu. Primijeniti formate i
mjerila u tehničkom crtanju. Upoznati tehničko pismo. Pravilno nacrtati kružnicu
i sinusoidu. Usvojiti postupke za
crtanje krivulja. |
Zadatak
tehničkog crtanja, pribor za tehničko crtanje. Standardi
i propisi za tehničko crtanje. Vrste
tehničkih crteža. Vrste
i primjena crta. Formati
papira. Vrste
mjerila i crtanje u različitim mjerilima. Tehničko
pismo. Zaglavlje
i sastavnica. Označivanje
tehničkih crteža. Kružnica,
sinusoida, parabola. |
2.
Pravokutno projiciranje i prostorno prikazivanje |
Pravilno
nacrtati jednostavne predmete u ortogonalnoj projekciji. Znati
pravilno nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj i kosoj projekciji. Primijeniti
crtanje slobodnom rukom (skiciranje). Znati
pravila i znakove za kotiranje i pravilno kotirati jednostavnije izratke. |
Temeljni
pojmovi iz nacrtne geometrije (kvadranti, koordinate, ravnine). Vidljivost
bridova i projiciranje na tri ravnine. Crtanje
ortogonalnih projekcija prema modelu. Crtanje
ortogonalnih projekcija na osnovi prostornog prikaza. Načini
i svojstva prostornog prikazivanja. Kosa
projekcija. Izometrija. Skiciranje,
kotiranje, presjeci. |
3.
Simboli |
Usvojiti
značenje standardnih simbola kao načina komuniciranja u tehnici. Znati
osnovne simbole u elektrotehnici i pravilan način korištenja simbola u
crtežima i shemama. Pravilno
prikazati i čitati nacrte u elektrotehnici. |
Svrha
primjene standardnih simbola u tehničkoj dokumentaciji. Vrste
simbola, simboli u elektrotehnici. Tehnički
crteži i sheme u elektrotehnici (montažna i funkcionalna shema). |
4.
Tehničko-tehnološka dokumentacija |
Znati
značenje i namjenu dokumentacije u svakodnevnom radu u sklopu struke.
Poznavati postupke arhiviranja i čuvanja dokumentacije. |
Značenje,
vrste i namjena dokumentacije. Dokumentacija
za preuzimanje, otpremu i popravak. Tehnološka
dokumentacija (radni nalog, operacijski list). Arhiviranje i čuvanje
dokumentacije. |
Nastava ovog predmeta izvodi
se u specijaliziranoj učionici ili učionici opće namjene gdje postoji mogućnost
korištenja AV pomagala, modela geometrijskih tijela, zbirke didaktičkih
demonstracijskih crteža i školskog pribora za crtanje. Svako teorijsko
objašnjenje treba potkrijepiti, gdje je to moguće, odgovarajućim primjerima iz
struke. Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 18 sati
predviđenih za praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika.
Nastava ovoga predmeta
neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno onim dijelom koji se
provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta uvježbavaju se i
primjenjuju na praktičnoj nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici.
U sklopu ukupnog broja sati
treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja samostalnim radom. Prilikom
provjere znanja predvidjeti različite metode s naglaskom na pisanoj provjeri
odgovarajućim programskim zadatkom. Nakon obrade nekoliko cjelina učenicima
treba zadati zadatak u obliku “programa”, za svako polugodište po jedan.
Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada radioničkih i sklopnih crteža i
ortogonalne projekcije.
Pri ispitivanju znanja
učenika prednost treba imati praktičan rad kojim učenik treba pokazati
ostvarenost postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i dokumentiranja.
Konačnu ocjenu čine ocjene dobivene ispitivanjem i iz programskih zadataka.
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za
nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format
po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, pribor za crtanje.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz
redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad)
- školska zadaća (cjelosatnu provjeru znanja)
- programski zadatak (u svakom polugodištu po
jedan).
6.4.
Nastavni predmet: matematika u struci
Razred:
1.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
2
(70) |
- |
- |
Cilj nastave predmeta matematika u struci je da učenici usvoje osnovna
matematička znanja potrebna za razumijevanje pojava i zakonitosti u sklopu
elektrotehničke struke i da se osposobe za primjenu usvojenog znanja u
praktičnom životu.
Zadaci
- steći znanja potrebna za razumijevanje
kvantitativnih odnosa i zakonitosti pri raznim pojavama u prirodi, društvu i
praktičnom životu
- steći matematička znanja koja su nužna za
uključivanje u rad u sklopu struke i praćenje suvremenog tehnološkog razvoja
-
razviti sposobnost izražavanja matematičkim jezikom
- usvojiti metode matematičkog mišljenja koje se
očituje u preciznom formuliranju pojmova, logičkom zaključivanju i algoritamskom
rješavanju problema
-
razvijati preciznosti, urednosti, ustrajnosti i sistematičnosti u radu
Sadržaj
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaj |
1.
Brojevi |
Primijeniti
računske operacije s prirodnim i cijelim brojevima i razlomcima na
izračunavanje u električnim strujnim krugovima. Prikazati
iznose električnih veličina s pomoću potencija, pretvarati jedinice. Primijeniti
postotni račun za izračunavanje i prikaz točnosti izračunatih i izmjerenih
veličina. |
Računske
operacije s prirodnim i cijelim brojevima, operacije s razlomcima, najmanji
zajednički nazivnik. Postotni
račun. Računanje
s potencijama. Računske
operacije s općim brojevima. Operacije
s korijenima. |
2.
Linearne jednadžbe |
Primijeniti
postupke rješavanja linearnih jednadžbi za izračunavanje u električnim
strujnim krugovima. Grafički
prikazati međusobnu ovisnost električnih veličina. |
Linearne
jednadžbe s jednom nepoznanicom. Grafička
interpretacija jednadžbi. |
3.
Trokut, četverokut i kružnica |
Primijeniti
Pitagorin poučak za izračunavanje otpora, struja, napona i snaga u strujnim
krugovima izmjenične struje. Znati
izračunati presjek vodiča na osnovi promjera ili polumjera vodiča. Izračunati
poprečni presjek željezne jezgre. |
Vrste
i značajka trokuta. Opseg
i površina trokuta. Pitagorin poučak. Vrste
i svojstva četverokuta. Opseg
i površina kvadrata i pravokutnika. Opseg
i površina kružnice. Poučak
o obodnom i središnjem kutu. Talesov
poučak. Opseg
i površina kružnog vijenca, kružnog isječka i kružnog odsječka. |
4.
Geometrijska tijela |
Znati
izračunati oplošje i volumen određenog predmeta ili prostora u sklopu struke |
Oplošje
i volumen kvadra i kocke. Oplošje
i volumen valjka. Oplošje
i volumen prizme. |
5.
Trigonometrijske funkcije |
Usvojiti
osnovna znanja iz trigonometrije kao sredstva za predočavanje prilika u
krugovima izmjenične struje i izračunavanje električnih veličina. |
Trigonometrijske
funkcije na pravokutnom trokutu. Trigonometrijske
funkcije na kružnici. Graf
funkcija sinx, cosx, asinbx. |
6.
Vektori |
Usvojiti
osnovna znanja u operacijama s vektorima kao sredstvu za predočavanje
veličina u krugovima izmjenične struje. |
Pojam
vektora, zbrajanje vektora u ravnini. Vektori
u koordinatnom sustavu u ravnini. |
7.
Logaritamske funkcije i eksponencijalne funkcije |
Usvojiti
pojmove logaritama i primjene u elektrotehnici. Prikazati
električne veličine u logaritamskom mjerilu. Razumjeti
određene električne pojave kao eksponencijalne funkcije. |
Logaritamske
i eksponencijalne funkcije. Dekadski
i prirodni logaritmi. |
Sadržaji ovog predmeta su u
korelaciji sa sadržajima predmeta struke. Nastavni sadržaj iz matematike u
struci uvježbavaju se na primjerima koji su matematičke interpretacije odnosa i
zakona iz struke (odnos mjernih jedinica, pretvorba mjernih jedinica,
rješavanje električnih strujnih krugova, grafički prikaz strujno-naponske
ovisnosti, sinusni izmjenični naponi, fazni odnosi napona i struja u krugu
izmjenične struje, vektorski dijagrami napona i struja u krugu izmjenične
struje, faktor snaga, postotna točnost mjerenja, pad napona na vodovima i
slično). Pri izvođenju nastave treba povezivati znanja iz prakse i teorijska
znanja.
Pri izradi izvedbenog
programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti
znanja iza svake cjeline. Tijekom svakog polugodišta treba planirati do dvije
cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju
obuhvatiti područje od jednostavnijih zadataka do zadataka koji trebaju
pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i novim situacijama.
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za
nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format
po izboru) za vođenje bilješki na nastavi i kalkulator (osnovne računske
operacije i trigonometrijske funkcije).
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz
redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline
(pisani rad)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja).
6.5.
Nastavni predmet: elektrotehnika
Razred:
1. i 2.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
3+1
(105+35) |
2+1
(70+35) |
- |
Cilj
Stvoriti kod učenika čvrstu podlogu, neophodnu za
svladavanje stručnih sadržaja tijekom nastavka obrazovanja temeljitim
upoznavanjem električnih pojava i
njihovih zakonitosti.
Zadaci
-
objasniti pojmove o osnovnim električnim veličinama i navesti za njih mjerne
jedinice
-
izmjeriti napon, struju i otpor
-
opisati utjecaj temperature na električni otpor i posljedice na električne
instalacije i rad električnih strojeva i uređaja
- navesti opasnosti od
električne struje i primijeniti mjere za rad na siguran način
- izračunati s pomoću
Ohmovog i Kirchhoffovih zakona otpor, napon ili struju uz zadane preostale
dvije veličine u strujnim krugovima sa serijskim, paralelnim i jednostavnim
mješovitim spojem otpora,
- grafički predočiti
ovisnost struje o naponu
- izračunati električni rad
i snagu u strujnim krugovima s jednim i više otpora u serijskom ili paralelnom
spoju,
- opisati praktičnu primjenu
serijskog i paralelnog spoja otpora i utjecaj na izvor napona te utjecaj
unutarnjeg otpora izvora na napon i struju trošila
- spojiti promjenjivi otpor
za regulaciju struje i napona
- izložiti svojstva osnovnih
izvora istosmjernog napona i praktične
postupke sa sekundarnim izvorima napona
- opisati pojam električnog
kapaciteta i kondenzatora, svojstva kondenzatora i osnovne karakteristične
veličine, pretvoriti kapacitet kondenzatora iz manjih jedinica u osnovnu i
obrnuto
- opisati pojam vremenske
konstante i njezin utjecaj na nabijanje kondenzatora, izračunati vremensku
konstantu RC spoja i odrediti potrebno vrijeme nabijanja kondenzatora
- opisati pojave i
zakonitosti magnetskog djelovanja električne struje, odrediti smjer djelovanja
magnetskog polja, izložiti osnovne primjere praktične primjene magnetskog
djelovanja struje
- opisati pojavu i
zakonitosti elektromagnetske indukcije
- izložiti pojam induktiviteta i praktične posljedice uključivanja i isključivanja strujnog kruga s RL-spojem
- opisati pojam izmjeničnog
sinusnog napona i njegove parametre, izračunati frekvenciju iz zadane periode i
obrnuto, te maksimalnu iz efektivne vrijednosti napona i obrnuto
- opisati pojam impedancije
i međusobne odnose struja, padova napona i faznog kuta između napona i struje
za serijske i paralelne spojeve RLC, izračunati struju i padove napona za
serijske i paralelne spojeve RLC, izložiti utjecaj frekvencije, pojam
rezonancijske frekvencije i primjenu Thomsonove formule
- opisati pojmove radne,
jalove i prividne snage te faktora snage i njihove međusobne odnose, izračunati pojedine veličine iz zadanih
napona, struja i parametara elemenata strujnog kruga i objasniti potrebu
poboljšanja faktora snage
- opisati pojmove o faznom i
linijskom naponu i struji, spojiti trošila na trofazni sustav i izračunati
snagu trošila
- objasniti principe rada
osnovnih električnih i elektroničkih mjernih instrumenata, njihove
karakteristike i primjenu
- spojiti mjerne instrumente
i izmjeriti odgovarajuće električne veličine
- navesti svojstva
najvažnijih materijala u elektrotehnici i njihove primjene
- poznati tehnike spajanja u
elektrotehnici
- objasniti načela
djelovanja električnih strojeva i njihovu primjenu u elektroničkim uređajima.
1. razred
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Električni strujni krug . |
Usvojiti
značenje pojmova električni naboj, električni napon, struja i otpor. Znati
međusobnu ovisnost napona, struje i otpora u električnom strujnom krugu i
grafički je prikazati. Izračunati struju, pad napona i otpor. Opisati
opasnosti od električne struje za osobe. Primijeniti
propise i mjere zaštite za sprječavanje nezgoda od strujnog udara. Znati
izmjeriti struju i napon u istosmjernim strujnom krugu ampermetrom/voltmetrom
i univerzalnim instrumentom. Opisati
faktore koji utječu na električni otpor vodiča. Izračunati otpor vodiča. Opisati
ovisnost električnog otpora o temperaturi, svjetlosti i naponu i navesti
primjere primjene. |
Građa
materije, električni naboj, napon, struja i otpor. Ohmov
zakon. Grafičko
prikazivanje međusobne ovisnosti električnih veličina. Djelovanje
električne struje. Propisi
i mjere zaštite od strujnog udara. Električni
otpor vodiča. Utjecaj
temperature, svjetlosti i napona na električni otpor. |
2.
Serijsko i paralelno spajanje otpornika |
Opisati
djelovanje serijskoga i paralelnoga spoja otpornika i praktičnu primjenu i
posljedice takvog spajanja. Izračunati
ukupni otpor i struju serijskoga i paralelnoga spoja otpornika. Nacrtati
i spojiti promjenjivi otpor u serijskom (reostatskom) i potenciometarskom
spoju. Opisati djelovanje
unutarnjeg otpora izvora na napon i struju strujnoga kruga. Izračunati struje i padove napona u jednostavnom mješovitom spoju otpornika. |
Serijski
i paralelni spoj otpornika, Kirchhoffovi zakoni. Dijelilo
napona, promjenjivi otpor. Unutarnji
otpor izvora. Mješoviti spoj otpora. |
3.
Rad i snaga električne struje |
Opisati ovisnost
električnog rada i snage o naponu, struji i otporu trošila Znati jedinice za rad i
snagu i preračunati vrijednosti osnovne u manju i obratno Izračunati rad i snagu
trošila za jednostavni strujni krug, serijski i paralelni spoj trošila. |
Električni
rad. Električna
snaga. Toplinski učinak električne struje. |
4.
Električno polje i kondenzatori |
Objasniti
pojam električnog polja i njegovu tehničku važnost. Objasniti
pojam električnog kapaciteta kondenzatora, njegovu ovisnost o dimenzijama i
materijalu te značenje karakterističnih podataka o kondenzatorima. Opisati
utjecaj vremenske konstante na trajanje nabijanja i izbijanja kondenzatora. Znati
djelovanje serijskog i paralelnog spoja kondenzatora s obzirom na ukupni
kapacitet spoja. Izračunati
ukupni kapacitet serijskoga i paralelnoga spoja kondenzatora. |
Električno
polje, jakost polja, sile u električnom polju, probojna čvrstoća. Kondenzatori,
princip izvedbe, kapacitet kondenzatora, vrste, označivanje. Nabijanje
i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta. Serijski i paralelni spoj kondenzatora, ukupni kapacitet, kapacitivno djelilo. |
5. Elektromagnetizam i elektromagnetska indukcija |
Opisati
magnetsko polje električne struje, njegove zakonitosti i tehničko značenje Opisati
pojave i zakonitosti elektromagnetske indukcije s navođenjem primjera
primjene Znati
ovisnost induktiviteta zavojnice o tehničkim veličinama i mjerne jedinice Opisati
pojave kod ukapčanja i iskapčanja zavojnice u istosmjerni strujni krug. |
Magnetsko polje ravnog vodiča, djelovanje
magnetskog polja na vodič, međusobno djelovanje dva vodiča. Magnetsko polja zavojnice. Magnetiziranje željeza, magnetski materijali,
magnetski krug. Elektromagneti. Elektromagnetska indukcija, Lenzovo pravilo i
Faradayev zakon. Princip transformatora i generatora. Samoindukcija, induktivitet zavojnice,
međuindukcija, vrtložne struje. Zavojnica u krugu istosmjerne struje (ukapčanje i
iskapčanje u strujni krug, vremenska konstanta). |
6.
Kemijski izvori struje |
Navesti
vrste, svojstva i postupke s kemijskim izvorima električne struje. |
Prolaz struje kroz tekućine, elektroliza Primarni kemijski izvori. Sekundarni kemijski
izvori. Održavanje akumulatora. Korozija i zaštita od korozije. |
7.
Izmjenični napon i struja |
Objasniti karakteristične
veličine izmjeničnih struja i napona te znati njihove jedinice. Iz efektivne vrijednosti
napona i struje izračunati vršnu i obrnuto. Iz frekvencije izmjeničnog
napona izračunati period i obrnuto. Opisati djelovanje radnog
otpora, kondenzatora i zavojnice bez gubitaka u strujnom krugu izmjenične
struje. Izračunati vrijednost
induktivnog i kapacitivnog otpora. Opisati i grafički prikazati frekvencijsku ovisnost kapacitivnog i induktivnog. otpora |
Princip dobivanja sinusnog izmjeničnog napona i
njegovi karatkeristični parametri (frekvencija, perioda, trenutna, efektivna,
srednja i vršna vrijednost). Pravokutni izmjenični napon, superponirani
istosmjerni i izmjenični napon, impulsi. Grafičko predstavljanje sinusnog izmjeničnog
napona (rotiranje vektora, vremenski i vektorski dijagram), fazni pomaci. |
8.
Krugovi izmjenične struje |
Objasniti međusobnu
ovisnost električnih veličina u RLC spojevima. Izračunati struju i padove
napona u serijskom i paralelnom RLC spoju. Objasniti pojavu
rezonancije i njezino značenje. Izračunati rezonancijsku
frekvenciju Objasniti pojmove prividna, radna i jalova snaga,
te faktor snage. Izračunati prividnu, radnu i jalovu snagu. |
Serijski spojevi otpora, kondenzatora i zavojnice. Fazni pomak. Rezonancija. Električni rad i snaga izmjenične struje, faktor
snage. |
2.
razred
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
9. Trofazna struja |
Poznavati
karakteristične veličine napona i
struje trofaznoga sustava, načine spajanja trošila te snage s obzirom
na spoj trošila. |
Opći
prikaz trofaznog napona i struje (vremenski i vektorski prikaz). Spajanje
trošila u trofaznom sustavu. Okretno magnetsko polje. |
10.
Mjerenja u elektrotehnici |
Opisati
dijelove i načelo rada analognih instrumenata za mjerenje napona, struje i
otpora Opisati
načelo izvedbe i rada digitalnog univerzalnog instrumenta Primijeniti
postupke mjerenja napona i struje Opisati
načelo rada vatmetra Nacrtati
osnovnu shemu spajanja instrumenata za mjerenje električne snage u
jednostavnom strujnom krugu Spojiti
vatmetar i izmjeriti električnu i snagu Opisati
principijelnu građu osciloskopa i izvesti mjerenja napona i frekvencije na
jednostavnim sklopovima. Primijeniti
računalo kao mjerni instrument |
Uvod
u mjernu tehniku Proširenje
mjernog područja Mjerenje
napona i struje Uporaba
računala u mjerne svrhe |
11.
Materijali u elektrotehnici |
Navesti
i opisati značenje pojedinih svojstava materijala. Navesti
vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala u elektrotehnici. Navesti
vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala za vodiče. Navesti
vrste, svojstva i primjenu različitih vrsta otpornika te materijale za
otpornike. Navesti
vrste i objasniti svojstva i primjenu izolacijskih materijala Navesti
vrste i primjene tehnike spajanja u elektrotehnici Navesti
vrste i svojstva te objasniti primjenu magnetskih materijala. |
Svojstva
materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka), podjela i osnovna primjena. Materijali
za vodiče, vodovi, kontaktni materijali, svjetlovodi Materijali
za otpornike, vrste otpornika, specijalni otpornici Materijali
i tehnike spajanja Magnetski
materijali, svojstva i primjena Materijali
za nosive konstrukcije i kućišta elektrouređaja, materijali za hlađenje
elektroničkih komponenata. |
12.
Električni strojevi i uređaji |
Opisati
konstrukciju, rad, karakteristične vrijednosti i primjenu transformatora Izračunati
vrijednosti napona i struje na primarnom, odnosno sekundarnom namotu,
objasniti transformaciju otpora Objasniti
konstrukciju i primjene posebnih vrsta transformatora u elektronici Steći
teorijsku podlogu za razumijevanje rada elektroničkih uređaja i sustava u
kojima su električni rotacijski strojevi sastavni dijelovi Opisati
vrste, svojstva i namjenu rotacijskih strojeva Opisati
izvedbe, rad i princip regulacije brzine vrtnje asinkronih motora Opisati
izvedbu i rad istosmjernih strojeva (generatorski i motorni rad) Opisati
izvedbe i rad izmjeničnih kolektorskih motora Opisati
izvedbe i primjene malih električnih motora
Opisati
izvedbu i upravljanje koračnih motorima |
Načelo
izvedbe i rada transformatora Transformacija
napona, struje i impedancije Prazni
hod, opterećenje, kratki spoj i gubici transformatora Mrežni
transformator Posebne
vrste transformatora Okretno polje i načela izvedbe i
rada sinkronih i asinkronih strojeva, primjena Asinkroni motori (trofazni i
jednofazni, načela regulacije broja okretaja) Načela izvedbe i rada istosmjernih
strojeva (vrste prema izvedbi uzbude, namoti, komutacija) Generatorski i motorni rad
istosmjernog stroja, regulacija broja okretaja istosmjernog motora. Izmjenični kolektorski motori Mali
i mikro električni motori Koračni
motori. |
Nastava ovog predmeta izvodi
se predavanjem i laboratorijskim vježbama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju
i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju
potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi
isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta.
Dio nastave se izvodi s
cijelim razredom, a dio (najmanje 35 sati predviđenih za laboratorijske vježbe)
sa skupinama ne većim od 15 učenika. Stoga izvedbenim programom treba za
realizaciju nastave ovog predmeta, uz stručno teorijski dio, planirati u prvom
i drugom razredu za samostalan rad učenika u laboratoriju 1 sat tjedno.
Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine
(najviše 15 učenika istovremeno) u bloku od 2 sata. Vrijeme odvijanja
laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij
treba biti posvećen upoznavanju s
režimom rada u laboratoriju i mjerama zaštite.
U izvođenju
nastave nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje mogu u
većoj mjeri zaokupiti pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti. Treba
nastojati demonstrirati one pojave koje učenici neće samostalno obrađivati u
radu u laboratoriju.
U nastavi s cijelim razredom ili u laboratorijskom radu
treba koristiti računalo i računalne programe za simuliranje djelovanja
elektrotehničkih spojeva i zakonitosti (npr. Electronics Workbench, Mentor OE,
Crocodile Clips i drugi).
U laboratorijskim vježbama u prvome razredu treba
koristiti digitalne izvedbe mjernih instrumenata za mjerenje napona, struje i
otpora s obzirom na jednostavnije očitavanje i svrhu vježbi u prvome razredu. U
drugome razredu treba svladati rad i očitavanje na analognim instrumentima.
Pri izradi izvedbenog
programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti
znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) nakon
svake cjeline. U tijeku svakog
polugodišta treba planirati dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća).
Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i
zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti do zadataka koji
trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i novim situacijama. Numerički zadaci trebaju
biti tako oblikovani da učenici mogu koristiti udžbenik kao izvor podataka i
matematičkih izraza potrebnih za rješavanje postavljenih jednostavnijih
numeričkih problema.
Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
Izvođenje nastave ovog predmeta zahtijeva određeno predznanje iz matematike (osnovne računske operacije, operacije s razlomcima, rješavanje jednadžbi s jednom nepoznanicom, brojevi s eksponentima, Pitagorin poučak), fizike (poznavanje pojmova i jedinica za silu, rad, energiju, snagu, temperaturu) i kemije (građa materije, atom, jezgra, elektron, valencija, elementi, metali, nemetali). Ova znanja učenici su stekli u osnovnoj školi. Međutim za svladavanje dijela gradiva o strujnim krugovima izmjenične struje potrebno je predznanje koje se ne stječe u osnovnoj školi (trigonometrijske funkcije). Stoga je potrebno uspostaviti korelacije s nastavom predmeta matematika u struci kako bi učenici pravodobno svladali sadržaje iz matematike koji su nužni u obradi strukovnih predmeta.
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za
nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format
po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske
operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske vježbe
(digitalni univerzalni instrument, ispitivač faze).
Priprema za nastavu
Učenici na rad u laboratorij
trebaju doći pripremljeni. Obim i oblik pripreme ovisi o tome je li riječ o
vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi
koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisani izvještaj na
kraju sata. Izvještaj o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska
učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po
potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih
zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti
takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj
rada u laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na
pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih elemenata.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz
redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline
(pisani rad, usmeni odgovori)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)
- praktičan rad u laboratoriju.
Pozitivna
ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
6.
6. Nastavni predmet: elektronički sklopovi
Razred:
2. i 3.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
- |
1,5+1
(52+35) |
1,5+1
(48+32) |
Cilj
Cilj nastave ovoga predmeta je da učenici usvoje
temeljna znanja o načinu rada i primjeni elektroničkih komponenata u različitim
sklopovima i njihovoj primjeni u različitim elektroničkim uređajima i
aparatima.
- navesti nazive, raspored i
funkciju izvoda elektroničkih komponenata (diode, tranzistori, tiristori,
operacijska pojačala, digitalni sklopovi)
- objasniti značenje pojmova
karakterističnih parametara poluvodičkih elektroničkih komponenata i njihovu
praktičnu važnost
- stjecanje znanja uporabe
tvorničkih podataka za elektroničke komponente (nalaženje vrijednosti
karakterističnih parametara i izbor
elemenata za pojedine namjene)
- navesti osnovne primjene
pojedinih komponenata u karakterističnim sklopovima
- objasniti ulogu
elektroničkih sklopova u različitim elektroničkim uređajima i aparatima
- objasniti ulogu
elektroničkih sklopova u sustavu upravljanja i zaštite strojeva, industrijskih
i elektroenergetskih pogona i postrojenja.
- osciloskopom ustanoviti i
interpretirati odzive elektroničkih sklopova na različite pobude
- poznavati i primijeniti
osnovne postupke za ispitivanje ispravnosti komponenata i sklopova
- razvijati sposobnost
samostalnog rada uporabom literature.
2. razred
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Sklopovi s diodama |
Navesti
materijale za poluvodičke komponente i objasniti djelovanje PN spoja. Objasniti
djelovanje najčešće upotrebljavanih dioda i njihove strujno-naponske
karakteristike. Iz tvorničkih podataka
pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu
dioda. Opisati
principijelnu građu osciloskopa i izvesti mjerenja napona i frekvencije na
jednostavnim sklopovima. Osciloskopom
ustanoviti oblik izlaznoga napona ispravljačkih spojeva uz sinusoidnu pobudu
ulaza. Objasniti
konstrukciju, način rada i karakteristične podatke ispravljačkih spojeva. Objasniti
djelovanje dioda u spojevima za ograničavanje i restauraciju napona. |
Poluvodički
materijali. PN-spoj. Poluvodičke
diode (ispravljačke, Zenerove, kapacitivne, laserske). Blok-shema
osciloskopa, mjerenja osciloskopom. Ispravljački
spojevi. Glađenje
ispravljenoga napona. Diodni
ograničavači. Restauratori
napona.
|
2.
Sklopovi s bipolarnim tranzistorima |
Objasniti
djelovanje bipolarnih tranzistora i njihove strujno-naponske karakteristike. Iz tvorničkih podataka
pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu
tranzistora. Objasniti
izvedbu, način rada i primjenu osnovnih spojeva pojačala napona i struje. Izračunati
vrijednosti napona i struje u statičkoj radnoj točki. Objasniti
ovisnost pojačanja o vrijednostima elemenata pojačala. Ustanoviti
pojačanje pojačala mjerenjem ulaznoga i izlaznoga napona osciloskopom. |
Svojstva
i strujno-naponske karakteristike bipolarnih tranzistora. Osnovni
spojevi pojačala s bipolarnim tranzistorima. Stabilizacija
radne točke. Negativna
povratna veza. Ulazni
i izlazni otpor. Frekvencijska
ovisnost pojačanja pojačala. Darlingtonov
spoj tranzistora. |
3.
Sklopovi s unipolarnim tranzistorima |
Navesti
vrste i objasniti djelovanje unipolarnih tranzistora i njihove
strujno-naponske karakteristike. Opisati
utjecaje statičkoga napona na svojstva tranzistora. Objasniti
izvedbu, način rada i primjenu osnovnih spojeva pojačala s unipolarnim
tranzistorima. |
Unipolarni
tranzistori (FET, MOSFET), zaštita tranzistora i osnovni spojevi pojačala IGBT. |
4.
Impulsni sklopovi |
Objasniti
djelovanje tranzistora u funkciji sklopke. Objasniti
utjecaj opterećenja tranzistorske sklopke na izlazni napon. Izračunati
izlazni napon tranzistorske sklopke pod otpornim opterećenjem. Objasniti
djelovanje multivibratora i njihovu primjenu. Izračunati
trajanje kvazistabilnih stanja monostabila i astabila te frekvencije
izlaznoga napona astabila. Objasniti
djelovanje opterećenja multivibratora na izlazni napon. Osciloskopom ustanoviti i
interpretirati odzive tranzistorske sklopke i multivibratora. na pobude
pravokutnim naponom. Navesti primjene pilastoga
napona i struje. Opisati načela izvedbi i
rada generatora pilastoga napona. |
Bipolarni
tranzistor u funkciji sklopke. Opterećenje
tranzistorske sklopke. Zaštita
tranzistora. Multivibratori
(bistabilni multivibrator, Schmittov okidni sklop, monostabilni
multivibrator, astabilni multivibrator). Primjena
i generiranje pilastoga napona. |
5.
Pojačala |
Objasniti izvedbu, način
rada, svojstva i primjenu diferencijskog pojačala. Objasniti izvedbu, način
rada, svojstva i primjenu pojačala snage. Ispitati djelovanje
pojačala snimanjem pobude i odziva osciloskopom. |
Diferencijsko
pojačalo. Faktor
potiskivanja. Pojačala
snage, klase rada. Protutaktno
pojačalo klase AB i pojačalo klase C. |
6.
Operacijska pojačala |
Objasniti osnovna svojstva
i pojmove karakterističnih parametara operacijskih pojačala. Opisati osnovne spojeve
operacijskog pojačala i njihovu primjenu. Osciloskopom ustanoviti i
interpretirati odzive spojeva s operacijskim pojačalom na pobude sinusnim,
odnosno pravokutnim naponom. |
Osnovna
svojstva operacijskoga pojačala, dopuštene vrijednosti tipičnih električnih
veličina. Frekvencijska
ovisnost pojačanja pojačala. Izvedbe,
svojstva i primjena sklopova s operacijskim pojačalom (invertirajuće i
neinvertirajuće pojačalo, pojačalo za zbrajanje i oduzimanje, diferencijator
i integrator, generiranje pravokutnoga napona). |
3. razred
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
7.
Oscilatori |
Opisati
načela izvedbi i rada generatora sinusoidnoga napona. Osciloskopom
ispitati rad oscilatora. |
Pozitivna
povratna veza. RC
oscilatori. LC
oscilatori. Oscilatori
s kristalom kvarca. |
8.
Stabilizatori napona |
Navesti
najvažnije karakteristične parametre stabilizatora napona. Opisati
načela izvedbe i rada stabiliziranih izvora napajanja. Ispitati
svojstva stabilizatora mjerenjem ovisnosti izlaznoga napona o promjenama
ulaznoga i struji opterećenja. |
Svojstva
i karakteristični parametri stabilizatora. Serijski
tranzistorski stabilizatori. Integrirane
izvedbe stabilizatora. Impulsni
stabilizatori. |
9.
Tiristori |
Navesti vrste i objasniti
djelovanje tiristora i njihove strujno-naponske karakteristike. Objasniti
izvedbe, način rada i primjenu osnovnih spojeva za regulaciju napona i struje
tiristorima. Objasniti
djelovanje i strujno-naponsku karakteristiku jednospojnog tranzistora. Objasniti
izvedbu i način rada spoja za generiranje impulsa s pomoću jednospojnoga
tranzistora. |
Svojstva
i strujno naponske karakteristike tiristora (četveroslojna doda, SCR, dijak
trijak). Osnovni
spojevi za regulaciju struje tiristorima. Zaštita
tiristora. Jednospojni
tranzistor (svojstva, strujno-naponska karakteristika, generiranje impulsa). |
10.
Sklopovi s optoelektroničkim elementima |
Opisati
načela izvedbe i rada te svojstva i primjenu optoelektroničkih elemenata
(fotootpornik, fotodioda, fototranzistor, svijetleća dioda i fotovezni
element). Iz tvorničkih podataka
pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu. Mjerenjem
ispitati ispravnost komponenata i sklopova s optoelektroničkim elementima. |
Svojstva,
karakteristični parametri i primjena optoelektroničkih elemenata
(fotootpornik, fotodioda, fototranzistor, svijetleća dioda i fotovezni
element). Sklopovi
s optoelektroničkim elementima. |
Metodičke napomene
Teorijska nastava (predavanja, ponavljanje školske
zadaće) izvodi se u namjenskoj učionici. Može se izvoditi i u standardnoj
učionici opće namjene ako se bez većih teškoća u nju može za svaki sat
dopremiti oprema iz kabineta (demonstracijski stol s okvirima za panele).
Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju.
U izvođenju nastave ovog predmeta treba koristiti demonstracijsku
opremu koja će omogućiti učenicima lakše i brže shvaćanje principa rada
elektroničkih komponenata i sklopova te regulacijskih sklopova. U izlaganju
građe treba se zadržati na osnovnim principima rada elemenata i sklopova
bez ulaženja u detaljna teoretska
razmatranja. Razina izlaganja treba biti u suglasnosti s praktičnim potrebama u obavljanju poslova zanimanja za
koje se učenik obrazuje.
Dio nastave se
izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35, odnosno 32 sata predviđenih za
praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15, odnosno 10 učenika.
Laboratorijske vježbe treba izvoditi s najviše pola razrednog odjela, odnosno
16 učenika istovremeno u drugom razredu, odnosno 10 učenika u trećem razredu, u
bloku od 2 sata. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti
predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju
s instrumentima, režimom rada i mjerama zaštite.
U svim
oblicima nastave, uključivo i laboratorijske vježbe, uz standardnu
laboratorijsku opremu treba koristiti i računala s programima za modeliranje i
simulaciju elektroničkih sklopova (npr. Electronics Workbench, Crocodile Clips
i drugi).
Pri
izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i dvije
(svako polugodište jedna) cjelosatne
provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti prijeđeno
gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih
pojmova i svojstava sklopova do zadataka čije rješavanje treba pokazati
sposobnost primjene znanja u novijim i složenijim situacijama.
Uz pisano i usmeno
provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih
vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se
na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina,
samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i
izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet
je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje
se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina,
samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih
mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog
dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi o tome je li se riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih elemenata.
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za
nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format
po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske
operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske vježbe
(ispitivač faze, digitalni univerzalni instrument).
Priprema za nastavu
Pisana priprava za
obavljanje laboratorijske vježbe (odgovori na pitanja i rješenja zadataka
vezanih za laboratorijski rad i prikupljanje podataka koji su potrebni za
izvođenje vježbe).
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz
redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni
odgovori)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)
- praktičan rad u laboratoriju
- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi
(unosi se u pisanu pripravu)
Pozitivna
ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
6.7.
Nastavni predmet: digitalni sklopovi i
upravljanje
Razred:
2. i 3.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
- |
1,5+1
(52+35) |
2,5+1
(80+32) |
Cilj nastave ovoga predmeta u 2. razredu je da
učenici usvoje temeljna znanja digitalnim sklopovima i njihovoj primjeni u
različitim elektroničkim uređajima i aparatima. U 3. razredu nastava ovog
predmeta treba omogućiti učenicima usvajanje osnovnih teorijskih i praktičnih
znanja s područja upravljanja, te povezivanje i primjenu ovih znanja sa znanjem
iz područja elektronike i računalstva.
Zadaci
U 2. razredu:
- poznavati izvedbe i
objasniti rad, svojstva i mogućnosti primjene digitalnih sklopova
- navesti nazive, raspored i funkcije izvoda digitalnih
komponenata
- objasniti značenje pojmova
karakterističnih parametara komponenata i njihovu praktičnu važnost
- moći uporabiti tvorničke
podatke za digitalne komponente (naći vrijednosti karakterističnih parametara i
izabrati elemente za pojedine namjene)
- steći osnovna znanja u
svezi izbora elemenata i vrijednosti pri konstrukciji sklopova
- objasniti uloge sklopova u
složenijim uređajima i sustavima
- provesti osnovne postupke
za ispitivanje ispravnosti komponenata i sklopova
- razvijati sposobnost
samostalnog rada uporabom literature.
U 3. razredu:
- spoznati osnove upravljanja i
regulacije
- poznavati osnovna
teorijska i praktičnih znanja o senzorima i mjerenjima neelektričnih veličina
- objasniti ulogu i vrste
regulatora u krugovima automatskog
upravljanja
-
na osnovi analize djelovanja prepoznati
i ukloniti pogrešku u djelovanju upravljačkog sustava
-
razlikovati različite izvedbe elemenata upravljanja i regulacije
-
objasniti djelovanje mikroupravljača i računala u sustavima upravljanja i
zaštite
- naučiti osnove programiranja
jednostavnih upravljačkih elemenata i znati provesti programiranje na temelju
izrađenog programa ili promijeniti dio programa za traženu promjenu djelovanja
- spojiti mikroupravljače i
računala s ulaznim i izlaznim napravama.
- razvijati preciznost, sistematičnost, samoinicijativnost kreativnost
- usvojeno znanje povezati s ostalim
stručno-teoretskim predmetima i s primjerima u praksi.
Sadržaj
2. razred
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1. Brojevni sustavi i
kodovi |
Objasniti razliku između
analognih i digitalnih signala, prednost prijenosa podataka digitalnim putem
i značenje binarnoga prikaza podataka u digitalnoj tehnici. Objasniti načela binarnoga
brojevnoga sustava. Pretvoriti binarni broj u
dekadni. Objasniti načela i
značenje za praktičnu primjenu heksadecimalnog brojevnoga sustava. Pretvoriti binarni broj u
heksadecimalni i obrnuto. Objasniti načelo i
primjenu kodiranja, kodirati decimalni broj BCD i ASCII kodom uz primjenu
tablice koda. Objasniti načelo
otkrivanje pogreške primjenom paritetnoga bita. |
Digitalni signali. Binarni brojevni sustav, heksadecimalni brojevni
sustav. BCD kod. Alfanumerički
kodovi. Kodovi
s otkrivanjem pogrešaka |
2.
Logički sklopovi |
Navesti simbole i opisati
djelovanje osnovnih logičkih sklopova (tablicom stanja i algebarskim
izrazom). Povezati i analizirati
osnovne sklopove u složenije cjeline. Za zadanu logičku shemu
izvesti algebarski izraz i tablicu stanja. Napisati algebarski izraz
i nacrtati logičku shemu sklopa koji obavlja zadanu operaciju uporabom samo
sklopova NI, odnosno NILI. |
Osnovni logički sklopovi I, ILI i NE (simboli,
tablice stanja algebarske jednadžbe, odzivi na impulsne pobude). Logički sklopovi NI i NILI. Međusobno povezivanje logičkih sklopova (pravila,
zakoni i teoremi logičke algebre). De Morganovi teoremi Univerzalnost logičkih operacija NI i NILI Složeni
logički sklopovi (minterm, maksterm,
isključivo ILI, isključivo NILI). |
3.
Skupine integriranih logičkih sklopova |
Objasniti značenje
karakterističnih paramatara digitalnih sklopova. Iz tvorničkih podataka pronaći
vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu
digitalnih sklopova. Odrediti mogućnosti
međusobnog spajanja digitalnih sklopova. Opisati svojstva
integriranih digitalnih sklopova iz pojedinih skupina (TTL i CMOS). Objasniti (na gotovoj shemi) djelovanje temeljnih
sklopova iz skupina TTL i CMOS. Objasniti djelovanje
sklopova s tri izlazna stanja. Ispitati djelovanje i
ispravnost sklopa mjerenjem odziva sklopa na pobudu istosmjernim naponom i
impulsnu pobudu. Poznavati postupke sa
sklopovima osjetljivim na statički napon. |
Karakteristične veličine integriranih
digitalnih sklopova (napon napajanja,
ulazni i izlazni naponi i struje, vrijeme kašnjenja, faktor razgranjivanja). Temeljni sklop skupine TTL. Karakteristične
veličine sklopova skupine TTL. Ostali sklopovi u skupini TTL (otvoreni kolektor, Schmittov okidni
sklop, sklopovi s tri izlazna stanja). Podskupine TTL (usporedba svojstava, oznake). Temeljni sklop skupine CMOS. Podskupine CMOS. Karakteristične veličine sklopova u skupini CMOS. Zaštita sklopova od statičkog napona. Međusobno
spajanje sklopova različitih podskupina (TTL i CMOS). |
4. Multivibratori u
digitalnoj elektronici |
Opisati svojstva,
djelovanje i primjenu bistabila u digitalnoj elektronici (D, SR i JK). Iz tvorničkih podataka
pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu
integriranih izvedbi bistabila. Opisati svojstva,
djelovanje i primjenu monostabila u digitalnoj elektronici. Znati razliku između
monostabila sa svojstvom ponovnoga okidanja i bez njega. Opisati svojstva,
djelovanje i primjenu sklopova za generiranje impulsa u digitalnoj
elektronici. Ispitati djelovanje i
ispravnost multivibratora mjerenjem odziva sklopa na pobudu istosmjernim
naponom i impulsnu pobudu. |
Bistabilni multivibrator (osnovna izvedba SR,
upravljani bistabili, D-bistabil, JK-bistabil, bistabili s asinkronim ulazima). Primjeri integriranih izvedbi. Monostabilni multivibratori (svojstva, primjena, integrirane izvedbe). Generiranje
impulsa (uporaba logičkih sklopova, integrirani astabili). |
5. Registri i brojila |
Opisati namjenu,
djelovanje i primjere izvedbe registara u digitalnim sklopovima i sustavima. Opisati namjenu,
djelovanje i primjere izvedbe brojila u digitalnim sklopovima i sustavima
(binarno i dekadno brojilo). Znati objasniti razliku
između sinkronog i asinkronog brojila. Analizom tvorničkih
podataka (tablica stanja i impulsni dijagrami) ustanoviti svojstva
integriranih izvedbi registara i brojila važna za praktičnu primjenu. Ispitati djelovanje i
ispravnost integriranih izvedbi registara i brojila mjerenjem odziva sklopa
na impulsnu pobudu. |
Uloga i namjena registara. Registri sa serijskim upisom i ispisom podatka. Registri sa paralelnim upisom i ispisom. Registri s posmakom podataka u oba smjera. Primjeri integriranih izvedbi. Registar kao brojilo. Asinkrono i sinkrono binarno brojilo. Brojila s osnovom brojanja različitom od 2n. Primjeri integriranih izvedbi. |
6. Složeni kombinacijski sklopovi |
Opisati djelovanje,
načelnu izvedbu i namjenu kodera, dekodera, multipleksora, demultipleksora. Analizom tvorničkih
podataka (tablica stanja i impulsni dijagrami) ustanoviti svojstva i
mogućnosti primjene integriranih izvedbi dekodera, multipleksora,
demultipleksora. Ispitati djelovanje i ispravnost dekodera, multipleksora, demultipleksora mjerenjem odziva sklopa na pobudu istosmjernim naponom i impulsnu pobudu. |
Sklopovi za izvođenje aritmetičkih operacija. Aritmetičko-logička jedinica. Digitalni komparator. Sklopovi za kodiranje i dekodiranje. BCD/7-segmentni dekoder. Sklopovi za selektiranje i demultipleksiranje. Paritetni sklop. |
7. Memorije |
Opisati svojstva i namjenu
pojedinih tipova memorijskih sklopova. Objasniti značenje pojma
kapacitet memorije i pokazati kako se međusobno spajaju memorijski sklopovi
radi proširenja kapaciteta memorije. |
Vrste i karakteristične veličine memorija. Ispisne memorije (ROM, PROM, EPROM, EEPROM). Memorije s izravnim pristupom (organizacija, adresiranje). Statičke memorije s izravnim pristupom. Dinamičke memorije s izravnim pristupom. Proširenje
kapaciteta memorije. |
8. DA i AD pretvorba |
Opisati djelovanje AD i DA
pretvarača. Iz tvorničkih podataka
pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu
AD i DA pretvarača. |
Namjena i osnovne osobine DA pretvorača. DA pretvarači s otpornim mrežama Namjena i osobine AD pretvarača. AD pretvarač s dvostrukim pilastim naponom. AD pretvarač s postupnom aproksimacijom. Paralelni
AD pretvarač. |
3. razred
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
9. Mjerni pretvarači |
Navesti
principe i djelovanje temperaturnih pretvarača Odabrati
odgovarajući senzor za određeno temperaturno područje Navesti
kapacitivne senzore i načine pretvorbe Objasniti
način upotrebe fotoelektričnih pretvarača Navesti
principe djelovanja plinskih i tlačnih senzora Objasniti
principe pozicioniranja i određivanja brzine Odabrati
i primijeniti beskontaktni prekidač |
Svojstva,
podjele i vrste Mjerni
pretvarači temperature Mjerni
pretvarači vlage Mjerni
pretvarači svijetlosti Mjerni
pretvarači plinova, tlaka i sile Mjerači puta, kuta i brzine Beskontaktni
prekidači |
10.
Upravljanje i regulacije |
Objasniti pojmove upravljanje i regulacija. Razlikovati upravljanje od
regulacije. Razlikovati digitalno od analognog
upravljanja. Znati prednosti i nedostatke oba
upravljanja Navesti elemente sustava
upravljanja. Poznavati signale u upravljačkom
krugu. |
Definicije i vrste upravljanja. Definicija regulacije. Povratna veza. Vrste regulatora. Funkcijske jedinice upravljačkog
kruga. Osnovne vrste upravljanja. Objekti upravljanja,
izvršni uređaji, upravljački uređaji. Karakteristike elemenata
upravljanih sustava. Signali u upravljačkom
sustavu. |
11.
Mikroupravljači |
Razlikovati mikroupravljače od
mikroprocesora. Objasniti građu tipičnoga
mikouravljača. Navesti dodatne opcije
mikroupravljača. Znati načine povezivanja
mikroupravljača s okolinom. Snalaziti se u okruženju alata za
programiranje mikroupravljača. Usvojiti osnovne elemente
programskog jezika i znati ih primijeniti. Poznavati strukture za upravljanje
tijekom programa. Znati napisati jednostavni program. Upisati program u memoriju mikroupravljača. |
Blok
shema mikroupravljača i mikroprocesora. Građa
tipičnoga mikroupravljača. Povezivanje mikroupravljača i
okoline (tipkalo/tipkovnica, tranzistor kao sklopka, relej/trijak, LCD/LED
displej, senzori, EEPROM, beskontaktni prekidači. Skup instrukcija i znakova. Oznake operacija. Definiranje varijabli, konstanti. IF provjera. Bezuvjetni skok i potprogram. Programske petlje DO, WHILE i FOR. |
12. Programirljive logičke
komponente |
Objasniti bit programirljivih polja.
Navesti osnovne tipove
programirljivih logičkih komponenti, njihove prednosti i područja primjene. Znati objasniti načelo programiranja
programirljivih logičkih komponenti. |
Struktura PAL-a. Struktura GAL-a. Realizacija jednostavnijih
logičkih funkcija i bistabila programirljivim logičkim komponentama. |
13.
Programirljivi logički upravljači (PLC) |
Navesti
značenje osnovnih pojmova o programirljivim logičkim upravljačima (PLC). Objasniti
blok shemu stvarne izvedbe programirljivog logičkog upravljača. Poznavati osnove programiranja
programirljivih logičkih upravljača. Isprogramirati program za
jednostavniju funkciju programirljivog logičkog upravljača. |
Karakteristike i prednosti PLC-a. Arhitektura konkretnog PLC-a. Primjeri programa (STL, LAD ili
kontaktni dijagrami) i konkretne primjene PLC-a. |
14. Osobno računalo |
Navesti komponente, njihove
karakteristične veličine i način ugradnje. Sastaviti računalo iz osnovnih komponenti. Objasniti zadaću operativnog
sustava. Nabrojiti vrste operativnih
sustava. Poznavati sučelje operativnog
sustava. Znati podesiti osnovne parametre
operativnog sustava. Znati procedura za instalaciju
operativnog sustava. Nadograditi računalo i
instalirati potrebnu programsku potporu. Poznavati načine povezivanja
računala s okolinom. Odrediti mjesto kvara i
zamijeniti neispravnu komponentu. |
Osnovni dijelovi PC-a. Sastavljanje PC-a. Operativni sustav (osnovni pojmovi,
ciljevi i zadaci, vrste OS, sučelje OS, instalacijske procedure). Parametri operativnog sustava
(rezolucija, veličina pisma, veličina ikona, korisnički računi, itd.). Nadogradnja PC-a (HDD, RAM, FD, DVD,
VGA, CDRW, MODEM). Instalacija drivera potrebnih za
ispravni rad ugrađenih komponenti. Modem, mrežne kartice, direktno
povezivanje. |
Metodičke napomene
Teorijska nastava
(predavanja, ponavljanje školske zadaće) izvodi se u namjenskoj učionici. Može
se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ako se bez većih teškoća u
nju može za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta (demonstracijski stol s
okvirima za panele). Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju.
U izvođenju nastave ovog predmeta treba koristiti digitalne
elektroničke komponente i sklopove. U izlaganju građe treba se zadržati na
osnovnim principima rada elemenata i sklopova bez ulaženja u detaljna teoretska razmatranja. Razina izlaganja treba
biti u suglasnosti s praktičnim
potrebama u obavljanju poslova zanimanja za koje se učenik obrazuje.
Dio nastave se
izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35, odnosno 32 sata predviđenih za
laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 15, odnosno 10 učenika.
Laboratorijske vježbe treba izvoditi u bloku od 2 sata. Vrijeme održavanja
laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske
godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju s
instrumentima, režimom rada i mjerama zaštite.
U svim
oblicima nastave, uključivo i laboratorijske vježbe, uz standardnu
laboratorijsku opremu treba koristiti i računala s programima za modeliranje i
simulaciju elektroničkih (npr. Electronics Workbench, Crocodile Clips i
drugi).
Pri
izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i dvije
(svako polugodište jedna) cjelosatne
provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti prijeđeno
gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih
pojmova i svojstava sklopova do zadataka čije rješavanje treba pokazati
sposobnost primjene znanja u novijim i složenijim situacijama.
Uz pisano i usmeno
provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih
vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se
na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina,
samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i
izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet
je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje
se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina,
samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih
mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog
dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi o tome je li se riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih grešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih elemenata.
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za
nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format
po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske
operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske vježbe
(ispitivač faze, digitalni univerzalni instrument).
Priprema za nastavu
Pisana priprava za
obavljanje laboratorijske vježbe (odgovori na pitanja i rješenja zadataka vezanih
uz laboratorijski rad i prikupljanje podataka koji su potrebni za izvođenje
vježbe).
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz
redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni
odgovori)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)
- praktičan rad u laboratoriju
- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi
(unosi se u pisanu pripravu)
Pozitivna
ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
6.8.
Nastavni predmet: audio i videotehnika
Razred: 2. i 3.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
- |
1+0,5
(35+17) |
3+0,5
(96+16) |
Cilj nastave ovoga predmeta u 2. razredu je stjecanje osnovnih znanja iz područja snimanja, reprodukcije, prijenosa i obrade audio i video informacija.
U 3. razredu cilj je nastave
ovoga predmeta stjecanje novih znanja iz područja radio-prijamničke tehnike
(radio i televizija) i primjene novih tehnologija u obradi, prijenosu i prijemu
informacija.
2. razred:
-
objasniti oblike informacija i način pretvorbe (audio i video) informacije u električki signal
-
objasniti principe prijenosa informacija (audio i video) s pomoću
elektromagnetskih valova
-
objasniti nastanak, rasprostiranje i primjenu radiovalova u prijenosu
informacija
-
upoznati osnovne pojmove i principe iz antenske tehnike
-
usvojiti osnovna znanja iz
elektroakustike.
3. razred:
-
usvojiti osnovna znanja iz antena i antenske tehnike
-
poznavati elemente prijamnog sustava u audio i televizijskoj tehnici
-
usvojiti osnovne principe pohrane video informacija
-
upoznati se s osnovnim principima primjene računala u obradi, prijenosu i
pohrani audio i video informacija
-
upoznati razlike između analognih i digitalnih postupaka snimanja,
reprodukcije, obrade i prijenosa audio i video signala
-
razvijati postupke ispitivanja i održavanja audio i videotehnike.
Sadržaj
2.
razred
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Osnovni pojmovi u prijenosu informacija |
Objasniti
značenje pojmova: informacija,
električni signal, telekomunikacijski sustav, modulacija, kanal, radiodifuzija,
radiotelevizija. Prepoznati
vrste modulacija, objasniti njihovu primjenu u prijenosu informacija. Izmjeriti
karakteristike (audio)signala. Izmjeriti
indeks amplitudne modulacije. Poznavati
primjenu računala u komunikacijama. |
Telekomunikacijski
sustav. Vrste
informacija. Pretvorba
informacija. Električni
signal. Sustavi
za prijenos informacija. Modulacije
(amplitudna, frekvencijska, pulsne i digitalne). Primjena
modulacija. Radiodifuzija
zvuka. Primjena računala u komunikacijama. |
2.
Radio valovi |
Poznavati
pojmove radioval, radio frekvencijski spektar, objasniti način rasprostiranja
radiovalova za pojedina valna područja. |
Elektromagnetski
val. Radiovalovi. Radiofrekvencijski
spektar. Širenje
radio valova. |
3.
Prijenos video signala |
Upoznati
se sa sustavom radiodifuzije zvuka i slike. Objasniti
temeljne pojmove televizija, VPS (BVPS). Snimiti
oscilogram VPS, BVPS signala. Objasniti
blok shemu televizijskog sustava. Objasniti
osnovne razlike između pojedinih
televizijskih sustava (NTSC, SECAM, PAL). |
Temelji
televizije. Video
kamera. Norme
u analizi slike. VPS,
prijenos VPS u zemaljskoj televiziji. Sustav
televizije u boji. BVPS. NTSC,
SECAM, PAL |
4.
Elektroakustika |
Objasniti
pojmove: akustika, zvuk, karakteristike zvuka. Objasniti
karakteristike i način rada pojedinih vrsta mikrofona. Objasniti
karakteristike zvučnika i načina rada pojedinih vrsta zvučnika. Izmjeriti
osnovne karakteristike mikrofona i zvučnika. Poznavati
primjenu zvučnika i zvučničkih kutija. Objasniti
način pohrane audio informacije na magnetski i optički medij. |
Osnovni
pojmovi o zvuku. Karakteristike
zvuka. Mikrofoni. Zvučnici. Slušalice. Zvučničke
kutije. Principi
magnetske (analogne i digitalne) pohrane. Principi
pohrane na optički medij. Principi reprodukcije
zvuka. |
3.
razred
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
5.
Antene i antenski sustavi |
Objasniti
pojmove: antena i karakteristike antena. Objasniti
i izvršiti proračun jednostavne antene. Objasniti
način povezivanja antene i prijamnika. Objasniti
pojmove: gušenje i karakteristična impedancija voda. Nacrtati
i objasniti elemente kućnog antenskog sustava. |
Antene. Karakteristike
antena. Osnovne
vrste antena. Antenski
vodovi. Napajanje
antena. Antenski
sustavi (kućni). Zajednički
antenski sustavi. |
6.
Radio prijamnici |
Navesti
funkcije prijamnika. Objasniti
blok sheme prijamnika. Objasniti
principe demodulacije signala. Poznavati
osnovne principe sinteze frekvencije. Objasniti
pojam stereofonije. Objasniti
višekanalni sustav. Izmjeriti signale lokalnog oscilatotora i pilotsku
frekvenciju. Izmjeriti
karakteristike MF stupnja. |
Funkcije
prijamnika. Direktni
prijamnik. Superheterodinski
prijamnik. Digitalni
prijamnik. Demodulacija
(AM, FM). PLL. Sintezatori
frekvencija. Stereofonija. |
7. Televizija |
Objasniti
blok shemu televizijskog prijamnika. Objasniti
osnovne signale u televiziji. Objasniti
funkcioniranje svih
dijelova prijamnika. Izmjeriti
signale u tuneru. Izmjeriti
signale VPS (BVPS). Izmjeriti
karakteristiku stabilizacije. Objasniti
način rada katodne cijevi. Izmjeriti
oscilograme na katodnoj cijevi. Poznavati
funkcioniranje LCD i plazma monitora. Objasniti
princip impulsnih ispravljača. Upoznati
se s principima digitalne televizije. |
Blok
shema. Tuner.
Međufrekvencijski
dio. Luminantni
dio. Video
stupanj. Kromatski
stupanj. Pal,
Ntsc, Secam. Sikronizacijski
stupanj. Horizontalni
i vertikalni stupanj. Ispravljački
stupanj. Klasični
pretvornik. Impulsni
pretvornik. Katodna
cijev. Televizijski
(bar) generatori. Vrste,
podešavanja. Monitori,
LCD, plazma ekrani. Satelitska
televizija. Digitalna
televizija. Teletekst. HDTV. |
8.
Pohrana video informacija
|
Objasniti
principe magnetskog pohranjivanja i reprodukcije video signala. Objasniti
blok shemu uređaja za pohranu i reprodukciju video signala. Navesti
standarde snimanja video signala. |
Principi
magnetske pohrane video signala. Principi
reprodukcije video signala. Standardi. Elementi
VHS sustava. Kamkorderi. |
9.
Primjena računala u obradi i prijenosu audio i video informacija |
Poznavati
osnovne principe audio i video kartica. Poznavati
način pohrane i pripreme zvuka za pohranu na magnetski i optički medij. Upoznati
se sa osnovama primjene
odgovarajućeg softvera za obradu i prijenos zvuka i slike. |
Audio
kartica. Video
kartica. Televizijska
kartica. Satelitska
kartica. Instalacija
odgovarajućeg softvera. Pohrana
zvuka na magnetski i optički medij. Osnove
obrade zvuka. Formati
zvuka, CD, RDAT, minidisk. Pohrana
slike na optički i magnetski medij, formati slike, DVD. Multimedija. |
Metodičke napomene
Nastava iz ovog predmeta
izvodi se u drugom i trećem razredu predavanjem i laboratorijskim vježbama.
Izvedbeni program potrebno je prilagoditi učeniku s obzirom na složenost samog
predmeta. Za vježbe je potrebno predvidjeti 0,5 sati po skupini učenika tjedno.
Nastavu je potrebno izvoditi u namjenskim učionicama (radiokomunikacije i
televizija). Nastava se može izvoditi i u učionicama opće namjene, ali uz
potrebna nastavna sredstva. Za izvođenje ovog predmeta potrebno je imati
odgovarajuće sheme, folije i makete uređaja koji se obrađuju. Učionica mora
biti opremljena uređajima za prijenos i pohranu i reprodukciju različitih
oblika informacija.
Laboratorijske
vježbe izvode se u skupinama do 10 učenika i u bloku po dva sata, a za iste je
potrebno osigurati radne stolove s odgovarajućim priključcima i opremom (mrežni
i antenski priključak zemaljske i satelitske televizije) te odgovarajući broj
univerzalnih mjernih instrumenata, generatora signala i osciloskopa. Učionica
mora biti opremljena uređajima za prijenos pohranu i reprodukciju zvuka i slike, računalima sa zvučnom
karticom, televizijskom i DVD karticom. Računalo mora imati mogućnost
priključka na računalnu mrežu .
Laboratorijske
vježbe čine cjelinu s nastavom iz ovog predmeta. To zahtijeva da vježbe izvodi
ista osoba koja izvodi i nastavu. Izvedbeni program laboratorijskih vježbi
potrebno je prilagoditi nastavnom programu, opremi u laboratoriju,
sposobnostima učenika.
Izvedbeni program u dijelu u
kojem je moguće treba povezati s izvedbenim programom predmeta praktične
nastave. U vježbama je uz odgovarajuće mjerne i komunikacijske opreme potrebno
koristiti i računala uz upotrebu odgovarajućih računalnih aplikacijskih
programa (npr. EWB, Cool edit).
Pri izradi izvedbenog programa treba predvidjeti
vrijeme za davanje kraćih zadataka (pitanja) na kraju svake nastavne cjeline.
Znanja provjeravati pismeno i usmeno i praktičnim radom u laboratoriju. Dva
puta godišnje planirati pismenu
provjeru znanja u trajanju od jednog školskog sata.
Obveze učenika
Učenici na vježbe moraju
doći pripremljeni. Opseg priprema određuje nastavnik. O svakoj vježbi učenik je
dužan podnijeti pismeno izvješće. Svako je izvješće potrebno pregledati i
učenika upoznati o rezultatima.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz
redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline
(pisani rad, usmeni odgovori)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)
- praktičan rad u laboratoriju
- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi (unosi
se u pisanu pripravu).
Pozitivna
ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
6.9.
Nastavni predmet: praktična nastava
Razred:
1., 2. i 3.
Ukupni
fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
812 |
795 |
692 |
1.
razred
Cilj
Praktična nastava ima cilj
omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih radnih postupaka i stjecanje znanja,
vještina i navika iz područja organizacije rada, zaštite, komuniciranja,
obradbe materijala, spajanja materijala, obrade vodova, izrade, ispitivanja i
održavanja jednostavnijih sklopova i uređaja iz elektrotehničke struke.
Zadaci
- znati organizaciju rada i ulogu škole i obrtničke
radionice u naukovanju
- poznavati međusobna prava i obveze učenika, škole
i obrtničke radionice
- znati izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite
- primijeniti postupke za rad na siguran način
- primijeniti teorijska znanja s praktičnim radom u
području elektrotehnike
- osposobiti za čitanje i primjenu tehničko –
tehnološke dokumentacije
- razviti radne navike kod učenika (urednost,
točnost, pažljivost i odgovornost prema radnim zadacima i drugim sudionicima u
procesu rada, kulturno ponašanje)
- steći radno iskustvo u rukovanju mjernim alatima i
instrumentima
- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada,
uporabe alata i racionalnog korištenja
materijala i energije
- steći osnovna znanja za primjenu u praktičnom radu
prilikom izrade dijelova, rastavljanja, ispitivanja, sastavljanja i održavanja
elektroničkih uređaja i aparata.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Ustroj naukovanja za zanimanja u obrtništvu |
Poznavati
ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju. Poznavati
prava i obveze iz ugovora. Znati
pravila rada i ponašanja u radionici. |
Uloga
škole i obrtničke radionice u naukovanju za obrtnička zanimanja. Međusobna
prava i obveze iz ugovora o naukovanju. Organizacija
rada u radionici. |
2.
Zaštita pri radu i zaštita okoliša |
Upoznati
propise o zaštiti na radu prema Zakonu o zaštiti na radu, izvore opasnosti i
pravila zaštite na radu pri uporabi električne energije na električnim i
elektroničkim uređajima i instalacijama. Primijeniti
zaštitna sredstva za rad na električnim i elektroničkim uređajima i
električnim instalacijama sukladno Pravilniku o zaštiti na radu pri uporabi
električne energije. Znati
pružiti prvu pomoć. Upoznati
moguće izvore zagađenja i shvatiti značenje zaštite zdrave čovjekove okoline. Racionalno
upotrebljavati materijal i energiju. |
Uloga
i značaj zaštite pri radu i zaštite okoliša. Propisi
o zaštiti pri radu, prava i obveze učenika u školskoj i obrtničkoj radionici. Mehanički
izvori opasnosti pri uporabi ručnih i mehaniziranih alata i otklanjanje
opasnosti. Opasnosti
od buke i vibracije. Opasnosti
od štetnih tvari i zračenja, propisi i postupci pri radu s opasnim
materijalima. Opasnost
od požara i eksplozije, mjere zaštite i gašenje. Opasnosti
od radova na visini. Pružanje
prve pomoći ozlijeđenim osobama. Opasnosti
od djelovanja električne struje. Izvori
opasnosti i mjere zaštite. Pružanje
prve pomoći osobama ozlijeđenim od električne struje. Poznavanje
i uporaba osobnih zaštitnih sredstava. Poznavanje
mogućih izvora zagađenja zraka, vode i tla. Postupci
s otpadnim materijalima. Racionalna
upotreba materijala i energije. |
3.
Komuniciranje sa strankama |
Primijeniti
osnovna pravila i postupke usmenog i pismenog komuniciranja. Znati
objasniti proizvode i usluge radionice. Objasniti
strankama način uporabe i posluživanja uređaja. |
Usmeno
i pismeno komuniciranje, pravila i postupci. Vođenje
razgovora sa strankama. Objašnjavanje
proizvoda i usluga koje pruža radionica. Objašnjavanje
načina uporabe i posluživanja uređaja prema uputama za uporabu. |
4.
Tehničko-tehnološka dokumentacija |
Pročitati
i primijeniti crteže i
tehničko-tehnološku dokumentaciju. Primijeniti
pravila tehničkog crtanja pri izradi tehničko - tehnološke dokumentacije. Skicirati
projekciju tijela u ravnini. Skicirati
prostorni prikaz predmeta. Grafički
prikazati podatke. Poznavati
i primijeniti simbole. Nacrtati
jednostavnije crteže i sheme u elektrotehnici. Poznavati
vrste dokumentacija. Primijeniti
postupke arhiviranja i čuvanja dokumentacije. |
Vrste
tehničkih crteža i tehničko – tehnološke dokumentacije. Obrasci
za izradu tehničko-tehnološke dokumentacije iz mape za praktičnu nastavu. Projekcije
tijela u ravnini. Prostorno
prikazivanje. Izradba
dijelova crteža prema standardima. Grafičko
predočavanje podataka i mjerila (dijagrami, tablice). Vrste
i primjena simbola u tehničkoj dokumentaciji. Elektrotehnički
simboli. Tehnički
crteži i sheme u elektrotehnici. Dokumentacija
za primanje, otpremu i popravak. Arhiviranje
i čuvanje dokumentacije. |
5.
Ručna obrada materijala |
Poznavati
vrste, svojstva i namjenu materijala, primijeniti pravilne postupke pri
njihovoj obradi. Poznavati
alate, princip rada alata, pravilnu uporabu alata. Čuvati
i pravilno održavati alate. Znati
izvore opasnosti i primijeniti mjere zaštite. Shvatiti
značenje planiranja i tijeka rada. Primijeniti
postupke za mjerenje prema zahtjevima. Pravilno
izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet prema
dokumentaciji. Izraditi
jednostavniji predmet prema dokumentaciji. Izraditi
jednostavni navoj. Znati
primijeniti zaštitu od korozije. |
Materijali,
vrste i namjena materijala Upoznavanje
svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka svojstva). Postupci
obradbe materijala Alati
za ručnu obradu materijala. Čuvanje
i održavanje alata. Opasnosti
pri radu s alatima za ručnu obradbu i mjere zaštite od povreda. Izbor
i priprema alata prema postupku obrade i vrsti materijala. Planiranje
tijeka rada (odabir, sređivanje i odlaganje materijala, alata, poluproizvoda
i gotovih proizvoda). Mjerni
alati i postupci Postupci
za mjerenje prema zahtjevnoj točnosti obrade i izrade. Ocrtavanje
i obilježavanje. Sječenje,
piljenje, turpijanje. Rezanje,
ravnanje, savijanje, probijanje, previjanje lima. Izradba
navoja. Zaštita
materijala od korozije. |
6.
Obrada materijala mehaniziranim alatima |
Pravilno
izabrati i pripremiti alat u odnosu na materijal i vrstu obrade. Primijeniti
postupke obrade prema zahtjevima. Poznavati
izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način. Pravilno
izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet prema
dokumentaciji. Izraditi
jednostavniji predmet prema dokumentaciji. Čuvati
i pravilno održavati alat. |
Izbor
i priprema alata prema vrsti materijala i postupku obrade. Postupci
za mjerenje prema zahtjevima točnosti obradbe i izrade. Opasnosti
pri radu s mehaniziranim alatima i mjere zaštite od povreda. Ocrtavanje
i označavanje. Piljenje. Bušenje,
brušenje. Izradba
provrta. Čuvanje
i održavanje alata. |
7.
Spajanje materijala |
Poznavati
načine spajanja i njihovu primjenu. Upoznati
izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način. Primijeniti
pravilne postupke pri lemljenju. Primijeniti
pravilne postupke pri lijepljenju i spajanju zakovicama. Provjeriti
kvalitetu spajanja. |
Upoznavanje
načina i primjena spajanja materijala. Opasnosti
pri izvođenju radova spajanja prema pojedinim postupcima, mjere sigurnosti i
zaštita od povreda. Lemljenje
(vrste i primjena, priprema materijala za lemljenje, izvođenje lemljenja). Lijepljenje
(sredstva za lijepljenje, priprema predmeta za lijepljenje i izvođenje
lijepljenja). Spajanje
zakovicama. Ispitivanje
kvalitete spajanja materijala. |
8.
Obrada vodova |
Poznavati
vrste vodova, svojstva i namjenu. Upoznati
izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način. Primijeniti
tehnike spajanja vodova. Primijeniti
postupke obrade izoliranih vodova, te postupke kositrenja i spajanja vodova. Primijeniti
postupke obrade oklopljenih vodova. Izraditi
žičane forme i primijeniti materijale za vezivanje. Primijeniti
spajanje vodova konektorima. |
Vrste,
svojstva i namjena vodova Tehnika
spajanja vodova Izvori
opasnosti pri radovima na obradbi vodova, mjere zaštite Spajanje
upletanjem, stiskanjem i omatanjem. Obradba
golih i izoliranih vodova (naprave, alati i izvođenje postupka) Obradba
oklopljenih vodova (skidanje izolacije, priprema za spajanje, spajanje). Uporaba i izradba žičane forme, materijali za
vezivanje. Izrada
spojnih vodova konektorima. |
9.
Izrada elektromehanič-kih, električnih i elektroničkih sklopova i uređaja |
Prepoznati
i ugraditi jednostavne elektroničke elemente. Upoznati
i primijeniti postupke ugradnje električnih i elektroničkih elemenata na
tiskanu pločicu. Poznavati
i primijeniti spajanje različitih dijelova prema dokumentaciji. Znati
i primijeniti postupke spajanja vijcima, uticanjem i stezaljkama. Znati
ugraditi prekidače, priključnice i razdjelne uređaja. Primijeniti
spajanje vodova konektorima u elektronici. Upoznati
izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način. Zabilježiti
i prikazati obavljene radove. |
Vrste
i simboli elektroničkih elemenata, postupci s elektroničkim elementima (ispitivanje
i priprema za ugradnju jednostavnih elemenata). Obrada
tiskane ploče i spajanje sastavnih elemenata na pločicu (izbor i priprema
alata, priprema elementa, spajanje elementa). Spajanje
mehaničkih, elektromehaničkih i elektroničkih dijelova u sklopove i uređaje
prema dokumentaciji. Priprema
i polaganje vodova, polaganje vodova, izvođenje spojeva vijcima, uticanjem i
stezaljkama. Upoznavanje
i ugradnja prekidača, priključnih i razdjelnih uređaja. Izvori
opasnosti i mjere zaštite. Dokumentiranje
obavljenih radova. |
10.
Radovi na montaži i održavanju |
Pregledati
i rastaviti uređaj. Ispitati
ispravnost dijelova uređaja. Izmjeriti
osnovne električne veličine pri montaži i održavanju, analizirati dobivene
podatke. Izmijeniti
neispravne dijelove i izvršiti uvid u ispravnost djelovanja. Obaviti
ispitivanje zaštitnih mjera i analizirati dobivene podatke. Upoznati
izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način. Usvojiti
značenje preventivnog održavanja različitih naprava i uređaja. Zabilježiti
i prikazati obavljene radove, arhivirati dokumentaciju. |
Opasnosti
pri izvođenju montažnih radova i radova održavanja, mjere sigurnosti i
zaštita od povreda. Uređaji
i postupci mjerenja (A, V, univerzalni instrument). Mjerenje
otpora, napona i struje pri montaži i održavanju. Ispitivanje
karakterističnih vrijednosti elektromehaničkih, električnih i elektroničkih
elemenata. Ispitivanje
mjera zaštite protiv direktnog dodira, posebno pokrova i kućišta (vizualno i
mjerenjem). Pregled
i ispitivanje djelovanja mehaničkih zaštitnih uređaja pokretnih dijelova. Provođenje
preventivnog održavanja (čišćenje i podmazivanje, mijenjanje istrošenih
dijelova, namještanje veličina na zadane vrijednosti). Rastavljanje
uređaja, ispitivanje dijelova sklopova, priprema rezervnih dijelova, izmjena
oštećenih dijelova, ispitivanje dijelova popravljenih sklopova i uređaja. Dokumentiranje
obavljenih radova i ispitivanja. |
2.
razred
Cilj
Praktična nastava u 2.
razredu ima za cilj omogućiti učenicima stjecanje znanja, vještina i navika koje
omogućuju polazniku da, uz nadzor, obavlja jednostavnije poslove i radne
zadatke u održavanju i popravcima elektroničkih uređaja.
- isplanirati
postupke i tijek rada, te znati uporabiti alate, materijal i komponente
- izmjeriti električne veličine univerzalnim
instrumentom i osciloskopom
- poznavati načine izrade tiskanih pločica i
elektroničkih sklopova
- služiti se tehničkom dokumentacijom i katalozima
proizvođača
- primijeniti postupke ispitivanja i popravaka
elektroničkih sklopova
-
primijeniti postupke ispitivanja, održavanja i popravaka elektroničkih uređaja
(mjerno-regulacijski uređaji, signalno-dojavni, audio i video uređaji)
- razvijati intelektualne i motoričke sposobnosti
- razvijati odgovorno ponašanje u radnom okruženju i
društvu.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1. Rastavljanje i
sastavljanje elektroničkih i elektromehaničkih komponenti i sklopova |
Ispitati
mjere zaštite protiv direktnog dodira. Razviti
odgovoran odnos prema mjerama zaštite osoba i stvari. Odabrati
pravilan alat za obavljanje određenog zadatka. Primijeniti
postupke rastavljanja i sastavljanja elektroničkih komponenti i sklopova. Usvojiti
pravilan odnos prema uređajima i instrumentima. Razviti
motoričke sposobnosti i znati racionalizirati svoje radne operacije u okviru
pravilne upotrebe alata. Shvatiti
važnost sustavnog dokumentiranja obavljenih radova. |
Čitanje
i primjena tehničkih podataka (električne i montažne sheme, upute za
održavanje, postupci ispitivanja i podešavanja, demontiranje i montiranje
komponenata i sklopova). Priprema
radnog mjesta s posebnom pozornošću na mjere za smanjenje opasnosti za osobe
i stvari, te čuvanje okoline. Ispitivanje
(vizualno i mjerenjem) mjera zaštite protiv direktnog dodira, posebno pokrova
i kućišta. Izbor
elemenata s obzirom na oblik, tehniku spajanja, ekonomičnost, pouzdanost,
odvod topline i mogućnost servisiranja. Rastavljanje
uređaja, ispitivanje dijelova i sklopova, priprema rezervnih dijelova,
izmjena oštećenih dijelova. Provođenje
preventivnog održavanja (čišćenje i mijenjanje istrošenih dijelova,
namještanje veličina na zadane vrijednosti). Sastavljanje
uređaja, ispitivanje djelovanja popravljenih sklopova i uređaja. Pregled
i ispitivanje dijelova mehaničkih uređaja i pokretnih dijelova. Dokumentiranje
obavljenih radova. |
2.
Rad s elektroničkim elementima |
Prepoznati
vrstu elektroničkog elementa. Znati
pravilno očitati oznaku elementa (otpornici, kondenzatori, svici, diode,
tranzistori). Upoznati
temeljna svojstva elektroničkih elemenata (otpornici, kondenzatori, svici,
diode, tranzistori). Znati
se služiti katalozima proizvođača.. Znati
očitati karakteristične veličine elementa i znati pronaći zamjenu. Znati
ustanoviti ispravnost elektroničkih komponenti i raspored priključnih
elektroda. Znati
razlikovati integrirane sklopove, njihova svojstva i način uporabe. Znati
pravilno očitati oznaku integriranog sklopa i znati očitati karakteristične
veličine integriranog sklopa. Upoznati
temeljna svojstva analognih i digitalnih integriranih sklopova. Shvatiti
prednosti integriranih sklopova i znati ih pravilno primijeniti. |
Otpornik
(različite vrste otpornika, označavanje, očitavanje nazivne vrijednosti,
tolerancije, disipacije, provjera ispravnosti multimetrom). Kondenzator
(različite vrste kondenzatora, označavanje, očitavanje nazivne vrijednosti,
nazivnog napona, temperaturnog koeficijenta, tolerancije, utvrđivanje
ispravnosti). Zavojnica
(različite vrste zavojnica, označavanje, očitavanje, proračun induktiviteta
zavojnice, mjerenje induktiviteta zavojnice). Dioda,
tranzistor, tiristor (vrste označavanje, parametri, uporaba kataloga
proizvođača, utvrđivanje ispravnosti ) Analogni
integrirani sklopovi. Digitalni
integrirani sklopovi. |
3.
Izrada elektroničkih sklopova i uređaja, podešavanje, održavanje i popravak (diskretni
elementi) |
Pravilno
odabrati materijale, alate i uređaje potrebne za realizaciju određenog cilja. Znati
osnovne tehnološke postupke kod izrade elektroničkih sklopova i uređaja. Koristiti
se osnovnim alatima i uređajima pri izradi. Razviti
sistematičnost i rutinu pri uporabi osnovnih alata i uređaja. Razviti
intelektualne i motoričke sposobnosti pri izradi, podešavanju, popravku i
održavanju elektroničkih sklopova i uređaja. Razviti
logičko razmišljanje, sistematičnost, ustrajnost pri otkrivanju i otklanjanju
kvarova na osnovnim elektroničkim sklopovima uz upotrebu tehnološke
dokumentacije i odgovarajućih
instrumenata i uređaja. Razvijati
organizacijske sposobnosti. |
Izrada
ploča s tiskanim vodovima prema danoj tehnološkoj dokumentaciji. Propisi i postupci
pri skladištenju opasnih materijala Pridržavanje
propisa o opasnim materijalima i zaštiti okoline. Opasnosti
pri izvođenju radova lemljenja, mjere sigurnosti i zaštita od povreda. Priprema
za lemljenje. Ispravno
lemljenje (pribor, položaj, temperatura). Odlemljivanje
elemenata (pribor, položaj, temperatura). Projektiranje
ploča s tiskanim vodovima (poredak elemenata i vodova, lista sastavnih
dijelova, uporaba računala). Projektiranje
ploča s tiskanim vodovima prema električnoj shemi uporabom specijaliziranih
računalnih programa. Izrada
ploča s tiskanim vodovima. Priprema
za lemljenje (bušenje, skidanje foto-laka, flomastera, letraseta, oblikovanje
vodova). Utvrđivanje
funkcioniranja sklopa. Otkrivanje
i otklanjanje eventualnih nedostataka. Podešavanje važnih parametara sklopa. Izrada
sklopova po vlastitom izboru. |
4.
Izrada elektroničkih sklopova i uređaja (SMD
komponente) |
Poznavati SMD komponente, njihove specifičnosti,
načine označavanja i način ugradnje Koristiti
alate i uređaje specifične za SMD komponente Razviti
sistematičnost i rutinu pri korištenju alata i uređaja specifičnih za SMD
komponente Razviti
intelektualne i motoričke sposobnosti pri izradi, podešavanju, popravku i
održavanju elektroničkih sklopova i uređaja Razviti
organizacijske sposobnosti. |
Izrada ploča s tiskanim vodovima
prema zadanoj tehnološkoj dokumentaciji Priprema
za lemljenje (jetkanje, skidanje foto-laka, pričvršćivanje) Ispravno
lemljenje (pribor, položaj, temperatura) Utvrđivanje
funkcioniranja sklopa. Otkrivanje
i otklanjanje eventualnih nedostataka. Odlemljivanje
elemenata (pribor, položaj, temperatura). |
5.
Postupci ispitivanja, održavanja i popravaka elektroničkih sklopova i uređaja |
Na
osnovi karakterističnih veličina (napon napajanja, ulazni i izlazni napon,
frekvencijsko područje, funkcija) utvrditi ispravnost uređaja ili mjesto
kvara Sustavno
tražiti pogrešku i ograničiti mjesto pogreške Znati
postupke montiranja i demontiranja elektroničkih sklopova u uređaje Znati
postupke u ispitivanju i održavanju mehaničkih sklopova u elektroničkim
uređajima Znati
postupke u ispitivanju i održavanju elektromehaničkih sklopova u
elektroničkim uređajima Znati
otkloniti manje električne ili mehaničke kvarove na elektroničkim uređajima Razviti
spretnost i inovativnost pri rješavanju problema Razviti
logičko razmišljanje, sistematičnost, ustrajnost pri otkrivanju i otklanjanju
kvarova na osnovnim elektroničkim sklopovima uz upotrebu tehnološke dokumentacije
i odgovarajućih instrumenata i
uređaja |
Postupci
ispitivanja i održavanja: -
kazetofona (izvor napajanja, magnetske glave, pogonski mehanizam) -
videorekordera (izvor napajanja, magnetske glave, pogonski mehanizam) -
radioprijamnika (izvor napajanja, mehanički dijelovi) -
TV prijemnika -
antenskih sustava -
računala -
uređaja zabavne elektronike |
3.
razred
Cilj
Cilj praktične nastave u 3.
razredu je stjecanje znanja, navika i vještina koje će omogućiti učeniku da nakon
završetka naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini
pomoćničkog zvanja u području elektronike.
- povezati teorijska znanja
s praktičnim radom na sklopovima i uređajima
- usvojiti postupke
sustavnog ispitivanja i održavanja sklopova i uređaja
- koristiti
tehničko-tehnološku dokumentaciju u održavanju i popravcima elektroničkih
uređaja
- upoznati se s mogućim
opasnostima na radnom mjestu i primjenjivati mjere zaštite na radu
Sadržaj
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Rastavljanje elektromehaničkih, elektroničkih uređaja |
Objasniti
i koristiti električnu, elektroničku i montažnu shemu sklopa i uređaja. Uz
primjenu montažne sheme izvršiti rastavljanje i sastavljanje sklopa i
uređaja. Rastaviti,
sastaviti elektromehaničke dijelove magnetofona. Izvršiti
osnovna mjerenja prema elektroničkoj (montažnoj) shemi
u sklopu uređaja. Navesti
i primijeniti mjere zaštite na radu i zaštite okoline. |
Čitanje
i primjena tehničkih
podataka. Postupci
ispitivanja, podešavanja, demontiranja i montiranja komponenata i sklopova u
uređajima. Mjere
zaštite na radu i zaštite okoline. Ispitivanje
funkcija digitalnih i analognih sklopova. Magnetofon
(kazetofon), elektromehanički dijelovi |
2.
Održavanje i popravci audio uređaja |
Izvršiti
programiranje i podešavanje radioprijamnika prema uputama. Izvršiti osnovna mjerenja na
radioprijamniku (osjetljivost, selektivnost, faktor izobličenja, potrošnja). Navesti
i primijeniti mjere zaštite u radu na popravcima audio uređaja. Izmjeriti
frekvenciju lokalnog oscilatora. Snimiti
karakteristiku MF s pomoću voblera. Analizirati
demodulirani signal osciloskopom. Izmjeriti
napon ARP. Izmjeriti
amplitudno frekvencijsku karakteristiku zvučnika. Otkloniti
osnovne kvarove. Obaviti
montažu radioprijamnika u automobilu. Obaviti
postupke osnovnog održavanja i podešavanja magnetofona ,kasetofona prema
tvorničkoj dokumentaciji. Obaviti
postupke osnovnog održavanja CD
reproduktora prema tvorničkoj dokumentaciji. Ispitivanje
audio pojačala. Mjerenje
karakteristika audio pojačala. Ispitati
zvučnik. Navesti
i primijeniti mjere zaštite na radu (zaštita sluha, zaštita od strujnog
udara). |
Postupci
za sustavno ispitivanje radioprijamnika. Mjerenja:
osjetljivosti, selektivnosti,
izobličenja i potrošnje. Ispitivanje
pojedinih dijelova prijamnika. Tuner,
međufrekvencijski dio prijamnika, demodulatori, niskofrekvencijski
dio prijamnika. Zvučnik Kvarovi
na sustavu napajanja Kvarovi
na anteni Kvarovi
na audio pojačalu. Radio
prijamnik u automobilu. Uređaji
za pohranu zvuka (magnetofoni). Osnovno
održavanje. Čišćenje
audio glave. Pogonski
sustav. Uređaji
za reprodukciju optičkog zapisa. Osnovno
održavanje. Audio
pojačala. Zvučnici. Zvučničke
kutije. CD,
minidisk i RDAT uređaji. Mjere
zaštite na radu. |
3.
Montaža antenske opreme |
Montirati
kućni antenski sustav. Ispitati
elemente antenskog sustava. Ispitati
uzemljenost antenskog sustava. Izvršiti
montažu i podešavanje satelitskog antenskog sustava. Osnovno
održavanje antenskog sustava. Navesti
mjere zaštite na radu. |
Antenski
sustav. Blok
shema. Elementi
antenskog sustava. Osnovno
održavanje. Mjere
zaštite na radu. |
4.
Televizijska prijamna tehnika |
Obaviti
programiranje, podešavanje i montažu televizijskog prijamnika prema uputama. Obaviti
montažu kućnog multimedijalnog centra (VHS, DVD, SAT) i programiranje prema
uputama. Izvršiti
mjerenja i snimanje oscilograma prema električnoj i montažnoj shemi TV prijamnika.
Poznavati
uporabu bar generatora. Izvršiti
podešavanja koja su dozvoljena uz pomoć bar generatora i uputama. Navesti
i primjenjivati mjere zaštite na radu i okoline. Otkloniti
osnovne kvarove na televizijskom prijamniku. Obaviti
radove na održavanju video rekordera prema dokumentaciji. Otklanjanje
osnovnih kvarova. Poznavati
osnovne postupke televizijskog snimanja. Podesiti
kameru prema uputama. Primijeniti
osnovne postupke snimanja i montaže. Obaviti
radove osnovnog održavanja kamkordera. |
Spajanje
televizijskog prijamnika, VHS sustava, DVD sustava, satelitskog prijamnika. Postupci
za sustavno ispitivanje televizijskog prijamnika. Bar
generator. Osnovno
podešavanja televizijskog prijamnika. Tuner. Slikovni
dio. Kromatski
dio. Sinkronizacijski
dio. Katodna
cijev. Ispravljački
stupanj. Mjere
zaštite na radu s katodnom cijevi. Osnovni
kvarovi na televizijskom prijamniku. Sustav
napajanja električnom energijom. Sustavi
za pohranu i reprodukciju video informacija Sustavi
za snimanje i pohranu (kamkorderi). Mjere
zaštite na radu. |
5.
Upravljanje i regulacija |
Montirati
i ispitati funkcionalnost elemenata mjerno-regulacijskoga sustava. Obaviti
radove nadzora i održavanja elementa i sklopova mjerno-regulacijskih,
sigurnosnih i alarmnih sustava. Mjerenjem
pronaći i otkloniti pogrešku u sklopovima i sustavima za mjerenje i
regulaciju, sigurnosnim i alarmnim sustavima. |
Komponente
i sklopovi mjerno-regulacijskih sustava. |
6.
Osobna računala |
sastaviti
hardver osobnoga računala. Podesiti
monitor. Obaviti
radove održavanja ispravljačkog stupnja. Obaviti
zamjenu pojedinih dijelova računala. Obaviti
nadogradnju računala. Poznavati
programsku potporu računala. |
Personalno
računalo. Komponente. Monitor. Memorije. Kartice. |
Metodičke
napomene
Svrha praktične nastave u prvom razredu obrazovanja je
stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika pri na radu s različitim
materijalima, alatima, strojevima i uređajima. Radovi se izvode na električnim,
elektromehaničkim i elektroničkim sklopovima električnih i elektroničkih
uređaja (stabilizirani izvori napajanja, upravljački sklopovi, mjerni uređaji,
audio i video uređaji itd.).
U drugom razredu
razvijaju se složenija znanja, vještine i navike koje omogućuju učenicima da,
uz nadzor, obavljaju jednostavnije poslove i radne zadatke u održavanju i
popravcima elektroničkih uređaja.
U trećem
razredu učenici se postupno približavaju onom stupnju znanja, navika i vještina
koji će im omogućiti da nakon završetka školovanja samostalno obavljaju poslove
i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja u području elektronike.
Praktična nastava je predmet
isključivo praktične naravi, ali svakom praktičnom radu trebaju prethoditi
potrebna teorijska tehničko-tehnološka objašnjenja. Kolika će teorijska
objašnjenja biti potrebna ovisi o građi koja se obrađuje i korelaciji s
gradivom ostalih stručnih predmeta.
Posebnu pozornost treba
posvetiti sadržajima zaštite pri radu koji su dani kao posebna cjelina na početku rada u radionici i na njih se
treba vraćati pri svakoj konkretnoj vrsti posla i operacije pri kojoj se javlja
potrebna mjera zaštite.
Organizacija i realizacija praktične nastave ima bitan
utjecaj na ostvarivanje postavljenih zadataka i cilja nastave ovog predmeta.
Uspješna realizacija programa praktične nastave pretpostavlja opremljenost
radionice i postojanje organizirane pripreme rada koja treba pratiti
materijalne zahtjeve pojedinih vježbi. Opremljenost radionice mora biti takva
da svakom učeniku osigura posebno i potpuno opremljeno radno mjesto.
Praktičnu nastavu najpovoljnije je realizirati u
blokovima po tjedan dana kada se naizmjenično realizira jedan tjedan teorijske
nastave i jedan tjedan praktične nastave. Škola može organizirati i neki drugi
oblik realizacije teorijske nastave i praktične nastave ako to može dati
očekivane rezultate.
Dio praktične nastave izvodi
se u školskoj radionici, a drugi dio u radnom procesu u radionicama obrtnika,
malih poduzetnika i drugim za obuku učenika licenciranim radionicama. Za prvi
razred okvirno je predviđeno da se u školi realizira do 272 sata praktične
nastave, a u radionicama izvan škole 540 sati, u drugome razredu u školi 165,
izvan škole 630 i u trećem razredu u školi 48, a izvan škole 640 sati. Kako je
praktični dio programa okvirni, svaka će obrtnička škola zajedno s obrtnicima
izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora uzeti u obzir da je zanimanje
elektroničar-mehaničar široko profilirano i da obuhvaća više područja
djelatnosti koja neće biti zastupljena u svakoj obrtničkoj radionici. Stoga je
moguća pojava programskih razlika, prije svega u praktičnom dijelu naukovanja,
koju je potrebno prevladati kombiniranim djelovanjem školskih i drugih
radionica radi cjelovitog stjecanja zanimanja.
U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip
egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti
radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu
strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti detaljniji, a sadržaj se
raspoređuje sukladno školskom kalendaru. Izvedbenim programom konkretno treba
reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji
kod obrtnika.
Preporuča se učenike podijeliti u skupine i odrediti
raspored i boravak svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski
blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim učenik ima sklopljen ugovor o
naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje
teorijskog dijela programa, laboratorijskih vježbi te vremenom potrebnim za
realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.
Prilikom izrade izvedbenog
programa praktične nastave potrebno je imati u vidu predznanje učenika stečeno
u osnovnoj školi i činjenicu da za određeni dio programiranih radova učenici
nemaju odgovarajuću teorijsku podlogu. Učenici u radionicama obrtnika sudjeluju
u konkretnom proizvodnom ili uslužnom procesu i uče one sadržaje koje nameće
određena usluga i radi toga se ne može uvijek poštovati programirani redoslijed
predviđenih sadržaja. Zadaća je svakog realizatora programa da učeniku na
početku svakog radnog zadatka da potrebna stručno-teorijska objašnjenja koja su
neposredno vezana uz izradu zadatka.
Nastavnik škole, koji ima zadaću da organizira, izvodi ili prati ostvarenje
programa, dužan je voditi brigu da svi učenici najkasnije do kraja školske
godine prođu sve predviđene programske sadržaje. Također je obveza nastavnika
strukovno-teorijskih predmeta, značajnih za stjecanje zanimanja, da sudjeluju u
izradi i praćenju ostvarenja programa praktične nastave.
Svaki radni zadatak mora
imati naziv cjeline, cilj, znanja i radne navike koje se stječu uvježbavanjem
na praktičnoj nastavi. Radni zadatak obuhvaća pripremne radove, potrebni
materijal, sredstva za rad, način izrade, radne uvjete, propise, zaštitne mjere
i ekološke zahtjeve.
Praćenje rada učenika i
vrednovanje rezultata rada ima posebnu važnost i izvedbenim programom treba
utvrditi način praćenja rada učenika i njegovo ocjenjivanje.
Prilikom izrade izvedbenog programa
potrebno je za svaku vježbu navesti i sljedeće:
- cilj vježbe, proizvod ili uslugu
- osnovne i pomoćne materijale
- sredstva za rad (alati, instrumenti, strojevi,
uređaji)
- način izvođenja (organizacija, tehničke i
tehnološke upute)
- potrebne mjere zaštite na radu i zaštite okoliša
- način vrednovanja rezultata rada učenika (utvrditi
način praćenja uspješnosti s obzirom na svladavanje praktičnog znanja i
stjecanje vještina)
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za
praktičnu nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani dnevnik rada (mapa
praktičnog dijela naukovanja), odobrenu literaturu, pribor za crtanje ( olovka,
gumica, dva trokuta, šestar), osnovni električarski alat (ispitivač napona,
izvijači, izolirana kombinirana kliješta, jednostavni digitalni univerzalni
instrument), radno odijelo.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata izvodi
se provjeravanjem i ocjenjivanjem:
-
izrađenih radova uz prezentaciju učenika
-
dnevnika praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja)
-
usmenom provjerom znanja.
Usmeno provjeravanje i
ocjenjivanje znanja temelji se na objašnjenju rada ili postupka ili pojedinih
radnih operacija vezanih uz upotrijebljeno teoretsko znanje, tehnologiju rada,
upotrebu mjernih instrumenata i postupaka vezanih uz radne operacije ili izradu
rada.
Učenik obvezno vodi dnevnik
praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja), koji sadrži obrazloženja i
upozorenja o specifičnostima koja je uočio pri radu, svoj komentar i eventualna
pitanja o nejasnoćama na koja je naišao.
6.10. Izborni dio
U izbornom dijelu programa učenici mogu birati
između nastave tjelesne i zdravstvene kulture, matematike i strukovnih
predmeta. U 3. razredu obvezno je predvidjeti najmanje jedan sat izborne
nastave iz stručno-teorijskog dijela i jedan sat iz praktičnih/laboratorijskih
vježbi iz strukovnoga područja.
Sadržaji izbornog dijela programa u
strukovnom području u 1. i 2. razredu mogu biti sadržaji obveznog zajedničkog
dijela programa s povećanim fondom sati. U 3. razredu za izbornu nastavu mogu
škole odabrati dio iz ponuđenih sadržaja ili predložiti sadržaje po vlastitom
izboru koji su u funkciji zanimanja za koje se učenik obrazuje.
Za izborne sadržaje iz matematike
mogu se koristiti sadržaji iz Okvirnih nastavnih programa općeobrazovnih
predmeta u srednjim školama (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa,
posebno izdanje broj 11, Zagreb, 1997.).
Za sadržaje izbornog programa iz
tjelesne i zdravstvene kulture preporuča se učenicima ponuditi jedan od
izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti
i športova u izbornoj nastavi učenici imaju mogućnost proširiti znanja i
sposobnosti stečena u osnovnom programu i usvojiti nove spoznaje.
Primjena računala u tehničkom crtanju
Razred:
1. ili 2.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
0+1
(0+35) |
0+1
(0+35) |
- |
Omogućiti učeniku da stekne osnovna znanja i
vještine uporabe računala za tehničko crtanje i dokumentiranje na primjeru
nekog od računalnih programa za tehničko crtanje.
-
upoznati osnovne značajke računalnog programa za tehničko crtanje
-
instalirati program i podesiti parametre
- s
pomoću računala nacrtati jednostavne predmete u ortogonalnoj projekciji
- s
pomoću računala nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj i kosoj
projekciji.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Osobine računalnog programa |
Navesti
osnovne značajke računalnog programa za tehničko crtanje. Instalirati
program. Podesiti
parametre programa Rad
sa slojevima Pohraniti
i brisati crtež Izraditi
sastavnice. Upisati
tekst. |
Osnovne
značajke odabranoga programa za tehničko crtanje. Instaliranje
programa u računalo. |
2.
Pravokutna projekcija |
Nacrtati
jednostavne predmete u pravokutnoj (ortogonalnoj) projekciji S
pomoću programa i računala izvesti crtanje predmeta, kotiranje, zrcaljenje.
crtanje konture. Nacrtati
elipsu. |
Kotiranje Pomoćne
crte, oktanti i projciranje točke u tri ravnine. Crtanje
presjecištem, crtanje, Projekcija. Zrcaljenje,
crtanje konture |
3.
Prostorni prikaz |
Nacrtati
jednostavnije predmete u izometrijskoj projekciji. Nacrtati
jednostavnije predmete u i kosoj projekciji. |
Izometrija. Perspektiva. |
4.
Presjeci |
Nacrtati
presjek prema modelu. Izvesti
kotiranje |
Crtanje
presjeka. Kotiranje
i presjeci. |
5.
Simboli i tehnička dkomumentacija |
Znati
uporabu gotovih simbola. Kreirati
simbole. Navesti
i primijeniti simbole u elektrotehnici pri izradi elektrotehničke
dokumentacije. |
Gotovi
simboli i njihova uporaba. Stvaranje
simbola. Crtanje
strujne sheme. |
Nastava ovog predmeta izvodi
se u specijaliziranoj učionici opremljenoj računalima i opremom za predmet
tehničko crtanje i dokumentiranje. Preporuča se da se sva nastava izvodi sa
skupinama ne većim od 15 učenika.
Nastava ovoga predmeta
neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno onim dijelom koji se
provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta uvježbavaju se i
primjenjuju na praktičnoj nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici. U nastavi
se može koristiti bilo koji računalni program za tehničko crtanje (preporuča se
uporaba programa CADdy v. 17.0 BP+ET1 ili viši).
U sklopu ukupnog broja sati
treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja samostalnim radom. Prilikom
provjere znanja predvidjeti različite metode s naglaskom na pisanoj provjeri
odgovarajućim programskim zadatkom. Nakon obrade nekoliko cjelina učenicima
treba zadati zadatak u obliku “programa”, za svako polugodište po jedan.
Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada radioničkih i sklopnih crteža i
ortogonalne projekcije.
Pri ispitivanju znanja učenika
prednost treba imati praktičan rad kojim učenik treba pokazati ostvarenost
postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i dokumentiranja. Konačnu ocjenu
čine ocjene dobivene ispitivanjem i iz programskih zadataka.
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za
nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik/priručnik za uporabu
računalnoga programa, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na
nastavi.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz
redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- cjelosatnu provjeru znanja izradom zadatka s
pomoću računala
- programski zadatak (u svakom polugodištu po
jedan).
Obrada zvuka
Razred:
2. ili 3.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
- |
1+1
(35+35) |
1+1
(32+32) |
Stjecanje znanja i praktičnih postupaka u analizi,
obradi i pohrani zvuka uz pomoć digitalnih tehnologija (računalo, CD pisač,
RDAT, minidisk, DVD, DAB).
Zadaci
-
objasniti princip pohrane audioinformacije u različitim formatima uz pomoć
računala
-
poznavati i primijeniti aplikacijske programe za analizu i obradu zvuka
-
poznavati i primijeniti postupke obrade i pohrane zvuka za različite aplikacije
-
upoznati i primijeniti osnovna mjerenja uz pomoć računala u audiopodručju.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati |
Nastavni sadržaji |
1.
Zvuk |
Poznavati
formate za pohranu zvuka. Primijeniti
snimanje zapisa iz različitih izvora. |
Zvuk. Analogni
i digitalni formati. CD
kvaliteta. Podešavanje
Windowsa za rad zvukom. Pohrana
zvuka. |
2.
Programi za obradu zvuka |
Naučiti
instalaciju i podešavanje programa za obradu zvuka. Koristiti
metode za obradu zvuka, normalizaciju i čišćenje, Primijeniti
postupke za poboljšanje snimaka. Poznavati
i primijeniti postupke kompresije Poznavati
postupke ubacivanja različitih zvučnih efekata. |
Uvod
u programe za obradu zvuka Podešavanje
računala. Izbor
zvučne kartice. Instalacija
programa za obradu zvuka. Snimanje
u prikazu Edit. Generiranje
novih signala. Efekti. Prikaz
Waveform. Miješalo. Stvaranje
novog snimka i snimanje CD. |
3.
Spectra lab |
Upoznati
se s osnovnim karakteristikama aplikacijskog softvera u primjeni. Izvesti
osnovna mjerenja. |
Osnovna
mjerenja u akustici. Mjerenja
s pomoću računala. Karakteristika
pojačala. Akustički
odziv prostorije. Ostala
mjerenja. |
4.
Winamp |
Poznavanje
aplikacijskog softvera na razini primjene. |
Podešavanje
i rukovanje aplikacijskim
programom |
Nastava iz ovog predmeta
izvodi se u odgovarajućim namjenskim učionicama. Učeniku mora biti dostupno
radno mjesto na računalu s odgovarajućim dodacima (audio i videokartica), CD
reproduktor i odgovarajuća radio prijamna tehnika.
Nastava
se izvodi isključivo na računalima na praktičnim primjerima. Primjere je
potrebno prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Na nastavi se koristi
odgovarajući softver za obradu zvuka (npr. Cool edit). Učenik je dužan u tijeku
nastave izraditi odgovarajuće snimljene materijale prema točno određenom
zadatku.
Izborna nastava prema ovom
programu može se izvoditi u 2. ili 3. razredu.
Razred:
2. ili 3.
Ukupni
fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
- |
1+1
(35+35) |
1+1
(32+32) |
Cilj nastave ovog predmeta je naučiti učenike koristiti
računalo u izradi električnih shema i shema tiskanih vodova.
- spoznati mogućnosti suvremene informatičke opreme
pri crtanju električnih shema i projektiranju shema tiskanih vodova
- razviti naviku uporabe suvremene informatičke
opreme pri crtanju električnih shema i projektiranju shema tiskanih vodova
- povezati usvojeno znanje s ostalim
stručno-teoretskim predmetima i s primjerima u praksi.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Instalacija programa. |
Znati
instalirati potrebne programe. Upoznati
se sa strukturom, modulima, osnovnim izbornicima i mogućnostima programa. Snalaziti
se u okruženju programskog paketa. Postaviti
potrebne parametre programskog paketa. |
Instalacija
programa na računalo. Značajke
programskog okruženja. Glavni
program. Programski
moduli. Osnovni
izbornici. Mogućnosti
programa. Parametri
programskog okruženja (prilagodba ekrana, podešavanje rastera, učitavanje
biblioteka). |
2.
Crtanje električnih shema |
Nacrtati
električnu shemu. Provjeriti
električnu povezanost elemenata. Napraviti
promjene na nacrtanoj električnoj shemi. Nadograditi
postojeću biblioteku elementa. Kreirati
listu komponenti i sklopova. Ispisati
električnu shemu. Ispisati
listu komponenti i sklopova. |
Osnovni
elementi električne sheme. Postavljanje
elemenata. Editiranje
elemenata. Dodavanje
elementa u biblioteku. Pomicanje
elemenata. Brisanje
elemenata. Povezivanje
elemenata. Predefiniranje
karakteristika vodiča. Provjera
električne povezanosti. Generiranje
potrebnih datoteka. Ispis
električnih shema. |
3.
Projektiranje shema tiskanih vodova |
Nacrtati
jednoslojnu i dvoslojnu shemu tiskanih vodova na osnovi električne sheme. Primijeniti
mogućnosti automatskog postavljanja i povezivanja elemenata. Provjeriti
ispravnost povezivanja elemenata. Promijeniti
pozicije elemenata, vodova, lemnih točaka i provrta. Ispisati
shemu tiskanih vodova. |
Rad
spojevima. Ručno
postavljanje elemenata. Povezivanje
elemenata Postavljanje
vodova. Postavljanje
lemnih točaka i provrta za montažu pločice. Uređivanje
elemenata, vodova, lemnih točaka i provrta. Pomicanje
elemenata, vodova, lemnih točaka i provrta. Automatsko
postavljanje elemenata na osnovu električne sheme. Automatsko
povezivanje elemenata. Provjera
ispravnosti povezivanja elemenata. Ispis
sheme tiskanih vodova. |
Nastava ovog predmeta izvodi
se u odgovarajućim namjenskim učionicama. Svakom učeniku mora biti dostupno radno
mjesto s računalom. Nastava se izvodi isključivo na računalima na praktičnim
primjerima i zadacima. Primjere i zadatke potrebno je prilagoditi mogućnostima
i potrebama učenika. Na nastavi se koristi odgovarajući softver (Tango, Eagle,
Protel ili drugi).
Izborna
nastava prema ovom programu može se izvoditi u 2. ili 3. razredu. Izvedbeni program ovog
predmeta treba uskladiti s izvedbenim programom predmeta elektronički sklopovi,
digitalni sklopovi i upravljanje i praktičnom nastavom, posebno u 2. razredu u
kojem učenici stječu osnovna znanja iz analognih i digitalnih sklopova.
Ocjenjivanje učenika treba
temeljiti prije svega na praktičnom radu i postupcima.
Videotehnika
Razred:
3.
Tjedni
(ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj sati |
- |
- |
1+1 (32+32) |
Stjecanje
novih i proširenih znanja iz područja uporabe i održavanja videoopreme.
-
upoznati videoformate
-
poznati uporabu kamkordera i druge opreme
-
primijeniti tehnike snimanja i reprodukcije
- poznavati
postupke čuvanja i održavanja video uređaja
-
poznavati i primijeniti mogućnosti uporabe računala u videotehnici.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Postupci pohrane video
informacija i formati |
Poznavati
postupke pohrane videoinformacija. Poznavati
osnovne formate u pohrani informacija |
Transverzalno
snimanje. Helikoidalno
snimanje. Blok
shema pohrane i reprodukcije. VHS,
VHS kompakt i super VHS. Video
8 i High band 8 mm. |
2.
Kamkorder |
Upoznati
osnovne tipove kamkordera Objasniti
dijelove kamkordera i njihove funkcije. Ovladati
postupcima uporabe kamkordera. |
Vrste
kamkordera, karakteristike. VHS,
video 8, super VHS. Komande
kamkordera Karakteristike. Optički
dio kamkorderar Pribor. Karakteristike
videovrpca. |
3.
Postupci snimanja kamkoderom |
Upoznati
i primijeniti postupke za pripremu snimanja. Izrada
planova snimanja. Snimanje. |
Svjetlost
(dnevna umjetna). Boja. Blenda
i ekspozicija. Filtri. Mikrofoni. Planovi
snimanja. Kretanje
kamkordera. Kompozicija. Snimanje
(postupci). |
4.
Obrada i montaža |
Poznavati
postupke obrade i montaže snimljenog materijala. Nasnimiti
zvuk. |
Obrada
i montaža snimljenoga materijala. Nasnimavanje
zvuka. Dodatni
uređaji za montažu. |
5.
Kamkorder i računalo |
Poznavati
i primijeniti postupke povezivanja kamere i računala. |
Video
i računalo. Videokartice. Obrada
videa na računalu. Pohrana
na CD (DVD). |
6.
Čuvanje i održavanje video uređaja |
Poznavati
i primijeniti osnovne postupke čuvanja i održavanja videoopreme. |
Kamere. Videorekorderi
i kamkorderi. |
Metodičke napomene
Nastava iz ovog predmeta
izvodi se u specijaliziranim učionicama. Radno mjesto mora biti opremljeno videoopremom
(kamkorder, videokamera, videorekorder) i računalima s odgovarajućim
priključcima. Nastava se izvodi teorijski i praktično u laboratoriju.
Ocjenjivanje učenika treba temeljiti na praktičnim radnjama i
postupcima. Učenik je dužan u tijeku nastave izraditi određen videomaterijal
prema zadatku od strane nastavnika (postupak pripreme, snimanja, obrade, tj.
montaže te pohrane na magnetski ili optički medij).
Primjena mikroupravljača
Razred: 3.
Ukupni
fond sati:
Razred |
1. |
2 |
3. |
Broj
sati |
- |
- |
1+1
(32+32) |
Stjecanje novih i proširenje osnovnih teorijskih i
praktičnih znanja iz područja upravljanja s pomoću mikroupravljača te
povezivanje i primjena ovih znanja sa znanjem iz područja elektronike i
računalstva.
- spoznati u kojim područjima se može upotrijebiti
mikroupravljače, a u kojima ne
- naučiti kako se na mikroupravljače mogu spojiti
jednostavni i složeniji elementi
- upoznati kroz složenije primjere praktično
spajanje elemenata na mikroupravljač
- naučiti složenija programiranja shema upravljanja
i znati analizirati, te promijeniti dio programa za traženu promjenu djelovanja
- na osnovi analize djelovanja znati prepoznati i
ukloniti pogrešku pri programiranju i spajanju mikroupravljača i jednostavnih
trošila
- naučiti preciznost, sustavnost, samoinicijativnost
i razvijati kreativnost
- usvojeno znanje povezati s ostalim
stručno-teoretskim predmetima i s primjerima u praksi.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Programiranje mikroupravljača |
Snalaziti se u okruženju programskog
alata. Usvojiti osnovne elemente
programskog jezika i znati ih primijeniti. Poznavati strukture za upravljanje
programom. Znati napisati jednostavni program. Upisati program u memoriju mikroupravljača. Znati uključiti trošilo spojeno
na U/I priključak i ispisati poruku na LCD-u. |
Tipovi
podataka, deklaracije. Konstante,
varijable i operatori. Složenija
provjera uvjeta (IF-ELSE.) Ugniježđena
IF provjera. Bezuvjetni
skok. Realizacija
i upotreba potprograma. Programska
petlja s izlazom na vrhu (WHILE). Programska
petlja s izlazom na dnu (DO). Programska
petlja za određeni broj ponavljanja (FOR). Prijevremeni
kraj petlje (EXIT). Ugniježđene
programske petlje. Naredbe
za rad s U/I priključcima. Naredbe za ispis na LCD-u. |
2.
Rad sa složenijim programskim elementima |
Upoznati smisao programskoga
grananja. Znati, koja je razlika između
pojedinih vrsta tablica. Definirati veličinu i sadržaj
tablice u programu za jednostavne primjene. Shvatiti
potrebu za pretvaranjem podataka i naučiti osnovne naredbe za pretvorbe. |
Višestruki
odabir (SELECT, CASE). Tablice
u radnoj memoriji. Tablice
u fiksnoj memoriji (programskoj). Naredbe
za pretvorbu podataka. Nizovi
znakova i manipulacija njima. Mikroupravljač u štedljivom načinu rada (Idle,
Powerdown). |
3.
Prekidi i tajmeri/brojači |
Objasniti
pojam prekida i njegovu namjenu. Upoznati
osnovne vrste izvora prekida i reagiranja na njih. Znati
čemu služi tajmer i kako ga se može upotrijebiti za generiranje kraćih
intervala. Biti
sposoban brojiti uporabom brojača. |
Osnovni
pojmovi i područja primjene prekida. Prekid
izazvan vanjskim događajem. Prekid
znakom po serijskom kanalu. Dobivanje
vremenskog kašnjenja. Rad
s brojačima. Upotreba vremenskog sklopa. |
4. Komunikacijski protokoli mikroupravljača |
Upoznati
osnovne osobine pojedinog protokola. Znati izabrati protokol za određenu
komponentu ili primjenu. Upoznati
i biti sposoban koristiti naredbe za komunikaciju po određenom protokolu. |
Serijska komunikacija po RS 232C protokolu. Serijska
komunikacija po I2C protokolu. 1-wire
serijska komunikacija. Naredbe
za komunikaciju po RS 232C protokolu. Naredbe
za I2C komunikaciju. Naredbe za 1-wire komunikaciju. |
5. Senzori s digitalnim izlazom
vezani na mikroupravljač |
Poznavati svojstva suvremenih
senzora s digitalnim izlaznim signalom. Razlikovati svojstva i pogodnost
primjene senzora s određenom vrstom digitalnog izlaznog signala. Upoznati
vrste fizikalnih neelektričnih veličina koje se mogu mjeriti senzorima s
digitalnim izlaznim signalom. |
Senzor
za mjerenje temperature po I2C protokolu. Senzor
za mjerenje temperature po 1-wire
protokolu. Mjerenje
vlažnosti zraka (I2C protokol). Temperaturni
i tlačni senzori s impulsno-širinskom modulacijom na izlazu. Senzori za mjerenje ostalih neelektričnih veličina
(svjetlosti, koncentracija plinova,
protok). |
6.
Složeni periferijski sklopovi spojeni na mikroupravljač |
Upoznati vrste i osnovne osobine
složenih digitalnih sklopova koji se mogu vezati na mikroupravljač. Primijeniti postupak i naredbe za
komunikaciju s navedenim komponentama (posebno s E2PROM i
digitalnim potenciometrom). |
A/D
pretvarač s priključkom na mikroupravljač. D/A
pretvarač vezan na mikroupravljač. E2PROM
kao pomoćna memorija RTC
(real-time clock) i mikroupravljač. Digitalni potenciometri s priključkom na
mikroupravljač. |
Nastava ovog predmeta izvodi
se predavanjem i laboratorijskim vježbama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju
i samo u jedinstvenoj cjelini mogu dati očekivani rezultat u usvajanju
potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi
isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog predmeta. Širina
planiranih i obrađenih sadržaja prilagođava se specifičnim potrebama razrednog
odjela. Ocjenjivanje učenika temelji se
na praktičnim radnjama i postupcima.
Izvedbenim programom treba,
od ukupno 2 sata tjedno ovog predmeta, predvidjeti za samostalni rad u
laboratoriju najmanje 1 sat tjedno.
Za laboratorij je potrebna
minimalna oprema:
- radni stolovi učenika opremljeni s priključcima:
mrežni napon, izvori stabiliziranih istosmjernih napona
- za svako radno mjesto treba predvidjeti:
univerzalni instrument, osciloskop, funkcijski generator, panele s komponentama
i sklopovima (tranzistorske sklopke, releji, 7-segmentni LED displeji, LCD-i,
EEPROM-i, senzori A/D i D/A pretvarači, digitalni potenciometri i ostale komponente),
računalo, testne pločice, programator za mikroupravljače, mikroupravljači.
7. ISPITNI KATALOG
(ZAVRŠNI/POMOĆNIČKI ISPIT)
Cilj završnog/pomoćničkog
ispita je da ispitanik dokaže da je stekao vještine i stručno teorijska znanja
utvrđena nastavnim planom i programom za zanimanje elektroničar-mehaničar
neophodna za obavljanje poslova u tom zanimanju.
Stručni
dio završnog ispita, odnosno pomoćnički ispit sastoji se od praktičnog i
stručno-teorijskog dijela kojima se provjeravaju usvojenost znanja, vještina i
umijeća potrebna za obavljanje poslova zanimanja. Praktični dio ispita
utemeljen je na praktičnom dijelu programa (praktična nastava i
laboratorijske/praktične vježbe). Sadržaji teorijskog dijela utvrđuju se iz
predmeta električni sklopovi, digitalni sklopovi i upravljanje i audio i video
tehnika. Ispitnim katalogom navode se po predmetima osnovne ispitne zadaće koje
se na ispitu provjeravaju, način provjere te se daje tablični pregled sadržaja
iz kojih se obavlja provjera znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i
nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se
znanja provjeravaju.
Praktični dio završnoga/pomoćničkog ispita
Provjera postignutih znanja, vještina i navika u
praktičnom dijelu završnog/pomoćničkog dijela ispita provodi se:
1. izradom ispitnoga uratka (izrada ili instaliranje i
ispitivanje prema dokumentaciji jednog finkcionalnog dijela audio, video,
mjerno regulacijske ili računalne opreme, otklanjanje kvarova na uređajima
audio, video, mjerno-regulacijske i računalne opreme)
2. izvođenjem
ispitnoga mjerenja (mjerni postupci za ispitivanje sklopova audio, video,
mjerno regulacijske ili računalne opreme mjerenjem karakterističnih električnih
veličina s izradom ispitne dokumentacije i zaključaka s obzirom na izmjerene
vrijednosti uz posebnu pozornost na propise o sigurnosti i mjere zaštite).
Pri izradi praktične zadaće
ispitanik se mora pridržavati propisanih mjera zaštite na radu i zaštite
okoliša te ostalih uvjeta koje mu odredi ispitna komisija.
Praktični
dio ispita ocjenjuje se temeljem rezultata vrednovanja postupaka tijekom izrade
praktične zadaće. Listu vrednovanja utvrđuje ispitna komisija na način da se
svaki postupak boduje.
Postupci koji se vrednuju i raspon bodova:
Samostalnost
u planiranju tijeka rada i izrade uratka |
0-10 |
Utrošeno vrijeme za planiranje i izradu |
0-20 |
Redoslijed
i ispravnost postupaka u rukovanju alatima i instrumentima |
0-20 |
Kvaliteta i točnost izrade |
0-20 |
Estetski izgled uratka |
0-10 |
Točnost mjernih rezultata |
0-15 |
Uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije |
0-10 |
Primjena mjera za rad na siguran način |
0-15 |
Pridržavanje propisa o zaštiti okoliša |
0-10 |
Racionalna uporaba energije |
0-10 |
Racionalna uporaba materijala |
0-10 |
Izrada ispitne dokumentacije i interpretacija
mjernih rezultata |
0-10 |
Konačna ocjena utvrđuje se za funkcionalno ispravan uradak, odnosno ispitno mjerenje temeljem
bodovne ljestvice:
% ostvarenih bodova |
ocjena |
92 - 100%
bodova |
Odličan ( 5 ) |
81 -
91% bodova |
Vrlo dobar ( 4 ) |
67 -
80% bodova |
Dobar ( 3 ) |
50 -
66% bodova |
Dovoljan ( 2 ) |
0 -
49% bodova |
Nedovoljan
( 1 ) |
Stručno-teorijski
dio završnog/pomoćničkog ispita
Stručno-teorijski dio
završnog/pomoćničkoga ispita polaže se pismeno, odnosno usmeno. Ispitanik, koji
je postigao više od 60% mogućih bodova položio je stručno teorijski dio
pomoćničkog ispita. Ispitanik koji je postigao 30-60% mogućih bodova ima pravo
polagati usmeni ispit. Ako ispitanik ne zadovolji na usmenom ispitu upućuje se
na popravni ispit iz stručno-teorijskog dijela naukovanja u idućem ispitnom
roku. Ispitanik koji je na pismenom dijelu ispita postigao manje od 30% mogućih
bodova upućuje se na popravni ispit.
Stručno teorijski dio ispita
obuhvaća teorijska znanja neophodna za obavljanje praktičnih radnji u zanimanju
koja su propisana nastavnim planom i programom za stručno-teorijski dio
naukovanja. Pitanja i zadaci trebaju obuhvatiti sljedeće razine znanja i
sposobnosti:
- osnovne pojmove i definicije
- građu, spajanje, djelovanje, izračunavanje
- analizu djelovanja na temelju zadanih
uvjeta
- sintezu, vrednovanje i prijedloge novih ili
zamjenskih rješenja.
Poželjno je da svaka od ovih razina znanja
sudjeluje sa 20 do 30 % od ukupnog broja bodova.
Na pismenoj provjeri stručno-teorijskih znanja pitanja i zadaci trebaju
u najvećoj mjeri biti objektivnoga tipa: učenik treba izračunavati, crtati
sheme, pročitati podatke iz sheme ili tablice, pronaći određenu grešku na
shemi, izvesti zaključke iz zadanih podataka, shema, nabrojiti sastavne
dijelove, navesti boje, oznake, mjere, udaljenosti, razmake, jačinu struje ili
otpora. Treba izbjegavati pitanja esejskog tipa poput opisivanja nekog posla.
Ako postoji potreba za opisivanjem nekog posla ili uređaja ili sustava, onda je
najbolje i takva pitanja pretvoriti u pitanje objektivnog tipa tako da se
sugerira nabrajanje po stavkama: materijala, redoslijeda operacija, potrebnog
alata i pribora. To se može postići na taj način da se prostor za odgovore tako
oblikuje u tablicu. Time se učeniku olakšava da bolje pokaže stvarno znanje,
postiže se veća preglednost odgovora i objektivnost ocjenjivanja.
Općenito, treba nastojati da
pitanja i zadaci sadrže tablice, sheme, skice i crteže na kojima učenik treba
pronaći, obraditi i interpretirati podatke. Crteži i fotografije su dobrodošli
i onda kada se od učenika traži da opiše građu nekog uređaja ili nabroji
njegove dijelove. Tada se na ilustraciji mogu označiti pozicije brojevima ili
slovima što olakšava snalaženje učenika i poboljšava komunikaciju učenika i
ocjenjivača. Od učenika također treba tražiti grafičko izražavanje: crtanje
shema i skica. Ako treba provjeriti znanje spajanja, shema ili skica može biti
djelomično nacrtana, a spojeve treba dodati učenik. Time se pomaže učeniku da
organizira prostor za crtanje, štedi na vremenu, a provjerava se bitno, tj.
znanje spajanja.
Za rješavanje pitanja i
zadaća ispitanik ima na raspolaganju četiri sata uz uporabu dopuštenoga pribora
za pisanje, brisanje, crtanje i računanje te priručnika i ostalih pisanih materijala. Ocjenjivanje
se obavlja prema ovoj ljestvici:
% bodova |
Ocjena |
90 – 100 |
odličan (5) |
80 – 89 |
vrlo dobar (4) |
70 – 79 |
dobar (3) |
61 – 69 |
dovoljan (2) |
30 – 60 |
pravo polaganja usmenoga
ispita |
0 – 29 |
nedovoljan (1) |
Na usmenom ispitu u pravilu
se provjeravaju znanja iz onih područja iz kojih naučnik nije pokazao dostatna znanja
na pismenom dijelu ispita. I u ovom dijelu ispita treba što više koristiti
sheme, crteže i fotografije, primjere projekata, tablice i kataloge proizvođača
opreme te materijalne primjere i modele različitih uređaja i sustava koji su
predmet ispitivanja. Zato je poželjno da se usmeni ispit održava u
specijaliziranoj učionici gdje su dostupna sva navedena sredstva.
7.1.
Nastavni predmet: elektronički sklopovi
Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja
elektronike i upravljanja potrebna za obavljanje poslova u zanimanju
elektroničar-mehaničar:
-
svojstava
i primjene elektroničkih komponenata i sklopova
-
izračunavanje
karakterističnih vrijednosti parametara komponenata i sklopova
-
postupci
zaštite elektroničkih komponenata u elektroničkim sklopovima
-
uporaba
tvorničkih podataka elektroničkih komponenata..
-
pismeno
- usmeno
Sadržaj |
Znanja |
Nastavna
i radna sredstva |
Sklopovi
s diodama |
Navesti
i objasniti značenje najvažnijih dopuštenih vrijednosti parametara dioda te
iz kataloga proizvođača pronaći vrijednosti za zadani primjer. Nacrtati
oblike izlaznih napona poluvalnog i punovalnog spoja ispravljača. Znati
funkciju kondenzatora za glađenje ispravljenoga napona i ovisnost oblika
izlaznog napona o kapacitetu kondenzatora. Grafički
prikazati oblike izlaznoga napona ograničavača uz različite pobude. Znati
ovisnost izlaznoga napona o izboru tipa Zenerove diode. |
Katalozi
proizvođača i tablice s podacima o elektroničkim elementima, Kalkulator. |
Sklopovi
s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima |
Navesti
i objasniti značenje najvažnijih dopuštenih vrijednosti parametara bipolarnih
i unipolarnih tranzistora te iz kataloga proizvođača pronaći vrijednosti za
zadani primjer. Znati
funkciju elemenata pojačala za svaki osnovni spoj pojačala s bipolarnim i
unipolarnim tranzistorima. Objasniti
utjecaj vrijednosti elemenata pojačala na iznos pojačanja. Izračunati
vrijednosti napona i struja tranzistora u statičkoj radnoj točki. Usporediti
međusobno svojstva (pojačanje, ulazni i izlazni otpor) osnovnih spojeva pojačala.
Prikazati
odnos ulaznoga i izlaznoga signala pojačala s obzirom na amplitudu i fazni
pomak. Znati
djelovanje tranzistora kao sklopke (vrijednosti ulaznih napona za djelovanje
tranzistora kao uključene, odnosno isključene sklopke i prikaz izlaznoga napona
uz sinusoidnu i pravokutnu pobudu). Izračunati
izlazni napon tranzistorske sklopke uz otporno opterećenje. |
|
|
Prikazati
utjecaj kapacitivnoga i induktivnoga opterećenja tranzistorske sklopke i
načine zaštite tranzistora. Objasniti
djelovanje tranzistora u funkciji sklopke. Objasniti
djelovanje multivibratora i njihovu primjenu. Izračunati
trajanje kvazistabilnih stanja monostabila i astabila te frekvencije
astabila. Pokazati utjecaj opterećenja na djelovanje multivibratora. |
|
Pojačala
i oscilatori |
Nacrtati
shemu operacijskoga pojačala s naznačenim izvorima napajanja za spoj
invertirajućeg i neinvertirajućeg pojačala. Znati
ovisnost pojačanja o vrijednostima otpora otpornika dodanih operacijskom
pojačalu. Znati utjecaj vrijednosti elemenata R i C na
frekvenciju izlaznog napona generatora impulsa izvedenoga s operacijskim
pojačalom. |
|
Stabilizacija
napona i regulacija struje |
Na shemi serijskog tranzistorskog stabilizatora znati koji
elementi određuju
vrijednost izlaznoga napona. Objasniti
djelovanje elemenata za zaštitu stabilizatora od preopterećenja. Izračunati vrijednost otpora u spoju za zaštitu
stabilizatora od preopterećenja.Objasniti princip regulacije struje
tiristorima. |
|
Sklopovi s optoelektro-ničkim elementima |
Navesti i objasniti
značenje najvažnijih dopuštenih vrijednosti parametara optoelektroničkih
elemenata te iz kataloga proizvođača pronaći vrijednosti za zadani primjer. Objasniti djelovanje
optoelektroničkih elemenata u jednostavnim izvedbama upravljačkih sklopova. |
7.2. Nastavni predmet: digitalni sklopovi i upravljanje
Pokazati
stečena stručno-teorijska znanja iz područja elektronike i upravljanja potrebna
za obavljanje poslova u zanimanju elektromehaničar
-
svojstva
i primjene digitalnih komponenata i sklopova
-
postupci
zaštite digitalnih komponenata u uređajima
-
načela
izvedbe i primjene programirljivih logičkih komponenata
-
osnovna
teorijska znanja o senzorima i mjerenjima neelektričnih veličina
-
uloga
i vrste regulatora u krugovima automatskog upravljanja
-
djelovanje
mikroupravljača i programirljivih logičkih upravljača.
-
pismeno
-
usmeno
Sadržaj |
Znanja |
Nastavna i radna sredstva |
Digitalni
elektronički sklopovi |
Uspostaviti
vezu između simbola i tablica stanja osnovnih logičkih sklopova. Nacrtati
odziv osnovnih logičkih sklopova na jednostavne impulsne pobude. Iz
oznaka integriranih digitalnih sklopova uz pomoć tvorničkih podataka navesti
funkciju sklopa. Znati
osnovna svojstva bistabila (djelovanje pobude na ulazu impuls ritma uz
odgovarajuća stanja na ostalim ulazima), dijeljenje frekvencije s pomoću
bistabila. Navesti
osnovne značajke TTL i CMOS izvedbi integriranih sklopova. Prikazati
grafički djelovanje monostabila (odnos pobude i izlaznoga napona i utjecaj
vrijednosti dodanih elemenata izvana). Poznavati
djelovanje jednostavnih izvedbi brojila (dijeljenje frekvencije u ovisnosti o
broju spojenih bistabila). Pokazati
poznavanje djelovanja kodera, dekodera, multipleksora i demultipleksora
određivanjem stanja izlaza uz zadano stanje na ulazu. Pokazati
poznavanje pojma kapaciteta memorije i ovisnosti o broju ulaza za adresiranje
i bitove podatka. Navesti
funkcije AD i DA pretvarača. |
Katalozi
proizvođača i tablice s podacima o elektroničkim elementima, kalkulator. |
Mjerenje neelektričnih
veličina |
Objasniti
namjenu, vrste i princip rada mjernih pretvarača. Objasniti
djelovanje temperaturnih pretvarača. Izbrati
odgovarajući senzor za određeno temperaturno područje. Objasniti
principe mjerenja puta i mjerenja brzine. Izabrati
odgovarajući beskontaktni prekidač uz pomoć kataloga. |
|
Upravljanje
i regulacije |
Nacrtati
blok shemu upravljačkog sustava, nabrojiti vrste upravljanja i objasniti
područja uporabe. Nacrtati
simbol i vremenski dijagram regulatora (P, I, D, PI, PD, PID). Nacrtati
blok shemu regulacijskog kruga. Na
primjeru objasniti razliku između upravljanja i reguliranja. Nabrojiti
vrste električnih regulacija i navesti njihova svojstva. Prepoznati
prema karakteristikama regulatore s različitim djelovanjem. Objasniti
ponašanje regulatora prema statičkim i dinamičkim karakteristikama. |
|
Mikroupravljači,
programirljivi logički upravljači i programirljive logičke komponente |
Na
blok shemi mikroupravljača prepoznati osnovne dijelove i navesti njihove
funkcije. Navesti
osnovna svojstva mikroupravljač. Objasniti
način programiranja EPROM-a. Prema
blok shemi programirljivog logičkog upravljača navesti osnovne sklopove i
njihove funkcije. Opisati
načine programiranja i napisati program za jednostavne logične funkcije. Objasniti
značaj ulazno-izlaznih jedinica. Objasniti
načela izvedbe i uporabe programirljivih logičkih komponenata (PAL, GAL). Objasniti
postupak programiranja programirljivih logičkih komponenata. |
|
Osobna
računala |
Nabrojiti
osnovne komponente osobnog računala i njihove karakteristične veličine. Opisati
zadaću operativnog sustava. Nabrojiti
operativne sustave. Opisati
načine međusobnog povezivanja osobnih računala. |
|
7.3.
Nastavni predmet: audio i videotehnika
Provjeriti
znanja učenika iz sljedećih područja:
-
sustavi za prijenos i obradu audio i videoinformacija
-
postupci održavanja i ispitivanja audio i televizijske opreme
-
poznavanje mjera zaštite na radu i zaštite okoline.
-
pismeno
-
usmeno
Sadržaj |
Znanja |
Nastavna
i radna sredstva |
Antene |
Objasniti
karakteristike antene. Nacrtati
poluvalni dipol i izvršiti proračun dipola. Izračunati
gušenje voda. Nacrtati
i objasniti Yagi antenu. Objasniti
zajednički antenski sustav. Navesti
mjere zaštite na radu i zaštite okoline. |
Pribor
za pisanje, kalkulator električne
sheme radioprijamnika i TV prijamnika. |
Radioprijamnik |
Objasniti
i nacrtati blok shemu superhetrodinskog prijamnika. Objasni
postupke demodulacije AM, FM. Objasniti
postupak demodulacije stereo signala. |
|
Elektroakustika |
Navesti
karakteristike zvuka. Nacrtati
blok shemu sustava za pohranu zvuka. Objasniti postupke pohrane zvuka na CD. Objasniti
vrste i karakteristike zvučnika i mikrofona. |
|
TV
prijamnika Pohrana
video informacija |
Objasniti
norme u analizi slike. Nacrtati
VPS signal. Objasniti
BVPS i navesti norme u prijenosu BVPS. Objasniti
PAL sustav. Nacrtati
i objasniti blok shemu prijamnika po sustavu PAL. Nacrtati
i objasniti blok shemu sustava za pohranu. BVPS na magnetski medij. |
|
Primjena
računala |
Objasniti
način rada audiokartice. Objasniti način pohrane zvuka na računalo (PCM). Objasniti
postupke pripreme zvuka. |
7.4.
Nastavni predmet: praktična nastava
Ispitni cilj
Dokazati stečena praktična znanja i vještine za
obavljanje poslova u zanimanju elektroničar-mehaničar:
-
primjena pravila i sredstava za rada na siguran način
- racionalna
uporaba materijala i energije i primjena postupaka za zaštitu čovjekove okoline
-
uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije
-
postupci izrade tiskanih pločica i elektroničkih sklopova
-
postupci ispitivanja i podešavanja audio i videouređaja
- postupci
održavanja i otklanjanja kvarova na audio i videouređajima
-
montiranje i održavanje mjerno-regulacijske opreme
-
instaliranje i održavanje računalne opreme.
- izrada ispitnoga uratka
- izvođenje ispitnoga mjerenja
Sadržaj |
Znanja |
Nastavna
i radna sredstva |
Zaštita
pri radu i zaštita okoliša |
Primijeniti
pravila rada na siguran način, zaštitna sredstva i uređaje Racionalno
upotrebljavati materijal i energiju i primjenjivati postupke za zaštitu
čovjekove okoline |
|
Tehničko-tehnološka
dokumentacija |
Primijeniti
crteže i tehničko-tehnološku
dokumentaciju Primijeniti
postupke za izradu tehničko- tehnološke dokumentacije (upute, montažne i
električne sheme) Grafički
prikazati podatke. |
|
Izrada
elektroničkih sklopova |
Projektirati
ploču s tiskanim vodovima prema električnoj shemi (poredak elemenata i vodova,
lista sastavnih dijelova) uporabom specijaliziranih računalnih programa. Izraditi
ploču s tiskanim vodovima (fotopostupak), pripremiti je za lemljenje,
pozicionirati elemente, zalemiti, utvrditi funkcioniranja sklopa, otkloniti
eventualne kvarove. Izraditi
prateću dokumentaciju. |
Računalo
s odgovarajućim programima Pribor
za bušenje i lemljenje, univerzalni instrument, osciloskop. |
Montaža
uređaja i sustava |
Montirati
antenski sustav zemaljskog i satelitskog prijenosa signala. Ugraditi
audiosustav u automobil. Ugraditi
sustav za televizijski nadzor. Montirati
audio i video opremu. Ugraditi
opremu signalno-dojavnih uređaja. |
Tehnička
dokumentacija, univerzalni
instrument, osciloskop |
Održavanje
i popravci radioprijamnika |
Obaviti
osnovna mjerenja na radioprijamniku i podešavanje radioprijamnika Ustanoviti
i otkloniti kvarove na radioprijamnicima (prijamnik ne radi na baterije, nema
tona, loš prijam MW područja). |
Tehnička
dokumentacija, univerzalni
instrument, signal
generator. vobler osciloskop |
Podešavanje,
održavanje i popravci audio opreme |
Primijeniti
postupke podešavanja audiopojačala. Primijeniti
postupke podešavanja uređaja za pohranu audio informacija. Primijeniti
postupke održavanja i mjerenja prema tehničkoj dokumentaciji (mjerenje vučne
sile magnetske vrpce, čišćenje magnetskih glava i mehaničkih dijelova) Ustanoviti
i otkloniti kvarove na kasetofonima: -
slab ton (jačina) s kasetofona -
ne radi premotavanje unatrag, ostalo ispravno -
u toku reprodukcije izobličen ton (usporen) -
reprodukcija ranije snimljenih kaseta zadovoljava, ali snimanje te reprodukcija snimljenog jako loša - ton slab |
Tehnička
dokumentacija, audio
generator, oprema
za čisćenje osciloskop univerzalni instrument, testna
kazeta |
Televizijski
prijamnici |
Primijeniti
postupke podešavanja s osnovnim mjerenjima na televizijskom prijamniku (uz
pomoć bar generatora) prema tehničkoj dokumentaciji. Primijeniti
postupke za sustavno otklanjanje osnovnih kvarova na televizijskim
prijamnicima. Ustanoviti i otkloniti
simulirane kvarove (prijamnik ne radi, izobličena slika, nepravilne boje,
neispravna sinkronizacija, pogreške u otklonskom sustavu, VHF područje ne
radi, UHF ispravno). |
Tehnička
dokumentacija, signal
generator, univerzalni
mjerni instrument, osciloskop. |
Videooprema |
Primijeniti postupke
podešavanja i održavanja videoopreme prema tehničkoj dokumentaciji. Primijeniti postupke za
otklanjanje osnovnih kvarova. Ustanoviti otkloniti simulirane
kvarove (loša reprodukcija, nepravilna slika, zamjena remena). |
Tehnička
dokumentacija, signal
generator univerzalni
mjerni instrument osciloskop. |
Reguliranje
i upravljanje |
Prepoznati
elemente regulacijskog sustava. Povezati
elemente jednostavnijeg regulacijskog sustava. Razlikovati
regulatore s obzirom na prelaznu funkciju. Obaviti
radove na ispitivanju i podešavanju sklopova mjerno-regulacijskih,
sigurnosnih i alarmnih sustava. |
Tehnička
dokumentacija, univerzalni
mjerni instrument osciloskop, elementi
regulacijskog sustava, testni regulacijski sustavi. |
Mikroupravljači,
programirljivi logički upravljači i
programirljive logičke komponente |
Povezati
mikroupravljač s okolinom. Izmijeniti
parametre jednostavnijeg programa za mikroupravljač. Upisati
program u mikroupravljač Napisati
program programirljivog logičkog upravljača za jednostavnije upravljačke
funkcije i povezati ga s okolinom. Napisati
jednostavan program programirljive logičke komponente (GAL) i povezati
komponentu s ostalim komponentama. |
Programator
za mikroupravljač, programirljive logičke upravljače i programirljive logičke
komponente, računalo
sa odgovarajućim programima testna
pločica za odgovarajući mikroupravljače i ostale programirljive komponente. |
Osobno
računalo |
Sastaviti
osobno računalo iz osnovnih komponenti. Instalirati
potrebnu programsku potporu. Promijeniti
osnovne parametre operativnog sustava. Slijediti
procedure za instalaciju operativnog sustava. Nadograditi
osobno računalo (proširenje memorije, zamjena tvrdog diska i disketne
jedinice, ugradnja CD/DVD-pisača i modema). |
Komponente
osobnog računala, osobno
računalo, mediji s programima. |
8.
Prijelazne i završne odredbe
Program obrazovanja za zanimanje
elektroničar-mehaničar koji se ostvaruje na osnovi ovog nastavnog plana i
programa uvodi se u obrazovni sustav od 2003./04. školske godine čime će
postupno zamijeniti dosadašnje obrtničke programe (u klasičnom i dvojnom modelu
obrazovanja) za navedeno zanimanje.
Učenici koji su se upisali u
prvi razred srednje škole za 2003./04. školsku godinu u program za zanimanje
elektroničar-mehaničar obrazuju se u skladu s ovim nastavnim planom i
programom.
Učenici koji su se upisali u
program za zanimanje elektroničar-mehaničar ranijih godina odnosno do donošenja
ovog nastavnog plana i programa, nastavljaju školovanje po programu koji su
upisali.
Klasa: 602-03/03-01/731 Klasa: 133-02703-02/12
Ur. broj: 532/1-03-01
Ur. broj: 515-03/03-1
Zagreb, 31. srpnja 2003. Zagreb, 31. srpnja 2003.
Ministar prosvjete i športa Ministar za obrt, malo i srednje
poduzetništvo
dr. sc. Vladimir Strugar,
v.r. Željko Pecek,
v.r.