2012
Na
temelju članka 8. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, br. 69/03. –
pročišćeni tekst), članka 44. stavka 4. i 5. Zakona o obrtu (Narodne novine,
br. 49/03. – pročišćeni tekst), članka 3. Sporazuma o suradnji Ministarstva
prosvjete i športa i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 21.
siječnja 2003. i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore,
ministar prosvjete i športa i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo
donijeli su
NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM
ZA ZANIMANJE FOTOGRAF
UVOD
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u
obrtništvu sastoje se od općeobrazovnoga dijela i strukovnoga dijela (program
naukovanja).
Sadržaji općeobrazovnoga dijela
utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o usvajanju nastavnih planova
i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih sadržaja strukovnih i
umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20.
lipnja 1991. i Odlukom ministra prosvjete i športa o
izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa
za stjecanje stručne spreme, KLASA:
602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.).
Sadržaji strukovnog dijela temelje
se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i
114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01). Strukovni sadržaji su
stručno-teorijski dio (obvezni i izborni) i praktični dio.
Sastavnice strukovnog dijela
odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) su:
1.
Osnovna obilježja
Osnovna
obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su:
-
naziv
obrazovnoga programa/zanimanja
-
cilj i
zadatci programa
-
trajanje
obrazovanja
-
uvjeti za
upis.
2. Nastavni plan
Nastavi
plan sadrži popis predmeta
općeobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s naznačenim brojem sati u tjednu
i godini za svaki razred.
3. Obvezni načini provjeravanja znanja i
umijeća
Tablično
se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini provjeravanja i
ocjenjivanja znanja i umijeća.
4. Potrebna stručna sprema nastavnika
Tablično se navode za svaki predmet
iz stručnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora, stručnog učitelja
i suradnika u nastavi).
5. Uvjeti izvođenja programa
- podaci za
rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki stručno-teorijski predmet
s praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći
broj učenika u skupini)
- minimalni
materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta (tablični
prikaz prostora , opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).
6. Nastavni program – katalog znanja,
vještina i umijeća po predmetima
-
naziv
predmeta
-
razred
-
tjedni i
godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih
vježbi
-
cilj
nastavnoga predmeta
-
zadatci
nastavnoga predmeta
-
sadržaj
nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim
rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća
stječu
-
metodičke
napomene za provedbu nastave
-
osnovne
obveze učenika.
7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički
ispit
Navode
se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju,
način provjere te daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera,
znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava
kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.
1. OSNOVNA OBILJEŽJA
OBRAZOVNOG PROGRAMA
Naziv obrazovnog programa: FOTOGRAF
Cilj:
Osposobiti
učenike za efikasno, stručno i kreativno obavljanje poslova u sklopu
fotografskog zanimanja i pripremiti ih za usavršavanje u struci.
Zadaće:
-
poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
-
ovladati principima zaštite na radu
-
poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
-
steći osnovna znanja o povijesti i razvoju fotografije
-
upoznati se s modernim fotografskim uređajima, tehnikama i procesima
-
naučiti rukovati foto aparatima, rasvjetom, strojevima za izradu fotografija
-
svladati osnovne vještine i znanja o prijenosu, pohrani i obradi digitalnih
fotografija
-
znati koristiti digitalni fotoaparat, računalo, skener, printer
-
steći osnovna znanja iz kinematografije i videa
-
razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku
-
naučiti koristiti stručnu literaturu
-
razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost u
radu
Trajanje obrazovanja: 3 godine
Uvjeti za upis:
Završena
osnovna škola i ugovor o naukovanju s licenciranim obrtnikom, liječnička
svjedodžba o nepostojanju kontraindikacija za zanimanje fotograf.
Ograničenje upisa: opća i posebna zdravstvena sposobnost
2. NASTAVNI PLAN
A) OPĆEOBRAZOVNI DIO
PROGRAMA
Naziv
predmeta |
Broj
sati |
Ukupni
br. sati |
|||||
1.
razred |
2.
razred |
3.
razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Hrvatski jezik |
3 |
105 |
3 |
105 |
3 |
96 |
306 |
Strani jezik |
2 |
70 |
2 |
70 |
2 |
64 |
204 |
Povijest |
2 |
70 |
- |
- |
- |
- |
70 |
Vjeronauk Etika |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Tjelesna i zdrav- stvena kultura |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Politika i gospodarstvo |
- |
- |
2 |
70 |
- |
- |
70 |
UKUPNO |
9 |
315 |
9 |
315 |
7 |
224 |
854 |
B) STRUČNO – TEORIJSKI
DIO PROGRAMA
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni br. sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Računalstvo |
2 |
70 |
- |
- |
- |
- |
70 |
Fotografija |
1 |
35 |
2 |
70 |
2 |
64 |
169 |
Fotofizika |
2 |
70 |
- |
- |
- |
- |
70 |
Poznavanje
materijala |
- |
- |
2 |
70 |
- |
- |
70 |
Matematika u
struci |
2 |
70 |
1 |
35 |
1 |
32 |
137 |
Digitalna
fotografija |
- |
- |
1 |
35 |
2 |
64 |
99 |
Tehnike
snimanja |
- |
- |
|
|
2 |
64 |
64 |
UKUPNO |
7 |
245 |
6 |
210 |
7 |
224 |
679 |
Naziv
predmeta |
Broj
sati |
Ukupni
br. sati |
|||||
1.
razred |
2.
razred |
3.
razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Izborni
predmet |
1 |
35 |
2 |
70 |
3 |
96 |
201 |
IZBORNI
Učenici u skladu s mogućnostima škole odabiru
jedan od predmeta: tjelesna i zdravstvena kultura, matematika, prirodoslovlje
ili predmet iz strukovnog područja.
C) PRAKTIČNI DIO
PROGRAMA – PRAKTIČNA NASTAVA
Praktična
nastava u školi raspoređuje se u 1. i 2. razredu na 35 nastavnih tjedana, a u
3. razredu na 32 nastavna tjedna. Praktična nastava u radnom procesu
raspoređuje se na 40 tjedana.
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni br. sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
C 1-
tehnološke vježbe |
|
35 |
|
35 |
|
64 |
134 |
C 2 - Praktična nastava u školi (maksimalno) |
|
325 |
|
235 |
|
96 |
656 |
C 3 -
Praktična nastava u radnom procesu (minimalno) |
|
540 |
|
630 |
|
640 |
1810 |
UKUPNO |
|
900 |
|
900 |
|
800 |
2600 |
D) UKUPNO NASTAVE
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni br. sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
|
|
Obvezni opće obrazovni
predmeti |
9 |
315 |
9 |
315 |
7 |
224 |
854 |
Strukovni dio
- teorijski
predmeti |
7 |
245 |
6 |
210 |
7 |
224 |
679 |
Izborni
predmet |
1 |
35 |
2 |
70 |
3 |
96 |
201 |
Strukovni dio
- praktična
nastava |
|
900 |
|
900 |
|
800 |
2600 |
UKUPNO |
17 |
1495 |
17 |
1495 |
17 |
1344 |
4334 |
3. OBVEZNI NAČIN
PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA
Predmeti strukovnog dijela programa |
Obvezni načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća |
RAČUNALSTVO |
praktičan rad,
usmeno, pismeno |
FOTOGRAFIJA |
praktičan rad,
usmeno, pismeno |
FOTOFIZIKA |
usmeno i
pismeno |
POZNAVANJE MATERIJALA |
usmeno i
pismeno |
MATEMATIKA U STRUCI |
usmeno i
pismeno |
DIGITALNA FOTOGRAFIJA |
praktičan rad,
usmeno, pismeno |
IZBORNA NASTAVA |
usmeno i
pismeno ili praktičan rad |
SVJETLO I RASVJETA |
praktičan rad,
usmeno, pismeno |
TEHNIKE SNIMANJA |
praktičan rad,
usmeno, pismeno |
PRAKTIČNA NASTAVA |
praktičan rad |
TEHNOLOŠKE VJEŽBE |
praktičan rad,
usmeno, pismeno |
4. POTREBNA STRUČNA
SPREMA NASTAVNIKA
Predmeti
strukovnog dijela programa |
NASTAVNIK |
IZOBRAZBA |
RAČUNALSTVO |
profesor ili
dipl. ing. |
visokoškolsko
obrazovanje iz tehnike (informatika, elektrotehnika, politehnika) |
FOTOGRAFIJA |
dipl.
snimatelj dipl. fotograf |
visokoškolsko
obrazovanje s područja fotografije i kinematografije |
FOTOFIZIKA |
profesor ili
dipl. ing. |
visokoškolsko
obrazovanje iz područja fizike |
POZNAVANJE
MATERIJALA |
profesor ili
dipl. ing. |
visokoškolsko
obrazovanje iz područja kemije |
MATEMATIKA U
STRUCI |
profesor ili
dipl. ing. |
visokoškolsko
obrazovanje iz područja matematike |
DIGITALNA
FOTOGRAFIJA |
profesor ili
dipl. ing. dipl.
snimatelj dipl. fotograf |
visokoškolsko
obrazovanje iz tehnike (informatika, elektrotehnika, politehnika) visokoškolsko
obrazovanje s područja fotografije i kinematografije |
IZBORNA
NASTAVA |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje iz odgovarajućeg područja |
TEHNOLOŠKE
VJEŽBE |
dipl.
snimatelj dipl. fotograf stručni
učitelj |
visokoškolsko
obrazovanje s područja fotografije i kinematografije ili majstor fotograf,
fotograf |
TEHNIKE
SNIMANJA |
dipl.
snimatelj dipl. fotograf stručni
učitelj suradnik u
nastavi |
majstor
fotograf s položenim pedagoškim obrazovanjem visokoškolsko
obrazovanje s područja fotografije i kinematografije |
PRAKTIČNA
NASTAVA U RADNOM PROCESU |
stručni
učitelj suradnik u
nastavi |
majstor
fotograf ili fotograf s priznatim majstorskim statusom, fotograf |
5. IZVOĐENJE PROGRAMA
5.1. Minimalni standard
-
rad s
učenicima u skupinama
-
dijeljenje
razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi
NASTAVNI
PREDMET |
RAZRED |
NASTAVNIK |
BROJ SATI
VJEŽBI |
BROJ UČENIKA U SKUPINI |
RAČUNALSTVO |
1. |
profesor |
50 |
15 |
TEHNOLOŠKE
VJEŽBE |
1. |
profesor stručni
učitelj |
35 |
15 |
PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI |
1. |
profesor stručni
učitelj suradnik u
nasta |
|
15 |
FOTOGRAFIJA |
2. |
profesor |
15 |
15 |
PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI |
2. |
profesor stručni
učitelj suradnik u
nasta |
|
15 |
TEHNOLOŠKE
VJEŽBE |
2. |
profesor ili
stručni učitelj |
35 |
15 |
FOTOGRAFIJA |
3. |
profesor |
15 |
15 |
DIGITALNA
FOTOGRAFIJA |
3. |
profesor |
32 |
15 |
PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI |
3. |
dipl.
snimatelj dipl. fotograf |
|
15 |
TEHNOLOŠKE
VJEŽBE |
3. |
profesor stručni
učitelj suradnik u
nasta |
64 |
15 |
TEHNIKE
SNIMANJA |
3. |
dipl.
snimatelj dipl. fotograf |
32 |
15 |
IZBORNA
NASTAVA ZA STRUKOVNE PREDMETE |
3. |
dipl.
snimatelj dipl. fotograf |
32 |
15 |
5.2. MINIMALNI
MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA
PROSTOR |
OPREMA |
NASTAVNI
PREDMET |
INFORMATIČKA UČIONICA |
17
računala povezanih u mrežu s mogućnošću pristupa internetu, LCD projektor,
laserski pisači, sublimacijski pisači, programi za obradu teksta, fotografije
i grafičku pripremu |
RAČUNALSTVO |
PRAKTIKUM DIGITALNE FOTOGRAFIJE |
digitalni
zrcalno-refleksni foto aparat, digitalni foto aparat s optičkim tražilom,
stativ, prijenosno računalo,studijska flash i halogena rasvjeta, 17 računala povezanih u mrežu s pristupom
internetu, skener, LCD
projektor, laserski pisači, sublimacijski pisači, programi za obradu teksta,
fotografije, gra- fički
design i izradu web stranica |
DIGITALNA
FOTOGRAFIJA |
FOTOGRAFSKI PRAKTIKUM |
kompletno
opremljen fotostudio pozadine, halogena i flash rasvjeta, foto aparati 135 mm
i 120 mm formata, stativi, dodatni pribor i dr., C/B i kolor laboratorij s
min. 10 radnih mjesta, digitalni fotoaparat, računalo s min. 512 MB RAM-a,
19" monitorom, programima za obradu fotografije i graf. design |
PRAKTIČNA
NASTAVA U ŠKOLI TEHNIKE
SNIMANJA |
FOTOGRAFSKA
UČIONICA |
učionica
povezana s foto atelijerom i laboratorijem, potrebna je studijska rasvjeta,
fotoaparati, dijaprojektor i dr. |
FOTOGRAFIJA |
KEMIJSKI PRAKTIKUM |
kemijski
laboratorij s osnovnim priborom i kemikalijama |
POZNAVANJE
MATERIJALA |
PRAKTIKUM
ZA FOTOFIZIKU |
učionica
opremljena optičkom klupom i osnovnim priborom |
FOTOFIZIKA |
6. NASTAVNI PROGRAM
(KATALOG ZNANJA)
Nastavni programi za predmete
općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i zdravstvena
kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa, posebno
izdanje, broj 11. lipanj 1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u
Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od 11. ožujka
2003.
6.1.
Nastavni predmet: tjelesna i zdravstvena kultura
ŠKOLE |
BROJ
SATI TZK |
|||||
|
Razred |
prvi |
Razred |
drugi |
Razred |
treći |
PROGRAM |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
OSNOVNI
PROGRAM |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
IZBORNA
NASTAVA |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe
čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima se uvećavaju
adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.
Zadaci:
·
razviti
osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom
radi kvalitetne športske rekreacije,
·
stjecanje
znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,
·
razvijanje
pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i
promicanje zdravlja,
·
usvajanje
motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja
svakodnevnih motoričkih zadataka,
·
razvijanje
radnih sposobnosti,
·
izgrađivanje
humanih međuljudskih,
·
njegovanje
higijenskih navika
· teorijsko-praktično osposobljavanje za
stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja
i to:
-
o utjecaju
procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske
sustave,
-
o očuvanja
zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili
posljedica prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,
-
o načinu
planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,
-
o načinu
treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili,
·
razvijati
osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških
aktivnosti, športskih igara i zabave.
Posebne zadaće za učenike:
Razred
: PRVI
Razred :
DRUGI
Razred :
TREĆI
Posebne zadaće za učenice:
Razred
: PRVI
Razred : DRUGI
Razred
: TREĆI
SPECIFIČNOSTI
U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA
S
NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Svaki
rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl.,
djeluje na čovjeka tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove
organizma i organizam u cjelini.
U
pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i
adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje.
Što
je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki
stalan zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma
nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom
drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom.
Zakonomjernošću
društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato
je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje
se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.
Međutim
valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih
funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan
proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki
od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti
pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito
energetski (fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela
prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem
svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad.
I.
Fizički rad se može podjeliti na:
1.
Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o
aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a)
velika
b)
srednja (umjerena)
c)
mala.
2. Rad s pretežito statičkim režimom
mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinamičkih kontrakcija
mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad
može odvijati tako da:
a) statičke kontrakcije održavaju
ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela
ili organizam u cjelini
b) statičke kontrakcije održavaju
ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih različito
velikih sila (tereti i sl.).
Potrebno
je steći i solidna teorijska znanja i to:
1. O utjecaju procesa vježbanja na
ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa
stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije
poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga
zanimanja.
2. Elementarna znanja o načinu
planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja.
3. Znanja o načinu treniranja i
natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili.
II.
Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih
dijelova živčanog sustava na:
1.
Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i
senzorička središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta
vezana uz opasnost i sl.
2.
Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti
središnjeg živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).
3.
Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema
intenzitetu s kojim se provodi,
podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i
intenzitet opterećenja.
Treba dati prikaz opterećenja na
organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u radnom
procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:
I.
skupina
Rad se provodi jedino djelatnošću našega
tijela, bez pomagala (tjelesni rad).
II.
skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih
alata i instrumenata.
III.
skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV.
skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema
navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri
skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u
samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o načinu rada u procesu
istoga zanimanja.
Za zanimanja I. skupine preporuča se u
programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno
utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke
sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina
mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke
djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja,
opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za
učenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu
nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno
utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti.
Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo,
ples, športske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih
se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje motoričkih zadaća u
sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu
vježbi za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih
stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim
kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava
(plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).
U IV. skupini klasificirana su
pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom sjedeći, s
karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su
zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave
preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će preventivno i korektivno
utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i
dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples,
koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i aerobik za učenice i dr.).
OSNOVNI
PROGRAM
Osnovni
je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih
kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju
izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne
promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i
konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.
Sadržaji
osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine
kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
-
zdravstvenim
stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te
psihosocijalnim potrebama svakog učenika
-
motivima i
zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje
-
razinama
usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća
-
utilitarnim
vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu
-
materijalnima,
kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola
djeluje.
Programski
sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene
kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:
1) - atletika 2) - košarka
- športska gimnastika - odbojka
- ples -
nogomet
- ritmičko-športska gimnastika - rukomet.
- borilački športovi.
Odabir
sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i
osobina, s težištem na usvajanju
motoričkih znanja polaznika.
IZBORNI
PROGRAM
Izborni
program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i
drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u
jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije određen te se preporuča
učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili
nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju
mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te
usvojiti nove spoznaje.
Težište
aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno
učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže
vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti
životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje
razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Programski
sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se
sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su:
1) - veslanje -
stolni tenis
- klizanje -
plivanje
- skijanje -
badminton
- biciklizam -
planinarenje
- tenis
-
orijentacijsko trčanje i dr.
2)
- aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge
aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
Odabirom
navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i
sposobnosti, stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te
usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz osnovnoga programa
PROGRAM
TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI
SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA
OPORAVKA
Poslije
svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na
promjene temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko
potrebno da se program tjelesne i
zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu
i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga
zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka
valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg
zdravstvenog oporavka.
METODIČKO-DIDAKTIČKE
UPUTE
Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu
odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s obzirom na mnoge
odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su
pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi
aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života"
potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi
za stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog
odgojno-obrazovnog područja.
Zbog
znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za
vježbanje, ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za
svaku školu, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnim i
izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na ostvarenje
poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike
svih škola nije moguće.
U
sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti
promjenjivi učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i
sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim učincima. Nešto veća postignuća
mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno
manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni
prostori i oprema.
Osim
već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama
u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos
između genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja
različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir.
Te
zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih,
ali ne i operativnih programa.
Iz
osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz
jednoga do dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom
vremenskom mogućnošću ponavljanja.
U
izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i
koliko god je to moguće, želje polaznika.
Odnos
između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u
omjeru 1:1:1.
Postojećim
fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture
ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.
Programska
neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja
motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na
funkcionalne sposobnosti.
Prioritetno
treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska
sastavnica, koja će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga
pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati one aktivnosti, koje će se
moći potpuno provesti s obzirom na
materijalne mogućnosti škole.
Učenicima obrtničkih škola često s
povećanim jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s
kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada,
kao i do pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati
prednost športskim igrama i drugim sadržajima koje će učenici moći usvojiti
prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje
športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka
i drugo).
Škole koje organiziraju nastavu praktične
nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene
kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.
Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim
zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat
tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi program izborne nastave
s još jednim satom tjedno.
Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po
svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je
rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i
realizaciji programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:
·
Iz okvirnog
nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni
"meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu
ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja.
·
U
operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno
definirati te odrediti one koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih
interesa i mogućnosti.
·
Programska
neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja
motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na
funkcionalne sposobnosti.
·
U izvođenju
nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada
i odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.
·
U nastavnom
procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli
volumena opterećenja na satu.
·
Voditi
brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.
·
Ocjenjivanje
učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete
i športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i
time psihičko opterećenje učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i
sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući napredak.
·
Osigurati
izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških
različitosti spolova i programskih sadržaja.
·
Nastavu izvoditi
u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više
od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.
·
Poticati
stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te između samih
učenika.
6.2. Nastavni predmet: RAČUNALSTVO
Razred I.
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (70)
CILJ:
Osposobljavanje
učenika za primjenu osnovnih
informatičkih znanja u svakodnevnom životu s osobitim naglaskom na primjenu stečenih znanja u struci odnosno
u fotografskom zanimanju.
ZADACI
Učenicima
iznijeti podatke o elektroničkim računalima, njihovoj povijesti, građi i
primjeni u struci. Naučiti učenike da se samostalno služe računalom u izradi
dokumenata, izračunskih tablica, jednostavnih baza podataka, pretraživanjem
Interneta s ciljem primjene stečenih znanja u područjima konkretnog zanimanja.
SADRŽAJI:
Nastavna
cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
POVIJESNI
RAZVOJ RAČUNALA |
pojam
digitalnih računala znati
osnovne vrste brojevnih sustava |
pregled
razvoja računala digitalna
računala brojevni
sustavi i način zapisivanja podataka |
RAČUNALO
I NJEGOVI UREĐAJI |
znati
osnovne dijelove računala i njihovu funkciju poznavati
vrste memorije i načine ostvarivanja
zapisa znati
jedinice za veličinu memorije |
osnovni
dijelovi računala (PC-a) i njihova funkcija vrste
memorija (RAM, ROM, čvrsti diskovi,
CD mediji, memorijske kartice..) |
OPERATIVNI
SUSTAVI |
znati
vrste operativnih sustava i njihovu ulogu u radu računala znati
podesit radnu površinu znati
napraviti mapu, kopirati datoteku u računalo i sa računala na drugi medij ,
preimenovati mapu i datoteku znati
osnovne vrste datotečnih zapisa prema ekstenzijama |
uloga
operativnog sustava u računalu vrste
operativnih sustava i njihov razvoj osnovno
sučelje OS Windows organizacija
podataka mape,
datoteke windows
explorer |
RAČUNALNE
MREŽE |
znati
pojam računalne mreže znati
koristiti podatke s drugih računala vezani u mrežu |
pojam
računalne mreže prijenos
podataka na umreženim računalima |
RAČUNALNE
KOMUNIKACIJE (Internet) |
znati
što podrazumijeva pojam Interneta znati
podesiti postavke korisničkog računa i E-pošte slanje
primanje datoteka putem E-pošte |
pojam
interneta konfiguracija
korisničkog računa i E-pošte pretraživanje
na internetu upravljanje
i slanje E- pošte (privitak, grupe..) |
OBRADA
TEKSTA (MS Word) |
izrada
jednostavni h dokumenata i
podešavanje postavki kreiranje
predložaka i njihova upotreba u svakodnevnom komuniciranju (faksovi,
predračuni…) |
izbornici
i naredbe pisanje
teksta pohrana
i otvaranje dokumenata ispravak
teksta i naknadno uređivanje kopiranje
i premještanje teksta pripreme
za ispis i ispis tablice skupno
pismo umetanje
objekata (tekstnih okvira, simbola, slika, hiperveze, veza s drugim
programima…) |
TABLIČNI
KALKULATORI (MS Excel) |
izraditi
jednostavnu tablicu te umetnuti
formule za jednostavne izračune (dodati ili umanjiti PDV na cijenu, dodati
porez i prirez na uslugu , zbrojiti ukupnu vrijednost) gotovu
tablicu umetnuti u WORD-ov dokument i
izraditi ponudu, cjenik… |
organizacija podataka izrada
jednostavne tablice unos
podataka formatiranje
polja označavanje
polja sortiranje
i pretraživanje zaglavlje
i podnožje formule funkcije nizovi prikaz
podataka pomoću dijagrama, izvještaji… |
BAZE
PODATAKA (MS Access) |
znati
načiniti jednostavnu bazu podataka izraditi
i izmijeniti masku, izvještaj povezati
bazu s Excelom Wordom |
pojam
baze podataka kreiranje
jednostavnih tablica izrada
jednostavne forme izrada
izvještaja |
Izrada
WEB stranice |
Izraditi
jednostavnu WEB stranicu koristeći se programima instaliranim na računalima s
ciljem predstavljanja i promicanja djelatnosti vezane za konkretno zanimanje |
izrada
jednostavne WEB stranice (Word ili Frontpage) organizacija
podataka umetanje
objekata hiperveze FTP
explorer programi
za pripremu fotografije (fotoshop) uvoz
fotografija sa skenera i digitalnog aparata ispis fotografija |
Metodičke napomene:
Predviđene
sadržaje treba izvoditi otprilike s 30 % sati u teoretskom obliku (osnovne
upute za rad na računalima i primjena programa korištenih u realizaciji
nastave), a ostatak u obliku vježbi s pola odjela u specijaliziranoj
informatičkoj učionici koja je opremljena umreženim računalima na kojima je instaliran potreban softver i
omogućen pristup Internetu.
Navedene
sadržaje valja razraditi tako da se tijekom izvođenja programa stavi naglasak
na konkretne primjere iz prakse vezane uz pojedino zanimanje (npr. pisanje
dopisa, predračuna, izračunavanje PDV-a na cijenu usluge i sl.).
Obveze učenika
Redovito pohađanje nastave. Savjesno
korištenje računalne opreme tijekom vježbi.
PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM
RASPOREDOM
Red. broj |
Nastavno
područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
Ukupno |
||
I. |
II. |
III. |
|||
1.
|
POVIJESNI
RAZVOJ RAČUNALA |
4 |
- |
- |
4 |
2.
|
RAČUNALO I
NJEGOVI UREĐAJI |
4 |
- |
- |
4 |
3.
|
OPERATIVNI
SUSTAVI |
8 |
- |
- |
8 |
4.
|
RAČUNALNE
MREŽE |
6 |
- |
- |
6 |
5.
|
RAČUNALNE
KOMUNIKACIJE (Internet) |
8 |
- |
- |
8 |
6.
|
OBRADA TEKSTA
(MS Word) |
12 |
- |
- |
12 |
7.
|
TABLIČNI
KALKULATORI (MS Excel) |
10 |
- |
- |
10 |
8.
|
BAZE PODATAKA
(MS Access) |
8 |
- |
- |
8 |
9.
|
Izrada WEB
stranice |
10 |
- |
- |
10 |
|
70 |
|
|
70 |
6.3. Nastavni
predmet: FOTOGRAFIJA
Razred: 1.
Tjedni (ukupni)
fond sati: 1 ( 35)
Cilj:
Tijekom prve
godine obrazovanja učenik treba steći osnovna znanja o povijesti i razvoju
fotografije, upoznati fotografsku opremu i uređaje te svladati proces
nastajanja fotografije
Zadaci:
- poznavati
sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati
principima zaštite na radu
- poštovati
sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- steći osnovna
znanja o povijesti i razvoju fotografije
- upoznati se s
osnovnim fotografskim uređajima, tehnikama i C/B procesom
Sadržaj:
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja,
vještine, umijeća) |
NASTAVNI
SADRŽAJI |
1. Uvod u predmet |
Uočiti i
razumjeti važnost i utjecaj fotografije na vizualne medije današnjice. |
uloga i
važnost fotografije u suvremenom životu, utjecaj na kinematografiju, video,
TV |
2. Povijest fotografije |
Razumjeti i
naučiti najvažnija otkrića i postupke koji su prethodili i postupno doveli do
fotgrafije kakvu danas poznajemo. |
pregled
postanka i razvoja fotografije, kamera opskura, dagerotipija, talbotipija pregled
fotopostupaka |
3. Fotoaparati |
Razumjeti i
naučiti razlikovati fotoaparate po formatu, prema vrsti tražila,
konstrukciji; namjeni |
F. A. s
optičkim tražilom, dvooki refleksni F. A., zrcalno-refleksni F.A., F. A. za direktno proma - tranje. 110
mm; 126 mm; APS; 135 mm; 120 mm; veliki formati |
4. Dijelovi fotoaparata |
Razumjeti i
naučiti osnovne dijelove fotoaparata, njihovu ulogu i primjenu |
kućište,
tražilo, zaslon, zapor, objektiv |
5. C/B negativni materijali |
Naučiti
razlikovati filmove prema formatima, osjetljivosti, namjeni |
mali, srednji
i veliki formati. niskoosjetljivi, filmovi srednje osjetljivosti,
visokoosjetljivi filmovi |
6. Objektivi |
Naučiti
razlike u konstrukciji i namjeni različitih objektiva |
normalni
objektiv, širokokutni objektiv, teleobjektiv, zoom objektivi, specijalni
objektivi |
7. Optička svojstva objektiva |
Znati osnovna
optička svojstva objektiva i uočiti kako ona utječu na primjenu objektiva u
praksi |
svjetlosna
jakost, žarišna udaljenost, vidni kut, perspektiva |
8. Dubinska oštrina |
Naučiti što je
dubinska oštrina, kako se ona prostire, o čemu ovisi i kako je kontrolirati, |
zakonitosti
dubinske oštrine, čimbenici o kojima ovisi dubinska oštrina, primjena u
praksi |
9. Svjetlomjeri |
naučiti
razlikovati svjetlomjere prema
konstrukciji, načinu mjerenja svjetla, primjeni |
selenski,
fotoelektrični svjetlomjeri, mjerenje reflektiranog i upadnog svjetla,
primjena u praksi |
10. Filtri |
naučiti što su
filtri, znati osnovne filtre za C/B fotografiju i njihovu primjenu. Usvojiti pojam
: filtar faktor |
vrste filtera.
djelovanje filtra i primjena u praksi, gustoća filtra -filtar faktor. |
Razred: 2.
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (70)
Cilj:
Tijekom druge
godine obrazovanja učenik treba naučiti različite tehnike snimanja, znatti se koristiti modernim fotografskim
uređajima i tehnikama snimanja, te
svladati obradu crno-bijelog fotomaterijala.
Zadaci:
- poznavati
sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati
principima zaštite na radu
- poštovati
sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- naučiti
moderne fotografske uređaje, tehnike snimanja i njihovu primjenu u praksi
- naučiti
koristiti profesionalnu fotografsku rasvjetu
- ovladati
obradom crno-bijelog materijala
- razvijati
estetske kriterije i profesionalnu etiku
- naučiti
koristiti stručnu literaturu
- razvijati
samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost u radu
Sadržaj:
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Snimanje reprodukcija |
Naučiti
specifičnosti u reproduciranju refleksnih i transparentnih originala, znati
kako postavljati rasvjetu, kako primijeniti odgovarajuću opremu. |
tehnički uvjeti, rasvjeta, polarizacijski
filtar, internegativi, dijaduplikati |
2. Snimanje krajolika |
Naučiti kako
snimiti krajolik za različite namjene. Znati odabrati odgovarajuću opremu i
dodatni pribor. |
tehnički
uvjeti, snimanje krajolika za razglednice, knjige, turizam, i dr.,
zatamnjivanje neba, graduirani filtri, panoramska kamera |
3. Snimanje arhitekture |
Naučiti kako
snimati arhitekturu u raznim svjetlosnim uvjetima i za različite namjene.
Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor |
uvjeti
snimanja, rušeće linije, shift-objektivi, tehnička kamera, ND filtri |
4. Sportski snimci |
Naučiti kako
snimati sportsku fotografiju. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni
pribor. |
tehnički
uvjeti, oprema za snimanje sporta, autofokus sistemi, katadioptar, monopod |
5. Snimanje u makro području |
Naučiti kako
snimati makro fotografije u različitim uvjetima. Znati
karakteristike različitih uređaja za makro snimanja |
makro
objektivi, makro mijeh, međuprstenovi, predleće |
6. Noćni
snimci |
Naučiti kako
snimati noću. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor |
tehnički
uvjeti, stativ, žićani ili daljinski okidač, samookidač, utjecaj ekspozicije
na likovnost i sadržaj, star filter
|
7. Kvaliteta svjetla |
Naučiti
razlikovati svjetlo po kvaliteti. Znati kako pojedino svjetlo nastaje,
prepoznati ga u prirodi ili u studijskim uvjetima |
oštro,
usmjereno difuzno, difuzno svjetlo |
8. Snimanje portreta |
Naučiti svjetla
koja čine osnovnu svjelosnu poziciju i znati njihovu ulogu |
osnovna
svjetlosna pozicija - tročetvrtinsko, prednje, vršno, pozadinsko svjetlo |
9. Planovi i kutovi snimanja |
Naučiti
planove i kutove snimanja. Znati njihove karakteristike, optička i psihološka
svojstva |
detalj,
krupni, blizi, američki, srednji, polutotal, total gornji, donji
rakurs, perspektive |
10. C/B foto
materijali i njihova obrada |
Znati presjek
C/B fotomaterijala. Naučiti faze u obradi filmova i fotopapira. Znati karakteristike
i sastav kemikalija. Naučiti čimbenike o kojima ovisi obrada |
struktura
filmova i fotopapira, razvijanje, prekidanje, fiksiranje, gama
fotomaterijala, gustoća zacrnjenja,
krivulja zacrnjenja, solarizacija |
Razred: 3.
Tjedni (ukupni)
fond sati: 2 ( 64 )
Cilj:
Tijekom treće
godine obrazovanja učenik treba naučiti snimati i obrađivati kolor materijal.
Treba upoznati sve suvremene procese, strojeve i uređaje za obradu kolor
materijala i steći osnovna znanja iz kinematografije i videa.
Zadaci:
- poznavati
sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati
principima zaštite na radu
- poštovati
sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- naučiti
snimati na kolormaterijalu u uvjetima dnevnog i umjetnog svjetla
- savladati sve
suvremene kolor procese
- upoznati
specijalne fotografske tehnike
- razvijati
estetske kriterije i profesionalnu etiku
- naučiti
koristiti stručnu literaturu
- razvijati
samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost u radu
Sadržaj:
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Teorija gledanja |
Naučiti
razlike između ljudskog doživljaja boje i kolor fotografije. |
vizualni
principi, štapići, čunjevi, dnevno i noćno gledanje |
2. Boja |
Naučiti koje
veličine definiraju svaku pojedinu boju. |
ton,
svjetloća, zasićenost boje, spektar boja |
3. Temperatura boje |
Usvojiti pojam
temperatura boje i shvatiti njegovu važnost za kolor fotogrtafiju. |
osnovni
pojmovi, izvori svjetla s obzirom na temperaturu boje, kelvinmetar |
4. Senzibilizacija fotomaterijala na temperaturu boje |
Naučiti
razlikovati dayligt i tungsten filmove, znati njihovu senzibilizaciju na
temp. boje i namjenu |
filmovi za
dnevno, filmovi za
umjetno svjetlo, primjena u
praksi |
5. Filteri za snimanje u kolor fotografiji |
Naučiti
primijeniti odgovarajući filtar u različitim svjetlosnim uvjetima i
različitim senzibilizacijama fotomaterijala |
Kodak Wratten
80, Kodak Wratten
85, Kodak Wratten
81EF |
6. Sinteze boja |
Razumjeti
različite sinteze boja, shvatiti njihovu primjenu u praksi. |
aditivna,
suptraktivna sinteza |
7. Harmonija boja |
Shvatiti
podjelu boja, njihovo međusobno djelovanje i utjecaj |
Fieldov trokut
-primari, sekundari, tercijari Munsellova
kružnica - komplementarni parovi |
8. Suvremeni kolor procesi |
Naučiti i
razumjeti sve suvremene kolor procese. Shvatiti čimbenike o kojima ovisi
kvaliteta procesa. |
presjek kolor
materijala, C-41, RA-4, E-6, cibachrome postupak, polaroid postupak |
9. Specijalni foto materijali i postupci |
Upoznati
metode umjetnog povećavanja i smanjivanja osjetljivosti fotomaterijala,
naučiti kako i gdje koristiti infra crveni film, |
push - pull
postupak, infracrvena
fotografija, flešing, latensifikacija |
10. Osnove
kinematografije i videa |
Upoznati
osnovne pojmove iz kinematografije. Naučiti suvremene videosisteme i shvatiti
njihovu primjenu u praksi. |
ustrajnost
vida, filmska kamera, videosistemi, primjena u praksi |
Metodičke napomene:
Frontalna
nastava u razredu uz povremene demonstracije u fotografskom praktikumu.
Obveze učenika:
Redovito pohađanje nastave, pozitivne ocjene
iz svih nastavnih cjelina
PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM
RASPOREDOM
Red. broj |
Nastavno
područje |
Broj
sati po obrazovnim godinama |
|||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
||
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. |
Uvod u predmet Povijest
fotografije Fotoaparati Dijelovi
fotoaparata C/B negativni
materijali Objektivi Optička
svojstva objektiva Dubinska
oštrina Svjetlomjeri Filtri Snimanje
reprodukcija Snimanje
krajolika Snimanje
arhitekture Sportski
snimci Snimanje u
makro području Noćni snimci Kvaliteta
svjetla Snimanje
portreta Planovi i
kutovi snimanja C/B materijali
i njihova obrada Teorija
gledanja Boja Temperatura
boje Senzibilizacija
fotomaterijala na temperaturu
boje Filtri za
snimanje u kolor fotografiji Sinteze boja Harmonija boja Suvremeni
kolor procesi Specijalni
fotomaterijali i postupci Osnove
kinematografije i videa |
1 2 4 5 4 5 4 4 3 3 |
4 4 8 5 6 4 6 10 8 15 |
4 6 6 7 7 6 6 10 6 6 |
1 2 4 5 4 5 4 4 3 3 4 4 8 5 6 4 6 10 8 15 4 6 6 7 7 6 6 10 6 6 |
Ukupno: |
35 |
70 |
64 |
169 |
6. 4. Nastavni predmet:
FOTOFIZIKA
Razred: 1
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (70)
Cijl i zadaci :
Osnove programa
iz fotofizike moraju dati svakom učeniku dovoljnu teorijsku osnovu za niz
sadržaja iz fotografije , koji su usko vezani uz fiziku , posebno optiku. Zadaci nastave fotofizike su da upozna
učenike s najvažnijim fizikalnim pojavama koje su usko vezane uz fotografiju,te
da ih osposobi da mogu fizikalne zakone primjenjivati u izučavanju određenih
sadržaja iz fotografije.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
GEOMETRIJSKA OPTIKA |
Usvajanje
osnovnih empirijskih zakona |
Osnovni
zakoni Širenje
svjetlosti Ravno
zrcalo Sferna
zrcala Ravni
dioptar Totalna
refleksija Optička
prizma Leće
Optičke
pogreške |
2. OPTIČKI
INSTRUMENTI |
Primjena
optičkih zakona u tumačenju optičkih instrumenata |
Oko Dalekozori Fotoaparat Dijaprojektor Epiprojektor Grafoskop |
3. LASERI I
HOLOGRAFIJA |
Usvajanje
određenih sadržaja i njihova primjena u modernoj fotografiji |
Teorijske
osnove Vrste
lasera Hologram Primjena |
4. FOTOMETRIJA |
Upoznavanje
s osnovnim svjetlosnim veličinama i metodama mjerenja tih veličina |
Izvori
svjetlosti Tok
svjetlosti Intezitet
svjetlosti Rasvjeta |
5. FIZIKALNA
OPTIKA |
Usvajanje
optičkih pojava zbog učinka valne prirode |
Brzina
svjetlosti Priroda
svjetlosti Interferencija Ogib Polarizacija |
Metodičke
napomene:a) Fizikalni kabinet ili
specijalizirana učionica s osnovnim aparatima i uređajima za ostvarivanje
pokusa iz optike
Prof. fizike ili
dipl.ing.fizike
Literatura : 1.
Jakopović-Kulišić:Fizika 2
2. Ricev:Geometrijska
optika
3. Roša:Opća astronomija
4.
Bek-Marković-Tomaš:Fizika
FOTOFIZIKA
PREGLED
NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Br |
Nastavno
područje |
Broj sati po
obrazovnim godinama |
|||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
||
1. |
Geometrijska
optika |
21 |
|
|
21 |
2. |
Optički
instrumenti |
7 |
|
|
7 |
3. |
Laseri i
holografija |
9 |
|
|
9 |
4. |
Fotometrija |
13 |
|
|
13 |
5. |
Fizikalna
optika |
20 |
|
|
20 |
|
Ukupno |
70 |
|
|
70 |
6.5. NASTAVNI PREDMET:
POZNAVANJE MATERIJALA
Razred:
2.
Tjedni (ukupni)
fond sati: 2(70)
Cilj i zadaci:
svladavanjem programa Poznavanje materijala učenici se upoznaju s osnovnim
svojstvima i izradom fotografskog materijala kao i njegovom uporabom te
osnovnim fotokemijskim procesima.
R. br. |
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultat (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1. |
STRUKTURA ATOMA I PERIODIČKI SUSTAV ELEMENATA |
Proširenje
znanja iz osnovne škole novim spoznajama. Uočiti vezu između strukture atoma
elemenata i njihova položaja u periodnom sustavu elemenata |
GRAĐA
ATOMA, STRUKTURA
PERIODIČKOG SUSTAVA ELEMENATA |
2. |
VEZE IZMEĐU
ATOMA I STRUKTURA MOLEKULA |
Omogućiti
uočavanje i analiziranje kemijskih promjena. Razvijati
sposobnost znanstvene interpretacije tih promjena. |
IONSKA
VEZA, KOVALENTNA
VEZA, METALNA
VEZA, SILE
MEĐU MOELKULAMA |
3. |
KRISTALI |
Upoznati
osnovne karakteristike čvrstog stanja i povezati svojstva kristalnih tvari s
vrstom kristalnih rešetki. Metalnu vezu povezati s kristalnom strukturom
metala. |
POJAM
KRISTALA I KRISTALNE REŠETKE, MOLEKULSKI
KRISTALI, IONSKI
KRISTALI |
4. |
Ag-HALOGENIDI |
Upoznati
svojstva halogenih elemenata i svojstva srebra kao i njihovih spojeva
Ag-halogenida koji su osnovni sastojci fotografskog materijala. |
HALOGENI
ELEMENTI SREBRO: KEMIJSKA I FIZIKALNA SOVJSTVA |
5. |
DISPERZNI
SUSTAVI |
Poznavanje
različitih vrsta disperzivnih sustava. Objasniti
razlike između prave otopine i koloida. Izračunavanje
sastava otopine. |
DISPERZNI
SUSTAVI, PRAVE
OTOPINE, KOLOIDI, IZRAČUNAVANJE
SASTAVA OTOPINE |
6. |
REAKCIJE U
VODENIM OTOPINAMA |
Usvojiti
osnovna znanja o kiselinama i lužinama te njihovu upotrebu u fotografskoj
struci: Spoznati
važnost pH-vrijednosti otopina pri obradi fotomaterijala. Usvojiti
pojmove neutralizacije i hidrolize te prikazati jednostavnije reakcije. Razlikovati
redukciju i oksidaciju kao osnovu pri fotokemijskim promjenama. |
KISELINE
I LUŽINE, pH-VRIJEDNOST, NEUTRALIZACIJA, HIDROLIZA, REDOKS
PROCESI, OKSIDACIJSKI
BROJ |
7. |
FOTOKEMIJSKE
REAKCIJE I FOTOGRAFSKI MATERIJALI |
Usvojiti
osnove fotokemijskih promjena i zakona fotokemije. Dobivanje
fotografskog materijala i njegova svojstva. |
FOTOKEMIJSKE
REAKCIJE, FILM, FOTOGRAFSKI
PAPIR, PRIPRAVA
FOTOGRAFSKE EMULZIJE, NANOS
FOTOGRAFSKE EMULZIJE, SKLADIŠTENJE
FOTOGRAFSKOG MATERIJALA |
8. |
DOBIVANJE
SLIKE FOTOGRAFSKIM POSTUPKOM |
Upoznati
postupke dobivanja fotografija. Saznati
o čemu sve ovisi dobivanje dobre fotografije i kako ispraviti slučajno
nastale greške. Kemijske
promjene pri dobivanju slike. |
OBRADA
FOTOGRAFSKOG MATERIJALA, RAZVIJANJE
FOTOGRAFSKOG MATERIJAL, SASTAVA RAZVIJAČA, VRSTE RAZVIJAČA, MEHANIZAM
RAZVIJANJA, NAČINI RAZVIJANJA I PREKID RAZVIJANJA, FIKSIRANJE, VRSTE FIKSIRA,
PRANJE I SUŠENJE FOTOGRAFSKOG MATERIJALA, NAKNADNA OBRADA: SLABLJENJE POJAČAVANJE TONIRANJE POPRAVLJANJE
(RETUŠIRANJE) |
9. |
FOTOGRAFIJA U
BOJI |
Upoznati
građu kolor materijala i postupak dobivanja fotografije u boji. Kemijske
reakcije stvaranja boja. |
GRAĐA
KOLOR MATERIJALA, KROMOGENO RAZVIJANJE, KEMIJSKE REAKCIJE STVARANJA BOJA,
KOMPOZICIJA SNIMAKA U BOJI |
POZNAVANJE MATERIJALA
PREGLED
NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Red. broj |
NASTAVNO PODRUČJE |
BROJ SATI PO OBRAZOVNIM GODINAMA |
|||
I. |
II. |
III. |
UKUPNO |
||
1. |
STRUKTURA
ATOMA I PERIODIČKI SUSTAV ELEMENATA |
|
5 |
|
|
2. |
VEZE IZMEĐU
ATOMA, STRUKTURA MOLEKULA |
|
5 |
|
|
3. |
KRISTALI |
|
4 |
|
|
4. |
Ag-HALOGENIDI |
|
5 |
|
|
5. |
DISPERZNI
SUSTAVI |
|
6 |
|
|
6. |
REAKCIJE U
VODENIM OTOPINAMA |
|
7 |
|
|
7. |
FOTOKEMIJSKE
REAKCIJE I FOTOGRAFSKI MATERIJAL |
|
29 |
|
|
8. |
FOTOGRAFIJA U
BOJI |
|
9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
6.6. NASTAVNI PREDMET
(OBAVEZNI): MATEMATIKA U STRUCI
Razred : 1., 2., 3.
Tjedni (ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2. |
3. |
Ukupno |
Broj sati |
2 (70) |
1 (35) |
1 (32) |
4 (137) |
Cilj programa:
Nastava
matematike u struci omogućuje da učenici usvoje osnovno matematičko znanje
potrebno za razumijevanje pojava i
zakonitosti u prirodi i društvu te ih
osposobljava za primjenu znanja iz
života i za praktičnu primjenu u struci.
Zadaci programa:
- stjecanje
znanja potrebnog za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti u raznim
pojavama u
prirodi, društvu i praktičnom životu
- usvajanje
matematičkog znanja nužnog za uključivanje u rad i praćenje tehnološkog razvoja struke
- razvijaju logično
mišljenje, sposobnosti za pravilno rasuđivanje i zaključivanje, te sposobnost
preciznog
formuliranja pojmova
- razvijanje
preciznosti i konciznosti u izražavanju, te urednost, upornost i sistematičnost
u radu
- stjecanjeu
znanja potrebna za planiranje i praćenje poslovnih rezultata
- stjecanje
vještine samostalnog računanja prema danim uputama
1. RAZRED
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.
Prirodni brojevi |
Usvojiti pojam
skupa N, kriterije i
svojstva djeljivosti, određivanje najvećeg zajedničkog djelitelja i najmanjeg zajedničkog višekratnika. |
Skup N ,
svojstva Računske
operacije i svojstva Pojam
djeljivosti Najveći
zajednički djelitelj Najmanji
zajednički višekratnik |
2. Cijeli
brojevi |
Usvojiti pojam
skupa Z, računanje s predznacima , računanje s
zagradama. |
Skup Z ,
svojstva Računske
operacije i svojstva Računanje sa
zagradama |
3. Racionalni brojevi |
Usvojiti pojam
skupa Q, računanje s
razlomcima. Znati
decimalni zapis racionalnog broja, računati s decimalnim brojevima uz uporabu
kalkulatora. |
Skup Q,
svojstva Računske
operacije i svojstva Decimalni
zapis rac.broja Računanje s
decimalnim brojevima Smještanje
rac. brojeva na pravac |
4. Linearne
jednadžbe i nejednadžbe |
Naučiti
rješavati linearne jednadžbe i nejednadžbe Znati iz
formule izračunati jednu nepoznatu veličinu ako su zadane ostale. |
Linearne
jednadžbe s jednom nepoznanicom Linearne
nejednadžbe s jednom nepoznanicom Problem s
jednom nepoznanicom Linearni
sustavi s dvije nepoznanice |
5. Planimetrija |
Razlikovati
geometrijske likove i znati izračunati opseg i površinu lika koristeći
formule za opseg i površinu trokuta, kruga, kvadrata i
pravokutnika. Ovladati
mjernim jedinicama za duljinu i površinu. |
Trokut, vrste
trokuta Površina i
opseg trokuta Krug i
kružnica Četverokut Opseg i
površina četverokuta |
6. Potencije i
polinomi |
Usvojiti
pojmove: potencija,baza,eksponent Naučiti
računske operacije s potencijama Usvojiti pojam
polinoma Naučiti
računske operacije s polinomima Naučiti
kvadrirati zbroj i razliku Znati
primjeniti formulu za razliku
kvadrata Usvojiti pojam
algebarskog razlomka Znati rješiti
jednostavnije primjere računanja s algebarskim razlomcima |
Pojam
potencije s cijelim eksponentom Operacije s
potencijama Pojam polinoma
Računske
operacije s polinomima Kvadrat binoma Razlika
kvadrata Rastavljanje
na faktore Algebarski
razlomci |
7. Realni
brojevi |
Shvatiti pojam
irac.broja i sveukupnost
realnih brojeva Usvojiti
smještaj realnih brojeva na pravac Svladati
računske operacije s drugim korijenom Znati
zaokružiti dec. broj na željeni broj decimala Snalaziti se u
koord. sustavu na pravcu i u ravnini
Usvojiti
formule za udaljenost točaka u ravnini i za polovište
dužine |
Drugi korijen Pojam
iracionalnih brojeva Skup R Koordinatni
sustav na pravcu Računske
operacije s drugim korijenom Racionalizacija
nazivnika Koordinatni
sustav u ravnini Udaljenost
točaka u ravnini Polovište
dužine |
8. Graf
linearne funkcije |
Znati nacrtati
graf linearne funkcije Razlikovati
rastuće i padajuće linearne funkcije Problem s jednom nepoznanicom moći
grafički predočiti |
Graf linearne
funkcije Rastuće i
padajuće linearne funkcije Nul točke Grafičko
rješavanje sustava linearnih jednadžbi |
2. RAZRED
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.Skup
kompleksnih brojeva |
Shvatiti
potrebu proširivanja skupa R Razlikovati
drugi korijen pozitivnog i negativnog
broja Znati osnovne
računske operacije s kompleksnim brojevima Razumjeti
pojam apsolutne vrijednosti kompleksnog broja |
Kvadr.
jednadžba x = -1 Skup C,
svojstva Računske
operacije Apsolutna
vrijednost kompleksnog broja |
2. Kvadratna
jednadžba |
Znati riješiti
jednostavne kvadratne jednadžbe Razlikovati
prirodu rješenja kvadratne jednadžbe ovisno o diskriminanti |
Nepotpuna
kvadratna jednadžba Rješenja
kvadratne jednadžbe ax +bx+c=o Diskriminanta
kvadratne jednadžbe |
3. Mjerne
jedinice |
Znati računati
pomoću kalkulatora i razumjeti
eksponencijalan zapis broja Uspješno
koristiti odgovarajuće mjerne
jedinice i pomoću tabela pretvarati ,
razumijeti i koristiti mjerne jedinice koje nisu često u upotrebi |
Potencije baze
10 Eksponencijalni
zapis realnog broja Preračunavanje
mjera (prefiksi i značenja) Metrički
sustav mjera (mjere za
duljinu, površinu, volumen i masu) Osnovne
jedinice angloameričkog sustava mjera
i tablice za pretvorbu Mjere za
vrijeme |
4. Poliedri i
rotacijska tijela |
Razlikovati
geometrijska tijela Razumijeti
pojam oplošja i volumena Znati
izračunati oplošje i volumen tijela prema formulama Znati
koristiti pojmove oplošja i volumena
u praktičnim problemima iz struke
(računanje potrebnog materijala, zapremnine itd.) |
Kocka Kvadar Prizme Piramide Valjak Stožac Kugla |
3. RAZRED
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.Proporcionalnost
i primjene |
Znati
izračunati nepoznati član razmjera (usporedba s
razlomcima!) Pomoću pravila
trojnog znati riješiti
praktične probleme ( npr. tečajna lista , potreban broj sati ili radnika za
određeni posao itd.) Pomoću
aritmetičke sredine znati izračunati
prosječne vrijednosti ( npr. očekivani promet na temelju proteklog
razdoblja, prosječnu potrošnju na
temelju podataka iz prijašnjih razdoblja itd.) Račun diobe uz
jednostavan postupak omogućava
podjelu određenih sredstava ili vremena prema unaprijed određenim
kriterijima na potreban broj dijelova Pomoću računa
smjese znati odrediti omjere miješanja da bismo dobili željeno
svojstvo smjese |
Omjeri i
razmjeri Upravo i
obrnuto razmjerne veličine Grafički
prikaz upravo i obrnuto razmjernih veličina Aritmetička
sredina Pravilo
trojno-jednostavno i složeno Račun diobe –
jednostavan i složeni Račun smjese-
jednostavan i složeni
|
2. Postotni,
promilni i kamatni račun |
Razumjeti
pojam postotka Znati
izračunati postotak pomoću kalkulatora bez obzira na osnovnu vrijednost Prepoznati i razlikovati postotni račun više i niže 100 Znati
izračunati mjesečnu obavezu PDV -a Znati ispravno koristiti formule za promilni i
kamatni račun |
Pojam postotka Osnovni
postotni račun Postotni račun
više 100 Postotni račun
niže 100 Primjena na
obračun PDV-a Promilni račun Jednostavni
kamatni račun |
3.
Izračunavanje plaće |
Znati razliku
između bruto i netto plaće pomoću tablica
izračunavati neoporezivi dio plaće Pomoću
formulara i formula znati naprviti isplatnu listu |
Osnovni
pojmovi vezani uz plaću (bruto ineto plaća, doprinosi , Porez ne stope
Tablica
prireza po gradovima |
4. Kalkulacija
cijene |
Treba znati
izračunati svaki element kalkulaije Znati
napraviti promjene cijena, popuste s Odgovarajućim
promjenama kalkulacije |
Osnovni
pojmovi vezani uz cijenu (nabavna
cijena, rabat, marža, porez –
PDV, prodajna
cijena) Izrada
kalkulacije |
Pregled nastavnih područja s vremenskim
rasporedom
Red. br. |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|
||||||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
|
|||||
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. |
Prirodni
brojevi Cijeli brojevi
Racionalni
brojevi Linearne jedn.
i nejednadžbe Planimetrija Potencije i
polinomi Realni brojevi Graf linearne
funkcije |
6 5 8 8 15 15 7 6 |
|
|
6 5 8 8 15 15 7 6 |
||||
9. 10. 11. 12. |
Kompleksni
brojevi Kvadratna
jednadžba Mjerne
jedinice Poliedri i
rotacijska tijela |
|
7 7 6 15 |
|
7 7 6 15 |
||||
13. 14. 15. 16. |
Proporcionalnost
i primjene Postotni, promilni
i kamatni račun Izračunavanje
plaće Kalkulacija
cijene |
|
|
9 8 9 6 |
9 8 9 6 |
||||
Ukupno: |
70 |
35 |
32 |
137 |
|||||
Literatura
:
Za prvi razred:
Boško Jagodić,
Milivoj Miliša ,Udžbenik za prvi razred
industrijskih i obrtničkih
škola,Birotehnika ,Zagreb
Sanja Varošanec ,
Udžbenik i zbirka zadataka za prvi razred
trogodišnjih strukovnih škola,
Element,Zagreb
Za
drugi razred:
Ivan Mrkonjić, Josip
Ujević, Udžbenik i zbirka zadataka za drugi
razred
industrijskih i obrtničkih škola, Birotehnika , Zagreb
(poglavlja
1, 2, 7 i 8.1 )
Za treći razred:
Najveći dio gradiva
moguće je koristiti se vježbenicom:
Vesna Erceg : Metode
gospodarskog računa,vježbenica za
srednje škole, Element,
Zagreb
Ne postoji adekvatan udžbenik za drugi
i treći razred ovog
programa. Moguće
je koristiti dijelove i nekih drugih udžbenika matematike, te članke i tablice
računovodstvenih časopisa npr. RRIF ili RIF.
Obveze učenika:
U drugom i trećem razredu u
sklopu predmeta matematika u struci učenici bi trebali samostalno izraditi
seminarske radove. Npr. u drugom razredu
napraviti troškovnik uređenja poslovnog prostora ako su dane dimenzije
prostora i potreban materijal po mjernim
jedinicama, te cijena rada po
jedinici vremena, znati protumačiti rezultata poslovanja prikazanih
grafički,itd.
U trećem razredu teme seminara
mogu biti: isplatna lista za 3 radnika
s
različitim bruto
plaćama , različitim mjestima stanovanja i različitim poreznim olakšicama, obračun PDV-a za određeno vremensko
razdoblje uzimajući u obzir naplaćeno i
plaćeno, izrada kalkulacije na temelju nabavnih cijena i zadane marže i rabata
ili izrada kalkulacije na temelju zadane prodajne cijene i zadane nabavne
cijene itd.
6. 7. Nastavni predmet: DIGITALNA FOTOGRAFIJA
Razred: 2. i 3.
Tjedni (ukupni)
fond sati: 2. razred 1 sat tjedno
(35 sati godišnje)
3.
razred 2 sata tjedno (64 sata godišnje)
CILJ:
Digitalna
fotografija je zbog svoji prednosti i tehnološkog napretka postala dio
svakodnevice, kako profesionalnih tako i amaterskih fotografa. Glede toga
potrebno je svladati osnovne vještine i znanja vezane uz pojam digitalne
fotografije, o njihovoj pohrani, prijenosu i obradi kao i o učinkovitom
korištenju uređaja za digitalizaciju fotografije kao što su digitalni
fotoaparati, skeneri, printeri…
ZADACI
. Učenik treba
znati osnovne pojmove digitalnog opisivanja slike te koristiti skener,
računalo, printer i digitalni fotoaparat. Treba znati obraditi, pripremiti i
pohraniti fotografiju za ispis, te poznavati osnove snimanja i jednostavne
videomontaže digitalnih zapisa .
SADRŽAJI (2. razred)
Broj sati: 1 (35)
Nastavna
cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
POJMOVI
DIGITALNOG ZAPISA |
znati
osnovne pojmove digitalnog zapisa i
načina zapisivanja fotografije pomoću računala znati
sustave za opisivanje boje koji se
koriste pri obradi i ispisu fotografija |
Digitalno
opisivanje slike, bitmapna i vektorska grafika, pixel, rezolucija dubina
boje i sustavi za opisivanje boje (RGB, CMYK, Lab …) |
MEDIJI ZA
POHRANU |
razlikovati
medije za pohranu razlikovati
temeljne datotečne formate za pohranu fotografije (TIF, JPG,RAW) |
Način
pohrane fotografije ivrste medija (Xd card, compact flash, smart media…) Čitači
memorijskih kartica, instalacija i primjena formati
slikovnih datoteka |
SKENERI I
SKENIRANJE |
Razlikovati
skenere prema konstrukciji i namjeni spojiti
skener na računalo skenirati
fotografiju, negativ ili dijapozitiv |
građa
i vrste skenera, njihove karakteristike i primjena u struci način
skeniranja predloška na stolnom skeneru skeniranje
dijapozitiva skeniranje
fotografija |
DIGITALNI
FOTOAPARATI |
znati
dijelove digitalnih fotoaparata koristiti
izbornike povezati
računalo i fotoaparat povezati
čitač memorijskih kartica s računalom
i kopirati podatke sa njih na računalo u cilju obrade i ispisa, te pohrane
istih na drugi medij (CD ROM) |
građa
i vrste digitalnih fotoaparata osnovni
izbornici i način fotografiranja povezivanje
računala i fotoaparata pohrana
fotografija na disk, CD te priprema i slanje putem interneta (privitak) |
PRIPREMA ZA
ISPIS |
podesiti
osnovne parametre fotografije – ravnotežu boja, kontrast oštrinu |
priprema
fotografije za ispis – podešavanje veličine, rezolucije, ravnoteže boja |
UREĐAJI ZA
ISPIS FOTOGRAFIJA |
pripremiti
i ispisati fotografiju na tintnom, sublimacijskom pisaču. pripremiti
fotografiju za ispis na minilab sustavima |
vrste
printera i njihov način rada ispis
na sublimacijskom pisaču ispis
na tintnom pisaču ispis
na fotopapiru |
SADRŽAJI (3. razred):
Broj sati : 2 (70)
Nastavna
cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
OBRADA
FOTOGRAFIJE (ADOBE FOTOSHOP) |
podesiti
radnu površinu podesiti
(kalibrirati) monitor znati
ulogu i način upotrebe osnovnih alata u fotoshopu |
programi
za obradu fotografija prilagodba
programa za rad kalibracija
monitora alatne
trake i alati alati
za slikanje, miješanje, kloniranje… |
UREĐIVANJE
JEDNOSTAVNIH FOTOGRAFIJA |
stvoriti
odabir raspoloživim alatima (laso, krug, čarobni štapić ) i suziti ili
proširiti odabir omekšati
odabir i stopiti ga sa pozadinom |
odabiri stvaranje odabira omekšavanje stapanje |
KANALI I MASKE |
znati
funkciju kanala korištenje
kanala pri odabiru |
vrste
kanala, stvaranje kanala, alfa
kanali, spotni
kanali |
SLOJEVI |
stvoriti
pozadinski i tekstualni slog izraditi
kompoziciju komponirajući barem 2 sloja s podlogom ispisati
natpis na fotografiju koristeći kao
boju slova drugu fotografiju i znati podesiti slojne efekte |
pojam
i vrste slojeve, dotjerivanje
slojeva, slojne
maske rezne
grupe slojni
efekti |
DOTJERIVANJE
FOTOGRAFIJE |
analizirajući
histogram uočiti obojenja izvršiti
odabir crne i bijele točke i dotjerati srednji ton fotografije dotjerati
srednje tonove slika pomoću krivulja uravnotežiti
odnose boja u RGB i CMYK sustavu |
analiza
tonskog raspona, određivanje
crne i bijele točke, uravnoteženje
odnosa boja, izoštravanje slike |
FOTOMONTAŽA |
komponirati
slikovni sadržaj iz više fotografija u novu fotografiju |
priprema,
komponiranje
i umetanje dijelova slike |
FILTRI |
znati
svrhu i vrste filtra izoštriti
ili zamutiti fotografiju koristeći se
filtrima koristeći
se filtrima izraditi pozadinsku teksturu fotografije |
vrste
filtra upotreba
filtra primjena
filtra u izradi pozadinski efekata |
OSTALI
PROGRAMI ZA OBRADU I PREGLEDAVANJE FOTOGRAFIJA |
znati
primjenu Corel draw-a i paint shop pro programa |
Corel
draw, Paint shop pro,… |
DIGITALNE VIDEOCAMERE |
znati
osnovne dijelove i način rada digitalne videokamere snimiti
kraći kadar u interijeru i eksterijeru |
građa
i princip rada digitalnih video kamera snimanje
kraćih kadrova |
OSNOVE
VIDEOMONTAŽE |
snimljene
materijale montirati, izrezati
nebitne kadrove i dodati im naslov (titl)
snimiti
foto materijal na neki od medija |
spajanje
kamere na računalo montaža
kraćih videozapisa pomoću računala spremanje
obrađenog materijala na CD, DVD rom
ili VHS kasetu |
Metodičke napomene
Nastava
treba izvoditi 30% u obliku predavanja i uputa za rad, a 70 % u obliku vježbi s
pola odjela u specijaliziranoj učionici koja je opremljena računalima za svakog
učenika na kojima je instaliran potreban softver za obradu fotografije i koji
su spojeni u mrežu radi izmjene datoteka među računalima, te pratećim uređajima koji se koriste u
nastavi kao što su pisači (tintni pisač
foto kvalitete, sublimacijski pisač), LPD projektor, digitalna videokamera,
digitalni fotoaparat s manualnim funkcijama…
Obveze učenika
Za svladavanje ovih sadržaja
potrebno je osnovno informatičko predznanje definirano u predmetu računalstvo,
redovito pohađanje nastave te savjesno korištenje i održavanje opreme tijekom
vježbi.
6.8. NASTAVNI PREDMET:
TEHNIKE SNIMANJA
RAZRED: 3
Tjedni (ukupni ) fond sati:
2 (64)
Cilj:
Predmet
TEHNIKE SNIMANJA tijekom treće godine obrazovanja daje učenicima praktična
znanja o različitim tehnikama snimanja. Ovaj predmet je praktična provedba i
nadopuna teoretskog znanja iz predmeta fotografija. Nastava se djelomično
odvija u razredu, djelomično u foto atelijeru, a djelomično na terenu.
Zadaci:
-
razvijanje
vještina u rukovanju profesionalnim fotografskim uređajima
-
razvijanje
snalažljivosti, krativnosti, preciznosti i samostalnosti u radu.
NASTAVNA
CJELINA |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja,
vještine, umijeća) |
NASTAVNI
SADRŽAJI |
1. Reprodukcije |
Znati
postaviti rasvjetu, odabrati opremu i snimiti reprodukciju, internegativ,
diaduplikat. |
Reproduciranje
refleksinih i transparentnih originala. |
2. Makro simanje |
Znati
koristiti sve uređaje za makro snimanje. |
Rad
s makro mijehom, predlećama, makro objektivom, međuprstenovima. |
3. Snimanje reportaža |
Znati
prilagoditi opremu i filmove reportažnim uvjetima snimanja. Snalaženje u
teškim uvjetima rada. |
Rad
sa SLR 135 mm foto aparatom i zoom objektivom na terenu. Korištenje
autofokusa, različitih modova rada |
4. Snimanje krajolika |
Znati
snimiti krajolik za različite potrebe: turizam- razglednica, prospekt i sl.
uz upotrebu raznih objektiva i filtra |
Snimanje
krajolika na 120 ,, formatu uz upotrebu filtera. Rad
s panoramskim fotoaparatom. |
5. Snimanje sporta |
Znati
odabrati i upotrebljavati oopremu za snimanje sporta. Znati koristiti jake
teleobjektive i monopod. |
Snimanje
sportskih događaja pri dnevnom i umjetnom svjetlu. Rad s analognim i
digitalnim foto aparatom. Upotreba katadioptra. |
6. Snimanje arhitekture |
Znati
koristiti stativ i shift objektiv. Znati koristiti postojeće svjetlo pri
snimanju interijera. Znati ispravljati rušeće linije pri radu s tehničkom
kamerom. |
Snimanje
eksterijera i interijera pod postojećim svjetlom. Rad sa shift objektivom i
tehničkom kamerom. |
7. Noćni snimci |
Znati
odabrati i koristiti opremu potrebnu za noćne snimke. Znati raditi sa
stativom i žičanim okidačem uz duge ekspozicije. |
Rad
u teškim svjetlosnim uvjetima uz korištenje stativa. Zora, sumrak. |
8. Snimanje portreta |
Znati
koristiti i postavljati rasvjetu u studiju, zanati raditi s reflektirajućim
plohama i bljeskalicom u eksterijeru |
Snimanje
portreta u studijskim uvjetima: snimanje portreta pod prirodnim svjetlom. |
9. Kazališna i koncertna fotografija |
Znati
koristiti visokoosjetljive filmove i prilagoditi ekspoziciju zadanoj temi.
Snalaženje u vrlo teškim uvjetima rada. PUSH postupak. |
Snimanje
u kazalištu pod postojećim svjetlom. Korištenje visokoosjetljivih filmova.
Umjetno povećavanje osjetljivosti filmova |
10. Trik snimci |
Znati
primijeniti jednostavnije trikove pri snimanju u studiju ili na terenu. |
Dupla
ekspozicija, rad s maskama, kombinacija postojećeg svjetla i bljeskalice |
11. Snimanje video kamerom |
Znati
koristiti videokameru za jednostavnija reportažna snimanja. Znati odrediti
balans bijele boje, raditi s ručnim i automatskim fokusom. |
Snimanje
video kamerom u ekterijeru i interijeru pri dnevnom i umjetnom svjetlu. Rad
sa stativom «iz ruke». |
12. Video montaža |
Znati
rukovati uređajima za montažu videomaterijala. Shvatiti osnovna načela
filmske montaže – ritam, izmjena planova, rampa i sl. |
Rad
s analognim i digitalnim uređajima za montažu video materijala. Izrada špice
i jednostavnijih trikova. |
Metodičke napomene:
Nastava se
djelomično odvija u razredu, a djelomično u foto atelieru i na terenu.
Obveze učenika:
Svaki učenik treba
imati SLR fotoaparat 135 mm formata sa širokokutnim, normalnim i tele
objektivom, odnosno zoom objektivom koji pokriva navedena područja i stativ.
R.
BROJ |
NASTAVNO
PODRUČJE |
Broj
sati po obrazovnim godinama |
|||
1. |
2. |
3. |
ukupno |
||
|
Reprodukcije |
|
|
4 |
4 |
|
Makro snimanje |
|
|
4 |
4 |
|
Snimanje
reportaža |
|
|
6 |
6 |
|
Snimanje
krajolika |
|
|
6 |
6 |
|
Snimanje
sporta |
|
|
5 |
5 |
|
Snimanje
arhitekture |
|
|
7 |
7 |
|
Noćni snimci |
|
|
6 |
6 |
|
Snimanje
portreta |
|
|
7 |
7 |
|
Kazališna i
koncertna fotografija |
|
|
5 |
5 |
|
Trik snimci |
|
|
4 |
4 |
|
Snimanje
videokamerom |
|
|
5 |
5 |
|
Videomontaža |
|
|
5 |
5 |
UKUPNO: |
|
|
64 |
64 |
IZBORNA NASTAVA
6.9.1.
Izborni predmet: SVJETLO
U FOTOGRAFIJI
Razred: 1. (prvi)
Godišnji fond
sati: 35
Cilj:
Usvojiti osnovne
pojmove o vrstama dnevnog svjetla i određivanju elemenata ekspozicije.
Zadaci koje
treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni
zadaci: - objasniti pojam svjetla u
fotografiji
-
objasniti
vrste dnevnog svjetla
-
objasniti
određivanje ekspozicije
Funkcionalni
zadaci: - prepoznati vrste svjetla
- steći automatizam pri preračunavanja
ekspozicije
Odgojni zadaci: - steći naviku gledanja svjetla
NASTAVNA
CJELINA 1. Svjetlo –
osnova fotografije 2. Mjerenje
svjetla 3.
Eksponiranje 4. Uočavanje
motiva |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja,
vještine, umijeća) - prepoznati
vrste rasvjete - odrediti jačinu
svjetla - odrediti
ekspoziciju - prepoznati
fotografski motiv |
NASTAVNI
SADRŽAJI - osnovni
pojmovi o svjetlu - izvori
svjetla - vrste
dnevnog svjetla - mjerenje
reflektiranog svjetla - mjerenje upadnog svetla - prosjek
svjetla - određivanje
pravilne ekspozicije -
preekspozicija, podekspozicija - što je motiv
u fotografiji - važnost svjetla pri odabiru motiva - sjena i
njezina uloga u motivu |
PREGLEDNASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM
RASPOREDOM
Redni
broj |
Nastavna
cjelina |
Broj
sati po obrazovnim godinama |
Ukupno |
||
1. |
2. |
3. |
|||
|
Svjetlo
– osnova fotografije |
6 |
|
|
6 |
|
Mjerenje
svjetla |
8 |
|
|
8 |
|
Eksponiranje |
10 |
|
|
10 |
|
Uočavanje
motiva |
11 |
|
|
11 |
UKUPNO |
|
35 |
|
|
35 |
Minimalni materijalni
uvjeti za izvođenje programa
SVETLO U FOTOGRAFIJI –
osnovne tehnike snimanja
2. Fotografski
atelijer |
- 8 (osam)
aparata za povećanje sa kolor glavama za negative srednjeg formata. - 8 (osam)
ekspozimentara - 2 (dva)
kolor analizatora - 3 (tri)
laboratorijska rasvjetna tijela za c/b i kolor fotografiju - 6 (šest) doza za manualno razvijanje filma - kolor procesor za obradu kolor filma i
papira JOBO CPA 2 - 4 (četiri)
posude za razvijanje fotografija formata 50x 60 cm. - ormar za
sušenje filmova sa mogućnošću reguliranja topline JOBO, KINDRMANN - «mokri stol»
formata 90 x250 cm (min.) - ventilacija
i klimatizacija (ako već ne postoji efikasan sistem grijanja) - sušilica za
sušenje plastičnog fotopapira THERMAPHOT UCP 252 - nož za rezanje fotopapira od 40 cm - studijska
blic rasvjeta od minimalno 2 (dva) rasvjetna tijela od 250 Ws - halogena
rasvjeta od minimalno 4 (četiri) rasvjetna tijela od 1 000 W - 6 (šest) stativa za rasvjetu - 1 (jedan)
studijski kišobran, srebrni iznutra - crni izvana - 1 (jedan) studijski
kišobran, bijeli iznutra – crni izvana - fotoaparat
srednjeg format MAMIYA RB 67 - objektiv od
90 mm za MAMIYA RB 67 - objektiv od
150 mm za MAMIYA RB 67 - stativ za
fotoaparat srednjeg formata - flashmetar - konstrukcija
za studijske pozadine s bijelom i sivom pozadinom - digitalni
fotoaparat – refleksni – Fuji Fine Pix S-602, NIKON COOLPIX 5 700 -
dijaprojektor za negativ 24x36 mm platno za
projekciju |
6.9.2. MATEMATIKA U STRUCI - IZBORNA
Razred : 2., 3.
Tjedni ( ukupni)
fond sati:
Razred 1. 2. 3.
Broj sati - 1 ( 35 ) 1 ( 32)
Cilj i zadaci:
Nastava
matematike omogućuje da učenici usvoje osnovno matematičko znanje potrebno
za razumijevanje pojava i zakonitosti u
prirodi i društvu te ih osposobljava za
primjenu znanja u praktičnom životu i
posebno u struci.
Izborna nastava
matematike omogućila bi učenicima koji je izaberu da svladaju samostalno rješavanje složenijih primjera te da se lakše
snalaze u svim situacijama gdje uspješno
bavljenje strukom podrazumijeva znanje iz matematike (npr. popunjavanje raznih
obrazaca, računanje PDV-a, ispunjavanje porezne prijave, računanje
poreznih olakšica, planiranje potrošnje materijala, planiranje prihoda i
rashoda, računanje očekivane zarade uz dane parametre itd.)
Zadaća je izborne nastave matematike
- da učenici
dobiju dodatna znanja iz matematike nužna za sudjelovanje u daljnjem razvoju
struke
- da
zainteresirani učenici steknu veću samostalnost u rješavanju zada
- da učenici
potpuno usvoje računanje prema danim uputama uključujući i samostalno tumačenje uputa
Matematika u struci – izborna - 2. razred |
||
Nastavna
cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
1.Sukladnost i
sličnost |
Razlikovati
i razumjeti pojam sukladnosti i sličnosti likova |
Sukladnost
trokuta i primjene Sličnost
trokuta i primjene |
2,. Kružnica i
krug. Pravilni poligoni |
Znati
primijeniti formule za izračunavanje opsega i površine |
Opseg
i površina kruga Duljina
kružnog luka i površina kružnog isječka Obodni
i središnji kut Talesov
poučak Tetivni
i tangencijalni četverokuti Pravilni
mnogokuti Opseg
i površina pravilnih poligona |
3. Kvadratne
funkcije |
Potpuno
ovladati pojmom grafa funkcije Znati
nacrtati graf bilo koje kvadratne funkcije i analizirati njen tok Znati
odrediti nul-točke kvadratne funkcije i odrediti njihovo postojanje. |
Graf kvadratne funkcije f(X)= ax2 Graf
kvadratne funkcije f(x)=ax2+c Graf
kvadratne funkcije f(x)=a(x-x0)2 Graf
kvadratne funkcije f(x)=a(x-x0)2+c Graf
kvadratne funkcije f(x)=ax2+bx+c |
4. Poliedri i
rotacijska tijela (dodatak tj proširenje obavezne nastave matematike) |
Znati
odrediti oplošje i volumen pravilne uspravne prizme i piramide ako je
osnovica poligon s više od 4 stranice Znati
odrediti oplošje i volumen krnje piramide i krnjeg stošca. Znati
primijeniti formule za sferu. |
Prizme
Piramide Krnja
piramida Krnji
stožac Sfera |
Matematika u struci – izborna 3. razred |
||
Nastavna
cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
1.Aritmetička
i geometrijska sredina |
Znati
izračunati aritmetičku i geometrijsku sredinu |
Aritmetička
sredina Geometrijska
sredina |
2. Nizovi |
Razumjeti
pojam niza Razlikovati
aritmetički od geometrijskog niza i shvatiti podrijetlo imena Znati
odrediti traženi član niza Intuitivno
shvatiti pojam limesa niza i znati izračunati jednostavnije limese Razumjeti
pojam geometrijskog reda Znati
izračunati sumu konvergentna geometrijskog reda |
Pojam
niza Grafičko
predočavanje niza Aritmetički
niz Geometrijski
niz Limes
niza Teoremi
o limesima Limes
monotonih nizova Geometrijski
red |
3.Složeni
kamatni račun |
Znati
ispravno koristiti formule za složeni kamatni račun |
Kamatni
faktor Složene
kamate |
4. Periodični
i godišnji obračun PDV-a |
Razumjeti
obaveze plaćanja PDV-a |
Obračun
PDV-a na plaćenu robu Obračun
PDV-a iz prodane robe (usluge) |
5. Godišnji
obračun poreza na dohodak i ispunjavanje porezne prijave |
Znati
protumačiti upute o ispunjavanju porezne prijave Znati
izračunati vlastite obveze |
Porezne
olakšice Porezna
kartica Porezna
prijava |
MATEMATIKA U STRUCI- izborna
Pregled
nastavnih područja s vremenskim rasporedom
Red. br. |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|
||||||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
|
|||||
1. 2. 3. 4. |
Sukladnost i
sličnost Kružnica i
krug. Pravilni poligoni
Kvadratne
funkcije Poliedri i
rotacijska tijela |
|
7 8 10 10 |
|
7 8 10 10 |
||||
5. 6. 7. 8. 9. |
Aritmetička i
geometrijska sredina Nizovi Složeni
kamatni račun Periodični i
godišnji obračun PDV-a Godišnji obračun
poreza na dohodak i porezna prijava |
|
|
4 15 5 3 5 |
4 15 5 3 5 |
||||
Ukupno: |
- |
35 |
32 |
67 |
|||||
6.9.3. Nastavni predmet:
KOMPOZICIJA SLIKE – IZBORNI PREDMET
Razred: 3.
Tjedni (ukupni)
fond sati: 1 (32)
Cilj i zadaci:
Izoštravanje pažnje i uočavanje vizualnih zakonitosti u djelima hrvatskih i
svjetskih umjetnika, te primjena naučenog tijekom samostalnog snimanja.
Sadržaj:
CJELINA |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja i umijeća) |
NASTAVNI
SADRŽAJI |
1. Elementi
likovnosti. |
Otvaranje
opažaja. Usvajanje elemenata forme. |
Elementi
forme: a) slikarstvo- linija, vraste linije, ton, vrste tonova, boje, odnosi
boja, ploha, b)
skulptura- površina, volumen, prostor, c)
arhitektura i urbanizam- prostor,
vrste materijala. |
2. Elementi
kompozicije. |
Uočavanje
vizualnih zakonitosti na reproduciranim djelima. |
motiv tema sadržaj vrste
kompozicija perspektive |
3. Analiza
kompozicije kroz stilska razdoblja. |
Primjena
naučenog: na
reproduciranim djelima, tijekom
samostalnog snimanja fotografija i dijapozitiva. |
Analiza
reproduciranih djela iz različitih stilskih razdoblja. Zajednička
analiza uradaka učenika. |
4. Detalji i
cjeline. |
Prepoznavanje
detalja na temelju cjeline i obrnuto. |
Odnos
detalja i cjeline. Biranje
detalja. |
5. Ritam. |
Uočavanje
ritmičkih izmjena. |
Što
je ritam? Vrste
ritma. Načini
postizanja ritma. |
6. Simbolika
boja i neboja. |
Osvješćivanje
važnosti simbolike boje i njenog različitog kulturološkog poimanja. |
Asocijacije
vezane uz boje. Odabir
boja. Kulturološke
razlike u poimanju simbolike boja. |
7. Neverbalna
komunikacija. |
Prepoznavanje
važnosti znakova. |
Elementi
neverbalne komunikacije. |
8. Analiza.
Seminarski rad. |
Prepoznavanje
i primjena naučenog. |
Analiza:
a) opusa poznatih fotografa, b)
samostalnih fotografija i dijapozitiva. |
Metodičke napomene: a) Za nastavu je obvezatan episkop i
dijaprojektor, te kolekcija dijapozitiva po odabiru nastavnika.
b)Nastavnik: Profesor
povijesti umjetnosti ili diplomirani povjesničar umjetnosti.
Obveze učenika: Temelje se na stalnoj suradnji
učenici-nastavnik i učenik- učenik te diskusiji. Očekuje se stalna aktivnost
učenika na satu, te stalni odlasci u muzeje i galerije u tijeku školske godine.
Literatura: Jadranka Damjanov: Likovna umjetnost (I.
dio)
Jadranka Damjanov: Likovna
umjetnost (II.dio)
Radovan Ivančević:
Perspektive i stilovi
KOMPOZICIJA
SLIKE
PREGLED NASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM
RASPOREDOM
Redni broj |
Nastavna cjelina |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
I |
II |
III |
Ukupno |
||
1. Elementi
likovnosti. 2.Elementi
kompozicije. 3.Analiza
kompozicije kroz stilska razdoblja. 4. Detalji i
cjeline. 5.Ritam. 6.Simbolika
boja i neboja. 7.Neverbalna
komunikacija. 8.Analiza.
Seminarski rad. |
|
|
8 4 3 3 2 3 2 7 |
8 4 3 3 2 3 2 7 |
|
Ukupno: |
|
|
32 |
32 |
6.9.4. NASTAVNI PREDMET: SVJETLO I RASVJETA
- IZBORNI PREDMET
Razred: 3.
Tjedni (ukupni) fond sati: 1( 32)
Cilj:
Predmet SVJETLO
I RASVJETA daje učenicima praktična znanja vezana uz svjetlo, kao osnovni
element u nastajanju i oblikovanju fotografije.
Nastava se
djelomično održava u fotoatelijeru, a djelomično na terenu.
Zadaci:
- naučiti
oblikovati svjetlo u većini fotografskih situacija
- razvijanje
vještina u rukovanju profesionalnim fotografskim rasvjetnim tijelima
- razvijanje
snalažljivosti, kreativnosti, preciznosti i samostalnosti u radu
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja,
vještine, umijeća) |
NASTAVNI
SADRŽAJI |
1. Halogena
rasvjeta |
Znati
koristiti studijsku halogenu rasvjetu i dodatni pribor - difuzore, kišobrane,
spot reflektore. Znati izvršiti jednostavniji popravak. |
Rad
sa studijskom halogenom rasvjetom. Namjena,
vrste reflektora, dodatni pribor, održavanje |
2. Studijska
flash rasvjeta |
Znati
koristiti studijsku flash rasvjetu i dodatni pribor - difuzore, kišobrane,
spot reflektore. |
Rad
sa studijskom halogenom rasvjetom. Namjena,
vrste reflektora, dodatni pribor, održavanje |
3.
Svjetlomjeri i flashmetar |
Znati
koristiti ugrađeni i ručni svjetlomjer. |
Rad
sa svjetlomjerom i flashmetrom za upadno i reflektirano svjetlo. Spotmetar,
siva karta. |
4. Osnovna
svjetlosna pozicija |
Znati
postaviti OSP za različite namjene: portret za dokumente, komercijalni
portret, umjetnička fotografija i sl. |
Postavljanje
OSP- a. Tročetvrtinsko, prednje, vršno, pozadinsko svjetlo. Određivanje
kontrasta. |
5. Reklamna
fotografija |
Znati
modificirati rasvjetu za potrebe reklamne fotografije koristiti
oštro i difuzno svjetlo. |
Modifikacije
i prilagodbe osnovne svjetlosne pozicije, boom. |
6. Rasvjeta za
snimanje umjetničkih djela |
Znati
postaviti rasvjetu za snimanje umjetničkih djela - akvarel,
ulje na staklu, ulje na platnu, keramika, mozaik i sl. |
Prilagođavanje
rasvjete specifičnostima pojedinih umjetničkih tehnika - akvarel, ulje na
staklu, keramika i sl. |
PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM
RASPOREDOM
Red broj |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
||
1. 2. 3. 4. 5. 6. |
Halogena
rasvjeta Studijska
flash rasvjeta Svjetlomjeri i
flashmetar Osnovna
svjetlosna pozicija Reklamna
fotografija Rasvjeta za
snimanje umjetničkih
djela |
|
|
4 4 3 6 8 7 |
4 4 3 6 8 7 |
Ukupno: |
|
|
32 |
32 |
C- PRAKTIČNI DIO
PROGRAMA
C.1.
Nastavni predmet: PRAKTIČNA NASTAVA –
TEHNOLOŠKE VJEŽBE
Razred: 1.
Tjedni (ukupni) fond sati: 1 (35)
Cilj: Usvojenost osnovnih znanja o načinu korištenja fotografskog
aparata, određivanju elemenata ekspozicije, korištenju tehničkih sredstava i
postupku rada u c/b fotografskom laboratoriju.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj
postigao:
Obrazovni
zadaci: - objasniti način
korištenja fotografskog aparata
objasniti
značenje svjetla prilikom određivanja ekspozicije
pokazati način
upotrebe aparata z apovećavanje
pokazati način
obrade c/b filma i
pokazati proces
obrade c/b pozitiva
Funkcionalni zadaci: - svladati osnovnu vještinu snimanja
ovladati
osnovama rada u c/b fotografskom laboratoriju
Odgojni zadaci: -
stjecati naviku rada u fotolaboratoriju
-razvijati
sistematičnost i urednost
NASTAVNA
CJELINA |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja,
vještine, umijeća) |
NASTAVNI
SADRŽAJI |
1. Rad s fotoaparatima |
- Prepoznati i
objasniti dijelove fotoaparata - Ovladati
osnovnom tehnikom snimanja |
- Jednooki
refleksni fotoaparat i njegovi dijelovi - Kompaktni
srednjeformatni i velikoformatni fotoaparati |
2. Svjetlo u
fotografiji |
- Prepoznati
vrste svjetla u eksterijeru - Ovladati
načinom upotrebe svjetlomjera - Odrediti
elemente ekspozicije |
- Vrste
svjetla u fotografiji - Svjetlomjer
- funkcija i načini upotrebe |
3. C/b poroces
- negativ |
- Ovladati
tehnikom ulaganja filma u dozu u potpunom mraku - Odrediti
vrijeme procesa obrade - Razviti c/b
film - Ocijeniti
karakter negativa |
- Načini
obrade c/b negativa - Kemikalije
za obradu c/b negativa - Karakter
negativa |
4. C/b proces –
pozitiv - informativno |
- upoznati c/b
proces – pozitiv - informativno |
- Osnove c/b
procesa - informativno |
Razred : 2. (drugi)
Tjedni (ukupni ) fond sati: 1 (35)
Cilj: Operativno
ovladati načinom rada u c/b negativ i pozitiv procesu. Usvojiti znanje i
vještinu korištenja rasvjete u fotografskom atelijeru. Ovladati osnovnim
načelima tehnika snimanja u eksterijeru i atelijeru.
Zadaci koje
treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni zadaci: - pokazati načine rada u c/b pozitiv
procesu
-
objasniti način upotrebe svjetla u atelijeru
-
približiti načine rada u različitim tehnikama snimanja
Funkcionalni zadaci: - savladati vještinu izrade c/b pozitiva
-
usvojiti osnovne rada sa svjetlima u atelijeru
-
usvojiti načelo o potrebi pripreme za snimanje
Odgojni zadaci: -
stjecati naviku rada u fotolaboratoriju
-
usvajati spoznaje o potrebi komunikacije u poslu
-
razvijati sistematičnost i urednost
NASTAVNA
CJELINA |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja,
vještine, umijeća) |
NASTAVNI
SADRŽAJI |
1. C/b proces
- pozitiv |
-
prepoznati i objasniti dijelove aparata za povećavanje -
ovladati tehnikama izrade c/b pozitiva |
-
aparat za povećavanje -
dijelovi i pribor -
vrste c/b pozitiv materijal -
način obrade c/b pozitiva |
2. Svjetlo u
fotografskom atelijeru |
-
prepoznati vrstu svjetla u atelijeru -
odrediti vrstu i poziciju svjetla prema zadanom objektu |
-
rasvjeta konvencionalnog portreta -
odnos jakosti glavnog i ostalih svjetala -
direktno, difuzno i reflektirano svjetlo |
3. Tehnike
snimanja |
-
usvojiti načine pripreme za različite tehnike snimanja -
steći sigurnost u snimanju u pogledu tehničkih i komunikacijskih problema |
-
snimanje portreta u atelijeru i eksterijeru -
snimanje reportaže -
snimanje arhitekture -
informativno snimanje u reklamnoj fotografiji |
Razred: 3 (treći)
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (64)
Cilj: Ovladati
osnovnim znanjima i vještinama snimanja fotografije u boji. Usvojiti način rada
u fotografskom kolor laboratoriju.
Zadaci koje
treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni zadaci: - objasniti postupak obrade kolor
negativa i pozitiva
- približiti načine obrade fotografija
ručno te automatskim načinom
Funkcionalni zadaci: - svladati načine obrade kolor negativa,
kolor dijapozitiva i kolor
fotografija
Odgojni zadaci: - razvijati naviku gledanja boje
usvajati
sistematičnost i urednost u poslu
poštovati
ekološke standarde u svom poslu
NASTAVNA
CJELINA |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja,
vještine, umijeća) |
NASTAVNI
SADRŽAJI |
1. Boja kao element kompozicije |
-
usvojiti osnovna znanja o boji i pojmu temperature boje -
upoznati tehniku snimanja s kolor dijapozitivom |
-
kvalitete boja -
temperatura boje -
međusobni odnos boja |
2. Kolor
negativ i kolor dijapozitiv |
-
upoznati način obrade: C 41 i E 6 |
-
razvijanje kolor negativa -
razvijanje kolor dijapozitiva |
3. Načini
povećavanja kolor fotografija |
-
usvojiti osnovna znanja o načinu filtracije u kolor pozitiv procesu |
-
aditivni način filtracije -
suptraktivni način filtracije -
određivanje vrijednosti filtra: YMC -
kolor analizator -
uklanjanje dominante |
4. Filtri |
-
odrediti način upotrebe filtra |
-
filtri u kolor fotografiji |
5.
Kompozicijski postupci |
-
pokušati istražiti boju kao kreativni element u fotografiji |
-
kontrast boja -
ritam boja -
djelovanje boje u prostoru -
djelovanje vremenskih prilika i doba dana na boju |
PREGLED NASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM
RASPOREDOM
Redni broj |
Nastavna cjelina |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
1. |
2. |
3. |
Ukupno |
||
1. |
Rad s
fotoaparatima |
16 |
|
|
16 |
2. |
Svjetlo u
gorografiji |
6 |
|
|
6 |
3. |
C/b proces -
negativ |
8 |
|
|
8 |
4. |
C/b proces –
pozitiv (inform.) |
5 |
|
|
5 |
5. |
C/b proces -
pozitiv |
|
14 |
|
14 |
6. |
Svjetlo u
fotografskom atelijeru |
|
10 |
|
10 |
7. |
Tehnike
snimanja |
|
11 |
|
11 |
8. |
Boja kao
element kompozicije |
|
|
8 |
8 |
9. |
Kolor negativ
i kolor dijapozitiv |
|
|
14 |
14 |
10. |
Načini
povećavanja kolor fotografija |
|
|
26 |
26 |
11. |
Filtri |
|
|
4 |
4 |
12. |
Kompozicijski
postupci |
|
|
12 |
12 |
UKUPNO |
35 |
35 |
64 |
134 |
C2 + C3
NASTAVNI PREDMET:
PRAKTIČNA NASTAVA
(U ŠKOLSKOJ RADIONICI
ILI KOD OBRTNIKA)
Razred: 1. (prvi)
Godišnji broj sati: 865
Cilj: Usvojenost osnovnih
znanja o načinu korištenja fotografskog aparata, određivanju elemenata
ekspozicije, korištenju tehničkih sredstava i postupku rada u c/b fotografskom
laboratoriju.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj
postigao:
Obrazovni zadaci: - objasniti način korištenja
fotografskog aparata
- objasniti
značenje svjetla prilikom određivanja ekspozicije
- objasniti
organizaciju rada u fotolaboratoriju
- pokazati način
obrade c/b filma
- objasniti
način komunikacije na radnom mjestu
Funkcionalni zadaci: - savladati osnovnu vještinu rukovanja
fotoaparatom
- ovladati
osnovama rada u c/b fotografskom laboratoriju
Odgojni zadaci: - stjecati naviku rada u
fotolaboratoriju
- razvijati
sistematičnost i urednost
- poštovati ekološke
standarde u svom poslu
- uvažavati
mišljenje drugih
NASTAVNA
CJELINA |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja,
vještine, umijeća) |
NASTAVNI
SADRŽAJI |
1. Rad u
fotografskom laboratoriju |
-
usvojiti načela organizacije rada u fotolaboratoriju |
-
organizacija sadržaja i rada u fotolaboratoriju -
rad s filmovima i fotografijama -
rad s kemikalijama (c/b proces) -
kronologija tehnoloških postupaka -
utjecaj vanjskih faktora na skladištenje, arhiviranje i proces obrade
fotografskog materijala |
2. Rad s
fotoaparatima |
-
steći automatizam u osnovnim operacijama s različitim vrstama fotoaparata -
ovladati osnovnim tehnikama snimanja |
-
ulaganje i vađenje filma kod različitih vrsta fotoaparata -
određivanje elemenata ekspozicije kod ručnih i automatskih fotoaparata -
način upotrebe ostalog pribora fotoaparata -
njega fotoaparata i pribora |
3. C/b proces -
negativ |
-
ovladati procesom obrade c/b negativa |
-
priprema radnih otopina za obradu negativa -
precizno određivanje vremenskog trajanja obrade -
obrada c7b negativa -
arhiviranje filma nakon sušenja -
ocjenjivanje karaktera negativa |
4. Komunikacija
na radnom mjestu |
-
steći sigurnost u komunikaciji s naručiteljem posla |
-
upotreba fotografske terminologije: kada i na koji način? -
simulacija narudžbe u raznim poslovnim okruženjima |
Razred: 2. (drugi)
Godišnji broj sati: 865
Cilj: Ovladati c/b pozitiv procesom. Postaviti rasvjetu u
atelijeru prema predmetu snimanja.
Usvojiti osnovne tehnike snimanja.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj
postigao:
Obrazovni zadaci: - pokazati načine rada u c/b pozitiv
procesu
- objasniti
funkciju i kvalitetu pojedinih rasvjetnih tijela
- objasniti
osnovne tehnike snimanja koje će zasigurno koristiti u budućem radu
Funkcionalni zadaci: - ovladati vještinom izrade c/b pozitiva
- steći vještinu
rada u fotografskom atelijeru pri manipulaciji sa svjetlima
Odgojni zadaci:
- stjecati naviku rada u foto - laboratoriju
- razvijati
sistematičnost i urednost
- poštovati
ekološke standarde u svom poslu
- uvažavati
mišljenje drugih.
NASTAVNA
CJELINA |
OČEKIVANI
REZULTATI (znanja,
vještine, umijeća) |
NASTAVNI
SADRŽAJI |
1. C/b proces -
pozitiv |
-
ovladati procesom obrade c/b pozitiva |
-
priprema radnih otopina za obradu pozitiva -
obrada c/b pozitiva dorada
pozitiva nakon obrade toniranje, retuš, ljepljenje |
2. Rad s
aparatima za povećavanje |
-
prepoznati i objasniti funkciju svih dijelova aparata za povećavanje |
-
aparat za povećavanje i sastavni dijelovi -
povećavanje, umanjivanje i kontaktno kopiranje -
posebne tehnike pri povećavanju: zadržavanje i nadosvjetljavanje -
kolor glava, multigradacijski filteri pri radu s multigradacijskim papirom -
odabir gradacijskog papira s obzirom na karakter negativa |
3. Rad u ateljeu |
-
odabrati i postaviti rasvjetu prema objektu snimanja |
-
rad s rasvjetnim tijelima -
redoslijed postavljanja rasvjete |