Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje fotograf

NN 136/2003 (28.8.2003.), Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje fotograf

Ministarstvo prosvjete i športa i
Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo

 

2012

 

 

Na temelju članka 8. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, br. 69/03. – pročišćeni tekst), članka 44. stavka 4. i 5. Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03. – pročišćeni tekst), članka 3. Sporazuma o suradnji Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 21. siječnja 2003. i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore, ministar prosvjete i športa i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo donijeli su

 

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM

ZA ZANIMANJE FOTOGRAF

 

UVOD

 

Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od općeobrazovnoga dijela i strukovnoga dijela (program naukovanja).

            Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja  1991. i  Odlukom ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje stručne spreme, KLASA:  602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.).

            Sadržaji strukovnog dijela temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01). Strukovni sadržaji su stručno-teorijski dio (obvezni i izborni) i praktični dio.

            Sastavnice strukovnog dijela odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) su:

  1. Osnovna obilježja
  2. Nastavni plan
  3. Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća
  4. Potrebna stručna sprema nastavnika
  5. Uvjeti izvođenja programa
  6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
  7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit

 

1. Osnovna obilježja

Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su:

-         naziv obrazovnoga programa/zanimanja

-         cilj i zadatci programa

-         trajanje obrazovanja

-         uvjeti za upis.

 

2. Nastavni plan

Nastavi plan sadrži popis  predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s naznačenim brojem sati u tjednu i godini za svaki razred.

 

3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća

Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća.

 

4. Potrebna stručna sprema nastavnika

            Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi). 

 

5. Uvjeti izvođenja programa

- podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki stručno-teorijski predmet s praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći broj učenika u skupini)

- minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta (tablični prikaz prostora , opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).

 

6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima

-         naziv predmeta

-         razred

-         tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih vježbi

-         cilj nastavnoga predmeta

-         zadatci nastavnoga predmeta

-         sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu

-         metodičke napomene za provedbu nastave

-         osnovne obveze učenika.

 

7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit

Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.

 

 


1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOG PROGRAMA

 

Naziv obrazovnog programa:  FOTOGRAF

 

Cilj:

 

Osposobiti učenike za efikasno, stručno i kreativno obavljanje poslova u sklopu fotografskog zanimanja i pripremiti ih za usavršavanje u struci.

 

Zadaće:

 

- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad

- ovladati principima zaštite na radu

- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest

- steći osnovna znanja o povijesti i razvoju fotografije

- upoznati se s modernim fotografskim uređajima, tehnikama i procesima

- naučiti rukovati foto aparatima, rasvjetom, strojevima za izradu fotografija

- svladati osnovne vještine i znanja o prijenosu, pohrani i obradi digitalnih fotografija

- znati koristiti digitalni fotoaparat, računalo, skener, printer

- steći osnovna znanja iz kinematografije i videa 

- razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku

- naučiti koristiti stručnu literaturu

- razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost u radu 

 

Trajanje obrazovanja: 3 godine

 

Uvjeti za upis:

Završena osnovna škola i ugovor o naukovanju s licenciranim obrtnikom, liječnička svjedodžba o nepostojanju kontraindikacija za zanimanje fotograf.

 

Ograničenje upisa: opća i posebna zdravstvena sposobnost

 


2. NASTAVNI PLAN

 

A) OPĆEOBRAZOVNI DIO PROGRAMA

 

 

Naziv predmeta

Broj sati

Ukupni br. sati

1. razred

2. razred

3. razred

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

Hrvatski jezik

3

105

3

105

3

96

306

Strani jezik

2

70

2

70

2

64

204

Povijest

2

70

-

-

-

-

70

Vjeronauk

Etika

 

1

 

35

 

1

 

35

 

1

 

32

 

102

Tjelesna i zdrav-

stvena kultura

 

1

 

35

 

1

 

35

 

1

 

32

 

102

Politika i gospodarstvo

 

-

 

-

 

2

 

70

 

-

 

-

 

70

 

UKUPNO

 

9

 

315

 

9

 

315

 

7

 

224

 

854

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

B) STRUČNO – TEORIJSKI DIO PROGRAMA

 

 

Naziv predmeta

Broj sati

Ukupni br. sati

1. razred

2. razred

3. razred

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

Računalstvo

2

70

-

-

-

-

70

Fotografija

1

35

2

70

2

64

169

Fotofizika

2

70

-

-

-

-

70

Poznavanje materijala

-

-

2

70

-

-

70

Matematika u struci

2

70

1

35

1

32

137

Digitalna fotografija

-

-

1

35

2

64

99

Tehnike snimanja

-

-

 

 

2

64

64

UKUPNO

7

245

6

210

7

224

679

 

 

Naziv predmeta

Broj sati

Ukupni br. sati

1. razred

2. razred

3. razred

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

Izborni predmet

1

35

2

70

3

96

201

 

 

 

 

 

IZBORNI

 

 Učenici u skladu s mogućnostima škole odabiru jedan od predmeta: tjelesna i zdravstvena kultura, matematika, prirodoslovlje ili predmet iz strukovnog područja.

   C) PRAKTIČNI DIO PROGRAMA – PRAKTIČNA NASTAVA

 

Praktična nastava u školi raspoređuje se u 1. i 2. razredu na 35 nastavnih tjedana, a u 3. razredu na 32 nastavna tjedna. Praktična nastava u radnom procesu raspoređuje se na 40 tjedana.

 

 

Naziv predmeta

Broj sati

Ukupni br. sati

1. razred

2. razred

3. razred

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

C 1- tehnološke vježbe

 

35

 

35

 

64

134

C 2 -  Praktična nastava u školi

(maksimalno)

 

 

 

325

 

 

 

235

 

 

 

96

 

656

C 3 - Praktična nastava u radnom procesu

(minimalno)

 

540

 

630

 

640

1810

UKUPNO

 

900

 

900

 

800

2600

 

 

D) UKUPNO NASTAVE

 

 

Naziv predmeta

Broj sati

Ukupni br. sati

1. razred

2. razred

3. razred

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

 

Obvezni opće

obrazovni predmeti

9

315

9

315

7

224

854

Strukovni dio -

teorijski predmeti

7

245

6

210

7

224

679

Izborni predmet

1

35

2

70

3

96

201

Strukovni dio -

praktična nastava

 

900

 

900

 

800

2600

UKUPNO

17

1495

17

1495

17

1344

4334

 

 


3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA

 

 

Predmeti strukovnog

dijela programa

Obvezni načini provjere i ocjenjivanja

znanja i umijeća

 

RAČUNALSTVO

 

praktičan rad, usmeno, pismeno

 

FOTOGRAFIJA

 

praktičan rad, usmeno, pismeno

 

FOTOFIZIKA

 

usmeno i pismeno

 

POZNAVANJE MATERIJALA

 

usmeno i pismeno

 

MATEMATIKA U STRUCI

 

usmeno i pismeno

 

DIGITALNA FOTOGRAFIJA

 

praktičan rad, usmeno, pismeno

 

IZBORNA NASTAVA

 

usmeno i pismeno ili praktičan rad

 

SVJETLO I RASVJETA

 

praktičan rad, usmeno, pismeno

 

TEHNIKE SNIMANJA

 

praktičan rad, usmeno, pismeno

 

PRAKTIČNA NASTAVA

 

praktičan rad

 

TEHNOLOŠKE VJEŽBE

 

praktičan rad, usmeno, pismeno

 


4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA

 

Predmeti strukovnog dijela programa

NASTAVNIK

IZOBRAZBA

 

RAČUNALSTVO

 

profesor ili dipl. ing.

 

visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (informatika, elektrotehnika, politehnika)

 

 

FOTOGRAFIJA

 

dipl. snimatelj

dipl. fotograf

 

visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije

 

 

 

FOTOFIZIKA

 

 

profesor ili dipl. ing.

 

visokoškolsko obrazovanje iz područja fizike

 

 

POZNAVANJE MATERIJALA

 

 

profesor ili dipl. ing.

 

visokoškolsko obrazovanje iz područja kemije

 

 

MATEMATIKA U STRUCI

 

profesor ili dipl. ing.

 

 

visokoškolsko obrazovanje iz područja matematike

 

 

 

DIGITALNA FOTOGRAFIJA

 

profesor ili dipl. ing.

dipl. snimatelj

dipl. fotograf

 

 

visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (informatika, elektrotehnika, politehnika)

visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije

 

IZBORNA NASTAVA

 

profesor

 

 

visokoškolsko obrazovanje iz odgovarajućeg područja

 

 

TEHNOLOŠKE VJEŽBE

 

dipl. snimatelj

dipl. fotograf

stručni učitelj

 

visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije ili majstor fotograf, fotograf

 

 

 

TEHNIKE SNIMANJA

 

 

dipl. snimatelj

dipl. fotograf

stručni učitelj

suradnik u nastavi

 

majstor fotograf s položenim pedagoškim obrazovanjem

visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije

 

 

PRAKTIČNA NASTAVA U

RADNOM PROCESU

 

stručni učitelj

suradnik u nastavi

 

majstor fotograf ili fotograf s priznatim majstorskim statusom, fotograf

 

 

 

 

5. IZVOĐENJE PROGRAMA

 

5.1. Minimalni standard

 

-         rad s učenicima u skupinama

-         dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi

 

NASTAVNI PREDMET

RAZRED

NASTAVNIK

BROJ SATI VJEŽBI

BROJ UČENIKA

U SKUPINI

 

RAČUNALSTVO

 

1.

 

profesor

 

50

 

15

 

TEHNOLOŠKE VJEŽBE

 

 

1.

 

profesor

stručni učitelj

 

 

35

 

15

PRAKTIČNA  NASTAVA

U ŠKOLI

 

1.

profesor

stručni učitelj

suradnik u nasta

 

 

 

15

FOTOGRAFIJA

 

2.

profesor

15

15

PRAKTIČNA  NASTAVA

U ŠKOLI

 

2.

profesor

stručni učitelj

suradnik u nasta

 

 

 

15

 

TEHNOLOŠKE VJEŽBE

 

 

 

2.

 

profesor ili stručni učitelj

 

35

 

15

FOTOGRAFIJA

 

3.

profesor

15

15

DIGITALNA FOTOGRAFIJA

 

3.

 

profesor

 

32

 

15

PRAKTIČNA  NASTAVA

U ŠKOLI

 

3.

 

dipl. snimatelj

dipl. fotograf

 

 

 

15

 

TEHNOLOŠKE VJEŽBE

 

 

3.

 

profesor

stručni učitelj

suradnik u nasta

 

64

 

15

 

TEHNIKE SNIMANJA

 

3.

 

dipl. snimatelj

dipl. fotograf

 

32

 

15

 

IZBORNA NASTAVA

ZA STRUKOVNE

PREDMETE

 

3.

 

dipl. snimatelj

dipl. fotograf

 

32

 

15

 

 


5.2. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA

PROSTOR

OPREMA

NASTAVNI PREDMET

 

 

INFORMATIČKA

UČIONICA

 

17 računala povezanih u mrežu s mogućnošću pristupa internetu, LCD projektor, laserski pisači, sublimacijski pisači, programi za obradu teksta, fotografije i grafičku pripremu

 

 

 

RAČUNALSTVO

 

 

 

 

PRAKTIKUM

DIGITALNE

FOTOGRAFIJE

 

digitalni zrcalno-refleksni foto aparat, digitalni foto aparat s optičkim tražilom, stativ, prijenosno računalo,studijska flash i halogena rasvjeta,

 17 računala povezanih u mrežu s pristupom internetu, skener,

LCD projektor, laserski pisači, sublimacijski pisači, programi za obradu teksta, fotografije, gra-

fički design i izradu web stranica

 

 

 

 

 

DIGITALNA FOTOGRAFIJA

 

 

 

FOTOGRAFSKI

PRAKTIKUM

 

kompletno opremljen fotostudio pozadine, halogena i flash rasvjeta, foto aparati 135 mm i 120 mm formata, stativi, dodatni pribor i dr., C/B i kolor laboratorij s min. 10 radnih mjesta, digitalni fotoaparat, računalo s min. 512 MB RAM-a, 19" monitorom, programima za obradu fotografije i graf. design

 

 

 

 

PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI

TEHNIKE SNIMANJA

 

FOTOGRAFSKA

UČIONICA

 

učionica povezana s foto atelijerom i laboratorijem, potrebna je studijska rasvjeta, fotoaparati, dijaprojektor i dr.

 

 

 

 

FOTOGRAFIJA

 

KEMIJSKI

PRAKTIKUM

 

kemijski laboratorij s osnovnim priborom i kemikalijama

 

POZNAVANJE MATERIJALA

 

 

PRAKTIKUM ZA

FOTOFIZIKU

 

 

učionica opremljena optičkom klupom i osnovnim priborom

 

 

FOTOFIZIKA

 

 

 

6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA)

 

Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.

 

6.1. Nastavni predmet:  tjelesna i zdravstvena kultura

 

ŠKOLE
strukovne-trogodišnje

BROJ SATI TZK

 

Razred

prvi

Razred

drugi

Razred

treći

PROGRAM

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

 OSNOVNI PROGRAM

1

35

1

35

1

32

 IZBORNA NASTAVA

1

35

1

35

1

32

           

Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.

 

Zadaci:

·        razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom radi kvalitetne športske rekreacije,

·      stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,

·      razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje zdravlja,

·      usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih motoričkih zadataka,

·      razvijanje radnih sposobnosti,

·      izgrađivanje humanih međuljudskih,

·      njegovanje higijenskih navika

·      teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja i to:

-         o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske sustave,

-         o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,

-         o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,

-         o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili,

·        razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških aktivnosti, športskih igara i zabave.

 

Posebne zadaće za učenike:

 

Razred :  PRVI                    

  • utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase
  • utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva
  • usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo umaranje i zahtijeva duži oporavak učenika
  • djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja
  • razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti

 

            Razred :  DRUGI                                                                                                   

  • nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase
  • utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva
  • stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže, preciznosti, brzine, eksplozivne snage, repetitivne snage i statičke snage
  • djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja
  • usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući želju za postizavanjem motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim mogućnostima, uz izuzetak utjecaja na brzinu i koordinaciju
  • pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima između pojedinca i društva

 

            Razred :  TREĆI                                                                                                    

  • nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika, posebice na povećanje snage ruku i ramenog pojasa
  • utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti
  • utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenika
  • razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
  • osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje su u funkciji podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena.

 

Posebne zadaće za učenice:

 

Razred :  PRVI                                                                                                       

  • nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na proporcionalan razmjer između mišićnog i potkožnog masnog tkiva
  • stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
  • privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog ciklusa, posebice učenice koje imaju smetnje (dismenoreja)
  • utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne muskulature, što je uvjet za nesmetano razvijanje ostalih organskih sustava

 

Razred :  DRUGI

  • utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti
  • utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica
  • razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti

 

           


Razred : TREĆI                                                                                                     

  • nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa učenica, posebice prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita)
  • stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
  • utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem krvožilnog i dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje)
  • utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica
  • razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
  • usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanje zdravlja, njegovanje higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne sredine.

     

SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA

S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA

 

            Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl., djeluje na čovjeka tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i organizam u cjelini.

            U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje.

            Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki stalan zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom.

            Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.

            Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito energetski (fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad.

 

I. Fizički rad se može podjeliti na:

            1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:

            a) velika

            b) srednja (umjerena)

            c) mala.

 

            2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad može odvijati tako da:

            a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini

            b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih različito velikih sila (tereti i sl.).

 

Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:

            1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.

            2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja.

            3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili.

 

II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova živčanog sustava na:

            1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i senzorička središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl.

            2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).

            3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).

           

Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu  s kojim se provodi, podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.

Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:

 

I. skupina

Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad).

II. skupina

Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.

III. skupina

Rad na neautomatskim strojevima.

IV. skupina

Rad na automatskim strojevima.

            Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u  samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o načinu rada u procesu istoga zanimanja.

 

            Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).

 

            Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples, športske igre i dr.).

 

            U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu vježbi za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).

 

            U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i aerobik za učenice i dr.).

 

OSNOVNI PROGRAM

            Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.

            Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:

-         zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog učenika

-         motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje

-         razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća

-         utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu

-         materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola djeluje.

 

            Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:

 

            1)         - atletika                                                        2)         - košarka

                         - športska gimnastika                                                  - odbojka

                         - ples                                                                         - nogomet

                         - ritmičko-športska gimnastika                        - rukomet.

                         - borilački športovi.

           

            Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i osobina, s težištem  na usvajanju motoričkih znanja polaznika.

 

IZBORNI PROGRAM

            Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti nove spoznaje.

            Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.

 

            Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su:                                                                                         

1) - veslanje                                                               - stolni tenis

                - klizanje                                                                 - plivanje

                - skijanje                                                                - badminton

                - biciklizam                                                             - planinarenje

                - tenis                                                                    - orijentacijsko trčanje i dr.

                                  

            2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one  koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.

 

            Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz osnovnoga programa

 

PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI

SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA

            Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na promjene temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno  da se program tjelesne i zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka.

 

METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE    

Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi za stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog odgojno-obrazovnog područja.

            Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za vježbanje, ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku školu, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike svih škola nije moguće.

            U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti promjenjivi učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni prostori i oprema.

            Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos između genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir.

            Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih, ali ne i operativnih programa.

            Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz jednoga do dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću ponavljanja.

            U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i koliko god je to moguće, želje polaznika.

 

            Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u omjeru 1:1:1.

            Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.

            Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.

            Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska sastavnica, koja će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati one aktivnosti, koje će se moći  potpuno provesti s obzirom na materijalne mogućnosti škole.

                       

Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost športskim igrama i drugim sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).

Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.

       Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi program izborne nastave s još jednim satom tjedno.  

Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i realizaciji programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:

·        Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni "meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi  vezane za vrstu zanimanja.

·        U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno definirati te odrediti one koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.

·        Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.

·        U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada i odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.

·        U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena opterećenja na satu.

·        Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.

·        Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete i športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i time psihičko opterećenje učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući napredak.

·        Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških različitosti spolova i programskih sadržaja.

·        Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.

·        Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te između samih učenika.

 


6.2.  Nastavni predmet:  RAČUNALSTVO 

Razred I.

 

Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (70)

 

CILJ:

 

Osposobljavanje učenika za primjenu osnovnih  informatičkih znanja u svakodnevnom životu  s osobitim naglaskom na primjenu stečenih znanja u struci odnosno u fotografskom zanimanju.

ZADACI

Učenicima iznijeti podatke o elektroničkim računalima, njihovoj povijesti, građi i primjeni u struci. Naučiti učenike da se samostalno služe računalom u izradi dokumenata, izračunskih tablica, jednostavnih baza podataka, pretraživanjem Interneta s ciljem primjene stečenih znanja u područjima konkretnog zanimanja.

 

SADRŽAJI:

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja vještine i umijeća)

Nastavni sadržaji

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA

pojam digitalnih računala

znati osnovne vrste brojevnih sustava

pregled razvoja računala

digitalna računala

brojevni sustavi i način zapisivanja podataka

RAČUNALO I NJEGOVI UREĐAJI

znati osnovne dijelove računala i njihovu funkciju

poznavati vrste memorije  i načine ostvarivanja zapisa

znati jedinice za veličinu memorije

osnovni dijelovi računala (PC-a) i njihova funkcija
(matična ploča, procesor, tipkovnica, miš, grafički adapter, LAN kartica, …

vrste memorija  (RAM, ROM, čvrsti diskovi, CD mediji, memorijske kartice..)

OPERATIVNI SUSTAVI

znati vrste operativnih sustava i njihovu ulogu u radu računala

znati podesit  radnu površinu

znati napraviti mapu, kopirati datoteku u računalo i sa računala na drugi medij , preimenovati mapu i datoteku

znati osnovne vrste datotečnih zapisa prema ekstenzijama

 

uloga operativnog sustava u računalu

vrste operativnih sustava i njihov razvoj

osnovno sučelje OS Windows

organizacija podataka

mape, datoteke

windows explorer

RAČUNALNE MREŽE

znati pojam računalne mreže

znati koristiti podatke s drugih računala vezani u mrežu

pojam računalne mreže

prijenos podataka na umreženim računalima

RAČUNALNE KOMUNIKACIJE (Internet)

znati što podrazumijeva pojam Interneta

znati podesiti postavke korisničkog računa i E-pošte

slanje primanje datoteka putem E-pošte

pojam interneta

konfiguracija korisničkog računa i E-pošte

pretraživanje na internetu

upravljanje i slanje  E- pošte (privitak, grupe..)

OBRADA TEKSTA (MS Word)

izrada jednostavni h dokumenata  i podešavanje postavki

kreiranje predložaka i njihova upotreba u svakodnevnom komuniciranju (faksovi, predračuni…)

izbornici i naredbe

pisanje teksta

pohrana i otvaranje dokumenata

ispravak teksta i naknadno uređivanje

kopiranje i premještanje teksta

pripreme za ispis i ispis

tablice

skupno pismo

umetanje objekata (tekstnih okvira, simbola, slika, hiperveze, veza s drugim programima…)

TABLIČNI KALKULATORI (MS Excel)

izraditi jednostavnu  tablicu te umetnuti formule za jednostavne izračune (dodati ili umanjiti PDV na cijenu, dodati porez i prirez na uslugu , zbrojiti ukupnu vrijednost)

gotovu tablicu umetnuti u  WORD-ov dokument i izraditi ponudu, cjenik…

organizacija  podataka

izrada jednostavne tablice

unos podataka

formatiranje polja

označavanje polja

sortiranje i pretraživanje

zaglavlje i podnožje

formule

funkcije

nizovi

prikaz podataka pomoću dijagrama, izvještaji…

BAZE PODATAKA (MS Access)

znati načiniti jednostavnu bazu podataka

izraditi i izmijeniti masku, izvještaj

povezati bazu s Excelom Wordom

pojam baze podataka

kreiranje jednostavnih tablica

izrada jednostavne forme

izrada izvještaja

Izrada WEB stranice

Izraditi jednostavnu WEB stranicu koristeći se programima instaliranim na računalima s ciljem predstavljanja i promicanja djelatnosti vezane za konkretno zanimanje

izrada jednostavne WEB stranice (Word ili Frontpage)

organizacija podataka

umetanje objekata

hiperveze

FTP explorer

programi za pripremu fotografije (fotoshop)

uvoz fotografija sa skenera i digitalnog aparata

ispis  fotografija

 

Metodičke napomene:

Predviđene sadržaje treba izvoditi otprilike s 30 % sati u teoretskom obliku (osnovne upute za rad na računalima i primjena programa korištenih u realizaciji nastave), a ostatak u obliku vježbi s pola odjela u specijaliziranoj informatičkoj učionici koja je opremljena umreženim računalima  na kojima je instaliran potreban softver i omogućen pristup Internetu.

Navedene sadržaje valja razraditi tako da se tijekom izvođenja programa stavi naglasak na konkretne primjere iz prakse vezane uz pojedino zanimanje (npr. pisanje dopisa, predračuna, izračunavanje PDV-a na cijenu usluge i sl.).

 

Obveze učenika

 

            Redovito pohađanje nastave. Savjesno korištenje računalne opreme tijekom vježbi.

PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM

 

 

Red.

broj

Nastavno područje

Broj sati po obrazovnim godinama

Ukupno

I.

II.

III.

1.          

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA

4

-

-

4

2.          

RAČUNALO I NJEGOVI UREĐAJI

4

-

-

4

3.          

OPERATIVNI SUSTAVI

8

-

-

8

4.          

RAČUNALNE MREŽE

6

-

-

6

5.          

RAČUNALNE KOMUNIKACIJE (Internet)

8

-

-

8

6.          

OBRADA TEKSTA (MS Word)

12

-

-

12

7.          

TABLIČNI KALKULATORI (MS Excel)

10

-

-

10

8.          

BAZE PODATAKA (MS Access)

8

-

-

8

9.          

Izrada WEB stranice

10

-

-

10

 

70

 

 

70

 

 

6.3. Nastavni predmet: FOTOGRAFIJA

 

Razred: 1.

 

Tjedni (ukupni) fond sati: 1 ( 35)

 

Cilj:

Tijekom prve godine obrazovanja učenik treba steći osnovna znanja o povijesti i razvoju fotografije, upoznati fotografsku opremu i uređaje te svladati proces nastajanja fotografije

 

Zadaci:

 

- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad

- ovladati principima zaštite na radu

- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest

- steći osnovna znanja o povijesti i razvoju fotografije

- upoznati se s osnovnim fotografskim uređajima, tehnikama i C/B procesom

 


Sadržaj:

 

NASTAVNA CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

 

  1. Uvod u predmet

 

Uočiti i razumjeti važnost i utjecaj fotografije na vizualne medije današnjice.

uloga i važnost fotografije u suvremenom životu, utjecaj na kinematografiju, video, TV

 

 

  2. Povijest fotografije

Razumjeti i naučiti najvažnija otkrića i postupke koji su prethodili i postupno doveli do fotgrafije kakvu danas poznajemo.

pregled postanka i razvoja fotografije, kamera opskura, dagerotipija, talbotipija

pregled fotopostupaka

 

 

 

  3. Fotoaparati

 

Razumjeti i naučiti razlikovati fotoaparate po formatu, prema vrsti tražila, konstrukciji; namjeni

F. A. s optičkim tražilom, dvooki refleksni F. A., zrcalno-refleksni  F.A., F. A. za direktno proma -

tranje. 110 mm; 126 mm; APS; 135 mm; 120 mm; veliki formati

 

  4. Dijelovi fotoaparata

 

Razumjeti i naučiti osnovne dijelove fotoaparata, njihovu ulogu i primjenu

kućište, tražilo, zaslon, zapor, objektiv

 

 

  5. C/B negativni materijali

 

Naučiti razlikovati filmove prema formatima, osjetljivosti, namjeni

 

mali, srednji i veliki formati. niskoosjetljivi, filmovi srednje osjetljivosti, visokoosjetljivi filmovi

  6. Objektivi

 

Naučiti razlike u konstrukciji i namjeni različitih objektiva

normalni objektiv, širokokutni objektiv, teleobjektiv, zoom objektivi, specijalni objektivi

 

  7. Optička svojstva objektiva

 

Znati osnovna optička svojstva objektiva i uočiti kako ona utječu na primjenu objektiva u praksi

svjetlosna jakost, žarišna udaljenost, vidni kut, perspektiva

 

  8. Dubinska oštrina

 

Naučiti što je dubinska oštrina, kako se ona prostire, o čemu ovisi i kako je kontrolirati,

zakonitosti dubinske oštrine, čimbenici o kojima ovisi dubinska oštrina, primjena u praksi

  9. Svjetlomjeri

 

naučiti razlikovati svjetlomjere      prema konstrukciji, načinu mjerenja svjetla, primjeni

 

selenski, fotoelektrični svjetlomjeri, mjerenje reflektiranog i upadnog svjetla, primjena u praksi

10. Filtri

 

naučiti što su filtri, znati osnovne filtre za C/B fotografiju i njihovu primjenu.

Usvojiti pojam : filtar faktor

 

vrste filtera. djelovanje filtra i primjena u praksi, gustoća filtra -filtar faktor.

Razred: 2.

 

Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (70)

 

Cilj:

 

Tijekom druge godine obrazovanja učenik treba naučiti različite tehnike snimanja,  znatti se koristiti modernim fotografskim uređajima i tehnikama snimanja, te  svladati obradu crno-bijelog fotomaterijala.

 

Zadaci:

 

- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad

- ovladati principima zaštite na radu

- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest

- naučiti moderne fotografske uređaje, tehnike snimanja i njihovu primjenu u praksi

- naučiti koristiti profesionalnu fotografsku rasvjetu

- ovladati obradom crno-bijelog materijala

- razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku

- naučiti koristiti stručnu literaturu

- razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost u radu 

 

Sadržaj:

 

NASTAVNA CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

 

  1. Snimanje reprodukcija

 

Naučiti specifičnosti u reproduciranju refleksnih i transparentnih originala, znati kako postavljati rasvjetu, kako primijeniti odgovarajuću opremu.

 tehnički uvjeti, rasvjeta, polarizacijski filtar, internegativi, dijaduplikati

 

  2. Snimanje krajolika

 

Naučiti kako snimiti krajolik za različite namjene. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor.

tehnički uvjeti, snimanje krajolika za razglednice, knjige, turizam, i dr., zatamnjivanje neba, graduirani filtri, panoramska kamera

  3. Snimanje arhitekture

 

Naučiti kako snimati arhitekturu u raznim svjetlosnim uvjetima i za različite namjene. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor

uvjeti snimanja, rušeće linije, shift-objektivi, tehnička kamera, ND filtri

 

  4. Sportski snimci

 

Naučiti kako snimati sportsku fotografiju. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor.

tehnički uvjeti, oprema za snimanje sporta, autofokus sistemi, katadioptar, monopod

 

  5. Snimanje u makro području

 

Naučiti kako snimati makro fotografije u različitim uvjetima.

Znati karakteristike različitih uređaja za makro snimanja

makro objektivi, makro mijeh, međuprstenovi, predleće 

 

6. Noćni snimci

 

Naučiti kako snimati noću. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor

tehnički uvjeti, stativ, žićani ili daljinski okidač, samookidač, utjecaj ekspozicije na likovnost i sadržaj, star filter    

  7. Kvaliteta svjetla

 

 

Naučiti razlikovati svjetlo po kvaliteti. Znati kako pojedino svjetlo nastaje, prepoznati ga u prirodi ili u studijskim uvjetima

oštro, usmjereno difuzno, difuzno svjetlo

 

  8. Snimanje portreta

Naučiti svjetla koja čine osnovnu svjelosnu poziciju i znati njihovu ulogu

osnovna svjetlosna pozicija - tročetvrtinsko, prednje, vršno, pozadinsko svjetlo

  9. Planovi i kutovi snimanja

 

Naučiti planove i kutove snimanja. Znati njihove karakteristike, optička i psihološka svojstva

detalj, krupni, blizi, američki, srednji, polutotal, total

gornji, donji rakurs, perspektive

10. C/B foto materijali i     

      njihova obrada

 

 

Znati presjek C/B fotomaterijala. Naučiti faze u obradi filmova i fotopapira. Znati karakteristike i sastav kemikalija. Naučiti čimbenike o kojima ovisi obrada

struktura filmova i fotopapira, razvijanje, prekidanje, fiksiranje, gama fotomaterijala, gustoća

zacrnjenja, krivulja zacrnjenja, solarizacija

 

 

 

Razred: 3.

 

Tjedni (ukupni) fond sati: 2 ( 64 )

 

Cilj:

Tijekom treće godine obrazovanja učenik treba naučiti snimati i obrađivati kolor materijal. Treba upoznati sve suvremene procese, strojeve i uređaje za obradu kolor materijala i steći osnovna znanja iz kinematografije i videa.

 

Zadaci:

- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad

- ovladati principima zaštite na radu

- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest

- naučiti snimati na kolormaterijalu u uvjetima dnevnog i umjetnog svjetla

- savladati sve suvremene kolor procese

- upoznati specijalne fotografske tehnike

- razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku

- naučiti koristiti stručnu literaturu

- razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost u radu 

Sadržaj:

 

  NASTAVNA CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

  1. Teorija gledanja

 

Naučiti razlike između ljudskog doživljaja boje i kolor fotografije.

vizualni principi, štapići, čunjevi, dnevno i noćno gledanje

  2. Boja

 

Naučiti koje veličine definiraju svaku pojedinu boju.

ton, svjetloća, zasićenost boje, spektar boja

  3. Temperatura boje

 

Usvojiti pojam temperatura boje i shvatiti njegovu važnost za kolor fotogrtafiju.

osnovni pojmovi, izvori svjetla s obzirom na temperaturu boje, kelvinmetar

    4. Senzibilizacija

      fotomaterijala

      na temperaturu boje

      

Naučiti razlikovati dayligt i tungsten filmove, znati njihovu senzibilizaciju na temp. boje i namjenu

filmovi za dnevno,

filmovi za umjetno svjetlo,

primjena u praksi

  5. Filteri za snimanje u

      kolor fotografiji

Naučiti primijeniti odgovarajući filtar u različitim svjetlosnim uvjetima i različitim senzibilizacijama fotomaterijala

Kodak Wratten 80,

Kodak Wratten 85,

Kodak Wratten 81EF

  6. Sinteze boja

 

Razumjeti različite sinteze boja, shvatiti njihovu primjenu u praksi.

aditivna, suptraktivna sinteza

 

 

  7. Harmonija boja

 

Shvatiti podjelu boja, njihovo međusobno djelovanje i utjecaj

Fieldov trokut -primari, sekundari, tercijari

Munsellova kružnica - komplementarni parovi

  8. Suvremeni kolor procesi

 

Naučiti i razumjeti sve suvremene kolor procese. Shvatiti čimbenike o kojima ovisi kvaliteta procesa.

presjek kolor materijala, C-41, RA-4, E-6, cibachrome postupak, polaroid postupak

 

  9. Specijalni foto materijali i

      postupci  

 

Upoznati metode umjetnog povećavanja i smanjivanja osjetljivosti fotomaterijala, naučiti kako i gdje koristiti infra crveni film,

push - pull postupak,      infracrvena fotografija, flešing, latensifikacija

 

10. Osnove kinematografije i

      videa

 

Upoznati osnovne pojmove iz kinematografije. Naučiti suvremene videosisteme i shvatiti njihovu primjenu u praksi.

ustrajnost vida, filmska kamera, videosistemi, primjena u praksi

 

 

Metodičke napomene:

Frontalna nastava u razredu uz povremene demonstracije u fotografskom praktikumu.

Obveze učenika:

 Redovito pohađanje nastave, pozitivne ocjene iz svih nastavnih cjelina

 

 

PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM

 

Red.

broj

 

Nastavno područje

 

Broj sati po obrazovnim godinama

I.

II.

III.

Ukupno

  1.

  2.

  3.

  4.

  5.

  6.

  7.

  8.

  9.

10.

 

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

 

21.

22.

23.

24.

 

25.

 

26.

27.

28.

29.

30.

 

Uvod u predmet

Povijest fotografije

Fotoaparati

Dijelovi fotoaparata

C/B negativni materijali

Objektivi

Optička svojstva objektiva

Dubinska oštrina

Svjetlomjeri

Filtri 

 

Snimanje reprodukcija

Snimanje krajolika

Snimanje arhitekture

Sportski snimci

Snimanje u makro području

Noćni snimci

Kvaliteta svjetla

Snimanje portreta

Planovi i kutovi snimanja

C/B materijali i njihova obrada

 

Teorija gledanja

Boja

Temperatura boje

Senzibilizacija fotomaterijala na

temperaturu boje

Filtri za snimanje u kolor

fotografiji

Sinteze boja

Harmonija boja

Suvremeni kolor procesi

Specijalni fotomaterijali i postupci

Osnove kinematografije i videa

 

1

2

4

5

4

5

4

4

3

3

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

4

8

5

6

4

6

10

8

15

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

6

6

7

 

7

 

6

6

10

6

6

 

1

2

4

5

4

5

4

4

3

3

 

4

4

8

5

6

4

6

10

8

15

 

4

6

6

7

 

7

 

6

6

10

6

6

 

 

Ukupno:

 

 

35

 

70

 

64

 

169

 

 


6. 4. Nastavni predmet: FOTOFIZIKA

 

Razred: 1

 

Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (70)

 

Cijl i zadaci :

Osnove programa iz fotofizike moraju dati svakom učeniku dovoljnu teorijsku osnovu za niz sadržaja iz fotografije , koji su usko vezani uz  fiziku , posebno optiku. Zadaci nastave fotofizike su da upozna učenike s najvažnijim fizikalnim pojavama koje su usko vezane uz fotografiju,te da ih osposobi da mogu fizikalne zakone primjenjivati u izučavanju određenih sadržaja iz fotografije.

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati

(znanja, vještine i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. GEOMETRIJSKA OPTIKA

Usvajanje osnovnih empirijskih zakona

Osnovni zakoni

Širenje svjetlosti

Ravno zrcalo

Sferna zrcala

Ravni dioptar

Totalna refleksija

Optička prizma

Leće

Optičke pogreške

2. OPTIČKI INSTRUMENTI

Primjena optičkih zakona u tumačenju optičkih instrumenata

Oko

Dalekozori

Fotoaparat

Dijaprojektor

Epiprojektor

Grafoskop

3. LASERI I HOLOGRAFIJA

Usvajanje određenih sadržaja i njihova primjena u modernoj fotografiji

Teorijske osnove

Vrste lasera

Hologram

Primjena

4. FOTOMETRIJA

Upoznavanje s osnovnim svjetlosnim veličinama i metodama mjerenja tih veličina

Izvori svjetlosti

Tok svjetlosti

Intezitet svjetlosti

Rasvjeta

5. FIZIKALNA OPTIKA

Usvajanje optičkih pojava zbog učinka valne prirode

Brzina svjetlosti

Priroda svjetlosti

Interferencija

Ogib

Polarizacija

 

Metodičke napomene:a)    Fizikalni kabinet ili specijalizirana učionica s osnovnim aparatima i uređajima za ostvarivanje pokusa iz optike

Prof. fizike ili dipl.ing.fizike

Literatura : 1. Jakopović-Kulišić:Fizika 2

                   2. Ricev:Geometrijska optika

                   3. Roša:Opća astronomija

                   4. Bek-Marković-Tomaš:Fizika


FOTOFIZIKA

 

PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM

 

Br

Nastavno područje

Broj sati po obrazovnim godinama

I.

II.

III.

Ukupno

1.

Geometrijska optika

     21

 

 

    21

2.

Optički instrumenti

       7

 

 

      7

3.

Laseri i holografija

       9

 

 

      9

4.

Fotometrija

      13

 

 

     13

5.

Fizikalna optika

      20

 

 

     20        

 

Ukupno

      70

 

 

     70

                                   

6.5. NASTAVNI PREDMET: POZNAVANJE MATERIJALA

 

Razred:  2.

 

Tjedni (ukupni) fond sati: 2(70)

 

Cilj i zadaci: svladavanjem programa Poznavanje materijala učenici se upoznaju s osnovnim svojstvima i izradom fotografskog materijala kao i njegovom uporabom te osnovnim fotokemijskim procesima.

 

R.

br.

Nastavna cjelina

Očekivani rezultat (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1.

STRUKTURA  ATOMA I PERIODIČKI SUSTAV ELEMENATA

Proširenje znanja iz osnovne škole novim spoznajama. Uočiti vezu između strukture atoma elemenata i njihova položaja u periodnom sustavu elemenata

GRAĐA ATOMA,

STRUKTURA PERIODIČKOG SUSTAVA

ELEMENATA

2.

VEZE IZMEĐU ATOMA I STRUKTURA MOLEKULA

Omogućiti uočavanje i analiziranje kemijskih promjena.

Razvijati sposobnost znanstvene interpretacije tih promjena.

IONSKA VEZA,

KOVALENTNA VEZA,

METALNA VEZA,

SILE MEĐU MOELKULAMA

3.

KRISTALI

Upoznati osnovne karakteristike čvrstog stanja i povezati svojstva kristalnih tvari s vrstom kristalnih rešetki. Metalnu vezu povezati s kristalnom strukturom metala.

POJAM KRISTALA I KRISTALNE REŠETKE,

MOLEKULSKI KRISTALI,

IONSKI KRISTALI

4.

Ag-HALOGENIDI

Upoznati svojstva halogenih elemenata i svojstva srebra kao i njihovih spojeva Ag-halogenida koji su osnovni sastojci fotografskog materijala.

HALOGENI ELEMENTI SREBRO: KEMIJSKA I FIZIKALNA SOVJSTVA

5.

DISPERZNI SUSTAVI

Poznavanje različitih vrsta disperzivnih sustava.

Objasniti razlike između prave otopine i koloida.

Izračunavanje sastava otopine.

DISPERZNI SUSTAVI,

PRAVE OTOPINE,

KOLOIDI,

IZRAČUNAVANJE SASTAVA OTOPINE

6.

REAKCIJE U VODENIM OTOPINAMA

Usvojiti osnovna znanja o kiselinama i lužinama te njihovu upotrebu u fotografskoj struci:

Spoznati važnost pH-vrijednosti otopina pri obradi fotomaterijala.

Usvojiti pojmove neutralizacije i hidrolize te prikazati jednostavnije reakcije.

Razlikovati redukciju i oksidaciju kao osnovu pri fotokemijskim promjenama.

KISELINE I LUŽINE,

pH-VRIJEDNOST,

NEUTRALIZACIJA,

HIDROLIZA,

REDOKS PROCESI,

OKSIDACIJSKI BROJ

7.

FOTOKEMIJSKE REAKCIJE I FOTOGRAFSKI MATERIJALI

 

 

 

 

 

 

 

 

Usvojiti osnove fotokemijskih promjena i zakona fotokemije.

Dobivanje fotografskog materijala i njegova svojstva.

FOTOKEMIJSKE REAKCIJE,

FILM,

FOTOGRAFSKI PAPIR,

PRIPRAVA FOTOGRAFSKE EMULZIJE,

NANOS FOTOGRAFSKE EMULZIJE,

SKLADIŠTENJE FOTOGRAFSKOG MATERIJALA

8.

DOBIVANJE SLIKE FOTOGRAFSKIM POSTUPKOM

Upoznati postupke dobivanja fotografija.

Saznati o čemu sve ovisi dobivanje dobre fotografije i kako ispraviti slučajno nastale greške.

Kemijske promjene pri dobivanju slike.

OBRADA FOTOGRAFSKOG MATERIJALA,

RAZVIJANJE FOTOGRAFSKOG MATERIJAL, SASTAVA RAZVIJAČA, VRSTE RAZVIJAČA, MEHANIZAM RAZVIJANJA, NAČINI RAZVIJANJA I PREKID RAZVIJANJA, FIKSIRANJE, VRSTE FIKSIRA, PRANJE I SUŠENJE FOTOGRAFSKOG MATERIJALA, NAKNADNA OBRADA: SLABLJENJE

POJAČAVANJE

TONIRANJE

POPRAVLJANJE (RETUŠIRANJE)

9.

FOTOGRAFIJA U BOJI

Upoznati građu kolor materijala i postupak dobivanja fotografije u boji. Kemijske reakcije stvaranja boja.

GRAĐA KOLOR MATERIJALA, KROMOGENO RAZVIJANJE, KEMIJSKE REAKCIJE STVARANJA BOJA, KOMPOZICIJA SNIMAKA U BOJI

 

POZNAVANJE MATERIJALA

 

PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM

 

Red.

broj

NASTAVNO PODRUČJE

BROJ SATI PO OBRAZOVNIM GODINAMA

I.

II.

III.

UKUPNO

1.

STRUKTURA ATOMA I PERIODIČKI SUSTAV ELEMENATA

 

 

5

 

 

2.

VEZE IZMEĐU ATOMA, STRUKTURA MOLEKULA

 

5

 

 

3.

KRISTALI

 

4

 

 

4.

Ag-HALOGENIDI

 

5

 

 

5.

DISPERZNI SUSTAVI

 

6

 

 

6.

REAKCIJE U VODENIM OTOPINAMA

 

7

 

 

7.

FOTOKEMIJSKE REAKCIJE I FOTOGRAFSKI MATERIJAL

 

29

 

 

8.

FOTOGRAFIJA U BOJI

 

9

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6.6. NASTAVNI PREDMET (OBAVEZNI): MATEMATIKA U STRUCI

 

Razred : 1., 2., 3.

 

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Razred

1.

2.

3.

Ukupno

Broj sati

2 (70)

1 (35)

1 (32)

4 (137)

 

Cilj programa:

 

Nastava matematike u struci omogućuje da učenici usvoje osnovno matematičko znanje potrebno za  razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i društvu te  ih osposobljava  za primjenu znanja iz života i za praktičnu primjenu u struci.

 

Zadaci programa:

- stjecanje znanja potrebnog za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti u raznim pojavama u

   prirodi, društvu i praktičnom životu

- usvajanje matematičkog znanja nužnog za uključivanje u rad i praćenje tehnološkog  razvoja struke

- razvijaju logično mišljenje, sposobnosti za pravilno rasuđivanje i zaključivanje, te sposobnost preciznog

   formuliranja pojmova

- razvijanje preciznosti i konciznosti u izražavanju, te urednost, upornost i sistematičnost u radu

- stjecanjeu znanja  potrebna za  planiranje i praćenje poslovnih rezultata

- stjecanje vještine samostalnog računanja prema danim uputama

 

1. RAZRED

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati

(znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Prirodni  brojevi 

Usvojiti pojam skupa N,

kriterije i svojstva djeljivosti, određivanje najvećeg zajedničkog  djelitelja i najmanjeg  zajedničkog višekratnika.

Skup N , svojstva

Računske operacije i svojstva

Pojam djeljivosti

Najveći zajednički djelitelj

Najmanji zajednički višekratnik

2. Cijeli brojevi

Usvojiti pojam skupa Z, računanje s predznacima ,

računanje s zagradama.

Skup Z , svojstva

Računske operacije i svojstva

Računanje sa zagradama

3. Racionalni

    brojevi

Usvojiti pojam skupa Q,

računanje s razlomcima.

Znati decimalni zapis racionalnog broja, računati s decimalnim brojevima uz uporabu kalkulatora.

Skup Q, svojstva

Računske operacije i svojstva

Decimalni zapis rac.broja

Računanje s decimalnim brojevima

Smještanje rac. brojeva

na pravac

4. Linearne jednadžbe i nejednadžbe

Naučiti rješavati linearne jednadžbe i nejednadžbe

Znati iz formule izračunati jednu nepoznatu veličinu ako su zadane ostale.

Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom

Linearne nejednadžbe s jednom nepoznanicom

Problem s jednom nepoznanicom

Linearni sustavi s dvije nepoznanice

5. Planimetrija

Razlikovati geometrijske likove i znati izračunati opseg i površinu lika koristeći formule za opseg i površinu trokuta, kruga,

kvadrata i pravokutnika. 

Ovladati mjernim jedinicama za duljinu i površinu.

Trokut, vrste trokuta

Površina i opseg trokuta

Krug i kružnica

Četverokut

Opseg i površina četverokuta

6. Potencije i polinomi

Usvojiti pojmove: potencija,baza,eksponent

Naučiti računske operacije  s potencijama

Usvojiti pojam polinoma

Naučiti računske operacije s polinomima

Naučiti kvadrirati zbroj i razliku

Znati primjeniti formulu za  razliku kvadrata

Usvojiti pojam algebarskog razlomka

Znati rješiti jednostavnije primjere računanja s algebarskim razlomcima

 

Pojam potencije s cijelim eksponentom

Operacije s potencijama

Pojam polinoma

Računske operacije s polinomima

Kvadrat binoma

Razlika kvadrata

Rastavljanje na faktore

Algebarski razlomci

7. Realni brojevi

Shvatiti pojam irac.broja

i sveukupnost realnih brojeva

Usvojiti smještaj realnih brojeva na pravac

Svladati računske operacije s drugim korijenom

Znati zaokružiti dec. broj na željeni broj decimala

Snalaziti se u koord. sustavu na pravcu i u ravnini  

Usvojiti formule za udaljenost točaka u ravnini

i za polovište dužine

 

Drugi korijen

Pojam iracionalnih brojeva

Skup R

Koordinatni sustav na pravcu

Računske operacije  s drugim korijenom

Racionalizacija nazivnika

Koordinatni sustav u ravnini

Udaljenost točaka u ravnini

Polovište dužine

8. Graf linearne funkcije

Znati nacrtati graf linearne funkcije

Razlikovati rastuće i padajuće linearne funkcije Problem s jednom nepoznanicom moći grafički predočiti

Graf linearne funkcije

Rastuće i padajuće linearne funkcije

Nul točke

Grafičko rješavanje sustava linearnih jednadžbi

 

 

2. RAZRED

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati

(znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1.Skup kompleksnih brojeva

Shvatiti potrebu proširivanja skupa R

Razlikovati drugi korijen pozitivnog i  negativnog broja

Znati osnovne računske operacije s kompleksnim brojevima

Razumjeti pojam apsolutne vrijednosti kompleksnog broja 

Kvadr. jednadžba x = -1

Skup C, svojstva

Računske operacije

Apsolutna vrijednost kompleksnog broja

2. Kvadratna jednadžba

 

Znati riješiti jednostavne kvadratne jednadžbe

Razlikovati prirodu rješenja kvadratne jednadžbe ovisno o diskriminanti

Nepotpuna kvadratna jednadžba

Rješenja kvadratne jednadžbe ax +bx+c=o

Diskriminanta kvadratne jednadžbe

3. Mjerne jedinice

Znati računati pomoću kalkulatora  i razumjeti eksponencijalan zapis broja

Uspješno koristiti  odgovarajuće mjerne jedinice i pomoću tabela

pretvarati , razumijeti i koristiti mjerne jedinice koje nisu često u upotrebi

Potencije baze 10

Eksponencijalni zapis realnog broja

Preračunavanje mjera (prefiksi i značenja)

Metrički sustav mjera

(mjere za duljinu, površinu, volumen i masu)

Osnovne jedinice angloameričkog sustava mjera  i tablice za pretvorbu

Mjere za vrijeme

4. Poliedri i rotacijska tijela

Razlikovati geometrijska tijela

Razumijeti pojam oplošja i volumena

Znati izračunati oplošje i volumen tijela prema formulama

Znati koristiti pojmove oplošja i volumena  u  praktičnim problemima

iz struke (računanje potrebnog materijala, zapremnine itd.)

Kocka

Kvadar

Prizme

Piramide

Valjak

Stožac

Kugla

 

3. RAZRED

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati

(znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1.Proporcionalnost i primjene

Znati izračunati nepoznati član  razmjera

(usporedba s razlomcima!)

Pomoću pravila trojnog

znati riješiti praktične probleme ( npr. tečajna lista , potreban broj sati ili radnika za određeni posao itd.)

Pomoću aritmetičke sredine znati izračunati  prosječne vrijednosti ( npr. očekivani promet na temelju proteklog razdoblja, prosječnu potrošnju  na temelju podataka iz prijašnjih razdoblja itd.)

Račun diobe uz jednostavan postupak omogućava  podjelu određenih sredstava ili vremena prema unaprijed određenim kriterijima na potreban broj dijelova

Pomoću računa smjese znati odrediti omjere miješanja da bismo dobili

željeno svojstvo smjese

Omjeri i razmjeri

Upravo i obrnuto razmjerne veličine

Grafički prikaz upravo i obrnuto razmjernih veličina

Aritmetička sredina

Pravilo trojno-jednostavno i složeno

Račun diobe – jednostavan i složeni

Račun smjese- jednostavan i složeni                                                                                                                          

2. Postotni, promilni i kamatni račun

Razumjeti pojam postotka

Znati izračunati postotak pomoću kalkulatora bez obzira na osnovnu vrijednost

Prepoznati  i razlikovati  postotni račun više i niže 100

Znati izračunati mjesečnu obavezu PDV -a

Znati  ispravno koristiti formule za promilni i kamatni račun

 

Pojam postotka

Osnovni postotni račun

Postotni račun više 100

Postotni račun niže 100

Primjena na obračun

PDV-a

Promilni račun

Jednostavni kamatni račun

3. Izračunavanje plaće

Znati razliku između bruto i netto plaće

pomoću tablica izračunavati neoporezivi dio plaće

Pomoću formulara i formula znati naprviti isplatnu listu

Osnovni pojmovi vezani uz plaću (bruto ineto plaća, doprinosi ,

Porez ne stope

Tablica prireza po gradovima

4. Kalkulacija cijene

Treba znati izračunati svaki element kalkulaije

Znati napraviti promjene cijena, popuste s

Odgovarajućim promjenama kalkulacije

Osnovni pojmovi vezani uz cijenu

(nabavna cijena, rabat,

marža, porez – PDV,

prodajna cijena)

Izrada kalkulacije

 

Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

 

Red. br.

Nastavno područje

Broj sati po obrazovnim godinama

 

I.

II.

III.

Ukupno

 

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

Prirodni brojevi

Cijeli brojevi

Racionalni brojevi

Linearne jedn. i nejednadžbe        

Planimetrija

Potencije i polinomi

Realni brojevi

Graf linearne funkcije

6

5

8

8

15

15

7

6

 

 

6

5

8

8

15

15

7

6

9.

10.

11.

12.

Kompleksni brojevi

Kvadratna jednadžba

Mjerne jedinice

Poliedri i rotacijska tijela

 

7

7

6

15

 

7

7

6

15

13.

14.

 

15.

16.

Proporcionalnost i primjene

Postotni, promilni i kamatni

račun

Izračunavanje plaće

Kalkulacija cijene

 

 

9

8

 

9

6

9

8

 

9

6

Ukupno:

70

35

32

137

 


Literatura : 

                        Za prvi razred:

                        Boško Jagodić, Milivoj  Miliša ,Udžbenik za prvi razred

                                   industrijskih i obrtničkih škola,Birotehnika ,Zagreb

                        Sanja Varošanec , Udžbenik i zbirka zadataka za prvi razred

                                    trogodišnjih strukovnih škola, Element,Zagreb

                        Za drugi razred:

                        Ivan Mrkonjić, Josip Ujević, Udžbenik i zbirka zadataka za drugi 

                                  razred industrijskih i obrtničkih škola, Birotehnika , Zagreb

                                   (poglavlja 1, 2, 7 i  8.1 )

                        Za treći razred:

                        Najveći dio gradiva moguće je koristiti se vježbenicom:

                        Vesna Erceg : Metode gospodarskog računa,vježbenica za

                        srednje škole, Element, Zagreb

 

        Ne postoji adekvatan udžbenik za drugi i treći razred ovog

programa. Moguće je koristiti dijelove i nekih drugih udžbenika matematike, te članke i tablice računovodstvenih časopisa npr. RRIF ili RIF.

      

Obveze učenika: 

 

               U drugom i  trećem razredu u sklopu predmeta matematika u struci učenici bi trebali samostalno izraditi seminarske radove. Npr. u drugom razredu  napraviti troškovnik uređenja poslovnog prostora ako su dane dimenzije prostora i potreban materijal po mjernim  jedinicama, te  cijena rada po jedinici vremena, znati protumačiti rezultata poslovanja prikazanih grafički,itd.

               U trećem razredu teme seminara mogu biti: isplatna lista za 3 radnika  s

različitim bruto plaćama , različitim mjestima stanovanja i različitim poreznim olakšicama,  obračun PDV-a za određeno vremensko razdoblje uzimajući u obzir  naplaćeno i plaćeno, izrada kalkulacije na temelju nabavnih cijena i zadane marže i rabata ili izrada kalkulacije na temelju zadane prodajne cijene i zadane nabavne cijene itd.

 

6. 7. Nastavni predmet:         DIGITALNA FOTOGRAFIJA 

 

Razred: 2. i 3.

 

Tjedni (ukupni) fond sati:          2. razred 1 sat tjedno (35 sati godišnje)

                                               3. razred 2 sata tjedno (64 sata godišnje)

 

CILJ:

 

Digitalna fotografija je zbog svoji prednosti i tehnološkog napretka postala dio svakodnevice, kako profesionalnih tako i amaterskih fotografa. Glede toga potrebno je svladati osnovne vještine i znanja vezane uz pojam digitalne fotografije, o njihovoj pohrani, prijenosu i obradi kao i o učinkovitom korištenju uređaja za digitalizaciju fotografije kao što su digitalni fotoaparati, skeneri, printeri…

 

ZADACI

 

. Učenik treba znati osnovne pojmove digitalnog opisivanja slike te koristiti skener, računalo, printer i digitalni fotoaparat. Treba znati obraditi, pripremiti i pohraniti fotografiju za ispis, te poznavati osnove snimanja i jednostavne videomontaže digitalnih zapisa .

SADRŽAJI (2. razred)

Broj sati: 1 (35)

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja vještine i umijeća)

Nastavni sadržaji

POJMOVI DIGITALNOG ZAPISA

znati osnovne pojmove digitalnog zapisa  i načina zapisivanja fotografije pomoću računala

znati sustave  za opisivanje boje koji se koriste pri obradi i ispisu fotografija

Digitalno opisivanje slike, bitmapna i vektorska grafika, pixel,  rezolucija

dubina boje i sustavi za opisivanje boje (RGB, CMYK, Lab …)

MEDIJI ZA POHRANU

razlikovati medije za pohranu

razlikovati temeljne datotečne formate za pohranu fotografije (TIF, JPG,RAW)

Način pohrane fotografije ivrste medija (Xd card, compact flash, smart media…)

Čitači memorijskih kartica, instalacija i primjena

formati slikovnih datoteka

SKENERI I SKENIRANJE

Razlikovati skenere prema konstrukciji i namjeni

spojiti skener na računalo

skenirati fotografiju, negativ ili dijapozitiv

građa i vrste skenera, njihove karakteristike i primjena u struci

način skeniranja predloška na stolnom skeneru

skeniranje dijapozitiva

skeniranje fotografija

DIGITALNI FOTOAPARATI

znati dijelove digitalnih fotoaparata

koristiti izbornike

povezati računalo i fotoaparat

povezati čitač  memorijskih kartica s računalom i kopirati podatke sa njih na računalo u cilju obrade i ispisa, te pohrane istih na drugi medij (CD ROM)

građa i vrste digitalnih fotoaparata

osnovni izbornici i način fotografiranja

povezivanje računala i fotoaparata

pohrana fotografija na disk, CD te priprema i slanje putem interneta (privitak)

PRIPREMA ZA ISPIS

podesiti osnovne parametre fotografije – ravnotežu boja, kontrast oštrinu

priprema fotografije za ispis – podešavanje veličine, rezolucije, ravnoteže boja

UREĐAJI ZA ISPIS FOTOGRAFIJA

pripremiti i ispisati fotografiju na tintnom, sublimacijskom pisaču.

pripremiti fotografiju za ispis na minilab sustavima

vrste printera i njihov način rada

ispis na sublimacijskom pisaču

ispis na tintnom pisaču

ispis na fotopapiru

 


SADRŽAJI (3. razred):

 Broj sati : 2 (70)

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja vještine i umijeća)

Nastavni sadržaji

OBRADA FOTOGRAFIJE (ADOBE FOTOSHOP)

podesiti radnu površinu

podesiti (kalibrirati) monitor

znati ulogu i način upotrebe osnovnih alata u fotoshopu

programi za obradu fotografija

prilagodba programa za rad

kalibracija monitora

alatne trake i alati

alati za slikanje, miješanje, kloniranje…

UREĐIVANJE JEDNOSTAVNIH FOTOGRAFIJA

stvoriti odabir raspoloživim alatima (laso, krug, čarobni štapić ) i suziti ili proširiti odabir

omekšati odabir i stopiti ga sa pozadinom

odabiri 

 stvaranje odabira

 omekšavanje

 stapanje

KANALI I MASKE

znati funkciju kanala

korištenje kanala pri odabiru

vrste kanala, stvaranje kanala,

alfa kanali,

spotni kanali

SLOJEVI

stvoriti pozadinski i tekstualni slog

izraditi kompoziciju komponirajući barem 2 sloja s podlogom

ispisati natpis na fotografiju koristeći  kao boju slova drugu fotografiju i znati podesiti slojne efekte

pojam i vrste slojeve,

dotjerivanje slojeva,

slojne maske

rezne grupe

slojni efekti

DOTJERIVANJE FOTOGRAFIJE

analizirajući histogram uočiti obojenja

izvršiti odabir crne i bijele točke i dotjerati srednji ton fotografije

dotjerati srednje tonove slika pomoću krivulja

uravnotežiti odnose boja u RGB i CMYK  sustavu

analiza tonskog raspona,

određivanje crne i bijele točke,

uravnoteženje odnosa boja,

 izoštravanje slike

FOTOMONTAŽA

komponirati slikovni sadržaj iz više fotografija u novu fotografiju

priprema,

komponiranje i umetanje dijelova slike

FILTRI

znati svrhu i vrste filtra

izoštriti ili zamutiti fotografiju koristeći se  filtrima

koristeći se filtrima izraditi pozadinsku teksturu fotografije

 

 

vrste filtra

upotreba filtra

primjena filtra u izradi pozadinski efekata

OSTALI PROGRAMI ZA OBRADU I PREGLEDAVANJE FOTOGRAFIJA

znati primjenu Corel draw-a i paint shop pro programa

Corel draw, Paint shop pro,…

DIGITALNE

VIDEOCAMERE

znati osnovne dijelove i način rada digitalne videokamere

snimiti kraći kadar u interijeru i eksterijeru

građa i princip rada digitalnih video kamera

snimanje kraćih kadrova

OSNOVE VIDEOMONTAŽE

snimljene materijale montirati,

izrezati nebitne kadrove i dodati im naslov (titl) 

snimiti foto materijal na neki od medija

spajanje kamere na računalo

montaža kraćih videozapisa pomoću računala

spremanje obrađenog materijala na CD, DVD  rom ili VHS kasetu

 

Metodičke napomene

 

Nastava treba izvoditi 30% u obliku predavanja i uputa za rad, a 70 % u obliku vježbi s pola odjela u specijaliziranoj učionici koja je opremljena računalima za svakog učenika na kojima je instaliran potreban softver za obradu fotografije i koji su spojeni u mrežu radi izmjene datoteka među računalima,  te pratećim uređajima koji se koriste u nastavi kao što su  pisači (tintni pisač foto kvalitete, sublimacijski pisač), LPD projektor, digitalna videokamera, digitalni fotoaparat s manualnim funkcijama…

 

Obveze učenika

 

            Za svladavanje ovih sadržaja potrebno je osnovno informatičko predznanje definirano u predmetu računalstvo, redovito pohađanje nastave te savjesno korištenje i održavanje opreme tijekom vježbi.

 

6.8. NASTAVNI PREDMET: TEHNIKE SNIMANJA

 

RAZRED: 3

 

Tjedni (ukupni ) fond sati: 2 (64)

 

Cilj:

Predmet TEHNIKE SNIMANJA tijekom treće godine obrazovanja daje učenicima praktična znanja o različitim tehnikama snimanja. Ovaj predmet je praktična provedba i nadopuna teoretskog znanja iz predmeta fotografija. Nastava se djelomično odvija u razredu, djelomično u foto atelijeru, a djelomično na terenu.

 

Zadaci:

-         razvijanje vještina u rukovanju profesionalnim fotografskim uređajima

-         razvijanje snalažljivosti, krativnosti, preciznosti i samostalnosti u radu.

 

NASTAVNA CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

1. Reprodukcije

Znati postaviti rasvjetu, odabrati opremu i snimiti reprodukciju, internegativ, diaduplikat.

Reproduciranje refleksinih i transparentnih originala.

2. Makro simanje

Znati koristiti sve uređaje za makro snimanje.

Rad s makro mijehom, predlećama, makro objektivom, međuprstenovima.

3. Snimanje reportaža

Znati prilagoditi opremu i filmove reportažnim uvjetima snimanja. Snalaženje u teškim uvjetima rada.

Rad sa SLR 135 mm foto aparatom i zoom objektivom na terenu. Korištenje autofokusa, različitih modova rada

4. Snimanje krajolika

Znati snimiti krajolik za različite potrebe: turizam- razglednica, prospekt i sl. uz upotrebu raznih objektiva i filtra

Snimanje krajolika na 120 ,, formatu uz upotrebu filtera.

Rad s panoramskim fotoaparatom.

5. Snimanje sporta

Znati odabrati i upotrebljavati oopremu za snimanje sporta. Znati koristiti jake teleobjektive i monopod.

Snimanje sportskih događaja pri dnevnom i umjetnom svjetlu. Rad s analognim i digitalnim foto aparatom. Upotreba katadioptra.

6. Snimanje arhitekture

Znati koristiti stativ i shift objektiv. Znati koristiti postojeće svjetlo pri snimanju interijera. Znati ispravljati rušeće linije pri radu s tehničkom kamerom.

Snimanje eksterijera i interijera pod postojećim svjetlom. Rad sa shift objektivom i tehničkom kamerom.

7. Noćni snimci

Znati odabrati i koristiti opremu potrebnu za noćne snimke. Znati raditi sa stativom i žičanim okidačem uz duge ekspozicije.

Rad u teškim svjetlosnim uvjetima uz korištenje stativa. Zora, sumrak.

8. Snimanje portreta

Znati koristiti i postavljati rasvjetu u studiju, zanati raditi s reflektirajućim plohama i bljeskalicom u eksterijeru

Snimanje portreta u studijskim uvjetima: snimanje portreta pod prirodnim svjetlom.

9. Kazališna i koncertna fotografija

Znati koristiti visokoosjetljive filmove i prilagoditi ekspoziciju zadanoj temi. Snalaženje u vrlo teškim uvjetima rada. PUSH postupak.

Snimanje u kazalištu pod postojećim svjetlom. Korištenje visokoosjetljivih filmova. Umjetno povećavanje osjetljivosti filmova

10. Trik snimci

Znati primijeniti jednostavnije trikove pri snimanju u studiju  ili na terenu.

Dupla ekspozicija, rad s maskama, kombinacija postojećeg svjetla i bljeskalice

11. Snimanje video kamerom

Znati koristiti videokameru za jednostavnija reportažna snimanja. Znati odrediti balans bijele boje, raditi s ručnim i automatskim fokusom.

Snimanje video kamerom u ekterijeru i interijeru pri dnevnom i umjetnom svjetlu. Rad sa stativom «iz ruke».

12. Video montaža

Znati rukovati uređajima za montažu videomaterijala. Shvatiti osnovna načela filmske montaže – ritam, izmjena planova, rampa i sl.

Rad s analognim i digitalnim uređajima za montažu video materijala. Izrada špice i jednostavnijih trikova.

 

Metodičke napomene:

Nastava se djelomično odvija u razredu, a djelomično u foto atelieru i na terenu.

 

Obveze učenika:

Svaki učenik treba imati SLR fotoaparat 135 mm formata sa širokokutnim, normalnim i tele objektivom, odnosno zoom objektivom koji pokriva navedena područja i stativ.

 

 

R. BROJ

NASTAVNO PODRUČJE

Broj sati po obrazovnim godinama

1.

2.

3.

ukupno

  1.  

Reprodukcije

 

 

4

4

  1.  

Makro snimanje

 

 

4

4

  1.  

Snimanje reportaža

 

 

6

6

  1.  

Snimanje krajolika

 

 

6

6

  1.  

Snimanje sporta

 

 

5

5

  1.  

Snimanje arhitekture

 

 

7

7

  1.  

Noćni snimci

 

 

6

6

  1.  

Snimanje portreta

 

 

7

7

  1.  

Kazališna i koncertna fotografija

 

 

5

5

  1.  

Trik snimci

 

 

4

4

  1.  

Snimanje videokamerom

 

 

5

5

  1.  

Videomontaža

 

 

5

5

UKUPNO:

 

 

64

64

 

 

IZBORNA NASTAVA

 

6.9.1.

 

Izborni predmet: SVJETLO U FOTOGRAFIJI

 

Razred: 1. (prvi)

 

Godišnji fond sati: 35

 

Cilj:

Usvojiti osnovne pojmove o vrstama dnevnog svjetla i određivanju elemenata ekspozicije.

 

Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:

 

Obrazovni zadaci: -    objasniti pojam svjetla u fotografiji

-         objasniti vrste dnevnog svjetla

-         objasniti određivanje ekspozicije

 

 

Funkcionalni zadaci: - prepoznati vrste svjetla

    - steći automatizam pri preračunavanja ekspozicije

 

Odgojni zadaci:            - steći naviku gledanja svjetla

 


 

NASTAVNA CJELINA        

 

 

1. Svjetlo – osnova fotografije

 

 

 

2. Mjerenje svjetla

 

 

 

 

3. Eksponiranje

 

 

 

 

 

4. Uočavanje motiva

 

 

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

 

- prepoznati vrste rasvjete

 

 

 

- odrediti jačinu svjetla

 

 

 

 

- odrediti ekspoziciju

 

 

 

 

 

- prepoznati fotografski motiv

 

NASTAVNI SADRŽAJI

 

 

- osnovni pojmovi o svjetlu

- izvori svjetla

- vrste dnevnog svjetla

 

- mjerenje reflektiranog svjetla

-  mjerenje upadnog svetla

- prosjek svjetla

 

 

- određivanje pravilne ekspozicije

- preekspozicija, podekspozicija

 

 

- što je motiv u fotografiji

- važnost  svjetla pri odabiru motiva

- sjena i njezina uloga u motivu


 

 

 

PREGLEDNASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM RASPOREDOM

Redni broj

Nastavna cjelina

Broj sati po obrazovnim godinama

Ukupno

1.

2.

3.

  1.  

Svjetlo – osnova fotografije

6

 

 

6

  1.  

Mjerenje svjetla

8

 

 

8

  1.  

Eksponiranje

10

 

 

10

  1.  

Uočavanje motiva

11

 

 

11

UKUPNO

 

35

 

 

35


Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa

SVETLO U FOTOGRAFIJI – osnovne tehnike snimanja

 

  1. Fotografski laboratorij za c/b i kolor fotografiju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2. Fotografski atelijer

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

- 8 (osam) aparata za povećanje sa kolor

   glavama za negative srednjeg formata.

- 8 (osam) ekspozimentara

- 2 (dva) kolor analizatora

- 3 (tri) laboratorijska rasvjetna tijela za c/b i

   kolor fotografiju

-  6 (šest) doza za manualno razvijanje filma

-  kolor procesor za obradu kolor filma i papira 

   JOBO CPA 2

- 4 (četiri) posude za razvijanje fotografija

   formata 50x 60 cm.

- ormar za sušenje filmova sa mogućnošću

  reguliranja topline JOBO, KINDRMANN

- «mokri stol» formata 90 x250 cm (min.)

- ventilacija i klimatizacija (ako već ne postoji efikasan sistem grijanja)

- sušilica za sušenje plastičnog fotopapira

  THERMAPHOT UCP 252

 - nož za rezanje fotopapira od 40 cm

 

 

- studijska blic rasvjeta od minimalno 2 (dva) 

  rasvjetna tijela od 250 Ws

- halogena rasvjeta  od minimalno 4 (četiri)

  rasvjetna tijela od 1 000 W

-  6 (šest) stativa za rasvjetu

- 1 (jedan) studijski kišobran, srebrni iznutra

    - crni izvana

- 1 (jedan) studijski kišobran, bijeli iznutra – crni izvana

- fotoaparat srednjeg format

            MAMIYA RB 67

- objektiv od 90 mm za MAMIYA RB 67

- objektiv od 150 mm za MAMIYA RB 67

- stativ za fotoaparat srednjeg formata

 - flashmetar

- konstrukcija za studijske pozadine s bijelom i sivom pozadinom

- digitalni fotoaparat – refleksni – Fuji Fine Pix S-602, NIKON COOLPIX 5 700

- dijaprojektor za negativ 24x36 mm

platno za projekciju

 

6.9.2. MATEMATIKA  U STRUCI - IZBORNA

 

 

Razred : 2., 3.

 

Tjedni ( ukupni) fond sati:

 

Razred                        1.                        2.                             3.

Broj sati                     -                      1  ( 35 )                       1 ( 32)

 

Cilj i zadaci:

 

Nastava matematike omogućuje da učenici usvoje osnovno matematičko znanje potrebno za  razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i društvu te  ih osposobljava za primjenu znanja u  praktičnom životu i posebno u struci.

Izborna nastava matematike omogućila bi učenicima koji je izaberu da  svladaju samostalno rješavanje složenijih primjera te da se lakše snalaze u svim situacijama  gdje uspješno bavljenje strukom podrazumijeva znanje iz matematike (npr. popunjavanje raznih obrazaca,  računanje PDV-a,  ispunjavanje porezne prijave, računanje poreznih olakšica, planiranje potrošnje materijala, planiranje prihoda i rashoda, računanje očekivane zarade uz dane parametre  itd.)

 

Zadaća je izborne nastave matematike

 

- da učenici dobiju dodatna znanja iz matematike nužna za sudjelovanje u daljnjem razvoju

  struke

- da zainteresirani učenici  steknu  veću samostalnost u rješavanju  zada

- da učenici potpuno usvoje računanje prema danim uputama uključujući  i samostalno tumačenje uputa

 

Matematika u struci – izborna - 2. razred

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati

 (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1.Sukladnost i sličnost

Razlikovati i razumjeti pojam sukladnosti i sličnosti likova

Sukladnost trokuta i primjene

Sličnost trokuta i primjene

2,. Kružnica i krug. Pravilni poligoni

Znati primijeniti formule za izračunavanje opsega i površine

Opseg i površina kruga

Duljina kružnog luka i površina kružnog isječka

Obodni i središnji kut

Talesov poučak

Tetivni i tangencijalni četverokuti

Pravilni mnogokuti

Opseg i površina pravilnih poligona

 


 

3. Kvadratne funkcije

 

 

 

Potpuno ovladati pojmom grafa funkcije

Znati nacrtati graf bilo koje kvadratne funkcije i analizirati njen tok

Znati odrediti nul-točke kvadratne funkcije i odrediti njihovo postojanje.

Graf  kvadratne funkcije f(X)= ax2

Graf kvadratne funkcije

 f(x)=ax2+c

Graf kvadratne  funkcije

f(x)=a(x-x0)2

Graf kvadratne funkcije

f(x)=a(x-x0)2+c

Graf kvadratne funkcije

f(x)=ax2+bx+c

4. Poliedri i rotacijska tijela (dodatak tj proširenje obavezne nastave matematike)

Znati odrediti oplošje i volumen pravilne uspravne prizme i piramide ako je osnovica poligon s više od 4 stranice

Znati odrediti oplošje i volumen krnje piramide i krnjeg stošca.

Znati primijeniti formule za sferu.

Prizme

Piramide

Krnja piramida

Krnji stožac

Sfera

 

 

Matematika u struci – izborna 3. razred

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati

 (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1.Aritmetička i geometrijska sredina

Znati izračunati aritmetičku i geometrijsku sredinu

Aritmetička sredina

Geometrijska sredina

2. Nizovi

Razumjeti pojam niza

Razlikovati aritmetički od geometrijskog niza i shvatiti podrijetlo imena

Znati odrediti traženi član niza

Intuitivno shvatiti pojam limesa niza i znati izračunati jednostavnije limese

Razumjeti pojam geometrijskog  reda

Znati izračunati sumu konvergentna geometrijskog reda

Pojam niza

Grafičko predočavanje niza

Aritmetički niz

Geometrijski niz

Limes niza

Teoremi o limesima

Limes monotonih nizova

Geometrijski red

 

3.Složeni kamatni račun

Znati ispravno koristiti formule za složeni kamatni račun

Kamatni faktor

Složene kamate

4. Periodični i godišnji obračun PDV-a

 

Razumjeti obaveze plaćanja PDV-a

Obračun PDV-a na plaćenu robu

Obračun PDV-a iz prodane robe (usluge) 

5. Godišnji obračun poreza na dohodak i ispunjavanje porezne prijave

Znati protumačiti upute o ispunjavanju porezne prijave

Znati izračunati vlastite obveze

Porezne olakšice

Porezna kartica

Porezna prijava

 

 

MATEMATIKA U STRUCI- izborna

 

Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

 

Red. br.

Nastavno područje

Broj sati po obrazovnim godinama

 

I.

II.

III.

Ukupno

 

1.

2.

3.

4.

Sukladnost i sličnost

Kružnica i krug. Pravilni poligoni                                                                                                                                

Kvadratne funkcije

Poliedri i rotacijska tijela 

   

7

8

10

10

 

7

8

10

10

5.

6.

7.

8.

 

9.

Aritmetička i geometrijska sredina

Nizovi

Složeni kamatni račun

Periodični i godišnji obračun PDV-a

Godišnji obračun poreza na dohodak i porezna prijava

 

 

 

4

 

15

5

3

 

 

5

4

 

15

5

3

 

 

5

Ukupno:

 

-

35

32

67

 

6.9.3. Nastavni predmet: KOMPOZICIJA SLIKE – IZBORNI PREDMET

 

Razred: 3.

Tjedni (ukupni) fond sati: 1 (32)

 

Cilj i zadaci: Izoštravanje pažnje i uočavanje vizualnih zakonitosti u djelima hrvatskih i svjetskih umjetnika, te primjena naučenog tijekom samostalnog snimanja.

 

Sadržaj:

 

CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

1. Elementi likovnosti.

Otvaranje opažaja. Usvajanje elemenata forme.

Elementi forme: a) slikarstvo- linija, vraste linije, ton, vrste tonova, boje, odnosi boja, ploha,

b) skulptura- površina, volumen, prostor,

c) arhitektura i urbanizam-

prostor, vrste materijala.

2. Elementi kompozicije.

Uočavanje vizualnih zakonitosti na reproduciranim djelima.

motiv

tema

sadržaj

vrste kompozicija

perspektive

3. Analiza kompozicije kroz stilska razdoblja.

Primjena naučenog:

na reproduciranim djelima,

tijekom samostalnog snimanja fotografija i dijapozitiva.

Analiza reproduciranih djela iz različitih stilskih razdoblja.

Zajednička analiza uradaka učenika.

4. Detalji i cjeline.

Prepoznavanje detalja na temelju cjeline i obrnuto.

Odnos detalja i cjeline.

Biranje detalja.

5. Ritam.

Uočavanje ritmičkih izmjena.

Što je ritam?

Vrste ritma.

Načini postizanja ritma.

6. Simbolika boja i neboja.

Osvješćivanje važnosti simbolike boje i njenog različitog kulturološkog poimanja.

Asocijacije vezane uz boje.

Odabir boja.

Kulturološke razlike u poimanju simbolike boja.

7. Neverbalna komunikacija.

Prepoznavanje važnosti znakova.

Elementi neverbalne komunikacije.

8. Analiza. Seminarski rad.

Prepoznavanje i primjena naučenog.

Analiza: a) opusa  poznatih fotografa,

b) samostalnih fotografija i dijapozitiva.

 

 

Metodičke napomene: a) Za nastavu je obvezatan episkop i dijaprojektor, te kolekcija dijapozitiva po odabiru nastavnika.

b)Nastavnik: Profesor povijesti umjetnosti ili diplomirani povjesničar umjetnosti.

 

Obveze učenika: Temelje se na stalnoj suradnji učenici-nastavnik i učenik- učenik te diskusiji. Očekuje se stalna aktivnost učenika na satu, te stalni odlasci u muzeje i galerije u tijeku školske godine.

 

Literatura: Jadranka Damjanov: Likovna umjetnost (I. dio)

                    Jadranka Damjanov: Likovna umjetnost (II.dio)

                    Radovan Ivančević: Perspektive i stilovi

 

 

                                           KOMPOZICIJA SLIKE

    PREGLED NASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM RASPOREDOM

 

 

Redni broj

Nastavna cjelina

Broj sati po obrazovnim godinama

I

II

III

Ukupno

1. Elementi likovnosti.

2.Elementi kompozicije.

3.Analiza kompozicije kroz stilska razdoblja.

4. Detalji i cjeline.

5.Ritam.

6.Simbolika boja i neboja.

7.Neverbalna komunikacija.

8.Analiza. Seminarski rad.

 

 

  8

  4

  3

  3

  2

  3

  2

  7

 

          8

          4

          3

          3

          2

          3

          2

          7

Ukupno:

 

 

 32

          32

 

 

 

 

6.9.4.  NASTAVNI PREDMET: SVJETLO I RASVJETA

- IZBORNI PREDMET

 

Razred: 3.

 

Tjedni (ukupni) fond sati: 1( 32)

 

Cilj:

 

Predmet SVJETLO I RASVJETA daje učenicima praktična znanja vezana uz svjetlo, kao osnovni element u nastajanju i oblikovanju fotografije.

Nastava se djelomično održava u fotoatelijeru, a djelomično na terenu.

Zadaci:

 

- naučiti oblikovati svjetlo u većini fotografskih situacija

- razvijanje vještina u rukovanju profesionalnim fotografskim rasvjetnim tijelima

- razvijanje snalažljivosti, kreativnosti, preciznosti i samostalnosti u radu

           

 

  NASTAVNA CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

1. Halogena rasvjeta

 

Znati koristiti studijsku halogenu rasvjetu i dodatni pribor - difuzore, kišobrane, spot reflektore. Znati izvršiti jednostavniji popravak.

Rad sa studijskom halogenom rasvjetom.

Namjena, vrste reflektora, dodatni pribor, održavanje

 

2. Studijska flash rasvjeta

 

Znati koristiti studijsku flash rasvjetu i dodatni pribor - difuzore, kišobrane, spot reflektore.

Rad sa studijskom halogenom rasvjetom.

Namjena, vrste reflektora, dodatni pribor, održavanje

 

3. Svjetlomjeri i flashmetar

Znati koristiti ugrađeni i ručni svjetlomjer.

Rad sa svjetlomjerom i flashmetrom za upadno i reflektirano svjetlo.

Spotmetar, siva karta.

4. Osnovna svjetlosna

    pozicija  

 

Znati postaviti OSP za različite namjene: portret za dokumente, komercijalni portret, umjetnička fotografija i sl.

Postavljanje OSP- a. Tročetvrtinsko, prednje, vršno, pozadinsko svjetlo. Određivanje kontrasta.

5. Reklamna fotografija

 

Znati modificirati rasvjetu za potrebe reklamne fotografije

koristiti oštro i difuzno svjetlo.

 

Modifikacije i prilagodbe osnovne svjetlosne pozicije, boom.

 

 

6. Rasvjeta za snimanje   

    umjetničkih djela

 

Znati postaviti rasvjetu za snimanje umjetničkih djela -

akvarel, ulje na staklu, ulje na platnu, keramika, mozaik i sl.

Prilagođavanje rasvjete specifičnostima pojedinih umjetničkih tehnika - akvarel, ulje na staklu, keramika i sl.

 


PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM

                       

Red

broj

Nastavno područje

Broj sati po obrazovnim godinama

I.

II.

III.

Ukupno

  1.

  2.

  3.

  4.

  5.

  6.

 

Halogena rasvjeta

Studijska flash rasvjeta

Svjetlomjeri i flashmetar

Osnovna svjetlosna pozicija

Reklamna fotografija

Rasvjeta za snimanje

umjetničkih djela

 

 

 

 

 

 

 

 

4

4

3

6

8

7

 

4

4

3

6

8

7

 

Ukupno:

 

 

 

 

32

32

 

C- PRAKTIČNI DIO PROGRAMA

 

C.1. 

Nastavni predmet: PRAKTIČNA NASTAVA – TEHNOLOŠKE VJEŽBE

 

Razred: 1.

Tjedni (ukupni) fond sati: 1 (35)

 

Cilj: Usvojenost osnovnih znanja o načinu korištenja fotografskog aparata, određivanju elemenata ekspozicije, korištenju tehničkih sredstava i postupku rada u c/b fotografskom laboratoriju.

 

Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:

 

Obrazovni zadaci:        - objasniti način korištenja fotografskog aparata

objasniti značenje svjetla prilikom određivanja ekspozicije

pokazati način upotrebe aparata z apovećavanje

pokazati način obrade c/b filma i

pokazati proces obrade c/b pozitiva

 

Funkcionalni zadaci: - svladati osnovnu vještinu snimanja

ovladati osnovama rada u c/b fotografskom laboratoriju

 

Odgojni zadaci:          - stjecati naviku rada u fotolaboratoriju

                                   -razvijati sistematičnost i urednost

 

NASTAVNA CJELINA

 

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

 

1.  Rad s fotoaparatima       

- Prepoznati i objasniti dijelove fotoaparata

- Ovladati osnovnom tehnikom snimanja

- Jednooki refleksni fotoaparat i njegovi dijelovi

- Kompaktni srednjeformatni i velikoformatni fotoaparati

2. Svjetlo u fotografiji

- Prepoznati vrste svjetla u eksterijeru

- Ovladati načinom upotrebe svjetlomjera

- Odrediti elemente ekspozicije

- Vrste svjetla u fotografiji

- Svjetlomjer - funkcija i načini upotrebe

3. C/b poroces - negativ

 

 

- Ovladati tehnikom ulaganja filma u dozu u potpunom mraku

- Odrediti vrijeme procesa obrade

- Razviti c/b film

- Ocijeniti karakter negativa

- Načini obrade c/b negativa

- Kemikalije za obradu c/b negativa

- Karakter negativa

4. C/b proces – pozitiv

- informativno

- upoznati c/b proces – pozitiv

- informativno

- Osnove c/b procesa

- informativno

 

Razred : 2. (drugi)

 

Tjedni (ukupni ) fond sati: 1 (35)

 

Cilj: Operativno ovladati načinom rada u c/b negativ i pozitiv procesu. Usvojiti znanje i vještinu korištenja rasvjete u fotografskom atelijeru. Ovladati osnovnim načelima tehnika snimanja u eksterijeru i atelijeru.

 

Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:

Obrazovni zadaci: - pokazati načine rada u c/b pozitiv procesu

- objasniti način upotrebe svjetla u atelijeru

- približiti načine rada u različitim tehnikama snimanja

Funkcionalni zadaci: - savladati vještinu izrade c/b pozitiva

- usvojiti osnovne rada sa svjetlima u atelijeru

- usvojiti načelo o potrebi pripreme za snimanje

Odgojni zadaci:          - stjecati naviku rada u fotolaboratoriju

- usvajati spoznaje o potrebi komunikacije u poslu

- razvijati sistematičnost i urednost


 

 


NASTAVNA CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

1. C/b proces - pozitiv

- prepoznati i objasniti dijelove

  aparata za povećavanje

- ovladati tehnikama izrade c/b

   pozitiva

- aparat za povećavanje

- dijelovi i pribor

- vrste c/b pozitiv materijal

- način obrade c/b pozitiva

2. Svjetlo u fotografskom atelijeru

- prepoznati vrstu svjetla u atelijeru

- odrediti vrstu i poziciju svjetla prema zadanom objektu

- rasvjeta konvencionalnog portreta

- odnos jakosti glavnog i ostalih svjetala

- direktno, difuzno i reflektirano svjetlo

3. Tehnike snimanja

- usvojiti načine pripreme za različite tehnike snimanja

- steći sigurnost u snimanju u pogledu tehničkih i komunikacijskih problema

- snimanje portreta u atelijeru i eksterijeru

- snimanje reportaže

- snimanje arhitekture

- informativno snimanje u reklamnoj fotografiji


Razred: 3 (treći)

Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (64)

 

Cilj: Ovladati osnovnim znanjima i vještinama snimanja fotografije u boji. Usvojiti način rada u fotografskom kolor laboratoriju.

 

Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:

Obrazovni zadaci: - objasniti postupak obrade kolor negativa i pozitiva

                               - približiti načine obrade fotografija ručno te automatskim načinom          

Funkcionalni zadaci: - svladati načine obrade kolor negativa, kolor dijapozitiva i kolor 

                                    fotografija

Odgojni zadaci: - razvijati naviku gledanja boje

usvajati sistematičnost i urednost u poslu

poštovati ekološke standarde u svom poslu

 

NASTAVNA CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

1.  Boja kao element kompozicije

- usvojiti osnovna znanja o boji i pojmu temperature boje

- upoznati tehniku snimanja s kolor dijapozitivom

- kvalitete boja

- temperatura boje

- međusobni odnos boja

2. Kolor negativ i kolor dijapozitiv

- upoznati način obrade: C 41 i E 6

- razvijanje kolor negativa

- razvijanje kolor dijapozitiva

3. Načini povećavanja kolor fotografija

- usvojiti osnovna znanja o načinu filtracije u kolor pozitiv procesu

- aditivni način filtracije

- suptraktivni način filtracije

- određivanje vrijednosti filtra: YMC

- kolor analizator

- uklanjanje dominante

4. Filtri

- odrediti način upotrebe filtra

- filtri u kolor fotografiji

5. Kompozicijski  postupci

- pokušati istražiti boju kao kreativni element u fotografiji

- kontrast boja

- ritam boja

- djelovanje boje u prostoru

- djelovanje vremenskih prilika i doba dana na boju

           

PREGLED NASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM RASPOREDOM

Redni

broj

Nastavna cjelina

Broj sati po obrazovnim godinama

1.

2.

3.

Ukupno

1.

Rad s fotoaparatima

16

 

 

16

2.

Svjetlo u gorografiji

6

 

 

6

3.

C/b proces - negativ

8

 

 

8

4.

C/b proces – pozitiv (inform.)

5

 

 

5

5.

C/b proces - pozitiv

 

14

 

14

6.

Svjetlo u fotografskom atelijeru

 

10

 

10

7.

Tehnike snimanja

 

11

 

11

8.

Boja kao element kompozicije

 

 

8

8

9.

Kolor negativ i kolor dijapozitiv

 

 

14

14

10.

Načini povećavanja kolor fotografija

 

 

26

26

11.

Filtri

 

 

4

4

12.

Kompozicijski postupci

 

 

12

12

UKUPNO

35

35

64

134

 

C2 + C3

NASTAVNI PREDMET: PRAKTIČNA NASTAVA

(U ŠKOLSKOJ  RADIONICI  ILI KOD OBRTNIKA)

 

Razred: 1. (prvi)

 

Godišnji broj sati: 865

 

Cilj:  Usvojenost osnovnih znanja o načinu korištenja fotografskog aparata, određivanju elemenata ekspozicije, korištenju tehničkih sredstava i postupku rada u c/b fotografskom laboratoriju.

 

Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:

Obrazovni zadaci: - objasniti način korištenja fotografskog aparata

- objasniti značenje svjetla prilikom određivanja ekspozicije

- objasniti organizaciju rada u fotolaboratoriju

- pokazati način obrade c/b filma

- objasniti način komunikacije na radnom mjestu

Funkcionalni zadaci: - savladati osnovnu vještinu rukovanja fotoaparatom

- ovladati osnovama rada u c/b fotografskom laboratoriju

Odgojni zadaci: - stjecati naviku rada u fotolaboratoriju

- razvijati sistematičnost i urednost

- poštovati ekološke standarde u svom poslu

- uvažavati mišljenje drugih

 

NASTAVNA CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

1.

Rad u fotografskom laboratoriju

- usvojiti načela organizacije rada u fotolaboratoriju

- organizacija sadržaja i rada u fotolaboratoriju

- rad s filmovima i fotografijama

- rad s kemikalijama

  (c/b proces)

- kronologija tehnoloških postupaka

- utjecaj vanjskih faktora na skladištenje, arhiviranje i proces obrade fotografskog materijala

2.

Rad s fotoaparatima

- steći automatizam u osnovnim operacijama s različitim vrstama fotoaparata

- ovladati osnovnim tehnikama snimanja

- ulaganje i vađenje filma kod različitih vrsta fotoaparata

- određivanje elemenata ekspozicije kod ručnih i automatskih fotoaparata

- način upotrebe ostalog pribora fotoaparata

- njega fotoaparata i pribora

3.

C/b proces - negativ

- ovladati procesom obrade c/b negativa

- priprema radnih otopina za obradu negativa

- precizno određivanje vremenskog trajanja obrade

- obrada c7b negativa

- arhiviranje filma nakon sušenja

- ocjenjivanje karaktera negativa

4.

Komunikacija na radnom mjestu

- steći sigurnost u komunikaciji s naručiteljem posla

- upotreba fotografske terminologije: kada i na koji način?

- simulacija narudžbe u raznim poslovnim okruženjima

 

Razred: 2. (drugi)

 

Godišnji broj sati: 865

 

Cilj: Ovladati c/b pozitiv procesom. Postaviti rasvjetu u atelijeru prema predmetu snimanja.

       Usvojiti osnovne tehnike snimanja.

 

Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:

Obrazovni zadaci: - pokazati načine rada u c/b pozitiv procesu

- objasniti funkciju i kvalitetu pojedinih rasvjetnih tijela

- objasniti osnovne tehnike snimanja koje će zasigurno koristiti u budućem radu

Funkcionalni zadaci: - ovladati vještinom izrade c/b pozitiva

- steći vještinu rada u fotografskom atelijeru pri manipulaciji sa svjetlima

Odgojni zadaci:  - stjecati naviku rada u foto - laboratoriju

- razvijati sistematičnost i urednost

- poštovati ekološke standarde u svom poslu

- uvažavati mišljenje drugih.                            

 

NASTAVNA CJELINA

OČEKIVANI REZULTATI

(znanja, vještine, umijeća)

NASTAVNI SADRŽAJI

1.

C/b proces - pozitiv

- ovladati procesom obrade c/b pozitiva

- priprema radnih otopina za obradu pozitiva

- obrada c/b pozitiva

dorada pozitiva nakon obrade toniranje, retuš, ljepljenje

2.

Rad s aparatima za povećavanje

 

- prepoznati i objasniti funkciju svih dijelova aparata za povećavanje

- aparat za povećavanje i sastavni dijelovi

- povećavanje, umanjivanje i

 kontaktno kopiranje

- posebne tehnike pri povećavanju: zadržavanje i nadosvjetljavanje

- kolor glava, multigradacijski filteri pri radu s multigradacijskim papirom

- odabir gradacijskog papira s obzirom na karakter negativa

3.

Rad u ateljeu

- odabrati i postaviti rasvjetu prema objektu snimanja

- rad s rasvjetnim tijelima

- redoslijed postavljanja rasvjete