Na temelju članka 8. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, br. 69/03. – pročišćeni tekst), članka 44. stavka 4. i 5. Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03. – pročišćeni tekst), članka 3. Sporazuma o suradnji Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 21. siječnja 2003. i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore, ministar prosvjete i športa i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo donijeli su
ZA ZANIMANJE STOLAR
UVOD
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu
sastoje se od općeobrazovnoga dijela i strukovnoga dijela (program naukovanja).
Sadržaji
općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o
usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih
općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR.
BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja 1991.
i Odlukom ministra prosvjete i športa o
izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa
za stjecanje stručne spreme, KLASA:
602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.).
Sadržaji
strukovnog dijela temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92,
27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01).
Strukovni sadržaji su strukovno-teorijski dio (obvezni i izborni) i praktični
dio.
Sastavnice strukovnog dijela
odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) su:
1. Osnovna obilježja
Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga
programa su:
-
naziv
obrazovnoga programa/zanimanja
-
cilj
i zadaci programa
-
trajanje
obrazovanja
-
uvjeti
za upis.
2. Nastavni plan
Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s
naznačenim brojem sati u tjednu i godini za svaki razred.
3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća
Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga
dijela obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća.
4. Potrebna stručna sprema nastavnika
Tablično se navode za svaki
predmet iz strukovnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora,
stručnog učitelja i suradnika u nastavi).
5. Uvjeti izvođenja programa
-
podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki
strukovno-teorijski predmet s praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati
vježbi, realizator i najveći broj učenika u skupini)
-
minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta
(tablični prikaz prostora , opreme i predmeta kojima je prostor i oprema
namijenjena).
6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
-
naziv
predmeta
-
razred
-
tjedni
i godišnji broj sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih
vježbi
-
cilj
nastavnoga predmeta
-
zadaci
nastavnoga predmeta
-
sadržaj
nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim
rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća
stječu
-
metodičke
napomene za provedbu nastave
-
osnovne
obveze učenika.
7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće
koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje tablični pregled
sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umijeća koja učenik treba
pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s
pomoću kojih se znanja provjeravaju.
1. OSNOVNA OBILJEŽJA
OBRAZOVNOGA PROGRAMA
Cilj: Odgojno-obrazovni program za zanimanje stolar ima cilj stjecanje znanja, vještina i umijeća iz širokog područja obrade drva u obrtništvu i industriji, koji će omogućiti učeniku da nakon završetka školovanja, uz minimalno vrijeme uvođenja u rad, obavlja poslove i zadatke iz djelokruga svog zanimanja.
Zadaci:
Trajanje obrazovanja: 3 godine
Uvjeti za upis: Završena osnovna škola, liječnička potvrda
o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje
poslova
stolara.
2. NASTAVNI PLAN
A) Općeobrazovni dio (35 tjedana)
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni broj sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Hrvatski
jezik |
3 |
105 |
3 |
105 |
3 |
96 |
306 |
Strani
jezik |
2 |
70 |
2 |
70 |
2 |
64 |
204 |
Povijest |
2 |
70 |
- |
- |
- |
- |
70 |
Vjeronauk/etika |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Tjelesna
i zdravstvena kultura |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Politika
i gospodarstvo |
- |
- |
2 |
70 |
- |
- |
70 |
Ukupno |
9 |
315 |
9 |
315 |
7 |
224 |
854 |
B) Strukovno-teorijski dio (35 tjedana)
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni broj sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Osnove
računalstva |
1 |
35 |
- |
- |
- |
- |
35 |
Tehnologija
zanimanja* |
1 |
35 |
2 |
70 |
3 |
96 |
201 |
Poznavanje
materijala |
2 |
70 |
1 |
35 |
|
|
105 |
Crtanje
s konstrukcijama |
2 |
70 |
3 |
105 |
3 |
96 |
271 |
Matematika
u struci |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Izborna
nastava** |
1 |
35 |
1 |
35 |
3 |
96 |
166 |
Ukupno |
8 |
280 |
8 |
280 |
10 |
320 |
880 |
* Dio programa realizira se u školskoj radionici
(najmanji obvezni dio sati vježbi prikazan je u praktičnom dijelu naukovanja).
** Izborni nastavni predmet u 1. i 2. godini može biti tjelesna i
zdravstvena kultura, matematika i predmeti struke.
U trećoj godini izborni
predmet od 2 sata tjedno treba biti iz struke, a bira se između:
osnova restauriranja namještaja, tehnologije bačvarstva,
tehnologije model-stolarstva,
tehnologije tokarenja i tehnologije zanimanja ovisno o vrsti stolarske
radionice u kojoj se obavlja praktična nastava.
Sadržaji izbornog dijela
programa u strukovnom području u 1. i 2. razredu mogu biti sadržaji obveznog
zajedničkog dijela programa s povećanim brojem sati.
Za izborne sadržaje iz matematike mogu se također
koristiti sadržaji iz Okvirnih nastavnih programa općeobrazovnih predmeta u
srednjim školama (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje
broj 11, Zagreb, 1997.).
Za sadržaje izbornog programa iz tjelesne i zdravstvene kulture preporuča se učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet).
C) Praktični dio (40 tjedana)*
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni broj sati |
||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
||
godišnje |
godišnje |
godišnje |
||
C
1 - Nastava u školi -
Tehnologija zanimanja -
Praktična nastava- najviše sati |
35 325 |
35 235 |
32 128 |
102 688 |
C2
- Praktična nastava u stolarskoj radionici – najmanje sati |
540 |
630 |
640 |
1810 |
Ukupno |
900 |
900 |
800 |
2600 |
*
preporučuje se
Napomena: Praktični dio nastave od 700 sati treba realizirati do kraja nastavne godine,
a ostatak od 200 odnosno 160 sati tijekom školske godine.
Od 2 600 sati 30% je moguće
realizirati u školskoj radionici. Godišnji broj sati
praktične nastave u
školi i stolarskoj radionici utvrđuje se operativnim
programom koji zajednički
izrađuju škola i obrtnička radionica. Ako škola
nema stolarsku radionicu,
praktična nastava se izvodi u licenciranoj stolarskoj
radionici s tim da se
učeniku mora osigurati svladavanje cjelokupnog programa.
D)
Ukupno nastave
|
Broj sati |
Ukupni broj sati |
||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
||
godišnje |
godišnje |
godišnje |
||
A)
Općeobrazovni dio |
315 |
315 |
224 |
854 |
B)
Strukovno-teorijski dio |
280 |
280 |
320 |
880 |
C)
Praktični dio |
900 |
900 |
800 |
2600 |
Ukupno
(A+B+C) |
1495 |
1495 |
1344 |
4334 |
3. OBVEZNI NAČIN
PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA
Predmeti strukovnoga
dijela programa |
Obvezni načini provjere i
ocjenjivanja znanja i umijeća |
Osnove
računalstva |
Praktični
rad na računalu |
Tehnologija
zanimanja |
Usmeni
odgovori, pisana provjera, pisani radovi, vježbe, tehničko- tehnološka
dokumentacija, domaći rad |
Poznavanje
materijala |
Usmeni
odgovori, pisana provjera, pisani radovi, vježbe, domaći rad |
Crtanje
s konstrukcijama |
Vježbe,
usmeni odgovori, domaći rad
|
Matematika
u struci |
Pisana
provjera, usmeni odgovori, domaći rad |
Izborni
predmet |
Ovisi
o vrsti izabranog predmeta |
Napomena: Tijekom drugog
polugodišta druge godine obvezna je provedba kontrolnog ispita.
4.
POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Nastavni predmeti
strukovnoga dijela programa |
Nastavnik |
Izobrazba |
Osnove
računalstva |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje iz tehnike (računalstvo,
elektrotehnika, politehnika), dipl. ing. matematike, prof.
matematike, dipl. ing. računalstva, dipl. informatičar |
Tehnologija
zanimanja |
profesor,
suradnik
u nastavi |
visokoškolsko
obrazovanje, dipl.
ing. drvne industrije |
Poznavanje
materijala |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje, dipl.
ing. drvne industrije |
Crtanje
s konstrukcijama |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje, dipl.
ing. drvne industrije, |
Izborna
nastava struke |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje, dipl.
ing. drvne industrije |
Matematika
u struci |
profesor |
visokoškolsko
obrazovanje, prof.
matematike, dipl. ing. matematike, dipl. ing. drvne industrije |
Praktična
nastava u školi |
profesor, stručni
učitelj |
visokoškolsko
obrazovanje, dipl.
ing. drvne industrije, srednje
obrazovanje drvodjeljske
struke s položenim stručnim ispitom |
Praktična
nastava u stolarskoj radionici |
Majstor-
stolar |
srednje
obrazovanje, stolar
s položenim majstorskim ispitom |
Osim navedenih nastavnika nastavne predmete mogu izvoditi i drugi nastavnici prema Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN 1/96., 80/99.).
5. IZVOĐENJE PROGRAMA
5.1.
Rad s učenicima u skupinama - dijeljenje razrednog odjela u skupine i
sudjelovanje suradnika u nastavi (minimalni standard)
Nastavni predmet |
Razred |
Nastavnik |
Broj sati |
Broj učenika |
Računalstvo |
1. |
profesor |
35 |
15 |
Tehnologija
zanimanja |
1.
2. 3. |
profesor
i suradnik
u nastavi |
70,
105, 96 |
25 |
Poznavanje
materijala |
1.
2. |
profesor |
70,
35 |
25 |
Crtanje
s konstrukcijama |
1.
2. 3. |
profesor |
70,
105, 96 |
25,
za rad u računalnoj učionici 15 |
Matematika
u struci |
1.
2. 3. |
profesor |
35,
35, 35 |
25 |
Izborni
predmet struke
|
3. |
profesor
i suradnik
u nastavi |
70 |
|
5.2.
Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa
Prostor |
Oprema |
Nastavni predmeti |
Računalska
učionica |
15
računala s odgovarajućim programima za obradu teksta, LCD projektor, pisač,
mogućnost pristupa Internetu. |
Računalstvo |
Školska
učionica, stolarska radionica |
Klasična
učionica i kabinet prof. s potrebnim uzorcima; Stolarska radionica s osnovnim
strojevima za obradu drva; Klasična učionica, 15 računala s odgovarajućim
programima za crtanje, LCD projektor, pisač. |
Tehnologija
zanimanja |
Školska
učionica |
Klasična
učionica i kabinet prof. s potrebnim uzorcima. |
Poznavanje
materijala |
Učionica-
crtaonica, Računalna
učionica |
Klasična
učionica, 15 računala s odgovarajućim programima za crtanje, LCD projektor,
pisač. |
Crtanje
s konstrukcijama |
Školska
učionica |
Klasična
učionica |
Matematika
u struci |
|
|
Izborni
predmet |
Napomena:
U sklopu strukovnih predmeta nužno je predvidjeti posjete sajmu namještaja i
obrtništva, muzeju za umjetnost i obrt, aktualnim izložbama s tematikom iz
struke, a također karakterističnim pogonima drvne industrije (pilanama,
proizvođačima ploča, tvornicama namještaja…).
6. NASTAVNI PROGRAM -
KATALOG ZNANJA, VJEŠTINA I UMIJEĆA
Nastavni programi za
predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i
zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa,
posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997. Nastavni program za predmet etika
objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od
11. ožujka 2003.
6.1. Nastavni predmet: tjelesna
i zdravstvena kultura
ŠKOLE |
BROJ SATI
TZK |
|||||
|
Razred |
prvi |
Razred |
drugi |
Razred |
treći |
PROGRAM |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
OSNOVNI PROGRAM |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
IZBORNA NASTAVA |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.
Zadaci:
· razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom radi kvalitetne športske rekreacije,
· stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,
· razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje zdravlja,
· usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih motoričkih zadataka,
· razvijanje radnih sposobnosti,
· izgrađivanje humanih međuljudskih,
· njegovanje higijenskih navika
· teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja i to:
- o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske sustave,
- o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,
- o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,
- o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili,
· razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških aktivnosti, športskih igara i zabave.
Posebne
zadaće za učenike:
Razred :
PRVI
Razred
: DRUGI
Razred
: TREĆI
Posebne zadaće za učenice:
Razred :
PRVI
Razred :
DRUGI
Razred
: TREĆI
SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA
UČENIKA
S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl., djeluje na čovjeka tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i organizam u cjelini.
U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje.
Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki stalan zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom.
Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.
Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito energetski (fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad.
I. Fizički rad se može podjeliti na:
1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a) velika
b) srednja (umjerena)
c) mala.
2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad može odvijati tako da:
a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini
b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih različito velikih sila (tereti i sl.).
Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:
1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.
2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja.
3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili.
II. Mentalni rad možemo podjeliti prema
stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova živčanog sustava na:
1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i senzorička središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl.
2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).
3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi, podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.
Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:
I. skupina
Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad).
II. skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.
III. skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV. skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o načinu rada u procesu istoga zanimanja.
Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples, športske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu vježbi za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).
U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i aerobik za učenice i dr.).
OSNOVNI PROGRAM
Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.
Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog učenika
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje
- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu
- materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola djeluje.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:
1) - atletika 2) - košarka
- športska gimnastika - odbojka
- ples - nogomet
- ritmičko-športska gimnastika - rukomet.
- borilački športovi.
Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i osobina, s težištem na usvajanju motoričkih znanja polaznika.
IZBORNI PROGRAM
Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti nove spoznaje.
Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su:
1) - veslanje - stolni tenis
- klizanje - plivanje
- skijanje - badminton
- biciklizam - planinarenje
- tenis - orijentacijsko trčanje i dr.
2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz osnovnoga programa
PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA
UČENIKE KOJI
SE NALAZE U
RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA
Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na promjene temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se program tjelesne i zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka.
METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE
Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi za stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog odgojno-obrazovnog područja.
Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za vježbanje, ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku školu, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike svih škola nije moguće.
U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti promjenjivi učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni prostori i oprema.
Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos između genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir.
Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih, ali ne i operativnih programa.
Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz jednoga do dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću ponavljanja.
U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i koliko god je to moguće, želje polaznika.
Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u omjeru 1:1:1.
Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.
Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.
Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska sastavnica, koja će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati one aktivnosti, koje će se moći potpuno provesti s obzirom na materijalne mogućnosti škole.
Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost športskim igrama i drugim sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).
Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.
Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi program izborne nastave s još jednim satom tjedno.
Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i realizaciji programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:
· Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni "meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja.
· U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno definirati te odrediti one koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.
· Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.
· U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada i odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.
· U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena opterećenja na satu.
· Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.
· Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete i športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i time psihičko opterećenje učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući napredak.
· Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških različitosti spolova i programskih sadržaja.
· Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.
·
Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika
i učenika te između samih učenika.
6.2. Nastavni predmet: Osnove računalstva
Razred: 1.
Tjedni (ukupni) broj sati: 1/35
Cilj: Stjecanje teoretskih i praktičnih znanja rada na računalu.
Zadaci:
· Upoznati učenike s radom računala i njegovim dijelovima.
· Upoznati učenike s mogućnošću korištenja računala u svrhu izrade stručne dokumentacije.
· Upoznati učenike s načinom korištenja Interneta radi širenja znanja u drvodjeljskoj struci.
· Stjecanje vještine rada u osnovnim računalnim programima.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati
(znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Pojam informatike Građa računala Rad s računalom Software - programska
potpora Word Internet |
Znati definirati
informatiku i računalstvo. Usvojiti znanja o građi računala
i povezati građu s praktičnim radom na računalu. Znati se koristiti
računalom za pisanje teksta. Koristiti se naprednijim
tehnikama u radu s tekstom i znati izrađivati i popunjavati tablice Znati koristiti se
Internetom |
Osnove informatike, podjela
informacija, računalstvo Funkcionalna shema
računala, procesor, memorija, U/I uređaji, prikaz brojeva za memoriju,
operacijski sustavi, Windows. Fizičko povezivanje
dijelova računala, rad s tipkovnicom i mišem, obrada i ispis teksta. Rad s datotekama, izrada i
uređivanje tablica, crtanje i umetanje objekata, program za formulare. Struka na Internetu,
svjetsko tržište namještaja, literatura i dizajn, korištenje pretraživača. |
Metodičke napomene: Preporučuje se izvođenje nastave isključivo praktičnim radom na računalu.
Obveze učenika: Izrada domaćih i školskih pisanih radova vezanih uz stručne predmete.
Razred: 1., 2., 3.
Tjedni (ukupni) broj sati teorije, vježbi: 1/35 T, 1/35 V;
2/70 T, 1/35 V;
3/96
T, 1/32 V.
Naučiti i osposobiti učenike za samostalan rad u cjelokupnom tehnološkom procesu izrade proizvoda od drva, drvnih i nedrvnih materijala, od krojenja do završne obrade i postavljanja u prostor ili ugradnje.
Zadaci:
· Upoznati i naučiti koristiti se alatom te pripremati razne ručne i mehaničke alate i
naprave za rad.
· Upoznati učenike s tehnikama rada na različitim primjerima.
· Upoznati učenike s opasnostima pri radu te mjerama zaštite.
· Naučiti svrhu sušenja i upoznavati tijek sušenja drva.
·
Naučiti točan redoslijed tehnološkog procesa od
krojenja materijala do blanjanja, savijanja, izrade vezova i profila, pa do
montaže i sastavljanja.
·
Upoznati učenike s problematikom točnosti i čistoćom obrade.
· Razviti odgovornost za racionalnu uporabu materijala, za čuvanje i održavanje sredstava za rad te težnju za povećanjem proizvodnosti.
Prvi razred: T 1/35, V 1/35
Nastavna
cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Radionica Ručni radni alat Ručni mehanički alat (prijenosni strojevi). Mjerenje i zacrtavanje Krojenje (ručno) Blanjanje (ručno) Ručna izrada spojeva Prirodno sušenje Umjetno sušenje drva Strojevi za krojenje Krojenje s pomoću strojeva |
Upoznati alat i opremu stolarskih radionica. Shvatiti organizaciju rada u stolarskim radionicama. Naučiti sve o ručnim i ručnim prijenosnim alatima. Upoznati i učenike s primjenom mjera zaštite na radu. Upoznati i naučiti učenike kako mjeriti i zacrtavati masivno drvo, te pločaste i drvne materijale. Posebno učenicima skrenuti pažnju na važnost krojenja s obzirom na iskorištenje materijala, naučiti vrste krojenja. Naučiti svrhu i važnost blanjanja te izbor blanjanja. Naučiti osnovne spojeve te znati primijeniti alate za konkretan spoj. Upoznati se s pojmovima stovarišta, složajeva te naučiti razloge sušenja drva, načine slaganja složajeva te prednosti i mane prirodnog sušenja. Upoznati učenika s umjetnim sušenjem. Naučiti razliku između prirodng i umjetnog sušenja. Naučiti opremu sušionice. Upoznati se sa strojevima za krojenje i njihovim alatima. Znati pripremati alate za rad. Naučiti glavne dijelove i njihove funkcije. Znati opisati načine krojenja te znati izraditi shemu krojenja s izračunom iskorištenja za masivno drvo i za ploče. Znati objasniti i pojmove prepiljivanje, raspiljivanje, prikraćivanje, okorak, okrajak. Upoznati se s numerički vođenim strojevima i principom rada na njima. |
Prostor radionice – površina, visina, osvijetljenost, grijanje, vlaga, protupožarna zaštita, radno odijelo, stolarska klupa, osobni ili zajednički radni alat. Alati za mjerenje, zacrtavanje, za piljenje, blanjanje, bušenje, glodanje, brušenje. Mjerenje piljene građe i pločastih materijala, zacrtavanje za krojenje. Pojam krojenja i principi krojenja, smjerovi krojenja. Izbor pila i način krojenja. Izbor blanja i tehnike rada s blanjama. Zacrtavanje, izbor i primjena alata za izradu spojeva produženja i proširenja. Stovarište složajevi, trajanje sušenja, klima. Sušionice – vrste, oprema sušionice, načini sušenja, usporedba prirodnog i umjetnog sušenja. Kružne pile – dijelovi, uloga, održavanje, alat; tračne pile, primjena, dijelovi i održavanje alata. Tehnološki proces krojenja. Određivanje nadmjere. Izbor i podešavanje strojeva. Sheme krojenja. Veličina otpada. Numerički vođeni strojevi i krojenje na njima. |
Drugi
razred: T 2/70, V 1/35
Nastavna
cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Blanjalice i tehnologija blanjanja Glodalice i tehnologija glodanja Bušilice i tehnologija bušenja Dubilice i tehnologija dubljenja Tokarilice i tehnologija tokarenja Preše i tehnologija prešanja Savijanje drva Točnost obrade |
Upoznati i naučiti vrste blanjalica te njihov princip rada. Naučiti svrhu blanjanja te kako se zaštititi prilikom rada. Upoznati se s vrstama glodalica, naučiti glavne dijelove i njihove funkcije, naučiti o zaštiti na glodalicma. Upoznati radni alat glodalica. Naučiti kako raditi na glodalici i njihove mogućnosti pri izradi vezova i profila. Upoznati se s numerički vođenim strojevima i principom rada na njima. Upoznati vrste bušilica, njihov radni alat. Naučiti o zaštiti prilikom rada na bušilicama. Upoznati se s tehnološkim procesom bušenja i problemima pri bušenju. Upoznati se s numerički vođenim strojevima i principom rada na njima. Upoznati se s pojmom dubljenja i vrstama dubilica. Upoznati se s načinom rada na dubilicama i načinom zaštite. Naučiti glavne dijelove. Upoznati učenike sa strojevima za tokarenje. Naučiti načine tokarenja i kako se zaštiti prilikom rada. Naučiti koje vrste drva su najpogodnije za tokarenje. Upoznati se s tehnološkim procesom i točnošću obrade. Upoznati se s vrstama preša. Naučiti razloge prešanja. Upoznati se s tehnološkim procesom prešanja. Upoznati se s tehnološkim procesom savijanja. Naučiti kako provjeriti i kontrolirati točnost obrade. Upoznati uvjete koji utječu na točnost obrade. |
Vrste blanjalica, glavni dijelovi i njihova uloga, radni alat blanjalica, tehnološki proces blanjanja, održavanje i mjere zaštite. Pojam glodanja, vrste glodalica (stolna glodalica, nadstolna glodalica, karusel glodalica, kopirne glodalice, tokarske glodalice, čeparice za ovalne i prizmatične čepove); dijelovi, opis i primjena stroja, mjere zaštite, održavanje, vrste i namjena radnih alata, rad na pojedinim strojevima, izrada vezova i profila, tehnološki proces izrade, naprave i uređaji koji se koriste, šablone, točnost i tolerancije, režimi glodanja. Numerički vođeni strojevi i rad na njima. Pojam bušenja, vrste bušilica (jednovretena, viševretena, horizontalna, vertikalna, kombinirana, oscilirajuća; opis strojeva, dijelovi, uloga, radni alat, zaštita pri radu i održavanje, namjena, tehnološki proces bušenja, bušenje okruglih i ovalnih rupa, izrada vezova, točnost, kinematika alata, oštrenje alata, točnost i tolerancije, režim bušenja. Numerički vođeni strojevi i rad na njima. Pojam dubljenja, vrste strojeva (ekscentrične i lančane dubilice) dijelovi, opis stroja, priprema za rad te namjena stroja, održavanje stroja i alata, zaštita pri radu, načini i tehnika dubljenja, izrada vezova na dubilicama, upuštanje okova, točnost i tolerancije. Pojam tokarenja, vrste tokarilica (centrična, čeona, propusna, automatska tokarilica, tokarska glodalica), namjena, opis i dijelovi stroja, zaštita pri radu, održavanje strojeva i alata, tehnološki proces tokarenja, tehnika rada, točnost i tolerancije, režim tokarenja. Pojam i razlog prešanja, namjena, dijelovi, opis i priprema (stroja) preša, održavanje i mjere zaštite pri radu, vrste preša (s obzirom na ostvarivanje pritiska, temperaturu prešanja, način i oblik prešanja, namjeru, preše za furniranje, za okvire, za korpuse, za masivne ploče); tehnika rada, vrste i ostvarivanje pritiska te izračun potrebnog pritiska, tehnološki proces i princip prešanja, režimi prešanja. Savijanje, sile naprezanja i njihove posljedice. Priprema drva za savijanje – omekšavanje, plastifikacija, oblici savijanja, načini savijanja – ručno, strojno, šablona, savijanje u VF polju, sušenje savijenih elemenata, zaštita pri radu, kondicioniranje savijenih elemenata. Pojam točnosti obrade i tolerancije. Mjerila. Kontrola točnosti. Greške. |
Treći
razred: T 3/96, V 1/32
Nastavna
cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Transport Tehnologija oplemenjivanja – furniranja Brusilice i tehnologija brušenja Tehnologija površinske obrade Tehnologija izrade proizvoda od masivnog drva A) Namještaja - masivnog namještaja - pločastog namještaja B) Građevinske stolarije . |
Upoznati se s načinima transporta sitnog i krupnog otpada te transportom elemenata i gotovih proizvoda Upoznati se s razlozima oplemenjivanja. Naučiti razlikovati materijale za oplemenjivanje. Naučiti postupke oplemenjivanja različitim materijalima. Upoznati tehnološki proces i opremu. Naučiti pogreške kod oplemenjivanja. Upoznati se s pojmom brušenja. Naučiti vrste brusilica i načine brušenja. Upoznati se s brušenjem različitih vrsta materijala. Naučiti odrediti brusni materijal za brušenje, odnosno znati odrediti količinu potrebnih brusila. Upoznati učenike s razlozima površinske obrade. Naučiti tehnološki proces obrade. Znati razlikovati materijale pri površinskoj obradi. Naučiti o opasnostima pri površinskoj obradi. Na primjerima stolca od masiva, komode i kreveta naučiti redoslijed operacija i postupaka te znati izračunati potrebe materijala. Na primjeru korpusnog elementa namještaja od ploča naučiti redoslijed operacija i postupaka te znati izračunati potrebe materijala. Na primjerima prozora s izolacijskim staklom i vrata od masiva naučiti redoslijed operacija i postupaka te znati izračunati potrebe materijala. |
Zračni transport otpada, vrste (centralni, lokalni; prednosti i mane) dijelovi sistema za transport, funkcioniranje transporta u struji zraka – održavanje. Vrste transportera za krupni otpad: valjčani, tračni, pogonjeni, nepogonjeni – namjena, dijelovi, skretnice, održavanje, zaštita. Oplemenjivanje raznim materijalima: oplemenjivanje furnirom, - priprema podloge: egaliziranje, popravak, vlaga, dimenzije; - priprema furnira: odabir, poravnavanje, krojenje, sastavljanje, kontrola; - priprema ljepila: vrste, načini pripreme, nanošenje ljepila, formiranje paketa – sklopa: - prešanje: ciklus prešanja, režim prešanja, vađenje i odlaganje furniranih elemenata; - pogreške pri furniranju i njihovo otklanjanje: probijanje ljepila nezalijepljenost furnira, pukotine na krojevima, pukotine na furniru, raširena sljubnica, preklapanje furnira; -rad na siguran način, zaštita. Brušenje – razlozi brušenja, neravnine, Strojevi za brušenje, vrste: tračne brusilice, tanjuraste brusilice, valjkaste brusilice (stolarska tračna brusilica, širokotračna s kontaktnom papučom i bez nje – s jednim i više agregata, rudo brusilice, propusna tračna za ravne štapove i savinute, jedno i više cilindrična brusilica; bubanj brusilica, četka, brusilica; - dijelovi brusilica i njihova uloga - brusni papir - zaštita pri radu na brusilicama. - tehnološki proces brušenja. Brušenje profila, furniranih površina, masivnog drva – širokih i uskih elemenata, savijenih elemenata. Količina brusnog sredstva. Površinska obrada – razlozi: fizički, estetski, funkcionalni (trajnost, promjena boje, glatkoća, mogućnost održavanja). Priprema površine: četkanje, otprašivanje, odsmoljavanje, čišćenje mrlja od cementa, vapna, tinte i masnoće, izbjeljivanje, kitanje, močenje. Nanošenje lakova – načini: u neraspršenom obliku (kistom, lopaticom, valjkom, spužvom, nalijevanjem, uranjanjem, provlačenjem, strojno – valjcima); u raspršenom obliku (zračno i bezračno špricanje, špricanje u elektrostatskom polju, oblijevanje). Nanošenje lazura – stvaranje lazurskih premaza: načini (kistom, uranjanjem). Otvrdnjavanje prevlaka (lakovi, lazura), ubrzavanje otvrdnjivanja (temperatura, strujanje zraka, energija zračenja, režimi sušenja). Tehnološki proces površinske obrade (priprema površine, nanošenje zaštitnih filmova u više slojeva, međubrušenje – razlozi, obrada sjaja površine: brušenje lakova, poliranje, politiranje). Dužinsko, širinsko i debljinsko i kutno sastavljanje masiva i ploča, izrada konstruktivnih elemenata i sklopova te sastavljanje gotovih proizvoda. Površinska obrada. Izračun materijala. Izrada prozora s izolacijskim staklom od krojenja elemenata do površinske obrade i postavljanja. Izračuna materijala. Izrada vrata od masiva od krojenja do površinske obrade i postavljanja. Izračun materijala. |
6.4. Nastavni predmet: Poznavanje materijala
Razred: 1. i 2.
Tjedni
(ukupni) broj sati: 2/70 i 1/35
Cilj: Stjecanje teoretskih znanja iz područja drva, drvnih i nedrvnih materijala koja će
osposobiti učenika za odabir optimalnih materijala za izradu različitih proizvoda od drva i razviti u učenika ljubav prema drvu kao plemenitom i ekološki nezamjenjivom materijalu.
Zadaci:
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni sadržaji
|
Dijelovi stabla Elementi građe drva Makroskopska građa drva Identifikacija drva Svojstva drva Greške drva Piljeno drvo Furniri |
Usvojiti pojmove sastojine i staništa, razlikovati dijelove stabla. Znati opisati anatomske karakteristike i elemente građe drva Razlikovati presjeke drva, razlikovati građu listača i četinjača na presjecima. Razlikovati vrste drva prema teksturi i boji, razlikovati vrste drva za izradu građevne stolarije i namještaja. Znati razlikovati svojstva drva na uzorcima.
Znati povezati utjecaj koje greške drva imaju na njegovu upotrebljivost. Znati opisati načine raspiljivanja trupaca, znati nazive i dimenzije piljene građe i optimalnu primjenu. Znati razlikovati furnire sa stajališta proizvodnje, upotrebe, svojstava i primjene |
Vrste sastojina i staništa, dijelovi stabla. Stanica, membrana, jažice, traheide, traheje, vlakanca, parenhim, histološka građa drva. Osnovni presjeci i dijelovi drva. Makroskopska identifikacija drva listača i četinjača. Kemijski sastav drva. Estetska svojstva, mehanička svojstva, tehnička svojstva, električna i akustična svojstva, masa, hidroskopnost, sadržaj vlage, utezanje i bubrenje Greške oblika stabla i debla, građe drva, od uzroka fizičke prirode, boje i konzistencije, od insekata i štetnika pod vodom. Raspiljivanje trupaca, razvrstavanje piljene građe, vrste piljene građe, primjena piljenje građe. Pojam, vrste, razvrstavanje i primjena furnira. |
Drugi razred: 1/35
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Ploče Nedrvni materijali |
Razlikovati ploče, prema svojstvima, znati odrediti namjenu ploča, ekološki aspekti upotrebe ploča. Naučiti svojstva brusila i njihovu primjenu, razlikovati ljepila, njihova svojstva i primjenu, znati svojstva lazura, njihove prednosti i primjenu, razlikovati lakove ovisno o mjestu upotrebe, poznavati vrste i mogućnosti primjene plastičnih masa. |
Pojam, primjena i podjela ploča Ploče od masivnog drva Furnirske ploče: vrste, uporaba, uskladištenje, raspoznavanje Panel-ploče: vrste, uporaba, uskladištenje, svojstva. Iverice: vrste, uporaba, uskladištenje, svojstva. Vlaknatice: vrsta, uporaba, uskladištenje, svojstva. MDF, HDF ploče, ostale ploče: vrste, uporaba, uskladištenje, svojstva. Brusila: pojam, vrste, oznake, primjena. Ljepila: pojam, vrste, nazivi i primjena. Močila, boje, lužila i izbjeljivači: svojstva i primjena. Lazure: pojam, vrste i primjena. Lakovi i razređivači: pojam, vrste, nazivi i primjena Plastične mase: pojam, vrste, oznake i primjena. Ekološki aspekti primjene i recikliranja nedrvnih materijala. |
Metodičke napomene: U izvođenju nastave preporučuje se korištenje uzoraka drva, drvnih i nedrvnih materijala, posjet botaničkom i zoološkom vrtu, ponavljanje usvojenih znanja izvoditi u tematskim radionicama
Zadaci za učenike: Izrada domaćih pisanih radova iz područja drva, drvnih i nedrvnih materijala te prikupljanje različitih kataloga.
6.5. Nastavni predmet: Crtanje s konstrukcijama
Razred: 1., 2. i 3.
Tjedni (ukupni) broj sati: 2/70 , 3/105 i 3/96.
Cilj: Steći sposobnost čitanja i crtanja jednostavnih nacrta namještaja, građevne stolarije i
drugih proizvoda od drva u obliku tehničkog crteža ili uz pomoć računalnih crtaćih programa.
Zadaci:
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Tehničko crtanje Nacrtna geometrija Označavanje materijala Vezovi drva. Klasifikacija proizvoda od drva. |
Znati izraditi tehnički crtež geometrijskih likova i tijela, znati prikazati u zadanom mjerilu zadane elemente u nacrtu i presjeku. Znati prikazati u ortogonalnoj, kosoj projekciji i izometriji geometrijske likove i tijela Znati nacrtati jednostavne elemente namještaja u nacrtu, tlocrtu i bokocrtu. Naučiti označavanje drvnih i nedrvnih materijala u tehničkim crtežima. Znati nacrtati najčešće upotrebljavane vezove za spajanje masivnog drva i ploča. Naučiti osnovnu klasifikaciju namještaja prema namjeni. |
Osnove tehničkog crtanja, pribor za crtanje, vrste crta i njihova primjena, tehničko pismo, kotiranje, crtanje u mjerilu, standardi, presjeci i vrste nacrta (Vježba 1). Ortogonalna projekcija točke, likova i tijela. Prikazivanje geometrijskih tijela u kosoj projekciji i izometriji. Vježba 2. Vježba 3: Prikazivanje pojednostavljenih elemenata namještaja u izometriji, kosoj i otogonalnoj projekciji. Označavanje masivnog drva, označavanje pločastih materijala, označavanje nedrvnih materijala (vježba 4). Pojam veza i spoja drva, vrste vezova. Vezovi proširenja za masivno drvo, za pločaste materijale (vježba 5.). Vezovi produženja za masivno drvo, za pločaste materijale (vježba 6.). Kutni vezovi (masivnog drva i ploča): kutno plošno sastavljanje, kutno bočno sastavljanje (vježbe 7., 8.). Križni vezovi (vježba 9.). Priključno sastavljanje (vježba 10.). Kvalifikacija finalnih drvnih proizvoda. Klasifikacija namještaja prema različitim kriterijima. |
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Računalni crtaći programi Namještaj za pohranu Namještaj za podloge Namještaj za sjedenje Namještaj za ležanje |
Znati se koristiti računalnim crtaćim programima, znati na računalu izraditi jednostavne nacrte različitih elemenata namještaja. Znati nacrtati nacrt elementa korpusnog namještaja uz korištenje kataloga ili računalnih programa za odabir okova i izradu nacrta. Znati izraditi nacrt stola i koristiti se računalnim crtaćim programima Znati izraditi nacrt stolca prema zadanim dimenzijama u mjerilu, koristeći se računalnim crtaćim programom Usvojiti osnovna znanja o konstrukciji namještaja za ležanje. Znati izraditi nacrt ležaja koristeći se računalnim crtaćim programom. |
Uvod u crtanje objekta, izrada arhitektonskog crteža, crtanje objekata koji leže pod određenim kutom, naredba pan, zoom, crtanje sa zadanim kordinatama, crtanje geometrijskih likova, izrada tlocrta, rad sa skupovima odabranih objekata, opremanje crteža (tekst, označavanje, kotiranje). Nazivi dijelova i sklopova ormara, osnovne mjere, osnovni konstrukcijski oblici Noge, nožišta i donožja, fiksna i demontažna konstrukcija ormara, vrata i okov, ladice i okov (vježba 1.). Nazivi dijelova i sklopova stola, osnovne dimenzije i tipovi stolova, nožišta stolova, ploča stola, učvršćivanje ploče i nožišta, fiksna i demontažna konstrukcija stolova (vježba 2.). Nazivi dijelova i sklopova stolca, osnovne dimenzije stolca, noge i nožište stolca, sjedalo i naslon stolca (vježba 3) Nazivi dijelova i sklopova ležaja, vrste ležaja i dimenzije, stranice, noge i donožja, okov, podovi i madraci (vježba 4) |
Vježbe:
1. Nacrt ormara s vratima ili ladicama.
2. Nacrt stola.
3. Nacrt stolca s naslonom ili bez naslona.
4. Nacrt kreveta za jednu osobu.
Izrada vježbi dijelom kao tehnički crtež u olovci, dijelom uz korištenje računalnih crtaćih programa.
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Građevinski nacrti Građevinska stolarija Drvene stube 3D odgovarajući računalni program Namještaj stambenih prostora Namještaj javnih prostora Unutarnje opremanje |
Znati čitati građevinske nacrte, znati simbole i oznake koje se koriste na nacrtima. Znati izraditi nacrt prozora ili vrata koristeći se računalnim crtaćim programima. Znati izračunati broj i veličinu stuba za zadani prostor, znati izraditi nacrt stubišta. Usvojiti osnovna znanja o kulturi stanovanja. Znati se koristiti računalnim programom za oblikovanje interijera, stambenog i javnog prostora (tlocrtni i perspektivni prikaz). Znati podjelu namještaja prema upotrebi, znati osobitosti konstrukcije i odabira materijala za oblikovanje namještaja stambenih prostora. Znati osobitosti konstrukcija i odabira materijala za oblikovanje namještaja javnih prostora. Znati izraditi nacrte i odabrati materijal za unutarnje opremanje prostorija. |
Vrste građevinskih nacrta, mjerila, prikazivanje namještaja. Uzimanje mjere i vrste mjera. Prozori: vrste, podjela, materijal za izradu, okov, okivanje i brtvljenje, ustakljivanje i ugradba. Vrata: vrste, podjela, materijal za izradu, okov i okivanje, brtvljenje, ugradba. Izrada nacrta prozora i vrata (vježba 1. i 2.). Podjele i vrste stubišta, konstrukcijske vrste, proračun broja stuba i dimenzioniranje stubišta, konstrukcija gazišta, ograda i rukohvata, materijal za izradu stubišta, izrada nacrta stubišta (vježba 3.). Oblikovanje kuća i tlocrta, uređenje prostora, oblikovanje namještaja za sobe, kuhinje, ulazne prostore: raspored namještaja u tlocrte, perspektiva prostora i namještaja. Oblikovanje namještaja ureda i lokala, raspored namještaja u tlocrte, perspektiva prostora i namještaja. Oblikovanje namještaja za kuhinje, dnevne sobe, spavaće sobe, predsoblja i kupaonice: materijal, dimenzije, položaj u prostoriji. Oblikovanje namještaja i interijera manjeg dvosobnog stana (vježba 4.). Oblikovanje namještaja za urede i lokale, materijal, dimenzije, položaj u prostoru Oblikovanje interijera i namještaja javnog prostora po izboru (Vježba 5.). Spušteni stropovi, zidne obloge, pregradne stijene i podovi: materijal, konstrukcija, montaža i ugradnja. |
Vježbe:
1. Nacrt izo-prozora
2. Nacrt vrata (sobnih ili ulaznih)
3. Nacrt stubišta.
4. Oblikovanje namještaja stana
5. Oblikovanje namještaja javnog prostora.
Metodičke napomene: Preporučuje se izvođenje nastave u obliku vježbi u crtaonici ili računalskoj učionici uz korištenje uzoraka, kataloga, Interneta i crtaćih računalnih programa (Korpus, Arcon i sl.).
Zadaci za učenike: Samostalna izrada nacrta namještaja, građevne stolarije, obloga i drvenih stubišta u obliku tehničkog crteža ili uz pomoć računalnih crtaćih programa.
6. 6.
Nastavni predmet: Matematika u struci
Razred: 1., 2., 3
Tjedni (ukupni) broj sati: 1/35, 1/35, 1/32
Cilj: Naučiti i osposobiti učenike za osnovne izračune u struci.
Zadaci:
Naučiti i osposobiti učenike za:
- računske operacije s prirodnim i decimalnim brojevima, razlomcima, linearnim jednadžbama
- postotni račun
- mjere i mjerenje veličina
- geometrijske likove i tijela
- mjerenje i izračun trupaca i građe
- izračun kinematike obrade
- izračun količine materijala i vremena izrade
- kalkulacije i obračun plaća.
1. razred: 1/35
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine, umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Računske operacije s prirodnim brojevima Računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima Mjerenje veličina Koordinatni sustav u ravnini Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom. Proporcionalne veličine. Postotni račun. Kut, ravni geometrijski likovi. Geometrijska tijela. |
Naučiti stečeno znanje primijeniti na konkretnim primjerima iz prakse. Naučiti računati s razlomcima i decimalnim brojevima. Naučiti osnovne mjerne jedinice i njihovu primjenu u praksi. Naučiti izmjeriti i izračunati plohe, obujme, mase raznih likova i tijela. Naučiti paru brojeva pridružiti točku ravnine i obrnuto, da učenici mogu očitavati grafikone. Naučiti rješavati jednostavne jednadžbe. Naučiti učenike prepoznavati proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine, izračunavati jedne iz preostalih poznatih. Naučiti izračunati postotak. Upoznati geometrijske likove i naučiti izračunavati njihove površine, opsege, te naučiti njihove konstrukcije (Pitagorin poučak). Upoznati geometrijska tijela te naučiti izračunavati njihova oplošja i volumen (Pitagorin poučak). |
Osnovne
računske operacije: množenje, dijeljenje, potenciranje, korjenovanje. Pojam
razlomka kao dijela cjeline, pojam razlomka kao kvocijenta cijelih brojeva.
Zbrajanje, oduzimanje razlomaka, množenje i dijeljenje razlomaka. Razlomci i
decimalni brojevi i računanje s njima. Međunarodni
SI-sustav mjera, broj pretvornik.
Mjerenje ploha, obujma i mase. Pravokutni
koordinatni sustav u ravnini. Rješavanje
jednadžbi, jednostavne jednadžbe s razlomcima. Proporcionalne
veličine, rješavanje zadataka, obrnuto proporcionalne veličine, pravilo
trojno. Postotni
račun. Kut,
mjerenje kutova, trokut, krug, kružnica, površina trokuta, kvadrat, trapez,
paralelogram, pravilni mnogokuti. Kvadar,
kocka, piramida, valjak, stožac, kugla. |
Drugi razred: 1/35
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine, umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Mjere, mjerenje i količina trupaca. Mjere, mjerenje i količina građe. Izračun deformacija zbog higroskopnosti drva Kinematika Količine osnovnog materijala Količina pomoćnog materijala |
Naučiti primjenu standardnih mjera. Naučiti računati volumen trupaca izračunom i tablicama. Upoznati pilansko iskorištenje i otpad. Usvojiti primjenu standardnog načina mjerenja. Naučiti računati volumen piljene građe. Naučiti izračunavati količinu utezanja i bubrenja za određeno smanjenje ili povećanje postotka vlage u određenim konstrukcijama. Znati predvidjeti pogreške na vezovima drva, deformacije spojeva zbog promjena vlage. Naučiti izračunati broj okretaja radnog alata kod određenog stroja i brzinu rezanja. Naučiti izračunati prijenosni odnos za potrebni broj okretaja i za brzinu. Naučiti izračunavati količinu obrade s obzirom na brzinu pomaka. Naučiti izračunati potrebnu količinu materijala za određeni element, te njegovu vrijednost (proizvodi obrađeni na crtanju i tehnologiji). Naučiti izračunavati potrebne pomoćnog materijala i njegovu cijenu koštanja za određeni element u korelaciji s crtanjem i tehnologijom. |
Standardi dimenzija trupaca,
načini mjerenja, izračun količine drvne mase – kubatura (stožac, valjak)
tablice za kubaturu, pilansko iskorištenje (nadmjera, točnost piljenja,
izračuni). Standardi dimenzija građe, načini
mjerenja, izračun količine drvne mase – volumen (kvadar – kocka). Količina nadmjere na utezanje
(pilanska nadmjera, izračuni). Postotak vlage, izračun veličine
utezanja i bubrenja u pojedinim smjerovima za totalno utezanje, za djelomični
gubitak ili primanje vlage (rezane građe, elemenata u preradi), promjene dimenzija
i izračun pogrešaka u pojedinim vrstama spojeva, konstrukcija i sklopova pri
širinskom, dužinskom, i debljinskom sastavljanju, pri ugaonom sastavljanju. Broj okretaja, brzina rezanja
(pri istosmjernom i protusmjernom
rezanju) kod kružnih i tračnih pila, glodalica, blanjalica, brusilica,
tokarilica. Prijenosni odnosi kod remenskih
prijenosa. Brzina pomaka obratka,
podešavanje, izračun količina u protoku. Mjerenje masivnog drva, čiste
mjere, krojne mjere, nadmjere, iskorištenje, količina otpada. Mjerenje pločastog materijala,
čiste mjere, krojne mjere, nadmjere, iskorištenje količina otpada. Izračun
cijene materijala. Izračun potrebne količine:
ljepila, lakova, vijaka, čavala, moždanika, brusnog sredstva, stakla. Količina rastepa pomoćnog materijala. |
Treći razred: 1/32
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine, umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Količine materijala za proizvod Vrijeme izrade Kalkulacije Obračun plaće Opremanje objekata |
Naučiti izračunavati količine i vrijednosti materijala za određene tipove proizvoda (građevna stolarija, namještaj, opremanje) prema namjeni i vrsti proizvoda. Naučiti izračunavati potrebno vrijeme izrade proizvoda (građevna stolarija, namještaj, opremanje) u zanatskoj proizvodnji i industriji. Naučiti izradu kalkulacije sa svim elementima koji sačinjavaju cijenu koštanja. Naučiti izračunati vrijednost proizvodnje, pojedinačne i serijske. Naučiti izračunavati plaću radnika po danu, satu i mjesecu. Naučiti izračunati potrebnu količinu materijala te vremena izrade, cijenu koštanja za pojedini proizvod opremanja. |
Izračun potrebne količine
osnovnog i pomoćnog materijala za proizvod, vrijednosti i cijene koštanja, vrijednosti
rastepa, škarta. Izračun potrebnog vremena za
izradu elemenata, proizvoda, serije na osnovi tehnološkog procesa po fazama i
operacijama (pripremno-završna vremena, osnovno vrijeme, dodatno vrijeme). Vrijednost i cijena koštanja
(sata, minute) za pojedinačnu i serijsku proizvodnju. Cijena materijala, dodaci na
otpad, rastep i škart, ukupni trošak materijala, trošak izrade, trošak
upravljanja, rizik, dobit, porezi,
režijski troškovi. Osnovna plaća, koeficijenti, stručna sprema, uvjeti rada, radni staž, porezi, olakšice, bruto plaća, neto plaća. Povećanje i smanjenje plaće za određeni iznos i postotak. Izračun količine materijala, vremena izrade, cijene koštanja za poslove opremanja (podovi, pregradne stijene), obloge zidova, spušteni stropovi, ograde, stubišta, ugrađeni namještaj, konstrukcije nadstrešnica i zimskih vrtova. |
Napomena: Za izračun količine materijala i izradu pojedinih shema krojenja, kao i izradu kalkulacija i obračun plaća primijeniti stečena znanja iz računalstva te ih obogatiti ovim sadržajima.
Drugu i treću godinu raditi u korelaciji s ostalim strukovnim sadržajima (tehnologija zanimanja, tehnologija materijala i crtanje s konstrukcijama).
6.7. Nastavni predmet- Izborna nastava: Osnove restauriranja namještaja
Razred: 3.
Tjedni (ukupni) broj sati: 2/64
Cilj: Stjecanje stručno-teoretskih znanja i vještina iz područja restauriranja drva u svrhu izvođenja rekonstrukcije i restauracije proizvoda iz drva.
Zadaci:
Sadržaj:
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Restauratorski alat i pribor Restauratorski materijal Tehnologija restauriranja namještaja |
Poznavati alate za finu stolarsku obradu i pribor za restauriranje namještaja Poznavati materijale za površinsku obradu i materijale za rekonstrukciju drva i furnira kod namještaja Znati rukovati alatima i materijalima pri restauriranju namještaja i njegovoj površinskoj obradi.
|
Organizacija restauratorske radionice, alati i njihova upotreba, pribor za restauriranje i njegova upotreba. Vrste materijala za skidanje premaza i preslika, kitanje i finu obradu površine, vrste drva i njihova upotreba u restauriranju namještaja, furniri, vrste i rekonstrukcija furnira, vrste močila, boja, pigmenata, lakova i zaštitnih premaza te njihova upotreba. Dokumentiranje i fotografiranje, stolarska konsolidacija, skidanje premaza i preslika, rekonstrukcija nedostajućih dijelova drva i furnira, uvod u intarziju i rezbariju, kitanje, bojenje, retuširanje i politiranje drva. |
Metodičke napomene: Nastavu izvoditi kombiniranjem rada u učionici i u restauratorskoj radionici
Obveze učenika: Izrada domaćih pisanih radova vezanih uz temu rastauracije drva.
6.8. Nastavni predmet: Izborni predmet -Tehnologija bačvarstva
Razred: 3.
Tjedni (ukupni) fond sati: 2/64
Cilj: Stjecanje stručno-teoretskih znanja iz područja bačvarstva u svrhu proizvodnje bačvarskih proizvoda.
Zadaci:
Sadržaj:
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Bačve Tehnologija proizvodnje bačve Kace Stalci i postolja Površinska obrada |
Znati razlikovati bačve prema namjeni, znati odrediti vrstu materijala ovisno o vrsti bačve. Znati se koristiti alatima i strojevima pri izradi bačve. Poznavati različite vrste kaca, znati izraditi nacrt kace i kacu uz korištenje alata i strojeva. Znati funkciju i vrste stalaka i postolja i sudjelovati u njihovoj proizvodnji. Znati odabrati vrstu i materijale za površinsku obradu, znati parafinirati bačvu. |
Bačve za vino, bačve za žestoka pića, konstrukcija i elementi bačve, konstrukcija dužica, konstrukcija dna, proračun i konstrukcija obruča bačve, izrada nacrta bačve – vježba. Ručni alati i strojevi u bačvarskoj proizvodnji, alati i naprave za obradu metala, sredstva za brtvljenje i proces brtvljenja, izrada bačve – vježba. Vrste kaca, konstrukcija i elementi kace, odabir materijala, tehnološki proces proizvodnje kace, izrada kace – vježba. Stalci i postolja, vrste, odabir materijala, konstrukcija, tehnološki proces proizvodnje. Parafin i parafiniranje, površinska obrada bačve, materijali i postupci. Površinska obrada kace, materijali i postupci. |
Metodičke napomene: Nastavu izvoditi kombiniranjem rada u učionici i u bačvarskoj radionici.
Obveze učenika: Izrada domaćih pisanih radova i tehničke dokumentacije za bačvarske proizvode
6.9. Nastavni predmet: Izborna nastava - Tehnologija model-stolarstva
Razred: 3.
Tjedni
(ukupni) fond sati: 2/64
Cilj: Stjecanje stručno-teoretskih znanja iz područja model-stolarstva u svrhu
proizvodnje različitih modela i kalupa.
Zadaci:
Sadržaj:
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Mjere i mjerenja Modeli Kalupi Jezgre Šabloniranje |
Znati svrhu i primjenu modela i usvojiti načine mjerenja. Znati izraditi nacrt za izradu jednostavnijih modela, sudjelovati u proizvodnji modela. Usvojiti pojmove o vrstama i izradi kalupa. Usvojiti pojmove o vrstama i izradi jezgre. Upoznati se s pojmom i vrstama šabloniranja. |
Mjere i mjerenja u izradi modela, vrste modela, elementi modela. Konstrukcija modela, odabir materijala, modeli za zupčanike, modeli za pumpe, modeli za turbine, konstrukcija, čitanje nacrta, proces izrade, materijal za izradu, modeli za kalupljenje, konstrukcija i izrada jednostavnijeg modela – vježba. Vrste i primjena kalupa, konstrukcija, materijal i proces izrade. Vrste i primjena jezgri, konstrukcija, materijali i procesi izrade. Šabloniranje u pijesku, šabloniranje u ilovači. |
Metodičke napomene: Nastavu izvoditi kombiniranjem rada u učionici i u model-stolarskoj radionici
Obveze učenika: Izrada domaćih pisanih i crtanih radova vezanih uz proizvodnju modela
6.10. Nastavni predmet: Izborni predmet - Tehnologija tokarenja
Razred: 3.
Tjedni (ukupni) fond sati: 2/64
Cilj: Stjecanje stručno-teoretskih znanja iz područja tokarenja drva u svrhu proizvodnje različitih tokarskih proizvoda.
Zadaci:
Sadržaj:
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni
sadržaji |
Tokareni stolac Tokarenje savijenih elemenata Kugla Suveniri Naprave i šablone |
Znati izraditi nacrt i tehničku dokumentaciju tokarenog stolca, izraditi tokareni stolac. Usvojiti znanja o postupcima savijanja i sudjelovati u izradi savijenih elemenata. Usvojiti znanja o konstrukciji i izradi kugle. Usvojiti znanja o vrstama i tradiciji izrade drvenih suvenira, tradicijski suveniri Znati konstruirati i sudjelovati u izradi naprava i šablona |
Konstrukcija tokarenog stolca, odabir materijala, tokarski alati i strojevi, izrada okruglih nogu, tokarenje stožastih elemenata, površinska obrada, materijal i postupci, izrada nacrta i izrada tokarenog stolca - vježba Tokarenje savijenih elemenata, materijal, tokarski alati i strojevi Konstrukcija kugle, odabir materijala, proces izrade, tokarski alati i strojevi, proces izrade navoja, primjena kugle, sudjelovanje u izradi kugle - vježba Vrste suvenira, materijal za izradu, konstrukcija, proces tokarenja, površinska obrada i upotreba boje kod tradicijskih suvenira Tipovi naprava i šablona, konstrukcija naprava i šablona za izradu zakrivljenih elemenata, rad sa šablonama i napravama - vježba |
Metodičke napomene: Nastavu izvoditi kombiniranjem rada u učionici i u tokarskoj radionici.
Obveze učenika: Izrada domaćih pisanih i crtanih radova vezanih uz tokarske proizvode.
6.11. Nastavni predmet: Izborna nastava: Tehnologija
zanimanja
Razred: 3.
Tjedni (ukupni) broj sati: 2/64
Cilj: Naučiti i teoretskim znanjima pripremiti učenike stolare za samostalan rad u radionici
na poslovima građevinske stolarije i unutarnje opreme.
Zadaci:
Sadržaj:
Nastavna cjelina |
Očekivani
rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
Tehnologija građevne stolarije Tehnologija izrade masivnog namještaja Tehnologija izrade pločastog namještaja A) Od oplemenjenih pločastih materijala B) Od neoplemenjenih pločastih materijala Drvena stubišta Unutarnje opremanje |
Upoznati učenike s procesima izrade prozora, vrata i naučiti operacije koje se izvode i kojim redoslijedom. Upoznati sve materijale koji se koriste. Upoznati se sa zaštitnim sredstvima i tehnikama ugradnje. Upoznati učenike s tehnikama rada, načinima lijepljenja i prešanja. Upoznati se sa strojevima i alatima koji se koriste. Teoretski učenike osposobiti za rad u radionici. Upoznati učenike s tehnološkom dokumentacijom, naučiti ih razradu tehnološkog procesa za pojedine vrste proizvoda. Upoznati učenike s tehnološkom dokumentacijom, naučiti ih razradu tehnološkog procesa za pojedine vrste proizvoda od masivnog drva. Upoznati učenike s tehnološkom dokumentacijom, naučiti ih razradu tehnološkog procesa za pojedine vrste proizvoda od oplemenjenih pločastih materijala. Upoznati učenike s tehnološkom dokumentacijom, naučiti ih razradu tehnološkog procesa za pojedine vrste proizvoda ovisno o načinu oplemenjivanja površina materijala. Naučiti učenike vrste stubišta i materijale koji se koriste. Pokazati učenicima tehnike postavljanja i površinske obrade drvenih stuba. Upoznati učenike s raznim poslovima koje se koriste pri unutarnjim opremanjima: od oblaganja zidova, spuštenih stropova, podova pa do pregradnih stijena i građevnog namještaja. |
Materijali koji se koriste (drvo, staklo, brtvila, ljepilo, okovi, materijali za zaštitu, ambalaža). Tehnološki proces proizvodnje: krojenje, duljinsko, debljinsko i širinsko spajanje, izrada profila na glodalici i blanjalici, izrada ugaonih vezova, nanošenje ljepila, slijepljivanje, prešanje i učvršćivanje spojeva, priprema površine za površinsku obradu, brušenje, površinska dorada zaštitnim sredstvima (impregnacija, temeljna boja, lak, lazura). Ugradnja građevinske stolarije – načini ugradnje: mokra, suha, usidrenje. Načini nanošenja ljepila, način sastavljanja, prešanja, učvršćivanja spojeva-vezova pri proizvodnji: -namještaja (lijepljenje rubnih letvi, lijepljenje korpusa, lijepljenje stolova, stolica i raznih okvira, lijepljenje širokih masivnih ploha, naprave za sastavljanje, za natiskivanje čepova, kontrola točnosti sastava i čvrstoće), -građevna stolarija (lijepljenje okvira, nanos ljepila, učvršćenje vezova, prešanje, okivanje, točnost okivanja elemenata unutarnjeg opremanja (pregradnih stijena, spuštenih stropova) -tehnološki proces, tehnološka dokumentacija i vrijeme izrade. Tehnološki proces izrade i korpusa od masivnog drva, fronte (sa i bez uklada), stolaca, stolova. Potrebna dokumentacija u tehnološkom procesu, vremena izrade (korelacija sa crtanjem, stručnim računom, praktičnom nastavom i tehnologijom materijala. Tehnološki proces izrade tehnološke dokumentacije, vremena izrade za pojedine vrste korpusnog namještaja (kuhinje, sobe, uredi, radni stolovi ) (Korelacija s crtanjem, stručnim računom, praktičnom nastavnom i tehnologijom materijala). Tehnološki proces izrade od neoplemenjene: iverice, vlaknatice, stolarske ploče, furnirske ploče, MDF ploče, te oplemenjivanje furnirima, folijama i lakovima. Tehnološka dokumentacija, vrijeme izrade za pojedine vrste proizvoda. (Korelacija s crtanjem, stručnim računom, praktičnom nastavnom i tehnologijom materijala). Izrada i priprema elemenata za pojedine vrste drvenih stubišta (oblaganje betonskih, izrada cijelih drvenih stubišta). Izrada gazišta, čela stuba, tetiva, podesta, ograda rukohvata. Montaža stuba zatvorenih na objektu i montaža na betonsku podlogu zatvorenih stuba, montaža kružnih stuba. Površinska obrada drvenih stubišta. Tehnologija obrade drva i drvnih materijala te montaža gotovih elemenata i proizvoda: - oblaganje zidova - spuštenih stropova - ugrađeni namještaj - podovi - pregradne stijene. |
6.12. Nastavni predmet: Praktična nastava
Razred: 1., 2., 3.
Ukupni broj sati: 900, 900, 800
Cilj:
Cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da nakon završetka naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.
Zadaci:
- da učenici usvoje znanja, vještine i navike iz područja izrade namještaja i građevne stolarije
- da se osposobe za brzo prihvaćanje novih rješenja
- da upoznaju alate i strojeve za rad u stolarskoj radionici
- da se osposobe za izbor najprimjerenijeg materijala za izradu određenog stolarskog proizvoda
- da se osposobe za podešavanje sredstava za rad, pravilan rad, te da se upoznaju sa zaštitnim
sredstvima te zaštitom okoliša
- da se kod učenika razvije osjećaj odgovornosti i samostalnosti za izvršavanje radnih zadataka.
Sadržaj:
Posebni ciljeviNastavna cjelina |
Sadržaj programaZnanja i vještine koje se moraju svladati |
1 2
3 4 5 6** |
Zaštita na radu* |
1. Primijeniti zakonske i podzakonske propise o zaštiti na radu u pogonima za preradu drva i nedrvnih materijala. 2. Objasniti propise koji se odnose na nositelje osiguranja za slučaj nezgode. 3. Opisati ljudski faktor koji može izazvati nezgode kao i uzroke nesreće tipične za ovo zanimanje. 4. Odrediti i primijeniti zaštitne uređaje na strojevima. 5. Navesti opasnosti od električne struje. 6. Navesti ostale izvore opasnosti (buka, prašina, osvijetljenost proizvodnog pogona). 7. Navesti osnovna pravila sprečavanja požara. 8. Pružiti prvu pomoć u slučaju nezgode. 9. Pravilno postupiti s otpadom. |
+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + |
Organizacija stolarske radionice |
1.Upoznati prostor i razmještaj opreme i strojeva u radionici. 2.Razlikovati i znati koristiti raznu opremu i alate. 3.Naučiti i uvidjeti pozicije i razmještaj strojeva u radionici. |
+ + + + + + + + |
Održavanje i oštrenje ručnih alata |
1.Pripremiti za rad i raditi sa svim najvažnijim ručnim alatima. 2.Naučiti naoštriti noževe blanji. 3.Naučiti naoštriti ručne pile. 4.Oštriti dlijeta. |
+ + + + + |
Odabiranje drva i drvnih materijala Obrada drva i drvnih materijala ručnim alatima Izrada spojeva od drva i drvnih materijala |
1. Razlikovati vrste drva prema teksturi i boji. 2. Utvrditi pogreške. 3. Slagati piljeno drvo. 4. Sušiti drvo – voditi sušenje. 5. Mjeriti vlažnost drva, uzeti u obzir utezanje i bubrenje pri odabiranju. 6. Razlikovati drvne materijale (panel-ploče, furnirske ploče, iverice, vlaknatice) i razlikovati ih prema svojstvima i primjeni. 1. Primjena najvažnijih alata za mjerenje i zacrtavanje drva i drvnih materijala (prizmatično mjerilo, drveni metar, čelični metar, platnena vrpca, pomično mjerilo, kutomjer, pravokutnik, kosokutnik, pomični kutnik, crtalo, šestar, šilo, olovka za zacrtavanje). 2. Odrediti nadmjeru. 3. Mjeriti i zacrtavati. 4. Razlikovati ručne pile prema finoći nazubljenja i prema tome primjenjuju li se za krojenje po ravnim ili krivuljastim zacrtima (pila paralica, pila zarubnica, pila zavojnica, pila kutnica, velika pila listarica, obična pila listarica, fina pila listarica, pila šiljatica, pila utornica, pila furnirka). 5. Izvoditi jednostavno piljenje prema zacrtu. 6. Primijeniti ručne blanje prema namjeni i obliku oštrice noža (strug, ravnjač, gladić, svlak, zupčasta blanja, vjenčenjak, temeljnjak, utornjak, lučna blanja, profilna blanja). 7. Izvoditi blanjanje raznim blanjama prema zadanim mjerama. 8. Raditi dlijetima za izradbu rupa, utora, žljebova. 9. Izvoditi operaciju struganja drva postrugom, rašpom i strugačem. 10. Izvoditi operaciju bušenja upotrebom šablona za bušenje i raznih vrsta bušilica (običnog vratila, drill-vratila, prsne bušilice, žličastog svrdla, usrednog svrdla, Douglas svrdla, Cooks svrdla, Irwing svrdla, Forstner svrdla, pužnog svrdla, proširivača i probijača). 1. Prikazati elemente spoja u aksonometriji i ortogonalnoj projekciji materijala. 2. Odabrati drvo i alat ovisno o zadatku za izradu vezova. 3. Prenijeti zadane mjere elemenata spoja zacrtavanjem na obradak. -spoj na otvorene kose zupce
|
1 2 3
4 5 6 + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +
|
Izrada spojeva od drva i drugih drvnih materijala |
4.Izraditi spojeve od masivnog drva i to: - spoj na sljub - spoj na lastin rep, spoj na utor i pero - spoj na vlastite utore i slobodno pero - spoj na tupi sljub i moždanike - spoj na tupi sljub i plosnate čepove - spoj na poluutor - spoj na kosinu - spoj na preklop, spoj na čep i raskol - spoj na preklop i zupce - spoj na poluzatvorene kose zupce - spoj na zatvorene kose zupce. 1. Izraditi jednostavne spojeve s čavlima i vijcima. 2. Izraditi jednostavnu konstrukciju od masivnog drva s pomoću opisanih spojeva. 3. Izraditi klinaste zupce za produženje drva. 4. Izraditi razne kutne spojeve u zatvorenom korpusu od panel-ploče i iverice. 5. Izraditi ovalne i pravokutne čepove na elementima stolova i stolaca. 6. Izraditi dvostruki čep i raskol na elementima prozora i vrata. |
1 2 3 4
5 6 +
+ + +
+ + + + |
Oštrenje, podešavanje i održavanje alata |
1. Oštriti i razvraćati listove ručnih pila. 2. Oštriti nož ručne blanje, ravnati stopalo blanje, krpati trup blanje, popravljati jezičak blanje. 3. Oštriti dlijeta. 4. Objasniti postupak strojnog oštrenja, razvraćanja zubaca te lemljenja listova tračnih pila. 5. Objasniti strojno oštrenje noževa blanjalice. 6. Objasniti strojno oštrenje alata za brušenje i glodanje. |
+ +
+ + + + |
Podešavanje, korištenje i održavanje strojeva i uređaja |
1. Upotrebljavati i održavati ručne električne strojeve: - ručnu vibracijsku brusilicu strojeva - ručnu kružnu pilu uređaja - ručnu blanjalicu - ručnu bušilicu 2. Podešavati, koristiti i održavati stolnu, klatnu, poteznu te višelisnu kružnu pilu. 3. Podešavati, koristiti i održavati stolnu tračnu pilu. 4. Podešavati, koristiti i održavati jednostrane, dvostrane, trostrane i četverostrane blanjalice. 5. Podešavati, koristiti i održavati stolnu, nadstolnu i kopirnu glodalicu. 6. Podešavati, koristiti i održavati stolne i nadstolne jednovretenaste i viševretenaste bušilice. 7. Podešavati, koristiti i održavati dubilice. 8. Podešavati, koristiti i održavati tračne i cilindrične brusilice, te brusilice za rubove. 9. Podešavati, koristiti i održavati centričnu, čelnu i automatsku tokarilicu. 10. Podešavati, koristiti i održavati prešu za furniranje, prešu za okvire, prešu za korpuse. 11. Podešavati, koristiti i održavati uređaje za odvod usitnjenog i krupnog otpada. |
+ + + + + + + + + + + + + + + + + + |
Primjena ljepila |
1. Uporaba raznih vrsta ljepila. 3. Lijepiti jednostavne spojeve. Priređivati sintetska ljepila. 4. Primjenjivati različite načine nanošenja ljepila na površine koje će se lijepiti. 5. Lijepiti plemenite furnire i folije na razne načine. 6. Lijepiti furnir na rubove. 7. Lijepiti rubne letvice. |
+ + + + + + + + + + + + + + + + + |
Izrada skica i čitanje tehničkih crteža; izrada krojnih lista prema tehničkom crtežu |
1. Rukovati priborom za crtanje. 2. Izrađivati skice i tehničke crteže u aksonometriji i ortogonalnoj projekciji pridržavajući se normi i simbola. 3. Čitati skice i tehničke crteže. 4. Napraviti popis dijelova konstrukcije. 5. Odrediti mjere pojedinih dijelova konstrukcije. 6. Navesti svrhu upotrebe konstrukcije. |
+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + |
Izračunavanje materijala i troškova |
1. Izračunati potreban materijal. 2. Izračunati potrebno vrijeme troškova za izradbu pojedinih dijelova konstrukcije. 3. Izračunati troškove proizvodnje jednog proizvoda ili proizvodne serije. |
+ + + + + |
Rad s ostalim nedrvnim materijalima Montaža okova i ostalih dijelova konstrukcije Izrada dijelova konstrukcija i sastavljanje dijelova Površinska obrada |
1. Primjena sintetskih materijala u proizvodnji namještaja, građevne stolarije i pri uređenju interijera. 2. Pravilno skladištiti plastične profile, ljepila, lakove, okove, sredstva za brtvljenje. 3. Jednostavne elemente konstrukcije od termoplastičnih materijala ručno rezati, zavarivati i obrađivati varove. 4. Rezati prozorsko staklo. 5. Umetnuti prozorsko staklo i zabrtviti ga. 1. Odabrati i upotrijebiti metalne profile za izradbu prozora, vrata i namještaja. 2. Primjena zaštite od korozije i postupak oplemenjivanja površine. 3. Koristiti sredstva za spajanje: čavle, vijke, lamele. 4. Odabrati i montirati okove za prozore i vrata. 5. Odabrati i montirati okove za namještaj, za zatvaranje, okretanje, spajanje i ukrašavanje. 1. Prema zadanom tehničkom crtežu izraditi dijelove stolca bez naslona, koristeći se raspoloživim strojevima, alatima i uređajima te izrađene dijelove spojiti i završno obraditi. 2. Prema vlastitom tehničkom crtežu izraditi dijelove manjeg elementa korpusnog namještaja koristeći se raspoloživim strojevima, alatima i uređajima te izrađene dijelove spojiti i završno obraditi. 3. Prema vlastitom tehničkom crtežu izraditi dijelove stolice s naslonom koristeći se raspoloživim strojevima, alatima i uređajima te izrađene dijelove spojiti i završno obraditi. 4. Prema vlastitom tehničkom crtežu izraditi dijelove stolice s naslonom koristeći se raspoloživim strojevima, alatima i uređajima te izrađene dijelove spojiti i završno obraditi. 5. Izraditi dijelove stola sa šahovskom pločom i tokarenim nogama prema vlastitom tehničkom crtežu, koristeći se raspoloživim strojevima, alatima i uređajima te izrađene dijelove spojiti i završno obraditi. 6. Izraditi dijelove prozora i vrata prema zadanim i vlastitim tehničkim crtežima, koristeći se raspoloživim strojevima, alatima i uređajima te izrađene dijelove spojiti i završno obraditi. 7. Izraditi dijelove stubišta prema zadanom tehničkim crtežima, koristeći se raspoloživim strojevima, alatima i uređajima te izrađene dijelove spojiti i završno obraditi. |
+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +
+ + |
Izrada dijelova konstrukcija i sastavljanje Površinska obrada Ugradba montažnih dijelova konstrukcije |
1. Izrada građevinske stolarije - izrada prozora - izrada vrata. 2. Izrada namještaja - izrada namještaja za sjedenje - izrada namještaja za pohranu - izrada kuhinjskih elemenata - izrada stolova. 3. Furniranje - furniranje ploha - furniranje rubova. 4. Ostalo - izrada stubišta. 1. Razlikovati važne skupine kemijskih zaštitnih sredstava. 2. Obavljati preventivne mjere konstruktivne i kemijske zaštite drva. 3. Pripremiti površinu konstrukcije za površinsku obradu: bušenjem, izbjeljivanjem, uklanjanjem probijenog ljepila, odsmoljavanjem, četkanjem, kitanjem i močenjem. 4. Nanositi lakove: ručno, valjčanjem, špricanjem te polirati površine konstrukcija. Ugradba građevinske stolarije. Ugradba ormara. Ugradba stuba. Ugradba pregradnih stijena. Ugradba spuštenih stropova. Ugradba podova. Ugradba obloga zidova. |
1
2 3 4 5 6 + + + + + + + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + + + |
* Osposobljavanje učenika za zaštitu na radu od 35 sati obaviti u školi na početku prvog razreda.
** Raspored cjelina i tema prema broju polugodišta.
7.
ISPITNI KATALOG (ZAVRŠNI ISPIT)
Ispitni cilj: Cilj završnog ispita je provjera znanja, sposobnosti i vještina koje su potrebne za
stjecanje
zanimanja stolar.
Način provjere znanja i umijeća:
Završni ispit:
1. Praktični dio (izrada stolarskog uratka).
2. Strukovno- teorijski ispit znanja (pisani ili usmeni oblik).
3. Ispit znanja iz hrvatskog jezika.
Pomoćnički ispit (poseban
ispit ili dio završnog ispita):
1. Praktični dio (izrada stolarskog proizvoda).
2. Stručno-teorijski ispit znanja (pisani ili usmeni oblik).
Praktični dio ispita u skladu je s nastavnim planom praktičnog dijela naukovanja. Praktična zadaća se sastoji od izrade uratka i radne probe, a obuhvaća područja:
Temeljem navedenih područja naučniku se zadaje izrada jednog uratka i izvođenje jedne radne probe iz dolje navedene tablice. Prije nego se pristupi izradi uratka, Ispitni odbor treba odobriti tehnološku dokumentaciju za izradu.. Ona treba sadržavati crtež uratka u ortogonalnoj projekciji u mjerilu, sastavnicu s čistim i krojnim mjerama te utroškom materijala, karakteristične detalje i potrebne radne operacije.
Vrsta uratka |
Opis uratka |
Ormar |
Ormar može biti: garderobni, ormar dnevne sobe ili ormar predsoblja. Treba biti izrađen od najmanje dvije vrste drvnih materijala s tim da jedan mora biti masivno drvo. Treba imati police, vješalice i najmanje jednu ladicu. |
Blagavaonički stol |
Stol treba biti za, najmanje, četiri osobe i od masivnog drva ili kombinacije ploče i masiva. |
Pisaći stol |
Pisaći stol treba biti izrađen od kombinacije bar dvije vrste osnovnog materijala. Treba imati ladicu. |
Stolić dnevne sobe |
Uradak treba biti izrađen od masivnog drva i imati policu. |
Blagovaonička stolica |
Stolac treba biti izrađena od masivnog drva ili kombinacije s furnirskom pločom i drugim materijalima. |
Prozor |
Prozor treba biti jednokrilni ili dvokrilni s izolacijskim staklom ili krilo na krilo. Materijal: masivno drvo |
Ulazna vrata |
Ulazna vrata trebaju biti od masivnog drva ili kombinacije s drugim drvnim ili nedrvnim materijalima s nadsvjetlom ili bez njega. |
Stubišta |
Stubišta se mogu izrađivati kao samostalan proizvod i to ravna, polukružna ili spiralna ili se mogu oblagati podloge. |
Radna proba se odabire prema izabranom uratku a može biti:
Vrsta radne probe |
Opis radne probe |
Sastavljanje masivnog drva po širini |
Radna proba sadrži: krojenje, blanjanje, izradu veza, nanošenje ljepila ili veznog elementa, sastavljanje i prešanje te završnu obradu. |
Sastavljanje drvnih elemenata pod kutom |
Radna proba sadrži: krojenje, blanjanje, izradu veza, nanošenje ljepila ili veznog elementa, sastavljanje i prešanje te završnu obradu. |
Oplemenjivanje rubova kod ploča |
Ovisno s čim se oplemenjuje rub ploče (letvica, furnir i drugi materijali) ocjenjuje se postupak rada od krojenja ploče i pripreme, nanošenja ljepila ili materijala za oplemenjivanje do prešanja i završne obrade. |
Površinska obrada |
Ovisno o vrsti površinske obrade ocjenjuje se priprema podloge, priprema materijala za površinsku obradu, postupak nanošenja, međubrušenje i završna obrada. |
Pri izradi praktične zadaće učenik se mora pridržavati propisanih mjera zaštite na radu i zaštite okoliša te ostalih uvjeta koje mu odredi ispitna komisija.
Strukovno teorijski dio ispita obuhvaća teorijska znanja neophodna za obavljanje praktičnih radnji u zanimanju koja su propisana nastavnim planom i programom za teorijski dio naukovanja.
Teme i cjeline iz predmeta:
Tehnologija zanimanja
Crtanje s konstrukcijama:
Matematika u struci:
STANDARDIZIRANI OCJENJIVAČKI LIST
I. PRAKTIČNI DIO ISPITA
Radnje obavljene u okviru praktične zadaće |
Broj bodova |
Izrada dokumentacije za uradak |
0 – 10 |
Korištenje zaštitnih sredstava i naprava |
0 – 10 |
Spretnost rukovanja alatima i strojevima. |
0 - 10 |
Podešavanje strojeva i alata. |
0- 10 |
Koncentracija i izdržljivost |
0 - 10 |
Kakvoća izrađene radne probe |
0 - 10 |
Točnost dimenzija i obrade prema planu |
0 - 20 |
Kakvoća izrađenog uratka |
0 - 20 |
UKUPNO BODOVA: |
0-100 |
BODOVNA LISTA
% bodova |
ocjena |
92 - 100% bodova |
Odličan ( 5 ) |
81 - 91% bodova |
Vrlo dobar ( 4 ) |
67 - 80% bodova |
Dobar ( 3 ) |
50 - 66% bodova |
Dovoljan ( 2 ) |
0 - 49% bodova |
Nedovoljan ( 1 ) |
II. STRUKOVNO – TEORETSKI DIO
Strukovno teorijski dio ispita je u pisanom obliku, a sastoji se od pitanja i zadaća koje donosi ispitna komisija, na osnovu kataloga ispitnih pitanja i zadataka za pomoćničke ispite.
Ocjena se utvrđuje prema ovoj ljestvici:
BODOVNA LISTA
% bodova |
ocjena |
90 - 100% bodova |
Odličan ( 5 ) |
80 - 89% bodova |
Vrlo dobar ( 4 ) |
70 - 79% bodova |
Dobar ( 3 ) |
60 - 69% bodova |
Dovoljan ( 2 ) |
Manje od 30% bodova |
Nedovoljan ( 1 ) |
Učenik koji postigne 30 do 59% bodova upućuje se na usmeni ispit.
Na usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih područja iz kojih učenik nije pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita.
8.
Prijelazne i završne odredbe
Program obrazovanja za zanimanje stolar koji se ostvaruje na osnovi ovog nastavnog
plana i programa uvodi se u obrazovni sustav od 2003./04. školske godine te će
postupno zamijeniti dosadašnje obrtničke programe (u klasičnom i dvojnom modelu
obrazovanja) za zanimanja stolar, drvogalanterist, stolar-modelar, drvotokar,
bačvar i kolar.
Učenici koji su se upisali u prvi razred
srednje škole za 2003./04. školsku godinu u program za zanimanje stolar
obrazuju se u skladu s ovim nastavnim planom i programom.
Učenici koji su se upisali u program za
zanimanja stolar, drvogalanterist, stolar-modelar, drvotokar, bačvar ili
kolar ranijih godina, nastavljaju
školovanje po programu koji su upisali.
Ovaj nastavni plan i program stupa na snagu
danom objave u «Narodnim novinama», a primjenjuje se od 1. rujna 2003. godine.
Klasa: 602-03/03-01/740 Klasa: 133-02703-02/13
Ur. broj: 532/1-03-01 Ur. broj: 515-03/03-1
Zagreb, 31. srpnja 2003. Zagreb, 31. srpnja 2003.
Ministar
prosvjete i športa Ministar za obrt, malo i srednje
poduzetništvo
dr.
sc. Vladimir Strugar, v.r. Željko Pecek, v.r.