MINISTARSTVO FINANCIJA

2039

Na temelju članka 49. Zakona o porezu na dohodak (»Narod­ne novine«, broj 127/00 i 150/02) donosim

PRAVILNIK

O POREZU NA DOHODAK

I. TEMELJNE ODREDBE

1. OpĆe odredbe

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje primjena Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Zakon).

2. Porezni obveznik

Članak 2.

(1) Porezni obveznik je fizička osoba iz članka 2. Zakona.

(2) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji dohotka (pravne i fizičke osobe).

(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

(4) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako se bavi poduzetništvom koje podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj.

II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE

Članak 3.

(1) Osnovica poreza na dohodak, prema članku 3. Zakona, utvrđuje se kako slijedi:

dohodak od nesamostalnog rada

+ dohodak od samostalne djelatnosti

+ dohodak od imovine i imovinskih prava

+ dohodak od kapitala

+ dohodak od osiguranja

= ukupni dohodak

– plaće novozaposlenih i nagrade učenicima prema članku 43. Zakona

– preneseni gubici prema članku 28. Zakona

= dohodak nakon propisanih umanjenja

– osobni odbitak poreznog obveznika prema članku 29. ili članku 40. Zakona

= porezna osnovica za primjenu poreznih stopa iz članka 5. Zakona.

(2) U osnovicu poreza na dohodak prema stavku 1. ovoga članka ne uključuje se dohodak koji se paušalno oporezuje u skla­du s člankom 32. Zakona i dohodak od imovine u skladu s člankom 37. stavcima 1., 2. i 4. Zakona.

(3) Pri oporezivanju tuzemnog poreznog obveznika primjenjuje se načelo svjetskog dohotka, što znači da se oporezuje ukupan dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu i to prema tuzemnim propisima. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit.

(4) Kod tuzemnog poreznog obveznika načelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak, što znači da se inozemni gubitak može odbiti od tuzemnog dohotka. Odbijanje nije moguće za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o oporezivanju dobiti.

(5) Kod inozemnih poreznih obveznika načelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka može odbiti samo tuzemni gubitak.

(6) Gubitak prenesen iz prethodnih poreznih razdoblja odbija se od ukupnog iznosa dohotka koji preostaje nakon saldiranja pozitivnih i negativnih oblika dohotka tekućeg poreznog razdob­lja, i to nakon umanjenja porezne osnovice za plaće novozaposlenih i za nagrade učenicima i studentima, a uvijek prije odbitka osobnog odbitka iz članka 29. ili članka 40. Zakona.

III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA I OPOREZIVOG DOHOTKA

1. Oporezivi i neoporezivi dohoci te dohoci osloboĐeni poreza

Članak 4.

(1) Oporeziv je dohodak iz članka 10. Zakona.

(2) Oporezivim primicima smatraju se i primici koje fizičke osobe ostvaruju od osiguravatelja na temelju prijašnjih uplata poslodavca tim osiguravateljima za dokup mirovine. Premije osiguranja uplaćene za dokup mirovine nisu oporezive.

(3) U skladu s člankom 7. točka 3. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za socijalnu skrb.

(4) U skladu s člankom 6. stavak 2. točka 2.7. Zakona dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima dobivenim od pravnih i fizičkih osoba za zdrav­stvene potrebe, pod propisanim uvjetima, a do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu.

(5) Porez na dohodak ne plaća se po osnovi rashoda iz članka 5. stavaka 18. i 19. i članka 7. stavak 1. točka 6. Zakona o porezu na dobit, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva.

2. Primici i izdaci, naČelo blagajne

Članak 5.

(1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari na tržištu od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, a i od životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati.

(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijed­nošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.

(3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu.

(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (posredno ili neposredno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje.

(5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.

(6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.

(7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate.

(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak.

(9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave).

(10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.

(11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.

(12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada organizacija ovlaštena za platni promet izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna.

(13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

3. Pripisivanje primitaka i izdataka

Članak 6.

(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka.

(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(4) Za priznavanje ugovora između pripadnika obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće:

1. valjani pravni posao,

2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe, i

3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka.

IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA

1. Posloprimac

Članak 7.

(1) Posloprimcima se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju fizičke osobe koje obavljaju ili su obavljale nesamostalni rad i koje po osnovi sadašnjeg ili prijašnjeg rada ostvaruju primitke. Posloprimci su i nasljednici tih osoba sve dok dobivaju plaću po osnovi rada njihovih ostavitelja.

(2) Umirovljenici se oporezuju kao posloprimci. Umirov­ljenicima se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju:

1. fizičke osobe koje mirovinu dobivaju iz zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja na temelju uplaćenih obveznih doprinosa, odnosno doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti izdvajanih iz plaća po osnovi prijašnjeg nesamostalnog rada,

2. fizičke osobe koje su obavljale samostalnu djelatnost – poduzetnici koji su plaćali porez na dobit i druge fizičke osobe, ako mirovine dobivaju na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za zakonsko mirovinsko osiguranje, odnosno doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

3. fizičke osobe koje uz mirovinu od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja ostvaruju mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće i/ili mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja prema članku 12. stavku 1. točki 3. Zakona i članku 4. stavak 2. ovoga Pravilnika na temelju uplaćenih svota za dokup mirovine,

4. fizičke osobe koje ostvaruju obiteljsku mirovinu,

5. fizičke osobe koje kao umirovljenici od prijašnjeg poslodavca dobivaju dohodak od nesamostalnog rada.

(3) Umirovljenicima se ne smatraju fizičke osobe kojima je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruju mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskog osigu­ravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup mirovine.

(4) Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te tijela područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave u dijelu se dohotka koji ostvaruju po osnovi tih djelatnosti oporezuju kao posloprimci.

(5) Obveze posloprimaca imaju i primatelji stipendija i nagrada iznad iznosa iz članka 12. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(6) Posloprimcem se ne smatra osoba koja obavlja samostalnu djelatnost (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivrednu i šumarsku djelatnost te druge samostalne djelatnosti), jer se od primitaka po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti.

2. Poslodavac

Članak 8.

(1) Poslodavci su u smislu Zakona i ovoga Pravilnika pravne osobe i/ili fizičke osobe koje zapošljavaju ili su zapošljavale fizičke osobe radi obavljanja poslova i koje fizičkim osobama isplaćuju ili su isplaćivale, odnosno koje su obvezne isplatiti naknadu.

(2) Poslodavac je i pravna i/ili fizička osoba koja za obav­ljanje poslova koristi posloprimca od treće osobe, ako mu izravno na svoj teret isplaćuje naknadu.

(3) Obveze poslodavca imaju i:

1. zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja u dijelu isplate mirovina na temelju uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje,

2. isplatitelji dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,

3. isplatitelji stipendija i nagrada iznad iznosa iz članka 12. stavak 3. ovoga Pravilnika,

4. mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup mirovine iz članka 12. stavka 1. točke 3. Zakona i članka 4. stav­ka 2. ovoga Pravilnika, a i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,

5. poduzetnici koji obavljaju samostalnu djelatnost po kojoj osnovi su obveznici poreza na dobit i to u dijelu koji se odnosi na njihovu poduzetničku plaću,

6. porezni obveznici koji su zaposleni u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet i porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvaruju neposredno iz inozemstva.

3. Nesamostalni rad

Članak 9.

(1) Nesamostalnim radom u smislu ovoga Pravilnika smatra se svaki odnos između poslodavca i posloprimca u kojem je posloprimac obvezan raditi po uputama poslodavca.

(2) Za prosudbu o nesamostalnosti ili samostalnosti rada odlučujuća je cjelovita slika odnosa. Pri tome se moraju ocijeniti sva obilježja u prilog ili protiv nesamostalnog rada, a ne vrsta ugovora ili oblik isplate.

(3) Bitna obilježja nesamostalnog rada jesu: ne postoji nikakav poslovni rizik za posloprimca; posloprimac ulaže u poslovni proces samo svoj rad (fizički i/ili umni); poslodavac u pravilu određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada; posloprimac je obvezan raditi s određenim učinkom, ali ne i određenim uspjehom; unaprijed se utvrđuje visina isplate koja je u pravilu vezana za radno vrijeme; dogovara se u pravilu trajanje rada posloprimca na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme; poslodavac preuzima na svoj teret izdatke koji posloprimcu nastaju u radu ili obavljanju poslova (dnevnice, putni troškovi, terenski dodatak, naknada za odvojeni život i slično); poslodavac stavlja posloprimcu na raspolaganje sredstva rada (radni prostor i opremu, pomoćne prostorije, posebnu radnu odjeću i obuću i slično); poslodavac isplaćuje posloprimcu naknadu plaće i za vrijeme kad ne radi zbog bolovanja, godišnjeg odmora, slobodnih dana, struč­nog usavršavanja u interesu poslodavca i slično.

4. Dohodak od nesamostalnog rada

Članak 10.

Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz plaće te izdataka za uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskoga zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskoga osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema člancima 11., 12. i 13. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema članku 16. ovoga Pravilnika.

5. Primici po osnovi nesamostalnog rada

Članak 11.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada razumijevaju se svi priljevi koji posloprimcu pritječu na temelju rada (prijašnjeg, sadašnjeg ili budućeg), bez obzira pod kojim su nazivom ili u kojem obliku ostvareni. Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i mirovine koje se ostvaruju na temelju prijašnjeg izdvajanja u obvezno zakonom propisano osiguranje i na temelju prijašnjih uplata za dokup mirovine, obiteljske mirovine i stipendije za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te nagrade učenicima za vrijeme naukovanja i praktičnog rada, a koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 12. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(2) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i:

1. primici za budući rad,

2. poduzetnička plaća koja se poduzetniku vlasniku priznaje u rashode pri utvrđivanju poreza na dobit,

3. isplate naknada zbog:

3.1. godišnjeg i tjednog odmora,

3.2. dopusta,

3.3. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

3.4. slobodnih dana,

3.5. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca,

4. posebni primici za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično,

5. primici koje poslodavac isplaćuje posloprimcu iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,

6. svi drugi primici prema člancima 12. i 13. ovoga Pravilnika.

(3) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i iznosi isplaćeni za rad koji kod poslodavca ili isplatitelja u tijeku mjeseca ne traje duže od 10 dana ili 80 sati i uz naknadu do najviše 1.500,00 kuna mjesečno.

(4) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i primici što ih posloprimcima isplati druga osoba u dogovoru s poslodavcem ili bez dogovora, kao što su provizije, popusti, napojnice, nagrade i svi drugi primici koje posloprimci ostvaruju od druge osobe na temelju rada koji obavljaju kod poslodavca.

(5) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje poslodavac omogućuje posloprimcima u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca (uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu, posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca, obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima, sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim posloprimcima, razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja koji su u svezi s djelatnosti, odnosno prijeko potrebni za ostvarivanje prihoda poslodavca).

(6) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:

1. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu:

1.1. naknada za vrijeme nezaposlenosti,

1.2. naknada plaće utvrđena u visini razlike između plaće koju prima kao radnik i plaće koju bi primao kao pripadnik gardijske postrojbe istoga čina i ustrojbenog mjesta, odnosno plaće pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga Republike Hrvatske,

1.3. naknada od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja,

2. dodatak uz mirovinu koji isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema Zakonu o prenošenju sredstava državnog proračuna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina,

3. zaštitni dodatak uz mirovinu,

4. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja,

5. doplatak za pomoć i njegu druge osobe,

6. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije.

Članak 12.

(1) U skladu s odredbama članka 12. stavak 1. točka 4. i stavak 2. točka 2. Zakona, primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica, stipendija i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3. ovoga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu.

(2) Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim zaposlenicima, i to:

1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte,

4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla među­mjes­nim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza,

5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine 30% cijene litre benzina eurosuper 95 po prijeđenom kilometru,

6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godišnje,

7. potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna,

8. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (supružnika, roditelja, roditelja supružnika, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi) do 3.000,00 kuna,

9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna godišnje. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu,

10. dar djetetu do 15 godina starosti do 400,00 kuna godišnje,

11. prigodne nagrade do 1.000,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor, i sl.),

12. nagrade zaposlenicima za navršenih:

12.1. – 10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna

12.2. – 15 godina radnog staža do 2.000,00 kuna

12.3. – 20 godina radnog staža do 2.500,00 kuna

12.4. – 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna

12.5. – 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna

12.6. – 35 godina radnog staža do 4.000,00 kuna

12.7. – 40 godina radnog staža do 5.000,00 kuna,

13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna, za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8 a manje od 12 sati neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,

14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna,

15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova zaposlenika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom zaposlenika,

16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova zaposlenika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom zaposlenika,

17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno,

18. naknade za odvojeni život od obitelji do 1.500,00 kuna mjesečno,

19. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna,

20. otpremnine radi poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza do visine četverostrukoga mjesečnog osnovnog osobnog odbitka važećeg u trenutku isplate za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine peterostrukoga osnovnog osobnog odbitka važećega u trenutku isplate za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3) Plaćom se ne smatraju nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1.500,00 kuna mjesečno. Stipendijom se smatra potpora učenicima i studentima za redovno školovanje, uz uvjet da ju učenik ili student u poreznom razdoblju prima samo kod jednog isplatitelja ili kod više isplatitelja do ukupno 1.500,00 kuna mjesečno, a s kojima nije ugovorio obvezu nesamostalnog rada.

(4) Isplate iz stavka 2. ovoga članka priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog).

(5) Naknade iz stavka 2. točke 13., 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga članka međusobno se isključuju.

(6) Terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta zaposlenika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika.

(7) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točka 16. ovoga članka odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj.

(8) Pomorski dodatak iz stavka 2. točka 17. ovoga članka primjenjuje se za pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom (duga plovidba, velika obalna plovidba – Mediteran i mala obalna plovidba – Jadran).

(9) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se i za pomorce na brodovima pod stranom zastavom na temelju potvrde stranog isplatitelja o isplaćenim primanjima koju porezni obveznici prilažu uz svoju godišnju poreznu prijavu.

(10) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, a za službena putovanja u vezi s djelatnosti tuzemnog isplatitelja.

(11) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave, a za potrebe obavljanja poslova iz toga djelokruga.

(12) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. ovoga članka što ih poslodavci isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi.

(13) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka isplaćene fizičkim osobama koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost uz naknadu u neprofitnim organizacijama.

Članak 13.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 12. stavak 3. Zakona smatraju se i primici posloprimaca u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulazi:

1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac omogućuje posloprimcu, njegovoj obitelji i drugim osobama s njim osobno povezanim,

2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 6% godišnje,

3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu,

4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona,

5. svi drugi primici po osnovi i u svezi s nesamostalnim radom koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

(2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točka 2. ovoga članka ne smatraju se krediti koji se fizičkim osobama, osim zaposlenima u upravi, odobravaju iz proračuna ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira na to pod kojim su uvjetima odobreni.

(3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima područne (regionalne) samouprave i tijelima jedinica lokalne samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.

(4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 12. stavak 3. Zakona smatraju se i rashodi iz članka 5. stavci 18. i 19. i članka 7. stavak 1. točka 6. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih rashoda ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala. U tom slučaju primici se pripisuju posloprimcu koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe.

Članak 14.

(1) Vrijednost primitaka iz članka 13. ovoga Pravilnika utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).

(2) Ako su primici u naravi odobreni posloprimcu uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je posloprimac platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada posloprimca.

(3) Vrijednost primitaka iz članka 13. ovoga Pravilnika utvrđuje se na sljedeći način:

1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze,

2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos najamnine odnosno zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze,

3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga,

4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi,

5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe, ili se primitak utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja,

5.1. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac je obvezan donijeti odluku o načinu i uvjetima toga korištenja te o načinu utvrđivanja plaće posloprimca po toj osnovi,

5.2. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnoga korištenja, poslodavac je obvezan voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i/ili vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5. l. ovoga stavka,

5.3. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sred­stava mjesečno,

5.4. ako više posloprimaca tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom posloprimcu,

5.5. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na sljedeći način:

5.5.1. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 30% cijene litre benzina (eurosuper 95) po prijeđenom kilometru,

5.5.2. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano,

5.5.3. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije,

6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 6% godišnje – na razliku između kamata obračunatih primjenom stope kamate od 6% godišnje i ugovorenih nižih kamata,

7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom zaposleniku godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi,

8. pri ugošćivanju – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja,

9. pri davanju dionica – na tržišnu vrijednost dionica.

(4) Podaci o primicima u naravi unose se u poreznu karticu posloprimca iz članaka 23. i 24. ovoga Pravilnika i druge propisane evidencije.

Članak 15.

Ako poslodavac isplaćuje posloprimcu plaću sa zakaš­nje­njem, kamate isplaćene po toj osnovi do visine 6% smatraju se naknadom štete i ne podliježu oporezivanju u skladu s člankom 6. stavak 2. točka 2.5. Zakona.

6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada

Članak 16.

(1) Izdacima koji se oduzimaju prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće propisani posebnim zakonom.

(2) Izdacima koji umanjuju dohodak od nesamostalnog rada smatraju se i premije životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje posloprimci uplaćuju na svoj teret, a poslodavac ih obustavlja i uplaćuje pri obračunu i isplati plaće. Ovi izdaci mogu umanjiti dohodak od nesamostalnog rada prilikom utvrđivanja predujma poreza tijekom poreznog razdoblja, najviše do 0,7 mjesečnoga osnovnog osobnog odbitka za svaki mjesec poreznog razdoblja.

(3) Ako izdatke iz stavka 2. ovoga članka poslodavac nije uzimao u obzir prilikom utvrđivanja predujma poreza na dohodak, može ih pod uvjetima propisanima člankom 26. stavak 5. ovoga Pravilnika uzeti u obzir u obračunu godišnjeg poreza. Ako ti izdaci nisu iskorišteni ni u tom godišnjem obračunu poreza, priznat će se posloprimcima u obračunu godišnjeg poreza po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi.

7. UtvrĐivanje i plaĆanje predujma poreza

Članak 17.

(1) Predujam poreza na dohodak kod dohotka od nesamostalnog rada obračunava se od osnovice koju čini svaki isplaćeni iznos po osnovi nesamostalnog rada umanjen za doprinose za obvezna osiguranja iz plaće po posebnom zakonu i umanjen za iznos uplaćenih premija osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona i članku 16. stavak 2. ovoga Pravilnika (do 0,7 osnovnoga osobnog odbitka mjesečno) te za neoporeziv dio dohotka – osobni odbitak iz članka 29. stavci 1. i 2. Zakona. Obračunati porez obustavlja se i uplaćuje istodobno s isplatom dohotka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

(2) Osobni odbitak utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 1.500,00 kuna mjesečno, primjenom faktora 1,00 za posloprimca, a za uzdržavane članove uže obitelji i djecu posloprimca primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 29. stavak 2. Zakona.

(3) Osobni odbitak za umirovljenike, osobe koje primaju invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osobe koje primaju mirovinu od osiguravatelja na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine i korisnike obiteljske mirovine priznaje se u visini mirovine a najviše 2.550,00 kuna mjesečno, a dobije se primjenom faktora 1,7 na osnovni osobni odbitak. Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu umirovljenika utvrđuje se u skladu s člankom 29. stavak 1. Zakona, od osnovice 1.500,00 kuna mjesečno, primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 29. stavak 2. Zakona.

(4) Osobni odbitak posloprimaca koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i gradu Vukovaru i/ili za uzdržavane članove njihove obitelji koji na tim područjima imaju prebivalište i borave, utvrđuje se u skladu s člankom 29. stavci 1. i 2. Zakona.

(5) Predujam poreza obračunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca primjenom poreznih stopa iz članka 30. stavak 2. Zakona.

(6) Iznimno od članka 33. stavak 2. Zakona i stavka 5. ovoga članka, obračun poreza na mirovine ili razlike mirovina koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje u tijeku kalendarskog mjeseca za više proteklih mjeseci odnosno poreznih razdoblja, obavlja se na način:

6.1. u slučaju isplata za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja, primjenjuju se propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u mjesecu kada je mirovina ili razlika mirovine trebala biti isplaćena,

6.2. u slučaju isplate mirovina ili razlike mirovina koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), kod obračuna se primjenjuju propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena (kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu).

(7) Kod dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog neposredno iz inozemstva (a ne posredno preko tuzemnog poslodavca) posloprimci imaju obveze poslodavca glede obračuna i uplate predujma poreza, odnosno obvezni su obračunati porez prema stavku 5. ovoga članka i uplatiti ga na propisane račune u roku osam (8) dana od dana primitka plaće. Na isti način porez obračunavaju i uplaćuju i porezni obveznici zaposleni u diplomat­skim i konzularnim predstavništvima stranih država i među­narodnim organizacijama, predstavništvima ili organizacijama koje na teritoriju Republike Hrvatske imaju diplomatski imunitet.

(8) Porez na dohodak od primitaka iz članka 33. stavak 5. Zakona obračunava se i obustavlja pri svakoj isplati po stopi od 15%, bez prava na osobni odbitak i prava na izdatke za uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona. Ako porezni obveznik kod istog poslodavca obavlja više poslova za koje ostvaruje primitke od nesamostalnog rada, granice propisane člankom 33. stavak 5. Zakona odnose se na ukupno radno vrijeme i ukupne primitke isplaćene u istom mjesecu.

(9) Podaci o primicima iz članka 33. stavak 5. Zakona ne unose se u porezne kartice posloprimaca i druge evidencije o dohotku od nesamostalnog rada propisane ovim Pravilnikom.

(10) Predujam poreza na naknade, potpore i nagrade koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika obračunava se od primitka koji čini razlika između stvarno isplaćenog iznosa i neoporezivog iznosa, na način iz stavka 1., 2. 4. i 5. odnosno stavka 8. ovoga članka.

(11) Predujam poreza od primitaka u naravi iz članka 13. i 14. ovoga Pravilnika obračunava se od tržišne vrijednosti tih primitaka s uključenim porezom na dodanu vrijednost, ako posloprimac snosi porezni teret. Ako porez obračunat iz primitaka u naravi pada na teret poslodavca, predujam poreza od primitaka u naravi obračunava se na tržišnu vrijednost tih primitaka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) po preračunatim stopama.

(12) Predujam poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i mirovina koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata utvrđuje se na način propisan odred­bama stavak 1. do 7. odnosno stavka 8. ovoga članka. Obračunati porez na propisani način poslodavac ili isplatitelj mirovine umanjuje za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a dobiveni iznos uplaćuje na propisani uplatni račun prilikom svake isplate dohotka od nesamostalnog rada.

(13) Predujam poreza na stipendije obračunava se na razliku između stvarno isplaćene stipendije i neoporezivog iznosa stipendije iz članka 12. stavka 3. ovoga Pravilnika, na način propisan odredbama članka 33. Zakona. Ako razlika između stvarno isplaćene stipendije i neoporezivog dijela stipendije mjesečno iznosi do 1.500,00 kuna, porez se obračunava na način iz članka 33. stavci 5. i 6. Zakona. Na razliku oporezive stipendije veće od 1.500,00 kuna porez se obračunava na način iz članka 33. stavak 3. Zakona, odnosno primatelj stipendije može koristiti osobni odbitak pod propisanim uvjetima i izdatke za premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona.

8. Obveze poslodavca

8.1. Obveze glede obustave i uplate poreza

Članak 18.

(1) Poslodavac i isplatitelj dohotka koji ima obveze poslo­dav­ca obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz stavaka 3. i 4. ovoga članka. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada u novcu, plaćanje poreza dospijeva istodobno s isplatom, odnosno isplata dohotka i uplata poreza obavlja se istoga dana. Za primitak u naravi porez se plaća najkasnije pos­ljednjeg radnog dana u mjesecu u kojemu je primitak ostvaren.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je obračunat i obustav­ljen porez i prirez iz mirovina uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.

(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i dohotka od samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti uplaćuje se prema općini prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(4) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca.

8.2. Obveze glede izvješćivanja

Članak 19.

(1) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca iz članka 8. ovoga Pravilnika te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa iz članka 4. točke 2., 3., 4., 5., 12., 13., 14.4., 30., 35., 36. i 38. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja obvezan je sastaviti mjesečno »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada, obračunanom porezu, prirezu i doprinosima u --- mjesecu ---- godine« (u nastavku teksta: Obrazac ID) i dostaviti ga ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu (pravne osobe) ili prebivalištu/uobičajenom boravištu (fizičke osobe) do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec.

(2) Obrazac ID sadržava sljedeće podatke:

1. pod I. – podatke o poslodavcu odnosno obvezniku obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak i to:

1.1. pod 1. – naziv odnosno ime i prezime,

1.2. pod 2. – sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište,

1.3. pod 3. – matični broj odnosno matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave;

2. pod II. – podatke o posloprimcima i primicima i to:

2.1. pod 1. – broj posloprimaca,

2.2. pod 2. – ukupni iznos primitaka,

2.3. pod 3. – oznaka godine i mjeseca na koji se odnose primici;

3. pod III. – podatke o izdacima, dohotku, osobnim odbicima i iznosu porezne osnovice i to:

3.1. pod 1. – iznos ukupno uplaćenih obveznih doprinosa iz osnovice,

3.2. pod 1.1. – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

3.3. pod 1.2. – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,

3.4. pod 1.3. – prema plaći koja se odnosi na razdoblje do 31. prosinca 2002.,

3.5. pod 2. – iznos ukupno uplaćenih premija osiguranja,

3.6. pod 2.1. – životnog osiguranja koje ima obilježje štednje,

3.7. pod 2.2. – dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja,

3.8. pod 2.3. – dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja,

3.9. pod 3. – iznos dohotka,

3.10. pod 4. – iznos osobnih odbitaka,

3.11. pod 5. – iznos porezne osnovice;

4. pod IV. – podatke o porezu na dohodak i prirezu i to:

4.1. pod 1. – ukupan iznos poreza i prireza porezu na dohodak,

4.2. pod 1.1. – iznos poreza na dohodak,

4.3. pod 1.2. – iznos prireza porezu na dohodak;

5. pod V. – podatke o obračunanim iznosima doprinosa za obvezna osiguranja, i to:

5.1. pod 1. – oznaka godine i mjeseca za koji se obračunani iznosi doprinosa odnose,

5.2. pod 2. – iznos ukupno obračunatih doprinosa iz osnovice:

5.3. pod 2.1. – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

5.4. pod 2.2. – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,

5.5. pod 3. – iznos ukupno obračunatih doprinosa na osnovicu:

5.6. pod 3.1. – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

5.7. pod 3.2. – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,

5.8. pod 3.3. – dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem,

5.9. pod 3.4. – dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem,

5.10. pod 3.5. – za osnovno zdravstveno osiguranje,

5.11. pod 3.6. – poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti za posloprimca u radnom odnosu i za volontera,

5.12. pod 3.7. – poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,

5.13. pod 3.8. – za zapošljavanje;

6. pod VI. – podaci o ukupnim iznosima poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak razrađeno po općinama odnosno gradovima.

(3) Podaci u Obrascu ID odnose se na sve posloprimce, a novčani iznosi upisuju se u kunama i lipama.

(4) Pod II.3. upisuju se podaci o godini i mjesecu na koji se odnosi iznos primitka iskazan pod II. 2. i to na način da se na prva dva mjesta upisuju posljednje dvije znamenke godine, a na sljedeća dva mjesta znamenke mjeseca (model GG/MM).

(5) Pod III.1. upisuju se podaci o uplaćenim obveznim doprinosima iz osnovice koji se prema članku 13. stavci 1. i 2. Zakona smatraju izdacima i oduzimaju od primitaka iskazanih pod II.2.

(6) Pod III.1.3. upisuju se podaci o uplaćenim doprinosima iz osnovice za mirovinsko osiguranje, osnovno zdravstveno osiguranje i zapošljavanje koji su obračunani, obustavljeni i uplaćeni iz plaće za razdoblje i prema propisima koji su vrijedili do 31. prosinca 2002.

(7) Pod III.2. upisuju se podaci o uplaćenim premijama osiguranja koje poslodavac obustavlja iz plaće posloprimaca i uplaćuje osiguravatelju, a koje se prema članku 13. stavak 3. Zakona smatraju izdacima i oduzimaju od primitaka iskazanih pod II.2.

(8) Pod IV. upisuju se podaci o iznosu obračunatog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz plaće svih posloprimaca u izvještajnom mjesecu.

(9) Podaci pod II., III. i IV. ne popunjavaju se za izvještajni mjesec u kojemu nije bilo isplate primitaka.

(10) Pod V. upisuju se podaci o doprinosima za obvezna osiguranja obračunatima prema članku 66. i članku 67. stavak 1. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja i to o razdoblju na koji se odnose i o iznosima dospjelima na naplatu u izvještajnom mjesecu.

(11) Pod V.1. upisuje se podatak o godini i mjesecu za koji su obračunati doprinosi, i to na način da se na prva dva mjesta upisuju zadnje dvije znamenke godine, a na sljedeća dva mjesta znamenka mjeseca (model GG/MM).

(12) Pod V.3.1. i V.3.2. upisuju se iznosi doprinosa na osnovicu za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i na temelju individualne kapitalizirane štednje, obračunati prema mjesečnoj osnovici propisanoj za obračun doprinosa za osiguranje volontera te za produženo mirovinsko osiguranje sezonskog radnika izvan sezone rada.

(13) Ako je u izvještajnom mjesecu isplaćena i plaća koja se odnosi na razdoblje do 31. prosinca 2002., doprinosi obračunani prema toj plaći iskazuju se pod V. Obrasca ID, zajedno s podacima o doprinosima dospjelima na naplatu prema plaći dospjeloj za isplatu odnosno isplaćenoj u izvještajnom mjesecu, i to:

1. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz osnovice upisuje se pod 2.1.,

2. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz osnovice odnosno razlika između obračunanog iznosa i prethodno, putem Obrasca ID zaduženog iznosa prema najnižoj osnovici za mjesec na koji se plaća odnosi, upisuje se pod 2.2.,

3. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti na osnovicu odnosno razlika između obračunanog iznosa i prethodno, putem Obrasca ID zaduženog iznosa prema najnižoj osnovici za mjesec na koji se plaća odnosi, upisuje se pod 3.1.,

4. iznos doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje iz osnovice i na osnovicu, odnosno razlika između obračunanog iznosa iz osnovice i na osnovicu te prethodno, putem Obrasca ID zaduženog iznosa prema najnižoj osnovici za mjesec na koji se plaća odnosi, upisuje se pod 3.5.,

5. iznos posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti na osnovicu upisuje se pod 3.6.,

6. iznos doprinosa za zapošljavanje iz osnovice i na osnovicu upisuje se pod 3.8.

(14) Pod VI. upisuju se podaci o ukupnom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, razrađeni po općinama i gradovima u kojima posloprimci imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, i to šifra općine/grada, naziv općine/grada, iznos poreza i iznos prireza po pojedinoj općini/gradu i ukupan iznos poreza i prireza. Ukupan iznos iskazan pod VI. treba biti jednak podatku iskazanom pod IV.1.

(15) Obrazac ID poslodavac i drugi obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa dostavlja Poreznoj upravi u jednom primjerku za sve posloprimce kojima je obavio isplatu i obračunao porez i prirez porezu na dohodak, odnosno za sve osiguranike za koje je bio dužan obračunati doprinose koji dospijevaju na naplatu u mjesecu poreznog razdoblja za koji se obrazac sastavlja.

(16) Iznimno od odredbe stavka 15. ovoga članka, poslodavac može sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti dva Obrasca ID i to jedan s podacima o obračunanim obvezama prema osnovici propisanoj za izaslane radnike, a jedan prema isplaćenim plaćama ostalih posloprimaca. Ako plaća izaslanog radnika ne podliježe oporezivanju u Republici Hrvatskoj, u Obrascu ID ne upisuju se podaci pod II.2., III. i IV.

(17) Iznimno od odredbe stavka 15. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota na temelju ranije uplaćenih premija osiguranja za dokup mirovine sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju dva obrasca ID – jedan za isplaćene plaće svojim posloprimcima, a jedan za isplaćene mirovine, naknade osobama koje pružaju njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata te osigurane svote na temelju premija osiguranja za dokup mirovine.

(18) Fizička osoba koja po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti plaća porez na dobit umjesto poreza na dohodak i obveznik je doprinosa prema članku 4. točke 12., 13. i 14.4. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, podatke o ispla­ćenoj poduzetničkoj plaći i obračunanom porezu na dohodak i prirezu te obračunanim doprinosima za obvezna osiguranja unosi u poseban Obrazac ID odvojeno od podataka za posloprimce. U slučaju supoduzetnika koji s osnove samostalne djelatnosti plaćaju porez na dobit, Obrazac ID sastavlja se za svakog poduzetnika posebno. Podaci o obračunanim iznosima doprinosa za osobno osiguranje iskazuju se pod V. u Obrascu ID i kada se poduzetnička plaća ne isplaćuje.

(19) Fizička osoba koja dohodak od nesamostalnog rada ostvaruje kao zaposlenik u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane države te međunarodnoj organizaciji ili predstav­ništvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji uživaju diplomatski imunitet (članak 33. stavak 8. Zakona) te fizička osoba koja dohodak od nesamostalnog rada ostvaruje neposredno iz inozemstva (članak 33. stavak 9. Zakona) popunjava Obrazac ID za svaki izvještajni mjesec poreznog razdoblja. Podatke pod V. Obrasca ID ne popunjavaju.

(20) Poslodavci mogu Obrazac ID dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom.

(21) Obrazac ID potpisuje ovlaštena osoba poslodavca, koja pečatom i potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka.

(22) Ako je poslodavac plaću isplatio, a kasnio je s uplatom obveznih doprinosa, poreza i prireza porezu na dohodak, uz Obrazac ID obvezan je dostaviti i preslike naloga o uplaćenim kamatama zbog nepravodobne uplate.

(23) Obrazac ID sastavni je dio ovoga Pravilnika.

8.3. Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada

Članak 20.

(1) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca obvezni su voditi »Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada« za svakog posloprimca za svaku kalendarsku godinu. U »Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada« unose se sve činjenice bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada.

(2) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i upla­ćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, premijama životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, premijama dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, o porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi:

1. nadnevak isplate (stupac 1),

2. iznos primitaka po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće posloprimca (stupac 3),

4. iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće posloprimca (stupac 4),

5. iznos uplaćenih premija životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (stupac 5),

6. iznos iskorištenog osobnog odbitka (stupac 6),

7. porezna osnovica (stupac 7),

8. nadnevak uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza (stupac 8),

9. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće (stupac 9),

10. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće (stupac 10),

11. iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 11).

(3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom mjeseca u »Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada« unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrasce PK-1/PK-2.

(4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada posloprimac tijekom godine kod poslodavca trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi nesamostalnog rada, poslodavac je obvezan zaključiti »Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada«.

(5) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca može obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga članka.

(6) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca nije obvezan voditi poseban obrazac »Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada« kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama (knjigovodstvu plaća) osigurava sve podatke propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(7) Obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« s propisanim obveznim podacima (Obrazac DNR) sastavni je dio ovoga Pravilnika.

8.4. Porezna kartica

Članak 21.

(1) Odredbama članka 34. Zakona propisano je vođenje porezne kartice. Na temelju podataka iz porezne kartice utvrđuje se neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 29. stavka 1. i 2. Zakona, svakog posloprimca. Porezna kartica jest i evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, obračunanih i uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnom zakonu te uplaćenog poreza i prireza za svakog posloprimca tijekom kalendarske godine iz »Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada« ili knjigovodstvene evidencije plaća.

(2) Porezna kartica (Obrazac PK) svakog posloprimca sastoji se od dva dijela:

1. dijela koji sadrži opće podatke o posloprimcu i podatke za osobni odbitak,

2. dijela koji sadrži podatke o poslodavcu, o posloprimcu (ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave i općina prebivališta ili uobičajenog boravišta posloprimca) i o isplaćenim primicima po osnovi nesamostalnog rada, obračunanom i uplaćenom doprinosu za mirovinsko osiguranje iz plaće po posebnom zakonu te uplaćenom porezu i prirezu tijekom godine. Poslodavac kome je posloprimac predao Obrazac PK daje ove podatke na Obrascu PK-1, a ako mu nije predan Obrazac PK, onda podatke daje na Obrascu PK-2.

(3) Obrazac PK izdaje besplatno nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu posloprimca kad posloprimac prvi put počinje raditi i prati trajno posloprimca u razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta posloprimca.

(4) Posloprimac treba od nadležne ispostave Porezne uprave zatražiti Obrazac PK i predati ga svom poslodavcu, osim umirovljenika i korisnika obiteljskih mirovina, za koje podatke iz Obrasca PK pri umirovljenju poreznog obveznika dostavlja Porezna uprava elektroničkim putem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Porezna uprava u iznimnim slučajevima, može podatke iz Obrasca PK dostavljati elektroničkim putem i poslodavcima s više od 100 posloprimaca. Svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) posloprimac treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgo­varajuće isprave u roku trideset (30) dana od dana nastanka pro­mjene. Ako posloprimac promijeni općinu prebivališta ili uobi­čajenog boravišta, tu je promjenu dužan prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema novom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a koja će to upisati u Obrazac PK. O promjeni općine prebivališta ili uobičajenog boravišta dužan je izvijestiti i sve poslodavce kod kojih ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada najkasnije u roku sljedećih trideset (30) dana, odnosno prije prvoga sljedećeg primitka.

(5) Poslodavac treba čuvati Obrazac PK i na temelju podataka iz tog obrasca obračunavati osobni odbitak svakog posloprimca. Poslodavac mora Obrazac PK dati posloprimcu pri raskidu radnog odnosa, odnosno prestanka rada radi predaje novom poslodavcu, a mora ga posloprimcu dati i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca, poslodavac za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis obrasca PK koji je uručio posloprimcu.

(6) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca PK, nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu posloprimca izdaje novi s oznakom »DUPLIKAT«.

(7) Obrasce PK-I/PK-2 popunjava poslodavac i dostavlja ih ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu.

(8) Poslodavac koji svoje poslovanje vodi primjenom sredstava za automatsku obradu podataka, podatke iz Obrazaca PK-1/PK-2, može u roku iz stavka 7. ovoga članka dostaviti ispostavi Porezne uprave u obliku ovjerenog ispisa (izlista) ili na magnetnom mediju.

(9) Ovjereni primjerak prijepisa ili preslika obrazaca PK-I/PK-2, poslodavac je dužan dati posloprimcu na njegov zahtjev, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za proteklu godinu.

(10) Posloprimac može imati samo jedan Obrazac PK i jedan obrazac PK-1, ako nije mijenjao poslodavca tijekom godine, odnosno onoliko PK-1 obrazaca koliko je imao poslodavaca tijekom godine kojima je predao Obrazac PK. Posloprimac može imati više obrazaca PK-2, ovisno o broju poslodavaca kod kojih je istodobno tijekom poreznog razdoblja ostvarivao primitke po osnovi nesamostalnog rada. Osobni odbitak može se tijekom godine koristiti samo kod onog poslodavca kojemu je posloprimac predao Obrazac PK. Kod drugih poslodavaca osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.

(11) Obrasci PK, PK-1 i PK-2 sastavni su dio ovoga Pravil­nika.

8.4.1. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK

Članak 22.

(1) Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kartice, matičnom broju građana ili sistemskom broju koji dodjeljuje Porezna uprava i to za poreznog obveznika kojemu se porezna kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine, opće podatke o posloprimcu odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine (pod I.) te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o pre­bivalištu i boravku na područjima za koje su propisane olakšice i to poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova njegove uže obitelji (pod II.).

(2) Podatke o posloprimcu odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod I. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostav­ljaju nadležna tijela države, područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično).

(3) Podatke za osobni odbitak poreznog obveznika iz članka 29. stavka 1. i 2. Zakona u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave na temelju isprava kao što su izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o plaćanju alimentacije, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenje o utvr­đenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu te sve druge isprave koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka.

(4) U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedeći podaci o posloprimcu odnosno umirovljeniku:

1. oznaka osobnog odbitka posloprimca kao »A.« odnosno umirovljenika kao »B.« (stupac 1),

2. oznaka invalidnosti posloprimca odnosno umirovljenika kao »I«, odnosno oznaka statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kao »V« (stupac 2),

3. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (stupac 3),

4. oznaka za prebivalište i boravak posloprimca odnosno umirovljenika na području posebne državne skrbi i to: za područje prve skupine kao »P.1.«, druge skupine kao »P.2.« i treće skupine kao »P.3.«, a i na drugim područjima po posebnim zakonima na kojima se koriste olakšice kao »P.4.« (stupac 4),

5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u stupce od 1 do 4 (stupac 5).

(5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

(6) U Obrazac PK pod II.3. unose se sljedeći podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji posloprimca odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine:

1. ime i prezime uzdržavanog člana uže obitelji (stupac 2),

2. oznaka srodstva i to za supružnika kao »S«, drugog uzdržavanog člana uže obitelji kao »U«, prvo dijete kao »D.1.«, drugo dijete kao »D.2.«, treće dijete kao »D.3.«........ (stupac 3),

3. matični broj građana ili sistemski broj koji dodjeljuje Porezna uprava za uzdržavanog člana uže obitelji (stupac 4),

4. podatak o invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji i djece kao »I« (stupac 5),

5. oznaka za prebivalište i boravak uzdržavanog člana uže obitelji na području posebne državne skrbi: za područja prve skupine kao »P.1.«, druge skupine »P.2.« i treće skupine »P.3.«, a i na drugim područjima po posebnim zakonima na kojima se koriste olakšice kao »P.4.« (stupac 6),

6. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u odgovarajuće stupce (stupac 7),

7. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji iz odgovarajućeg retka (stupac 8),

8. matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji (stupac 9),

9. postotak osobnog odbitka iz članka 29. stavak 2. Zakona koji pripada osobi s kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli (stupac 10).

(7) Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom odgovorne osobe nadležna ispostava Porezne uprave.

(8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za određenog člana uže obitelji i po određenoj osnovi, u odgo­varajući stupac upisuje se oznaka 0,00.

(9) Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna uprava provjerava je li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog druga ili drugih članova uže obitelji.

8.4.2. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK-1

Članak 23.

(1) Porezna kartica – Obrazac PK-1 sadrži podatke o:

1. poslodavcu (pod I.),

2. posloprimcu (pod II.)

3. isplaćenim primicima od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu, prirezu, obveznim doprinosima i premijama životnog osiguranja, dopunskoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (pod III.).

(2) Pod točkom I. Obrasca PK-I unose se opći podaci o poslodavcu: naziv/ime i prezime, matični broj odnosno matični broj građana i adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj).

(3) Pod točkom II. Obrasca PK-1 unose se podaci o poslo­prim­cu: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta i matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave.

(4) Pod točkom III. Obrasca PK-1 unose se sljedeći podaci:

1. mjesec u kojemu je isplaćen primitak po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira za koje je razdoblje isplaćen (stupac 1) te mjesečni podaci o:

2. ukupnom iznosu primitaka od nesamostalnog rada po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. obračunanim obveznim doprinosima iz plaće (stupac 3),

4. uplaćenim, porezno priznatim premijama osiguranja (stupac 4),

5. iznosu ukupnog osobnog odbitka obračunanog prema članku 29. stavci 1. i/ili 2. Zakona, a najviše do visine dohotka,

6. poreznoj osnovici (stupac 6),

7. iznosu uplaćenih doprinosa iz plaće (stupac 7),

8. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 8).

(5) Ako mjesečni primitak po osnovi nesamostalnog rada pojedinog posloprimca nakon odbitka obveznih doprinosa iz plaće nije dovoljan za pokriće iznosa uplaćenih premija osiguranja i/ili ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u odgovarajuće stupce 4 i/ili 5 pod točkom III., upisuje se odgovarajući iznos premija osiguranja i/ili osobnog odbitka koji se iz dohotka može pokriti, a u stupac 8 upisuje se oznaka »0,00«.

8.4.3. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK-2

Članak 24.

(1) U poreznu karticu – Obrazac PK-2, osim podataka iz članka 23. stavak 1. ovoga Pravilnika koji se odnose na poslodav­ca i posloprimca, pod točkom III. unose se i sljedeći podaci:

1. mjesec u kojem je isplaćen primitak po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira za koje je razdoblje isplaćen (stupac 1), te mjesečni podaci o:

2. ukupnom iznosu primitaka od nesamostalnog rada po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. obračunatim obveznim doprinosima iz plaće (stupac 3),

4. uplaćenim premijama osiguranja koje se porezno priznaju (stupac 4),

5. poreznoj osnovici (stupac 5),

6. iznosu uplaćenih doprinosa iz plaće (stupac 6),

7. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 7).

(2) Ako mjesečni primitak po osnovi nesamostalnog rada pojedinog posloprimca nakon odbitka obveznih doprinosa iz plaće nije dovoljan za pokriće iznosa uplaćenih premija osiguranja, u stupac 4 pod točkom III. upisuje se odgovarajući iznos premija osiguranja koje je moguće pokriti, a u stupac 7 upisuje se oznaka »0,00«.

8.4.4. Način popunjavanja obrazaca PK-1 i PK-2

Članak 25.

(1) Poslodavac i osoba koja ima obveze poslodavca popunjava obrasce PK-1/PK-2 na temelju podataka iz »Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada« ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih lista, knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se unose u obrasce najkasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćene primici po osnovi nesamostalnog rada.

(2) U obrasce PK-1/PK-2 unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine u kojem je bilo isplata. Ako dohodak nije redovito mjesečno isplaćivan, u odgovarajuće se retke obrazaca za pojedini mjesec upisuju oznake »0,00«. Unesene podatke u obrasce PK-1 i PK-2 poslodavac ovjerava pečatom i potpisom.

(3) U obrasce PK-1 odnosno PK-2 ne unose se podaci o obračunanim i uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće od propisane osnovice prema posebnom zakonu ako u pojedinom mjesecu poreznog razdoblja primitak od nesamostalnog rada (plaća) nije isplaćen. Ti podaci iskazuju se u mjesecu isplate toga dohotka.

(4) U obrasce iz stavka 1. ovoga članka podaci se unose putem računala, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olov­kom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom crtom, uz pečat i potpis odgovorne osobe.

9. Promjene obustavljenog poreza na dohodak

Članak 26.

(1) Poslodavac je obvezan pri idućim isplatama vratiti posloprimcu više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i uplatiti, a u sljedećim slučajevima:

1. ako mu posloprimac predoči poreznu karticu (Obrazac PK) s promjenama faktora osobnog odbitka koje nisu bile poznate u trenutku prijašnjih isplata,

2. ako utvrdi da porez nije obračunavao na Zakonom i ovim Pravilnikom propisani način.

(2) Ako poslodavac više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(3) Ako iznos dohotka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza, posloprimac je obvezan poslodavcu uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca.

(4) Ako poslodavac u idućoj isplati ne može iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih posloprimaca s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće, može pisanim putem zahtijevati povrat više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev za povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave nadležne za poslodavca.

(5) Ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan, radi čega nisu iskorišteni mjesečni osobni odbici posloprimaca iz članka 29. stavak 1. i 2. Zakona, a ni izdaci za uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona i to na način iz članka 13. stavak 3. Zakona, ili je gornje porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu, poslodavac je obvezan za posloprimce koji su kod njega radili u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada i razlike po tom obračunu izravnati na kraju poreznog razdoblja (kalendarske godine) sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada. U tom slučaju godišnji porez na dohodak obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćeni doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje, za uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona i za godišnji osobni odbitak iz članka 29. stavci 1. i 2. Zakona.

10. Obveze posloprimca glede plaĆanja poreza

Članak 27.

(1) Posloprimac je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na plaću (članak 27. Općeg poreznog zakona).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka posloprimac nije dužnik poreza na dohodak za porez iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac obračunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad poslodavcem otvoren postupak stečaja ili sanacije.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka posloprimac može, pod propisanim uvjetima i na temelju podnesene godišnje porezne prijave, zahtijevati povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak.

11. Odgovornost poslodavca u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada

Članak 28.

(1) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dos­tav­ljenog Obrasca ID utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez nije pravilno obračunan i plaćen, o tome će obavijestiti poslodavca a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s obra­z­loženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na plaću.

(2) Ako poslodavac sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju ID obrasca, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku tri dana od izvršenog ispravka, dostaviti novi (ispravljeni) Obrazac ID.

(3) Poslodavac nije odgovoran za uplatu poreza na plaću ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnim odbicima, koje je na Obrascu PK ovjerila nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i uplati manji porez.

V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 29.

Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se od obavljanja sljedećih djelatnosti:

1. obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (članak 15. stavak 1. Zakona),

2. slobodnih zanimanja (članak 15. stavak 2. Zakona),

3. poljoprivrede i šumarstva (članak 15. stavak 3. Zakona),

4. drugih samostalnih djelatnosti (članak 15. stavak 4. Zakona).

2. Temeljna obiljeŽja samostalne djelatnosti

Članak 30.

(1) Sve djelatnosti iz članka 29. ovoga Pravilnika imaju obilježja samostalnosti, trajnosti i namjere ostvarivanja dohotka. Iznimno, kod djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona, obilježje trajnosti nije nužno, već se te djelatnosti mogu obavljati i povremeno.

(2) Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Za razgraničenje samostalnih djelatnosti od nesamostalnog rada mjerodavna su njihova obilježja, a ne vrsta ugovora ili oblik isplate. Za samostalnu djelatnost bitna su obilježja: ulaganje kapitala, postojanje poduzet­ničkog rizika, slobodno određivanje vrste djelatnosti te vremena i mjesta obavljanja djelatnosti, rad za više naručitelja, poduzetnik može djelatnost obavljati osobno i/ili s posloprimcima, poduzetnik ne ostvaruje dohodak u vrijeme kada se djelatnost ne obavlja. Ako istodobno postoje obilježja nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, o karakteru rada ili djelatnosti prosuđuje se prema obilježjima koja prevladavaju.

(3) Za trajnu djelatnost bitna je namjera da se njeno obav­ljanje ponavlja s ciljem stvaranja stalnog izvora dohotka. Ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti, tada već jednokratna radnja može značiti početak trajnog obavljanja djelatnosti.

(4) Namjera ostvarivanja dohotka postoji onda kada se, na temelju vrste djelatnosti, načina njezina obavljanja i poslovne osposobljenosti može zaključiti da će se ta djelatnost trajno obav­ljati i tako ostvarivati dohodak.

(5) Obilježje trajnosti postoji i kod višestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava. Ako se u roku pet (5) godina otuđi više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste, dohodak od takvih otuđenja utvrđuje se kao dohodak od obrta iz članka 15. stavak 1. Zakona, a ne kao dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 23. stavak 5. Zakona. Razdoblje od pet (5) godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ugovora. Dohodak od takva obrta utvrđuje se za sve prodane nekretnine odnosno za prodana imovinska prava iste vrste na način iz članka od 18. do 22. Zakona. Ako je na otuđenje nekretnina plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od obrta, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od obrta.

(6) Ako se prodaje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište s više gradilišta, jednom nekretninom u smislu stavka 5. ovoga članka smatra se svaki stan ili poslovni prostor, odnosno svako gradilište.

(7) Za oporezivanje pojam »obrtničke djelatnosti« treba shvatiti u širem smislu. Obrtničke djelatnosti nisu samo one djelatnosti navedene u Zakonu o obrtu, već i sve druge vrste djelatnosti koje imaju obilježja iz stavaka od 1. do 4. ovoga članka.

(8) Dohodak od obrtničke djelatnosti ostvaruje porezni obveznik bez obzira na to je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije.

(9) Davanje u zakup obrta predstavlja obrtničku djelatnost samo u slučaju ako zakupoprimac od zakupodavca preuzme u zakup cijeli obrt i nastavi ga voditi u cijelosti, tako da nakon isteka zakupa zakupodavac može bez većih troškova obrt ponovo preuzeti i nastaviti voditi. Otuđenje imovine bitne za obrt prije ili za vrijeme trajanja zakupa predstavlja prestanak obrtničke djelatnosti za zakupodavca. Nakon toga dohodak od davanja u zakup utvrđuje se kao dohodak od imovine i imovinskih prava prema članku 23. stavak 1. Zakona.

(10) Upravljanje vlastitom realnom imovinom kojom se ostvaruje dohodak od imovine i imovinskih prava (davanje u zakup i najam), bez obzira na njenu veličinu, količinu i/ili broj te svrhu za koju se koristi, ne smatra se obrtničkom djelatnošću.

(11) Dohotkom od drugih samostalnih djelatnosti smatra se dohodak od djelatnosti članova predstavničkih tijela državnih vlasti te tijela područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave, dohodak od djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu te dohodak od drugih povremenih samostalnih djelatnosti (članak 15. stavak 4. točke 1., 2. i 3. Zakona).

(12) O povremenoj samostalnoj djelatnosti radi se u slučaju ako se djelatnost ne obavlja u okviru nesamostalnog rada, te ako se obavlja neredovito, s većim prekidima i samo kratkotrajno.

3. UtvrĐivanje dohotka od obrtniČkih i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtniČke

3.1. Temelji utvrđivanja

Članak 31.

(1) U skladu s člankom 18. Zakona, dohodak od obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti koje se oporezuju kao obrt iz članka 29. točke 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika jest razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka.

(2) Poslovnim primicima prema članku 5. stavak 1. ovoga Pravilnika smatraju se sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) što ih porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt, a i iznosi državnih pomoći i poticaja za obrtničku djelatnost, odnosno djelatnost koja se oporezuje kao obrtnička.

(3) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja, osim izuzimanja u novcu.

(4) Poslovnim primicima smatraju se i primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti).

(5) Ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine, iznos otpisanog duga jest primitak.

(6) Poslovnim izdacima prema članku 5. stavak 2. ovoga Pravilnika smatraju se sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. Pos­lov­nim izdacima smatra se i otpis dugotrajne imovine.

(7) Izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu s Pravilnikom o amortizaciji.

(8) Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja.

(9) Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja.

(10) Poslovnim izdacima smatraju se sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu.

(11) Poslovnim izdacima smatraju se i izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti.

(12) Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka (članak 18. stavak 7. Zakona). Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

(13) Kod obrtničkih djelatnosti ili onih koje se oporezuju kao obrtničke djelatnosti koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.

(14) Ako porezni obveznik može obrtničke djelatnosti ili one koje se oporezuju kao obrtničke djelatnosti obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru u poslovne izdatke može uračunati samo povećane izdatke do kojih dolazi zbog korištenja stambenog prostora za obavljanje djelatnosti, a ne i one koji bi nastali neovisno o tome da li se stambeni prostor koristi ili ne koristi za obavljanje djelatnosti.

(15) U slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema članku 18. stavak 4. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku 18. stavak 8. Zakona ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine »knjigovodstvena se vrijednost« se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda pro­cjenom.

(16) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona, kao poslovni izdaci priznaju se iznosi naknada, potpora i nagrada za njih osobno, isplate učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate učenicima i studentima na ime stipendije koja ima obilježje potpore za vrijeme redovnog školovanja na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, u visini i na način propisan člankom 12. ovoga Pravilnika.

(17) Izdacima koji se porezno priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona smatraju se i uplaćene premije životnog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog i dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja poduzetnika, u skladu s člankom 9. stavak 7. Zakona.

(18) Poslovnim primicima i poslovnim izdacima smatraju se i naplaćene odnosno plaćene zatezne kamate na potraživanja, odnosno obveze iz poslovnih odnosa. Poslovnim izdacima smatraju se, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obav­ljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita.

3.2. Izuzimanja i ulaganja

Članak 32.

(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti.

(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 26. Zakona i nisu porezno priznata pri utvrđivanju dobiti.

(3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (nov­ca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.

(4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore.

(7) Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti poduzeća i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.

(8) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava.

(9) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak.

(10) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

Članak 33.

(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.

(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti.

(3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa.

(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu istječe ili je već istekao vijek trajanja.

3.3. Dugotrajna imovina

Članak 34.

(1) Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija poje­dinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 1.000,00 kuna te ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 20. stavak 1. Zakona, u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.

(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).

(3) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(4) Opremom iz članka 21. stavak 5. Zakona smatraju se i osobni automobili te druga sredstva prijevoza koja su uvjet za obavljanje određenih djelatnosti kao što su: autoškole, taksi-službe, djelatnost iznajmljivanja prijevoznih sredstava, pomoć na cesti, prijevozna sredstva koja služe za izvođenje i/ili održavanje plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti.

(5) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Poreznom obvezniku iz članka 15. stavak 4. točke 2. i 3. Zakona ne priznaju se izdaci otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Ovi izdaci mogu se priznati pod uvjetom da je porezni obveznik prijavljen u registar obveznika poreza na dohodak i da dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga u skladu s člancima od 18. do 22. Zakona.

3.4. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja

Članak 35.

(1) Za poslovnu godinu iza koje slijedi nastavak podu­zetničkog poslovanja dohodak se utvrđuje prema člancima od 18. do 22. Zakona i članku 31. ovoga Pravilnika.

(2) O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da sljednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu.

(3) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otu­đenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mje­seca u kojemu je otuđenje izvršeno).

3.5. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja

Članak 36.

(1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi prema članku 35. stavak 2. ovoga Pravilnika. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao:

1. poslovne primitke:

1.1. cijenu koju je platio stjecatelj,

1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge,

1.3. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja prilikom otuđenja;

2. poslovne izdatke:

2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj,

2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge,

2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i

2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem.

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja. Za dijelove djelatnosti koja nastavlja poslovanje, dohodak se utvrđuje prema članku 35. ovoga Pravilnika.

(3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrt­nička, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:

1. poslovne primitke:

1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine,

1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog,

1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca;

2. poslovne izdatke:

2.2. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije,

2.3. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću,

2.4. druge izdatke u svezi s likvidacijom.

(4) Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka 3. ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje paušalnog poreza u skladu s člankom 32. Zakona.

(5) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:

1. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge,

2. poslovne izdatke:

2.1. vrijednost preuzetih zaliha,

2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu,

2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.

(6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.

(7) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi:

cijena stjecanja

+ preuzeti dugovi svih vrsta

– preuzeto stanje gotovine u blagajni

– vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava

– preuzete tražbine svih vrsta.

(8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost podu­zeća (goodwill) i posebno otpisuje.

(9) Odredbe ovoga članka i članka 35. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti.

3.6. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka

Članak 37.

(1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz zaključne bilance dobiti, kao:

1. poslovni primici:

1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga,

1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge,

1.3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće,

1.4. pasivna vremenska razgraničenja,

1.5. dugoročna rezerviranja,

1.6. obveze po osnovi poreza na promet i obveze po osnovi sličnih poreza;

2. poslovni izdaci:

2.1. zalihe,

2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge,

2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga,

2.4. aktivna vremenska razgraničenja,

2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet.

(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima.

3.7. Poslovne knjige

3.7.1. Temeljne knjige

Članak 38.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona utvrđuju dohodak temeljem poslovnih knjiga (članak 19. stavak 2. Zakona).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezni obveznici iz članka 15. stavak 2. točka 4. Zakona, koji su odabrali oporezivanje u skladu s člankom 18. stavak 12. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga.

(3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i izdataka, Evidencija o tražbinama i obvezama, Knjiga prometa i Popis dugotrajne imovine.

(4) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja.

(5) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu.

(6) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i obvezama iz stavka 4. i 5. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama.

(7) Porezni obveznici koji obavljaju druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 2. i 3. Zakona mogu radi utvrđivanja dohotka voditi poslovne knjige iz stavka 3. ovoga članka pod uvjetom da se upišu u registar poreznih obveznika. Pisanu izjavu da žele voditi poslovne knjige i utvrđivati dohodak na način propisan odredbama članaka od 18. do 22. Zakona dužni su podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave na početku obav­ljanja djelatnosti ili do isteka godine koja prethodi godini u kojoj dohodak žele početi utvrđivati na način propisan za obrtničke djelatnosti.

(8) Ako porezni obveznici koji obavljaju drugu samostalnu djelatnost iz članka 15. stavak 4. točka 2. Zakona ne vode poslov­ne knjige, a podnesu godišnju poreznu prijavu po toj osnovi, dohodak utvrđuju na temelju pregleda ostvarenih poslovnih primitaka i nastalih poslovnih izdataka, sastavljenog na osnovi vjerodostojnih isprava. U pregledu poslovnih primitaka i izdataka ne mogu biti iskazani izdaci otpisa dugotrajne imovine. Pregled primitaka i izdataka sastavlja se na način propisan za Knjigu primitaka i izdataka iz članka 39. ovoga Pravilnika.

(9) Porezni obveznici koji obavljaju drugu samostalnu djelatnost iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona za koju ne vode propisane poslovne knjige, a po toj osnovi podnose godišnju poreznu prijavu, ne sastavljaju i ne prilažu pregled primitaka i izdataka. U tom slučaju priznaju se izdaci u visini 25% odnosno 40% od iznosa ostvarenih poslovnih primitaka u skladu s člankom 18. stavak 12. Zakona.

3.7.2. Knjiga primitaka i izdataka

Članak 39.

(1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.

(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku, i to: naziv/ime i prezime, matični broj građana odnosno matični broj građana nositelja zajedničke djelatnosti, adresa.

(3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi:

1. redni broj (stupac 1),

2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka, upisuje se crtica (stupac 2),

3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3),

4. opis isprava (računi od – do, izvatci žiroračuna, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4),

5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5),

6. iznos primitaka putem žiroračuna (stupac 6),

7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7),

8. porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te primljenim dobrima i uslugama (stupac 8),

9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9),

10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10),

11. iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna (stupac 11),

12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i drugih izdataka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12),

13. porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima – pla­će­nim naknadama i danim dobrima i uslugama (stupac 13),

14. izdaci iz članka 22. stavak 1. točke 1. i 5. Zakona na koje se plaća porez na dodanu vrijednost (stupac 14),

15. ukupni porezno dopustivi izdaci – zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržan u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz članka 22. stavak 1. točke 1. i 5. Zakona iz stupca 14 (stupac 15).

(4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(5) Iznimno od stavka 1. i stavka 3. točke 2. i 5. i stavka 4. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec.

(6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim primicima s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose podaci o ukupnim izdacima uključujući i izdatke iz članka 22. stavak 1. točke 1. i 5. Zakona, s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz članka 22. stavak 1. točke 2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka.

(7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost.

(8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica.

(9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika.

(10) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju otuđenja ili likvidacije, odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema člancima 36. i 37. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka ovako utvrđe­nom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema Pravilniku o amortizaciji i članku 31. stavak 7. ovoga Pravilnika.

3.7.3. Knjiga prometa

Članak 40.

(1) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju.

(2) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo.

(3) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućeg radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima.

(4) U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 39. stavak 2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci:

1. redni broj (stupac 1),

2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2),

3. broj temeljnice (stupac 3),

4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama članka 39. stavak 3. točka 4. ovoga Pravilnika (stupac 4),

5. iznos naplaćen u gotovini (stupac 5),

6. iznos naplaćen u čekovima (stupac 6) i

7. ukupno – zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7).

(5) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka.

(6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanima u stavku 3. ovoga članka.

(7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima.

3.7.4. Popis dugotrajne imovine

Članak 41.

(1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obav­ljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obav­ljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

(2) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 39. stavak 2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi:

1. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi unose prema novome upisu (stupac 1),

2. naziv stvari ili prava (stupac 2),

3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave (stupac 3),

4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4),

5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9 Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4 (stupac 5),

6. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana prema Pravilniku o amortizaciji (stupac 6),

7. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane Pravilnikom o amortizaciji (stupac 7),

8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i podijeli sa 100, ili svota jednokratnog otpisa u godini nabave opreme i poslovnog objekta koja je jednaka iznosu iskazanom u stupcu 4, ili svota ubrzanog djelomičnog otpisa samo u godini nabave opreme i poslovnog objekta, kao dio iznosa iskazanog u stupcu 4 (stupac 8 ),

8.1. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Pravilnikom o amortizaciji, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari ili prava, a izraču­nava se na ovaj način:

(iznos iz stupca 4 x stopa iz stupca 7x broj mjeseci korištenja)
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

12

8.2. mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do otuđenja ili uništenja,

9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac 9).

(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu.

3.7.5. Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave

Članak 42.

(1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru, a i izvan tih područja, a koriste olakšice iz članka 41. Zakona, obvezni su, radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima.

(3) Obrasci »Knjiga prometa« (Obrazac KP), »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI) i »Popis dugotrajne imovine« (Obrazac DI) i »Evidencija o tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(4) Prema članku 19. stavak 3. Zakona, za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun.

(5) Računom iz stavka 4. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 7. ovoga članka.

(6) Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju račune na obrascima čiji su oblik i sadržaj uređeni propisima o porezu na dodanu vrijednost.

(7) Računi iz stavaka 4. i 5. ovoga članka koje izdaju obveznici poreza na dohodak obvezno sadrže najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.

(8) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, za koje nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, a pretežni dio poslovnih primitaka ostvaruju prodajom dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze, lota, velda, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica te prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima, nisu obvezni ispostavljati račune iz stavka 4. ovoga članka.

(9) Tržnicama i otvorenim prostorima u smislu Zakona i ovo­ga Pravilnika, smatraju se mjesta koja mjerodavna tijela odrede kao tržnice ili mjesta na kojima se može prigodno trgovati ili obavljati usluge. Prodajom na otvorenim prostorima, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se i prodaja karata u sredstvima javnog prijevoza i prodaja putem automata.

4. UtvrĐivanje dohotka od drugih samostalnih djelatnosti

Članak 43.

(1) Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točke 2. i 3. Zakona utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i izdataka.

(2) Poreznim obveznicima za dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 2. Zakona mogu se priznati stvarno nastali izdaci, na temelju urednih, točnih i vjerodostojnih isprava, u godišnjem obračunu na temelju podnesene godišnje porezne prijave. Stvarno nastali izdaci priznaju se nakon što se primici umanje za u poreznom razdoblju uplaćeni iznos doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje prema visini primitka u skladu s posebnim zakonom.

(3) Stvarno nastalim izdacima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se osobito izdaci za službena putovanja do visine i pod uvjetima propisanima člankom 12. stavak 2. točke 1., 2., 5., 13. i 14. te stavak 6. ovoga Pravilnika, te izdaci za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona.

(4) Poslovnim izdacima obveznika poreza na dohodak od povremenih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona smatra se iznos u visini 25% od ostvarenih primitaka i uplaćeni iznos doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje iz primitka u skladu s posebnim zakonom te izdaci za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona. Uplaćeni iznos doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje priznaje se nakon što se ostvareni primici umanje za izdatke u visini 25% od ostvarenih primitaka.

(5) Poslovnim izdacima poreznih obveznika koji kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i drugi u okviru drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona povremeno ostvaruju autorske naknade smatra se iznos u visini 40% od ostvarenih primitaka, te izdaci za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona.

(6) Autorskim naknadama kod kojih se prema stavku 5. ovoga članka priznaju izdaci u visini 40% od ostvarenih primitaka, smatraju se primici ostvareni kao naknade za korištenje ili za pravo na korištenje bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, patent, zaštitni znak, nacrt, model, plan, tajne formule ili postupke, obavijesti o industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom iskustvu, a i srodna prava, sve u skladu s posebnim zakonom, pod uvjetom da se ne ostvaruju u okviru nesamostalnog rada ili samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona.

(7) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja kao športaši, od koje se dohodak na njihov zahtjev oporezuje po odbitku na način propisan za druge povremene samostalne djelatnosti, priznaju se poslovni izdaci u visini 25% ostvarenih primitaka te plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje iz primitka po posebnom zakonu, ako nisu osigurani kao osobe koje obavljaju športsku djelatnost slobodnog zanimanja i ako taj doprinos ne plaćaju po rješenju.

(8) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja kao novinari, od kojih se dohodak na njihov zahtjev oporezuje po odbitku kao druge povremene samostalne djelatnosti, priznaju se poslovni izdaci u visini 25% ostvarenih primitaka te plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje iz primitaka po posebnom zakonu, ako nisu osigurani kao osobe koje obavljaju novinarsku djelatnost slobodnog zanimanja i ako taj doprinos ne plaćaju po rješenju. Tim poreznim obveznicima mogu se priznati izdaci u visini 40% ostvarenih primitaka, ako u okviru tih djelatnosti stvaraju autorska djela.

(9) Poreznim obveznicima koji kao umjetnici obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja, od koje se dohodak na njihov zahtjev oporezuje po odbitku na način propisan za druge povremene samostalne djelatnosti, priznaju se poslovni izdaci u visini 40% ostvarenih primitaka.

(10) Poreznim obveznicima koji obavljaju druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 2. točke 4. i stavka 4. točke 2. i 3. Zakona, od kojih se dohodak oporezuje po odbitku, na način iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka, ne priznaju se izdaci otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(11) Porezni obveznici koji obavljaju druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. Zakona mogu na vlastiti zahtjev dohodak utvrđivati u skladu s člankom 18. do 22. Zakona. Zahtjev za promjenom načina oporezivanja obvezni su podnijeti do kraja tekuće za iduću godinu.

(12) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka porezni obveznici mogu umjesto dohotka utvrđivati dobit i plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Zahtjev za prelazak na utvrđivanje dobiti i obratno, obvezni su podnijeti do kraja tekuće za iduću godinu.

VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 44.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od izdavanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnih stvari bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava.

(2) Pri utvrđivanju dohotka ostvarenog od zakupnine ili najamnine na ime izdataka odbija se 30% od ostvarenih primitaka, a pri utvrđivanju dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba odbija se izdatak u visini 50% od ostvarenih primitaka. Osobni odbitak iz članka 29. odnosno članka 40. Zakona ne priznaje se.

(3) Ako je pri utvrđivanju dohotka iz stavka 2. ovoga članka najamnina ili zakupnina prijavljena u nerealnom iznosu, utvrdit će je Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi ili imovinsko pravo daje na korištenje.

(4) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona, i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. U tom je slučaju obvezan, prije početka godine u kojoj prelazi na utvrđivanje dohotka od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u registar obveznika poreza na dohodak, propisan za samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva.

(5) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina i po toj je osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno utvrđuje u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam, te ima druga prava i obveze propisane za dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci l., 2. i 3. Zakona.

(6) Autorskim pravima smatraju se među ostalim prava na: pisana i govorna djela, djela glazbene i likovne umjetnosti, znanstveni ili tehnički radovi (crteži, planovi, zemljovidi, skice i drugo) i pronalasci, u skladu s posebnim zakonom.

(7) Pravima industrijskog vlasništva smatraju se među ostalim: pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 6. ovoga članka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra se dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 15. stavci 1. i 2., odnosno stavku 4. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava.

(8) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili stjecatelji) ako stečena imovinska prava (autorska prava i prava industrijskog vlasništva) ustupaju uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od imovinskih prava u slučaju ako umjetnici, znanstvenici ili pronalazači ustupaju pravo na vlastita autorska djela, već se po toj osnovi ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 2. točka 2. odnosno stavak 4. točka 3. Zakona.

(9) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja nekretnina prema članku 23. stavci 5., 6. i 7. Zakona. Pri utvrđivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu.

(10) Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.

(11) Dohodak od imovinskih prava utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj osnovi porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu.

(12) Izdacima koji se porezno priznaju pri utvrđivanju do­hotka od imovine i imovinskih prava iz stavaka 4., 5. i 11. ovoga članka, smatraju se i uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom 9. stavak 7. Zakona, koje se priznaju u godišnjem obra­čunu poreza na dohodak.

VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA

Članak 45.

(1) Dohodak od kapitala utvrđuje se kao primitak po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamata, udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika trgovačkih društava ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) na teret dobiti tekućeg razdoblja. Dohotkom od kapitala smatraju se i izuzimanja vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava po osnovi rashoda iz članka 5. stavak 18. i 19. i članka 7. stavak 1. točka 6. Zakona o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako su ovlašteni donijeti takvu odluku. Dohotkom od kapitala smatra se i neraspoređena dobit ostvarena do kraja poreznog razdoblja, nakon kojeg je fizička osoba s utvrđivanja dobiti i plaćanja poreza na dobit prešla na utvrđivanje dohotka i plaćanje poreza na dohodak.

(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i sve vrijednosti koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona (djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva), po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe.

(3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s člankom 32. stavak 5. ovoga Pravil­nika, pri čemu se izuzimanjima ne smatraju i izuzimanja u nov­cu.

(4) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici što ih fizičke osobe ostvaruju od potraživanja po osnovi danih zajmova i kredita, uključivo i one primitke ostvarene preko banaka po komisionim kreditima. Kamatama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se naplaćene kamate iz članka 6. stavak 1. Zakona, kao ni naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela državne uprave te područne (regionalne) uprave i lokalne samouprave.

(5) Dohodak od opcijske kupnje dionica utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.

(6) U smislu stavka 5. ovoga članka realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (zaposlenika i članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.

(7) Dohodak od prava iz opcije utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije.

(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave i zaposlenici trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.

(9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga članka utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima u skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj uvjet nije ispunjen, po toj osnovi se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada.

(10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala priznaju se izdaci za uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom 9. stavak 7. Zakona, koji, ako nisu umanjili dohodak po drugim osnovama, mogu umanjiti dohodak od kapitala u godišnjem obračunu na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA

Članak 46.

(1) Primicima po osnovi osiguranja smatraju se iznosi isplaćeni od osiguravatelja, a do visine premija životnog osiguranja s obilježjem štednje uplaćenih tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile porezno priznati izdatak. Primicima po osnovi osiguranja smatraju se i iznosi isplaćeni od mirovinskog osigura­va­jućeg društva, a do visine uplaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, koja je u razdoblju osiguranja bila porezno priznati izdatak. Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim propisima ne smatraju se primitkom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pri otkupu polica životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, odnosno prestanku osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaćene svote, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja.

(3) Uplaćene premije osiguranja po kojima se utvrđuje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom.

(4) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u visini ostvarenih primitaka prema stavku 1. ovoga članka, bez mogućnosti uma­njenja porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja za izdat­ke i za osobni odbitak poreznog obveznika prema članku 29. odnosno članku 40. Zakona. Dohodak od osiguranja može se umanjiti za u poreznom razdoblju uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom 9. stavak 7. Zakona, a i za osobni odbitak u skladu s člankom 29. odnosno 40. Zakona, u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, ako premije osiguranja i/ili osobni odbitak nije umanjio dohodak ostvaren po drugim osnovama u tom razdoblju.

(5) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome se uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje primitak preračunavaju u kunsku vrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka.

(6) Dohodak od osiguranja utvrđuje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane svote, na način propisan odredbama stavak 1. do 5. ovoga članka.

(7) Isplatitelj je obvezan u trenutku isplate, od dohotka po osnovi osiguranja obračunati, obustaviti i uplatiti porez na propisani račun kao porez po odbitku, i to po stopi 15%, bez obzira na to obavlja li isplatu osiguraniku ili korisniku osiguranja.

(8) Uplaćeni predujam poreza prema stavku 7. ovoga članka, smatra se konačno utvrđenim i uplaćenim porezom za porezno razdoblje, radi čega porezni obveznik (osiguranik odnosno korisnik osiguranja) po toj osnovi nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(9) Osiguravatelji odnosno društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezni su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama osiguranja u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate, i to po svakom osiguraniku, posebno po vrstama osiguranja (životno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje), a po kojima su osiguranici koristili poreznu olakšicu i iznosu tih olakšica.

(10) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 9. ovoga članka podatke o poreznim obveznicima koji su u pojedinom poreznom razdoblju iskoristili izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja, podatke o visini tih izdataka po pojedinim vrstama osiguranja i svakom osiguravatelju, dostavlja tim osiguravateljima odnosno društvima pisanim putem (ili na mediju) Porezna uprava, a na temelju zaprimljenih godišnjih poreznih prijava i podataka dobivenih od poslodavaca prema stavku 11. ovoga članka.

(11) Poslodavci koji su pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada dohodak umanjivali za uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja prema članku 13. stavak 3. Zakona, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, dostaviti podatke o iskorištenim olakšicama po toj osnovi na propisanom obrascu.

(12) Obrazac iz stavka 11. ovoga članka sadrži podatke o imenu i prezimenu, adresi i matični broj građana poreznog obveznika (ugovaratelja osiguranja/osiguranika), nazivu, adresi i matičnom broju osiguravatelja, broju i nadnevku police osiguranja, vrsti osiguranja, početku i ugovorenom razdoblju osiguranja, iznosu ugovorene premije osiguranja, iznosu u poreznom razdoblju uplaćene premije osiguranja i iznosu uplaćene premije osiguranja koja je u tom poreznom razdoblju priznata kao izdatak.

(13) Porezni obveznici koji izdatke po osnovama iz članka 9. stavak 7. Zakona žele iskoristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, obvezni su uz prijavu priložiti potvrde osiguravatelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom o visini uplaćenih premija osiguranja s podacima iz stavka 12. ovoga članka.

(14) Obrazac iz stavka 11. ovoga članka sastavlja se po svakom osiguravatelju odnosno mirovinskom društvu za uprav­ljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom i svakom osiguraniku posebno i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

IX. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI

1. Temelji utvrĐivanja

Članak 47.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici).

(2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba oporezuje se prema odredbama članka 27. Zakona.

(3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti.

(4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke dje­lat­nosti, a nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu pri početku obavljanja zajedničke djelatnosti.

(5) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti.

(6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem.

(7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike.

2. ZajedniČki dohodak

Članak 48.

(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 18. do 22. Zakona.

(2) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člankom 23. stavcima 1. do 5. Zakona odnosno u slučaju iz članka 44. stavak 4. ovoga Pravilnika u skla­du s člankom 18. do 22. Zakona.

(3) Ako iznajmljivanje zajedničke nekretnine odnosno imovine podliježe porezu na dodanu vrijednost, zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člankom 18. do 22. Zakona.

(4) U skladu s odredbama članka 25. stavak 3. Zakona, porezni obveznici koji iznajmljuju nekretnine mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički.

(5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava, odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka.

(6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog rada, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti.

(7) Ako supoduzetnik dade uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti.

(8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga članka dio je dugotrajne imovine iz članka 20. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika.

(9) Izdaci što ih je supoduzetnik osobno imao u poslovne svrhe, koji se, prema odredbama o utvrđivanju dohotka, smatraju poslovnim izdacima, a nisu odbijeni (iskazani kao izdaci zajed­ničke djelatnosti), smanjuju njegov dohodak od zajedničke djelatnosti.

X. POREZNI GUBITAK I OSOBNI ODBITAK

1. Gubitak

Članak 49.

(1) Gubitak koji se u godini u kojoj nastane ne može podmiriti iz drugih oblika ostvarenog dohotka u istoj godini, može se prenijeti i nadoknaditi iz ostvarenog dohotka (od nesamostalnog rada i/ili samostalne djelatnosti i/ili od imovine i imovinskih prava i/ili od kapitala i/ili od osiguranja) najduže u pet sljedećih poreznih razdoblja.

(2) Gubitak se u godini u kojoj nastane poravnava (prebija) s ostalim oblicima ostvarenog dohotka. Prenosi se samo onaj iznos koji preostane nakon takva prebijanja.

(3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako se radi o istom poreznom obvezniku.

(4) Ako gubici nastaju više godina uzastopno, najprije se podmiruju oni koji su prvi nastali.

(5) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem o porezu na dohodak i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju.

2. Osobni odbitak

Članak 50.

(1) Prema članku 29. stavak 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 1.500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine, osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju i/ili primitak sukladno članku 12. stavak 1. točka 3. Zakona i članku 4. stavak 2. ovoga Pravilnika, priznaje se u visini mirovine, a najviše do 2.550,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe navedene u članku 7. stavak 2. ovoga Pravilnika.

(2) Osobni odbitak poreznog obveznika po osnovi uzdrža­vanja članova uže obitelji izračunava se od osnovice 1.500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, primjenom faktora propisanih člankom 29. stavak 2. točke 1. i 2. Zakona. Za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i poreznog obveznika s invaliditetom osobni odbitak povećava se za 0,25 osnovnog osobnog odbitka od 1.500,00 kuna mjesečno.

(3) Osobama s invaliditetom smatraju se fizičke osobe (porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji) kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim propisima utvrđeno tjelesno oštećenje ili invalidnost.

(4) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se oni članovi uže obitelji čiji dohodak i drugi primici ne prelaze 7.500,00 kuna godišnje. Ako uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete ostvari dohodak do 7.500,00 kuna na godišnjoj razini, može kao porezni obveznik ostvariti pravo na osobni odbitak prema stavku 1. ovoga članka.

(5) Odbitak za uzdržavanje bračnih drugova prema članku 29. stavak 2. točka 1. Zakona može se koristiti samo u bračnoj zajednici. Iznimno, osobni odbitak porezni obveznik može koristiti i za bivše bračne drugove kojima plaća alimentaciju.

(6) Uzdržavanim članovima uže obitelji iz članka 29. stavak 2. točka 1. Zakona, uz supružnika smatraju se i roditelji poreznog obveznika, roditelji bračnog druga poreznog obveznika, preci i potomci u izravnoj liniji te maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava. Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i djeca nakon završetka redovnog školovanja.

(7) Djetetom iz članka 29. stavak 2. točke 1. i 2. Zakona smatra se dijete koje roditelji, poočimi, pomajke uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak.

(8) Ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovom mogućnošću mogu se koristiti i druge osobe koje nisu bračni drugovi, ako istodobno zajednički uzdržavaju jednog člana ili više članova svoje uže obitelji. Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji može se preraspodijeliti pri predaji porezne prijave ako nije iskorišten tijekom godine. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, poreznoj prijavi obvezno prilažu izjavu o omjeru raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i matičnom broju građana osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile.

(9) Ako tuzemni porezni obveznik zahtijeva osobni odbitak za članove uže obitelji koji žive u inozemstvu, obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog odbitka, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 60. stavak 2. ovoga Pravilnika. Inozemni porezni obveznici ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu.

(10) Inozemni porezni obveznici mogu kao osobni odbitak odbiti plaćeni doprinos za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih doprinosa za poslodavca.

(11) Osobni odbitak poreznih obveznika koji imaju prebi­valište i borave na područjima posebne državne skrbi, kao i osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebi­valište i borave na tim područjima utvrđuje se u skladu s člankom 40. stavak 1. Zakona.

(12) Ako porezni obveznik ima više prebivališta na područ­jima posebne državne skrbi, mjerodavno je prebivalište obitelji (članak 37. stavci 1. i 2. Općeg poreznog zakona).

(13) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na pod­ručju izvan područja posebne državne skrbi, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 40. stavak 1. Zakona samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na tom području.

(14) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na područjima izvan područja posebne državne skrbi, a porezni obveznik ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 40. stavak 1. Zakona, za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji koristi od osnovice iz članka 29. stavak 1. Zakona.

(15) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak za porezno razdoblje može povećati u godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje porezne prijave prema odredbama članka 29. stavak 9. Zakona, za iznos stvarnih troškova za zdrav­stvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala u Republici Hrvat­skoj za vlastite potrebe, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje.

(16) Zdravstvenim uslugama smatraju se usluge u okviru primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaš­tite u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koje se provode u svrhu liječenja, a troškovi kojih nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja ili na teret darovanja koja je ostvarila fizička osoba za te namjene. Zdravstvenim uslugama smatraju se liječnički pregledi, dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički i terapijski postupci, operativni zah­vati uključujući i ugradbene materijale, bolnička zdravstvena zaštita i medicinska rehabilitacija, stomatološke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u Republici Hrvatskoj i propisani na recept, plaćena participacija te lijekovi propisani na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj, a koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj.

(17) Iznimno od stavka 16. ovoga članka, dio osobnog odbit­ka po osnovi troškova nastalih za zdravstvene usluge porezni obveznici ne mogu koristiti za izdatke estetskih i kozmetičkih zahvata te kozmetičkih sredstava koja nisu medicinski indicirana, odnosno primijenjena u svrhe prevencije ili liječenja bolesti, za izdatke sanitetskog i potrošnog materijala, dijagnostičkih sredstava te lijekova i sredstava koji se mogu kupiti bez recepta.

(18) Porezni obveznik može dio osobnog odbitka prema stav­ku 16. ovoga članka, koristiti pod uvjetom da su navedene zdravstvene usluge obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od zdrav­stvenog radnika privatne prakse koji su ovlašteni odnosno registrirani za obavljanje zdravstvene zaštite u Republici Hrvat­skoj u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, te ako poreznoj prijavi priloži vjerodostojne isprave o nastalim izdacima (izvorne račune zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika privatne prakse, potvrde o plaćenoj participaciji s imenom i prezimenom osiguranika), dokaze o njihovu plaćanju te izjavu da za te svrhe nije primio darovanja.

(19) Tuzemnim poreznim obveznicima priznaje se u go­diš­njem obračunu na temelju podnesene godišnje porezne prijave i dio osobnog odbitka do ukupno 12.000,00 kuna godišnje za rješavanje potreba trajnog stanovanja poreznog obveznika i to:

1. za kupnju ili izgradnju stambenog prostora nakon 1. sije­čnja 2003.,

2. za investicijsko održavanje na postojećem stambenom prostoru poreznog obveznika ili njegova bračnog druga radi poboljšanja uvjeta stanovanja, izvršeno nakon 1. siječnja 2003.

(20) Za svrhe iz stavka 19. ovoga članka dio se osobnog odbitka može koristiti na način da se kupnja ili izgradnja ili investicijsko održavanje stambenog prostora financira:

1. iz vlastitih sredstava, pa se dio osobnog odbitka priznaje na temelju vjerodostojnih isprava u visini stvarno nastalog izdat­ka, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje, ili

2. iz sredstava namjenskog stambenog kredita, pri čemu se dio osobnog odbitka priznaje u visini plaćenih kamata, a najviše do iznosa 12.000,00 kuna godišnje.

(21) Osobni odbitak po osnovi kupnje ili izgradnje stambenog prostora za potrebe trajnog stanovanja može se koristiti ako porezni obveznik i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu useljivu nekretninu. Rješavanjem pitanja trajnog stanovanja smatra se kupnja prve nekretnine, uz izjavu poreznog obveznika da će se u kupljeni stambeni prostor trajno useliti.

(22) Kupnjom stambenog prostora smatra se kupnja stana ili stambene kuće na području Republike Hrvatske za potrebe trajnog stanovanja poreznog obveznika, a dokazuje se predugovorom odnosno ugovorom o kupnji zaključenim s prodavateljem pravnom ili fizičkom osobom od 1. siječnja 2003. i nadalje, ovjerov­ljenim kod javnog bilježnika te dokazima o plaćanju (preslikama doznaka prodavateljima, odnosno potvrdama prodavatelja građa­na o primljenim uplatama).

(23) Gradnjom stana ili stambene kuće smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija prema odredbama Zakona o gradnji, a za potrebe trajnog stanovanja poreznog obveznika na području Republike Hrvatske. Gradnjom se ne smatra projektiranje i gradnja pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremišta i drugog), iako se nalaze na istoj građevnoj čestici. Dio osobnog odbitka po ovoj osnovi porezni obveznik može koristiti ako posjeduje akt na temelju kojega se može graditi (građevinsku dozvolu), ugovor zaključen s registriranim izvođačem radova nakon 1. siječnja 2003., građevinske situacije odnosno račune izvođača i dokaze o njihovu plaćanju. Navedene isprave odnosno preslici tih isprava obvezno se prilažu uz godišnju poreznu prijavu, a osim podataka o broju i nadnevku računa, vrsti i količini obavljene isporuke odnosno usluge, zaračunatom iznosu, osobito trebaju sadržavati i podatke o adresi odnosno lokaciji nekretnine, ime i prezime te adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta naručitelja.

(24) Investicijskim održavanjem radi poboljšanja uvjeta trajnog stanovanja smatraju se sva ulaganja na postojećem stambenom prostoru u vlasništvu poreznog obveznika ili njegova bračnog druga na području Republike Hrvatske obavljena nakon 1. siječnja 2003. Podjela osobnog odbitka po ovoj osnovi između bračnih drugova i drugih članova uže obitelji nije moguća odnosno osobni odbitak za ove namjene može po izvornom računu koristiti samo jedan od bračnih drugova. Dio osobnog odbitka po osnovi investicijskog održavanja porezni obveznik može koristiti uz dokaze o vlasništvu stambenog prostora odnosno stambene kuće, uz potvrdu o prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu na adresi gdje se stambena jedinica nalazi te uz izjavu da u toj stambenoj jedinici stalno boravi. Porezni obveznik obvezan je posjedovati izvorne račune o izvedenim radovima odnosno uslugama izdane od registriranih izvođača, sadržaja propisanog poreznim propisima, a osobito s podacima o imenu i prezimenu naručitelja i adresi na kojoj su radovi odnosno usluge izvedene. Isprave koje dokazuju mogućnost korištenja ovog dijela osobnog odbitka porezni obveznik dužan je priložiti uz godišnju poreznu prijavu.

(25) Za namjene iz stavka 19. ovoga članka koje porezni obveznik rješava ili je riješio na način iz stavka 20. točka 2. ovoga članka, porezni je obveznik dužan uz godišnju poreznu prijavu priložiti ugovor o namjenskom stambenom kreditu i dokaze o prebivalištu odnosno boravku u nekretnini čiju kupnju, izgradnju odnosno investicijsko održavanje je financirao ili financira iz sredstava namjenskog stambenog kredita, a i dokaze o prebivalištu odnosno boravku u nekretnini neposredno nakon što je kupljena odnosno izgrađena. Iznimno od odredbe stavka 22., 23. i 24. ovoga članka, osobni odbitak po osnovi kamata priznaje se u slučaju kupnje, izgradnje ili investicijskog održavanja stana ili stambene kuće koja je financirana sredstvima namjenskog stambenog kredita, neovisno o nadnevku zaključenog ugovora o kupnji ili izgrad­nji i ugovora o namjenskom stambenom kreditu, a uz uvjet da je namjenski stambeni kredit ugovoren uz kamatu od najmanje 6% godišnje.

(26) Ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ne zah­tijeva dio osobnog odbitka prema članku 19. na način iz stavka 20. ovoga članka, dio osobnog odbitka može iskoristiti po osnovi slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja, i to najviše do iznosa u visini 50% plaćene najamnine, a do 12.000,00 kuna godišnje. Dio osobnog odbitka za tu namjenu priznaje se na temelju ugovora odnosno preslika ugovora o najmu i dokaza o plaćenoj najamnini u poreznom razdoblju (preslika naloga o doznaci najamnine, potvrde najmodavca i drugih), priloženih uz godišnju poreznu prijavu. Dio osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine ne mogu koristiti porezni obveznici koji plaćaju zaštićenu najamninu prema odredbama Zakona o najmu.

XI. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK

1. Predujam poreza po odbitku

1.1. Način utvrđivanja predujma

Članak 51.

(1) Predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje za poreznog obveznika poslodavac, osoba koja ima obveze poslodavca ili isplatitelj, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate dohotka i istodobno s isplatom i to od:

1. dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi sadašnjeg, prijašnjeg ili budućeg rada, primjenom stope od 15% na iznos porezne osnovice do dvostrukog mjesečnog osnovnog osobnog odbitka (do 3.000,00 kuna mjesečno), stope od 25% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 2,0 i faktora 4,5 osnovnog osobnog odbitka (na idućih 3.750,00 kuna mjesečno), stope od 35% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 4,5 i faktora 14,0 osnovnog osobnog odbitka (na idućih 14.250,00 kuna mjesečno) i stope od 45% na razliku porezne osnovice iznad umnoška faktora 14,0 i osnovnog osobnog odbitka iz članka 29. stavak 1. Zakona (na razliku porezne osnovice iznad 21.000,00 kuna mjesečno), sa ili bez prava na osobni odbitak prema članku 33. stavci od 1. do 4. Zakona i prema članku 17. ovoga Pravilnika,

2. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 33. stavak 5. Zakona primjenom stope od 15% bez prava na osobni odbitak,

3. dohotka članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, tijela područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave iz članka 15. stavak 4. točka 1. i članka 36. stavak 3. Zakona, na način iz stavka 1. točka 1. ili 2. ovoga članka,

4. dohotka od druge samostalne djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu iz članka 15. stavak 4. točka 2. i članka 36. stavak 2. Zakona, od porezne osnovice ukupnog primitka umanjenog za upla­ćene doprinose za obvezna mirovinska osiguranja iz primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

5. dohotka od druge povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. i članka 36. stavak 2. Zakona od osnovice ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 25% od ostvarenog primitka i uplaćene doprinose za obvezna mirovinska osiguranja iz primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

6. dohotka od druge povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. i članka 36. stavak 2. Zakona od osnovice, ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 40% od ostvarenog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

7. dohotka od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavak 2. točka 4., članka 18. stavak 13., članka 36. stavak 2. i članka 42. stavak 2. Zakona, od osnovice ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 25% (športaši i novinari), odnosno 40% (novinari), odnosno 25 i 40% (umjetnici) od ostvarenog primitka (autorske naknade), primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

8. dohotka koji ostvare inozemni porezni obveznici obav­ljanjem djelatnosti iz članka 36. stavak 1. Zakona, od osnovice ostvarenog poslovnog primitka umanjenog za izdatke u visini 40% od ostvarenog primitka i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, ako je uplaćen u tuzemstvu, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

9. dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, preko posrednika, iz članka 23. stavak 1. i 3. i članka 37. stavak 2. Zakona, od osnovice najamnine umanjene za 50%, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak,

10. dohotka od imovinskih prava iz članka 23. stavci 1. i 4. i članka 37. stavak 3. Zakona, od osnovice ukupne naknade, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak,

11. dohotka od dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika iz članka 26. stavak 1. i 3. i članka 38. stavci 1. i 5. Zakona, od osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak,

12. dohotka od kamata i izuzimanja iz članka 26. stavci 1. i 2. i članka 38. stavci 2. i 3. Zakona, od osnovice ukupnog primit­ka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

13. dohotka od osiguranja iz članka 26.a i članka 38.a Zakona, od osnovice primitka od premija osiguranja iz članka 46. stav­ci 1. i 2. ovoga Pravilnika, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak.

(2) Predujam poreza po odbitku obračunava i uplaćuje stje­catelj dohotka:

1. od izravnog iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba iz članka 23. stavci 1. i 3. i članka 37. stavak 2. Zakona, i to od najamnine umanjene za 50%, primjenom stope od 15% bez prava na osobni odbitak,

2. od kamata na temelju izravnog kreditiranja između fizičkih osoba iz članka 26. stavak 1. i članka 38. stavak 3. Zakona, od osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak,

3. od dohotka po osnovi nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva ili od organizacija iz članka 33. stavci 8. i 9. Zakona na način iz stavka 1. točka 1. odnosno točka 2. ovoga članka,

4. od dohotka ostvarenog obavljanjem druge samostalne djelatnosti iz članka 36. stavak 2. Zakona u inozemstvu odnosno ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima u inozemstvu, na način iz stavka 1. točke 4., 5., 6., 7. i 9. ovoga članka,

5. od dohotka od imovinskih prava izravno iz inozemstva iz članka 23. stavci 1. i 4. i članka 37. stavak 3. Zakona, na način iz stavka 1. točka 10. ovoga članka,

6. od dohotka od kapitala izravno iz inozemstva na način iz stavka 1. točke 11. i 12. ovoga članka,

7. od dohotka od premija osiguranja izravno iz inozemstva na način iz stavka 1. točka 13. ovoga članka.

(3) Predujam poreza na dohodak iz dohotka od kapitala ostvarenog po osnovi neraspoređene dobiti pri prelasku s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka iz članka 45. stavak 1. ovoga Pravilnika, utvrđuje i plaća isplatitelj po stopi od 15%, i to u trenutku konačnog utvrđivanja poreza na dobit za godinu koja je prethodila godini prelaska na utvrđivanje dohotka, a najkasnije do isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit.

1.2. Konačni predujam poreza po odbitku

Članak 52.

(1) Ako je poslodavac, isplatitelj ili sam porezni obveznik predujmove poreza na dohodak po odbitku pravilno obustavljao, obračunavao i uplaćivao, uplaćeni predujmovi smatraju se konač­nim godišnjim porezom:

1. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 51. stavak 1. točke 1. i 3. i stavka 2. točka 3. ovoga Pravilnika, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju nije uz taj dohodak ostvario i druge oblike dohotka za koje se uplaćeni predujam poreza ne smatra konačnim, ako je taj dohodak istodobno ostvario samo kod jednog tuzemnog poslodavca za rad u tuzemstvu ili inozemstvu ili kod jednog isplatitelja (članak 31. stavak 3. točke 1. i 2. Zakona),

2. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 51. stavak 1. točke 2. i 3. ovoga Pravilnika (članak 31. stavak 3. točka 6. Zakona),

3. dohotka od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 51. stavak 1. točke 4., 5., 6. i 7. i stavak 2. točka 4. ovoga Pravilnika (članak 31. stavak 3. točka 3. Zakona),

4. dohotka koji ostvare inozemni porezni obveznici iz članka 51. stavak 1. točka 8. ovog Pravilnika (članak 36. stavak 1. Zakona),

5. dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 51. stavak 1. točka 9. i stavak 2. točka 1. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i 3. i članak 37. stavak 2. Zakona),

6. dohotka od imovinskih prava iz članka 51. stavak 1. točka 10. i stavak 2. točka 5. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i 4. i članak 37. stavak 3. Zakona),

7. dohotka od kapitala iz članka 51. stavak 1. točka 12. i 13. i stavak 2. točke 2. i 6. ovoga Pravilnika, (članak 26. i članak 38. Zakona),

8. dohotka od osiguranja iz članka 51. stavak 1. točka 14. i stavak 2. točka 7. ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik može u godišnju poreznu prijavu unijeti i oblike dohotka iz stavka 1. ovoga članka, osim dohotka od imovine koji porezni obveznik ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, radi:

1. prava na iskorištenje osobnog odbitka iz članka 29. stavci 1. i 2. ili iz članka 40. Zakona, a i prava na iskorištenje osobnog odbitka iz članka 29. stavci od 9. do 14. Zakona,

2. umanjenja porezne osnovice za tekući ili preneseni gubitak od obavljanja djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona,

3. prava na priznavanje izdataka nastalih obavljanjem drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 2. Zakona,

4. ravnomjernog godišnjeg oporezivanja,

5. priznavanja izdataka za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja,

u kojem se slučaju uplaćeni predujmovi poreza po odbitku ne smatraju konačnim godišnjim porezom. U svrhu navedenog, porezni je obveznik u godišnju poreznu prijavu obvezan unijeti sve oblike u poreznom razdoblju ostvarenog dohotka prema stavku 1. ovoga članka.

(3) Plaćeni predujmovi poreza po odbitku ne smatraju se konačnim godišnjim porezom ni u slučaju dohotka od nesamostalnog rada koji je tijekom poreznog razdoblja ostvarivan iz više odnosa po osnovi nesamostalnog rada istodobno kod više poslodavaca ili ako je porezni obveznik ostvarivao dohodak od nesamostalnog rada izravno iz inozemstva bez posredovanja tuzemnog poslodavca, odnosno ako je uz dohodak od nesamostalnog rada ostvarivao druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave.

1.3. Obveze isplatitelja dohotka iz kojeg se predujam plaća po odbitku

Članak 53.

(1) Isplatitelj dohotka na koji se plaća porez po odbitku obvezan je u svojim poslovnim knjigama i knjigovodstvenim ispravama osigurati podatke o isplaćenom dohotku te o obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak po odbitku za svakog poreznog obveznika.

(2) Pri uplati predujma poreza po odbitku isplatitelj treba na nalogu za uplatu navesti propisani račun i druge propisane podat­ke, kao što su matični broj ili matični broj građana isplatitelja, matični broj građana poreznog obveznika, matični broj za strance ili sistemski financijski broj za strance te druge podatke propisane Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna i izvanpro­računskih fondova te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

(3) Isplatitelj primitka od druge samostalne djelatnosti i od nesamostalnog rada izvan radnog odnosa i obveznik obraču­navanja doprinosa prema članku 4. točka 7. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, obvezan je sastaviti mjesečno »Izvješće o primicima po drugim osnovama, obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu u mjesecu ----- godine -------« (u nastavku teksta: »Obrazac IDD«) te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu (pravne osobe) odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu (fizičke osobe), do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec.

(4) Obrazac IDD sadrži podatke:

1. o podnositelju izvješća, odnosno o obvezniku obraču­na­vanja i plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja, i to:

1.1. naziv odnosno ime i prezime,

1.2. adresu sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta,

1.3. matični broj odnosno matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave,

2. pod I. – o broju primatelja,

3. pod II. – o ukupnom iznosu isplaćenih primitaka po osnovama i prema nazivima stupaca od 2 do 8 i ukupno u stupcu 9,

4. pod III. – o izdacima, osnovici za obračun doprinosa i iznosima doprinosa iz osnovice, i to:

4.1. pod 1. – iznos Zakonom propisanih izdataka u paušalnom iznosu u stupcima 3, 4, 5 i 6 te ukupno u stupcu 9,

4.2. pod 2. – iznos osnovice za obračun doprinosa u stupcima 2, 3, 5, 7 i 8 te ukupno u stupcu 9, a što je razlika između iznosa primitka iskazanog pod II. i iznosa porezno priznatih izdataka iskazanih pod III.1.,

4.3. pod 3. – iznos doprinosa iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u stupcima 2, 3, 5, 7 i 8 te ukupno u stupcu 9,

4.4. pod 4. – iznos doprinosa iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje u stupcima 2, 3, 5, 7 i 8 te ukupno u stupcu 9,

5. pod IV. – o iznosu osnovice za obračun poreza na dohodak, kao razlike između iznosa isplaćenih primitaka iskazanih pod II. te porezno priznatih izdataka iskazanih pod III.1. i iznosa doprinosa iz osnovice iskazanih pod III.3. i III.4., u stupcima 2, 3, 4, 5, 6 i 7 te ukupno u stupcu 9,

5.1. pod 1. – ukupni iznos poreza i prireza porezu na dohodak u stupcima 2, 3, 4, 5, 6 i 7 te ukupno u stupcu 9,

5.2. pod 1.1. – iznos poreza na dohodak u stupcima 2, 3, 4, 5, 6 i 7 te ukupno u stupcu 9,

5.3. pod 1.2. – iznos prireza porezu na dohodak u stupcima 2, 3, 4, 5, 6 i 7 te ukupno u stupcu 9,

6. pod V. – o iznosu doprinosa na osnovicu za osnovno zdrav­stveno osiguranje u stupcima 2, 3, 5, 7 i 8 i ukupno u stupcu 9.

(5) Podatke u stupcima od 2 do 9 Obrasca IDD isplatitelj iskazuje za sve fizičke osobe koje su u izvještajnom mjesecu ostvarile primitke, i to prema pojedinim oblicima primitaka odnosno nazivima pojedinih stupaca. U stupcu 7 iskazuje se primitak po osnovi nesamostalnog rada i druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 1. Zakona, ostvarenom do 1.500,00 kuna mjesečno i izvan radnog odnosa, kod kojega se predujam poreza obračunava po stopi od 15%. U stupcu 8 iskazuje se primitak po osnovi nesamostalnog rada i druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točke 1. Zakona, ostvaren iznad 1.500,00 kuna mjesečno i izvan radnog odnosa, kod kojega se predujam poreza obračunava po stopama propisanima člankom 33. stavak 4. Zakona, a obračunani iznos poreza na dohodak i prireza iskazuje na Obrascu ID.

(6) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, Obrazac IDD sastavlja i obveznik poreza na dohodak i doprinosa po osnovi druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona ako ostvari primitak od druge fizičke osobe koja ne obav­lja samostalnu djelatnost, a i u slučaju kada primitak od druge samostalne djelatnosti ostvari neposredno iz inozemstva.

(7) Obveznik obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja iz članka 4. točke 8., 18., 19., 20. 21., 22., 30., 37. i 39. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja dužan je sastaviti mjesečno »Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće, primicima za rad učenika i studenata, osnovici i obračunanim obveznim doprinosima u mjesecu --- godine ----- « (u nastavku teksta: »Obrazac IDD-1«) te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec.

(8) Obrazac IDD-1 sadrži podatke:

1. o podnositelju izvješća odnosno obvezniku obračuna i plaćanja doprinosa, i to:

1.1. naziv odnosno ime i prezime,

1.2. adresa sjedišta,

1.3. matični broj odnosno matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave,

2. o obvezniku plaćanja doprinosa, i to:

2.1. naziv,

2.2. matični broj,

3. pod 1. – o broju primatelja naknade, osiguranika te uče­nika i studenata,

4. pod 2. – o ukupnom iznosu osnovice za obračun doprinosa,

5. pod 3. – o iznosima obračunanih doprinosa, i to:

6. pod 3.1. – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u stupcima 5 i 6 i ukupno u stupcu 7,

7. pod 3.2. – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje u stupcima 2, 4 i 5 i ukupno u stupcu 7,

8. pod 3.3. – dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem u stupcima 3 i 5 te ukupno u stupcu 7,

9. pod 3.4. – za osnovno zdravstveno osiguranje u stupcu 5 i 7,

10. pod 3.5. – poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti u stupcu 5 i 7,

11. pod 3.6. – poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu u stupcu 5 i 7.

(9) Podaci o obvezniku plaćanja doprinosa upisuju se u slučaju kada je obveznik plaćanja doprinosa osoba različita od podnositelja izvješća.

(10) Pod 1. Obrasca IDD-1 u stupcu 6 upisuje se ukupan broj učenika i studenata koji su ostvarili primitak putem posrednika ovlaštenog za zapošljavanje učenika i redovitih studenata u izvještajnom mjesecu.

(11) U stupcima od 2 do 6 upisuju se podaci o iznosu osnovice te o iznosima doprinosa obračunanim prema osnovicama propisanima Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja, a u stupcu 7 ukupno iznosi iskazani prema rednom broju, i to:

1. u stupcu 2 – prema osnovici za korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 25. stavak 6. Zakona o mirovinskom osiguranju za koje slučajeve doprinose obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva,

2. u stupcu 3 – prema osnovici za osiguranika invalidnu osobu iz članka 7. Zakona o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem za koje slučajeve doprinose obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva,

3. u stupcu 4 – prema osnovici za primatelja naknade plaće i to:

3.1. koja se osigurava na teret državnog proračuna prema članku 68. stavak 1. točke od 1. do 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju, u kojem slučaju doprinose obračunava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva,

3.2. koju isplaćuje i po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,

3.3. koju isplaćuje i po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća nadležni centar za socijalnu skrb za osiguranika – roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju,

3.4. koju kao pravo s osnove profesionalne rehabilitacije isplaćuje i po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,

4. u stupcu 5 – prema najnižoj mjesečnoj osnovici za obra­čun doprinosa i to:

4.1. za roditelja iz članka 15. Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj doprinose obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva,

4.2. za osiguranika iz članka 18. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj doprinose obračunava škola odnosno visoko učilište, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva,

4.3. za osiguranika – samostalnog umjetnika iz članka 5. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva po kojoj osnovi doprinose za mirovinsko osiguranje obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, doprinose za zdravstveno osiguranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva,

4.4. za osiguranika iz članka 18. stavak 1. točka 3. i članaka 19. i 20. Zakona o mirovinskom osiguranju po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća nadležno tijelo državne uprave,

4.5. za osiguranika iz članka 5. točka 15. Zakona o zdravstvenom osiguranju po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća nadležno tijelo državne uprave,

4.6. za osiguranika iz članka 18. stavak 1. točka 2. i članka 10. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća Hrvatski zavod za zapošljavanje,

4.7. za osiguranika iz članaka 12. i 13. Zakona o zdravstvenom osiguranju po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća nadležno tijelo državne uprave,

5. u stupcu 6 – prema osnovici za obračun doprinosa po ko­joj osnovi doprinose obračunava i plaća posrednik pri zapoš­ljavanju učenika i redovitih studenata.

(12) Pod 3.5. u stupcu 5 i 7 podatke upisuje i pravna odnosno fizička osoba koja je obveznik obračuna i plaćanja posebnog doprinosa za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti za osiguranika iz članka 13. točka 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju, odnosno za učenika, naučnika i studenata koji sudjeluju na praktičnoj nastavi, praktičnom radu i na stručnim putovanjima.

(13) Pod 3.6. u stupcu 5 i 7 podatke upisuje i pravna odnosno fizička osoba u slučaju kada kao isplatitelj primitka od druge samostalne djelatnosti ili primitka od nesamostalnog rada izvan ugovora o radu osiguranika po toj osnovi upućuje na službeni put u inozemstvo te osiguranik s osnove obavljanja samostalne djelatnosti kada sam putuje na službeni put u inozemstvo, a obveznici su obračuna i plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu prema članku 4. točka 30. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja.

(14) Nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine), isplatitelj dohotka na koji se plaća porez po odbitku, osim dohotka iz članka 51. stavak 1. točke 1. i 3. ovoga Pravilnika, obvezan je sastaviti godišnje izvješće o isplaćenim primicima od kojih je utvrdio dohodak i obustavio i uplatio porez po odbitku na propisani način, porezu i prirezu po pojedinim poreznim obveznicima i ukupno (Obrazac ID-1), te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(15) Izvješće iz stavka 14. ovoga članka, osim općih podataka o isplatitelju naziv/ime i prezime, matični broj/matični broj građana i adresa), sadrži i sljedeće podatke:

1. redni broj (stupac 1),

2. ime i prezime poreznog obveznika (stupac 2),

3. matični broj građana poreznog obveznika ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave (stupac 3),

4. oznaku grada ili općine prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika (stupac 4),

5. iznos godišnjeg primitka, razvrstan prema oblicima do­hotka odnosno prema brojčanim oznakama računa za uplatu predujma (stupac 5),

6. iznos godišnjeg izdatka (stupac 6),

7. iznos izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje iz primitka (stupac 7),

8. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1414 (stupac 8),

9. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1457 (stupac 9),

10. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1465 (stupac 10),

11. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1473 (stupac 11),

12. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1511 (stupac 12),

13. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1570 (stupac 13),

14. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1589 (stupac 14),

15. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1597 (stupac 15),

16. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1600 (stupac 16),

17. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1422 (stupac 17),

18. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1546 (stupac 18),

19. ukupno uplaćeni porez i prirez – zbroj iznosa iz stupaca 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18 (stupac 19),

20. isplaćeni iznos dohotka (stupac 20).

(16) Isplatitelji mogu Obrazac ID-l dostaviti ispisan putem računala ili na magnetnom mediju, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pra­vil­nikom.

(17) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj dohotka iz članka 51. stavak 1. točka 2. i točke od 4. do 14. ovoga Pravilnika obvezan je poreznim obveznicima na njihov zahtjev, dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po oblicima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje iz primitka, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza i prireza te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza i prireza.

(18) Tuzemni porezni obveznik obvezan je isplatitelju do­hot­ka na koji se plaća porez po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza i to matični broj građana, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj žiro računa kod ovlaštene organizacije za platni promet za one oblike dohotka koji se ne mogu isplatiti u gotovini.

(19) Isplatitelj može izvršiti isplatu dohotka iz kojeg se porez plaća po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 18. ovoga članka.

(20) Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac ID-1 i Obrazac Potvrde iz stavaka 3. , 7., 14. i 17. sastavni su dio ovoga Pravilnika.

2. Predujam poreza po rjeŠenju

Članak 54.

(1) Predujam poreza na dohodak plaća se i po rješenju ispostave Porezne uprave nadležne prema prebivalištu ili uobiča­jenom boravištu poreznog obveznika.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se predujmovi:

1. za dohodak od samostalnih djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti koje se prema zakonu ili na zahtjev poreznog obveznika oporezuju kao obrt (članak 35. stavak 1. Zakona),

2. za dohodak od samostalnih djelatnosti koji se paušalno oporezuje (članak 32. stavak 2. Zakona),

3. za dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina, koji čini zakupnina odnosno najamnina umanjena za 30% (članak 37. stavak 1. Zakona),

4. za dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina, ako po toj osnovi postoji i obveza poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (članak 35. stavak 1., u vezi s člankom 25. stavak 1. Zakona),

5. za dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava (članak 37. stavak 4. Zakona).

(3) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točke 1. i 4. ovoga članka plaća se mjesečno do posljednjeg dana mjeseca za prethodni mjesec.

(4) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točke 2. i 3. ovoga članka plaća se mjesečno do kraja mjeseca za tekući mjesec.

(5) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točka 5. ovoga članka plaća se jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava, a u roku osam dana od dana primitka rješenja o utvrđenom porezu i prirezu.

(6) Predujmovi iz stavka 2. točke 1. i 4. ovoga članka, ne smatraju se konačnim godišnjim porezom, pa porezni obveznici za te oblike dohotka obvezno podnose godišnju poreznu prijavu.

(7) Predujmovi iz stavka 2. točke 2., 3. i 5. ovoga članka smatraju se konačnim godišnjim porezom, pa porezni obveznici za te oblike dohotka ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu.

(8) Rješenje o predujmu poreza donosi se:

1. na početku obavljanja djelatnosti. U tom slučaju predujam poreza na dohodak utvrđuje se na temelju podataka koje porezni obveznik treba dostaviti Poreznoj upravi radi upisa u registar poreznih obveznika ili na temelju procjene Porezne uprave ako porezni obveznik ne izvrši tu svoju obvezu (članak 56. stavak 1. Općeg poreznog zakona i članak 44. stavak 1. Zakona),

2. ako Porezna uprava udovolji zahtjevu obveznika da promijeni visinu utvrđenih predujmova. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se smanje utvrđeni predujmovi obvezan je sastaviti obračun koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave i taj obračun priložiti zahtjevu za izmjenu predujma (članak 35. stavak 3. Zakona). Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, donosi rješenje o odbijanju zahtjeva,

3. ako porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu za proteklu godinu ili ako ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza prema članku 35. stavak 6. Zakona.

XII. OPOREZIVANJE TUZEMNOG DOHOTKA INOZEMNIH POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 55.

(1) Tuzemni isplatitelji koji dohodak isplaćuju inozemnim poreznim obveznicima dužni su pri svakoj isplati dohotka obraču­nati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s od­red­bama Zakona, ako ti inozemni porezni obveznici imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska nema ili ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja dohotka izdaje na zahtjev inozemnog poreznog obveznika potvrdu o porezu na dohodak plaćenom u Republici Hrvatskoj.

(3) Tuzemni isplatitelji koji dohodak isplaćuju inozemnim po­reznim obveznicima koji imaju prebivalište ili uobičajeno bo­ravište u državama s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (rezidenti država ugovornica) obvezni su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način određen ugovorom i tuzemnim Zakonom.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, odredbe sklopljenog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka.

(5) Inozemni porezni obveznici kojima tuzemni isplatitelj isplaćuje dohodak iz kojega se porez plaća po odbitku ostvaruju prava iz ugovora temeljem sljedećih obrazaca: Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ————— prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvat­ske i ————— – Obrazac – Dividende, Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ————— prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i—— —————— – Obrazac – Kamate, Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ————— prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvat­ske i ————— – Obrazac – Licence i Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ————— prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ————— – Obrazac – Ostali dohodak.

(6) Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja dohotka, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac iz stavka 5. ovoga članka podnositelj zahtjeva – rezident države ugovornice dužan je ovjeroviti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, a preostala tri primjerka ovjerovljenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, i izjavom podnositelja zahtjeva o vrsti i trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugom, inozemni porezni obveznik dostav­lja isplatitelju dohotka.

(7) Ako tuzemni isplatitelj dohotka u trenutku isplate do­hot­ka rezidentima država ugovornica raspolaže popunjenim primjercima odgovarajućeg obrasca iz stavka 5. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Isplatitelj dohotka u tom je slučaju obvezan jedan primjerak odgovarajućeg obrasca zahtjeva popunjenog podacima o isplatitelju, isplaćenom dohotku i načinu oporezivanja (primje­njenoj poreznoj stopi), dostaviti inozemnom poreznom obvezniku – podnositelju zahtjeva, jedan Poreznoj upravi, a jedan primjerak zadržava za svoje potrebe.

(8) Ako inozemni porezni obveznik tuzemnom isplatitelju ne dostavi u trenutku isplate dohotka ovjerovljeni obrazac zahtjeva, tuzemni isplatitelj obvezan je prilikom isplate dohotka primijeniti odredbe tuzemnog Zakona.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, rezident države ugovornice može u roku tri godine od isteka godine u kojoj je dohodak isplaćen, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb dostaviti ovjerovljeni obrazac zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.

(10) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb nadležan je i za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka.

(11) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(12) Tuzemni isplatitelji dohotka, odnosno tuzemni poslo­dav­ci obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Pod­ručnom uredu Zagreb pisanim putem prijaviti svaku djelatnost i nesamostalni rad inozemnih poreznih obveznika odnosno svaku isplatu po zaključenom ugovoru sa inozemnim poreznim obveznicima, i to u roku osam dana od dana zaključenja ugovora.

XIII. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA

1. Prijava dohotka od zajedniČke djelatnosti

Članak 56.

(1) Nakon isteka kalendarske godine nositelj zajedničke djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava sas­tav­lja prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u skladu s odredbama članka 27. stavak 7. Zakona.

(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se prije godišnjih poreznih prijava iz članka 31. Zakona, a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

(3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:

1. naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti,

2. ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti,

3. ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika,

4. iznos zajedničkog dohotka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona ili u skladu s odredbama članka 23. Zakona, za zajedničku imovinu i imovinska prava, prije umanjenja prema članku 43. Zakona,

5. iznos umanjenja zajedničkog dohotka za plaće novozaposlenih prema članku 43. Zakona,

6. iznos umanjenja zajedničkog dohotka za nagrade učeni­cima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja prema članku 43. Zakona,

7. iznos zajedničkog dohotka nakon umanjenja prema članku 43. Zakona,

8. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom dohotku prema članku 48. stavci od 6. do 9. ovoga Pravilnika, te ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka koji pripada pojedinom supoduzetniku,

9. popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu.

(4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži i Posebni dio u koji se upisuju podaci o korištenju olakšica, oslobođenja i drugog, i to:

1. podatak o zajedničkom dohotku (podatak pod 1. Obrasca), uvećan za:

2. iznos uvećanih izdataka otpisa po osnovi jednokratnog ili djelomičnog ubrzanog otpisa u odnosu na iznos otpisa prema stopama propisanima Pravilnikom o amortizaciji (članak 21. stavak 6. Zakona),

3. iznos porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona),

4. iznos primljenih darovanja koja se ne smatraju primicima umjetnika (članak 42. stavak 1. Zakona),

5. iznos neoporezivih primitaka umjetnika (članak 42. stavak 2. Zakona),

6. iznos iskorištenog umanjenja dohotka za djelatnost na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru i na drugim područjima za koje su propisane olakšice (članak 41. Zakona),

7. iznos isplaćenih plaća novozaposlenim osobama koje su umanjile poreznu osnovicu (članak 43. Zakona),

8. iznos isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja koje su umanjile poreznu osnovicu (članak 43. Zakona),

9. iznos dohotka bez olakšica i umanjenja.

(5) Posebnom dijelu prijave od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti obvezno prilaže i obračun zajedničkog do­hotka odnosno učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. Obra­čun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog dohotka iz stavka 3. točka 4. ovoga Pravilnika uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti:

1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i su­podu­zetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja,

3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava),

4. preslik popisa dugotrajne imovine,

5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i preslici naloga o primljenim darovanjima),

6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca.

(7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.

(8) Obrazac prijave dohotka od zajedničke djelatnosti – Opći dio i Posebni dio sastavni je dio ovoga Pravilnika.

2. GodiŠnja porezna prijava

2.1. Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 57.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju go­diš­nje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

(2) Godišnju poreznu prijavu na propisanom obrascu obvezni su podnijeti svi tuzemni i inozemni porezni obveznici koji ostvaruju oblike dohotka prema članku 3. Zakona i članku 3. stavak 1. ovoga Pravilnika.

(3) Tuzemni porezni obveznici podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a inozemni porezni obveznici samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu.

2.2. Tko nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu

Članak 58.

(1) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti sljedeći obveznici poreza na dohodak:

1. posloprimci koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada za rad u tuzemstvu ili inozemstvu samo od jednog tuzemnog poslodavca istodobno. Ako su posloprimci radili istodobno kod više poslodavaca i ostvarivali primitke po osnovi nesamostalnog rada, ili su te primitke ostvarili za nesamostalni rad neposredno iz inozemstva, obvezni su podnijeti godišnju poreznu prijavu,

2. umirovljenici koji su ostvarili mirovinu od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja u tuzemstvu, pod uvjetom da uz mirovinu iz toga izvora nisu ostvarivali druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave,

3. posloprimci koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada za rad koji mjesečno nije trajao duže od 10 dana (80 sati) i za koji je isplaćen primitak do 1.500,00 kuna mjesečno i članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti koji su iz te djelatnosti ostvarili dohodak do mjesečnog iznosa 1.500,00 kuna,

4. članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti za dohodak koji su primali za tu djelatnost prema članku 36. stavak 3. Zakona, pod uvjetom da osim tog dohotka nisu ostvarili druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave,

5. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 36. stavak 2. Zakona,

6. inozemni porezni obveznici za dohodak od djelatnosti iz članka 36. stavak 1. Zakona,

7. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavak 2. točka 4. Zakona, a koji je bio oporezivan u skladu s odredbama članka 18. stavak 13. Zakona,

8. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od kapitala,

9. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od osiguranja.

(2) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti ni porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju istodobno ostvarili dohodak po svim osnovama iz stavka 1. točke 3. i točke od 5. do 9. ovoga članka ili samo pojedine oblike toga dohotka.

(3) Porezni obveznici iz stavka 1. točke 1., 2. i 4. ovoga članka mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava i poreznih olakšica (osobni odbitak, pokriće prenesenog ili tekućeg gubitka, premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i drugog). Radi ostvarivanja prava i poreznih olakšica, godišnju poreznu prijavu mogu podnijeti i porezni obveznici iz stavka 1. točka 3. i točka od 5. do 9. ovoga članka, u kojem su slučaju obvezni iskazati ukupan dohodak koji su u poreznom razdoblju ostvarili po svim tim osnovama.

(4) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka obvezno podnose godišnju poreznu prijavu na Posebnom dijelu, ako su tijekom poreznog razdoblja ili u godišnjoj poreznoj prijavi koris­tili olakšice i oslobođenja iz članka 59. stavak 7. ovoga Pravilnika.

2.3. Sadržaj godišnje porezne prijave

Članak 59.

(1) Godišnja porezna prijava sastoji se iz Općeg i Posebnog dijela.

(2) Opći dio godišnje porezne prijave sadrži dio s podacima o poreznom obvezniku, o uzdržavanim članovima uže obitelji te faktoru osobnog odbitka, dijelu osobnog odbitka koji se priznaje za zdravstvene i stambene potrebe poreznog obveznika i dijelu osobnog odbitka po osnovi danih darovanja, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, dohotku od imovinskih prava i uplaćenom predujmu poreza i prireza, dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza i prireza, dohotku od osiguranja i uplaćenom predujmu poreza i prireza, inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu, o ukupnom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza, uma­njenju dohotka za plaće novozaposlenih, umanjenju dohotka za iznos nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, dohotku nakon propisanih umanjenja i uplaćenom predujmu poreza i prireza te prenesenom gubitku, a sadrži i dio za ispis priloga uz godišnju poreznu prijavu, dio za napomene poreznog obveznika te naputak za popunjavanje. Opći dio godišnje porezne prijave sadrži i prilog A s podacima o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza te prilog B na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike (Obračunski list).

(3) Posebni dio sadrži podatke o korištenim olakšicama i oslobođenjima u poreznom razdoblju odnosno razdoblju za koje porezni obveznik podnosi godišnju poreznu prijavu.

(4) Opći dio godišnje porezne prijave, osim Priloga A, sas­tav­ljaju i Poreznoj upravi podnose svi porezni obveznici koji su obvezni ili žele prijaviti ostvareni dohodak u poreznom razdoblju. Opći dio godišnje porezne prijave s Prilogom A, sastavljaju i Poreznoj upravi podnose oni porezni obveznici koji tu prijavu podnose na osnovi ostvarenog dohotka od samostalnih djelatnosti. Porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostav­ljati Prilog B Općeg dijela godišnje porezne prijave.

(5) Posebni dio godišnje porezne prijave sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju samo oni porezni obveznici koji su u porezom razdoblju iskoristili ili u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi koriste propisane olakšice i oslobo­đenja iz stavka 7. ovoga članka. Posebni dio godišnje porezne prijave nisu obvezni sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti oni porezni obveznici koji su tijekom poreznog razdoblja ostvarili samo dohodak od nesamostalnog rada za koji nisu obvezni, ni ne žele podnijeti opći dio godišnje porezne prijave, a tijekom poreznog razdoblja poreznu je osnovicu poslodavac umanjivao za uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona, i to ako je poslodavac u propisanom roku dostavio obrazac iz članka 46. stavak 11. ovoga Pravilnika.

(6) U godišnju poreznu prijavu – Opći dio upisuju se:

1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

2. pod I. od 1. do 5. opći podaci o poreznom obvezniku – ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, mjesto i adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, broj računa otvoren kod organizacije ovlaštene za platni promet i naziv tih organizacija, te podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine. Porezni obveznici obvezni su popuniti dio pod 5., a odnosi se na broj tekućeg ili žiro računa koji je otvoren kod organizacije ovlaštene za platni promet, ako po godišnjoj poreznoj prijavi žele iskoristiti pravo na povrat putem predujma više plaćenog poreza i prireza,

3. pod I.6. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog bo­ravišta odnosno sjedišta, adresa, te matični broj građana/matični broj,

4. pod II. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime, srodstvo, matični broj građana, podatak o prebivalištu i boravku na području posebne državne skrbi i drugim područjima za koje su propisane olakšice, podatak o invalidnosti i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o matičnom broju građana fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada poreznom obvezniku,

5. pod III.1. podaci o ukupnom faktoru osobnog odbitka poreznog obveznika za uzdržavanje po mjesecima poreznog razdoblja (faktor za poreznog obveznika i njegovu invalidnost, ukupni faktor za uzdržavane članove uže obitelji i njihovu invalidnost te sveukupni faktor iz članka 29. stavka 1. i 2. Zakona). Pod ovim rednim brojem umirovljenici ne iskazuju vlastiti osobni odbitak (osobni odbitak samog poreznog obveznika). Pod ovim rednim brojem podatke iskazuju i porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi i drugim područjima za koje su po posebnim zakonima propisane olakšice i to za sebe osobno i/ili za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi,

6. pod III.2. podaci o iznosu dijela osobnog odbitka prema članku 29. stavci od 9. do 14. Zakona i to za:

2.a. plaćene zdravstvene usluge i ortopedska pomagala u Republici Hrvatskoj,

2.b. za rješavanje stambenih potreba po osnovi stvarnih izdataka ili kamata po namjenskim stambenim kreditima ili plaćenoj najamnini i

2.c. za dana darovanja,

2.d. ukupni iznos osobnog odbitka iskazan pod 2.a., 2.b. i 2.c.,

7. pod IV. podaci o dohotku po oblicima i uplaćenim predujmovima poreza i prireza u godišnjem iznosu u kunama i lipama,

8. pod IV.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada, uplaćenim doprinosima za obvezno mirovinsko osiguranje iz plaće, izdacima po osnovi premija osiguranja, iznosu dohotka od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza i prireza,

9. pod IV.1.a. podaci o primicima od nesamostalnog rada i izdacima, odnosno uplaćenim obveznim doprinosima za mirovinsko osiguranje iz plaće te premijama osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema podacima iz obrazaca PK-1 i PK-2 te potvrdama osiguravajućih društava i Hrvat­skog zavoda za zdravstveno osiguranje. Fizičke osobe sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom porezu na dohodak i prirezu nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona. Na ovom rednom broju podatke iskazuju i članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti za dohodak što ga po toj osnovi ostvaruju (članak 15. stavak 4. točka 1. Zakona),

10. pod IV.1.b. podaci o ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 33. stavak 5. Zakona i primicima članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti do mjesečnog iznosa u visini 1.500,00 kuna, izdacima po osnovi obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz primitka i uplaćenim premijama osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, dohotku od nesamostalnog rada te uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama poslodavca odnosno isplatitelja dohotka te potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Porezni obveznici sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom predujmu poreza i prireza nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona,

11. pod IV.1.c. podaci o primicima od mirovina, izdacima kojima se smatraju uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema obrascima PK-1 odnosno PK-2, potvrdama isplatitelja odnosno potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Porezni obveznici sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom predujmu poreza i prireza, nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona,

12. pod IV.1.d. podaci o ukupnom dohotku od nesamostalnog rada i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza,

13. pod IV.2. podaci o ostvarenim primicima od imovinskih prava, stvarnim izdacima i izdacima za premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja,

14. pod IV.3. – Prilog A – podaci o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza,

15. pod IV.3.a. podaci o ostvarenom dohotku od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, prije umanjenja za olakšice iz članka 43. Zakona, dohotku koji se oporezuje na način propisan za obrtničke djelatnosti na zahtjev poreznog obveznika (dohodak iz članka 15. stavak 4. točke 2. i 3. i članka 25. stavak 2. Zakona) i dohotku od iznajmljivanja nekretnina za koju je djelatnost porezni obveznik istodobno i obveznik poreza na dodanu vrijednost i to za obveznika pojedinca, odnosno za obveznika supoduzetnika ili suvlasnika i podatke o uplaćenom predujmu poreza i prireza. Podaci se iskazuju prema priloženom iskazu (pregledu) iz poslovnih knjiga. Podatke pod IV.2.a. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona oporezuje na način propisan člankom 32. Zakona. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru, podatak o dohotku iskazuju umanjen za olakšicu prema članku 41. stavak 1. Zakona. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona na području Grada Vukovara, pod uvjetima propisanim u članku 41. stavak 2. Zakona, ne iskazuju podatak o ostvarenom dohotku po toj osnovi za razdoblje od 2001. do 2005. godine,

16. pod IV.3.b. podaci o ostvarenim primicima od druge samostalne djelatnosti (članak 15. stavak 4. točke 2. i 3. i stavak 2. točka 4. Zakona) prema vrstama tih djelatnosti, izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom postotku od ostvarenih primitaka ili stvarnom iznosu, izdacima po osnovi uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz primitaka po odbitku, izdacima po osnovi uplaćenih premija osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, pregledu primitaka i izdataka, potvrdama osiguravajućih društava i Hrvat­skog zavoda za zdravstveno osiguranje,

17. pod IV.3.c. podaci o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti te uplaćenom predujmu poreza i prireza,

18. pod IV.4. podaci o dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza,

19. pod IV.4.a. podaci o ostvarenim primicima od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, izdacima za premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom do­hotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdrav­stveno osiguranje,

20. pod IV.4.b. podaci o ostvarenim primicima od kamata, izdacima za premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja, osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

21. pod IV.4.c. podaci o primicima od izuzimanja vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje po osnovi samostalne djelatnosti utvrđuju dobit, možebitno umanjenim za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja te potvrdama osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

22. pod IV.4.d. podaci o ostvarenim primicima po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica trgovačkih društava, izdacima za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja i potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

23. pod IV.4.e. podaci o ukupnom dohotku od kapitala i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza,

24. pod IV.5. podaci o primicima od osiguranja, izdacima za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

25. pod IV.6. podaci o dohotku kojeg je tuzemni porezni obveznik ostvario u inozemstvu u poreznom razdoblju, bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne. Mogućnost oporezivanja odnosno primjene odgovarajuće porezne stope utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o obliku ostvarenog dohotka i državi u kojoj je ostvaren, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima. Podaci se popunjavaju prema potvrdama inozemnih isplatitelja i inozemnih poreznih tijela,

26. pod V. podaci o sveukupno ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je godišnja porezna prijava podnesena,

27. pod VI. podaci o umanjenju dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona i to:

28. pod VI.1. iznos umanjenja dohotka za plaće novozaposlenih,

29. pod VI.2. iznos umanjenja za nagrade učenika na praktičnom radu i naukovanju,

30. pod VI.3. iznos ukupnog umanjenja,

31. pod VII. podataka o dohotku nakon propisanog umanjenja i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza,

32. pod VIII. podatke o prenesenim gubicima prema godinama njihovog nastanka,

33. pod IX. popis priloženih isprava,

34. pod X. napomene poreznog obveznika,

35. pod XI. – Prilog B – utvrđivanje godišnjeg poreza. Ove podatke porezni obveznik može, ali ne mora popunjavati.

(7) U godišnju poreznu prijavu – Posebni dio upisuju se podaci o iskorištenim poreznim olakšicama i oslobođenjima, i određenim izdacima i to:

1. pod 1. podatak o iznosu dohotka iskazanog pod VII. Općeg dijela godišnje porezne prijave,

2. pod 2. podatak o iznosu plaća isplaćenih novozaposlenim osobama za koji je umanjena porezna osnovica (članak 43. Zakona),

3. pod 3. podatak o iznosu nagrada učenicima za koji je umanjena porezna osnovica (članak 43. Zakona),

4. pod 4. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji je umanjena porezna osnovica (pod VIII. Općeg dijela godišnje porezne prijave),

5. pod 5. iznos neoporezivih darovanja koja su primili umjetnici (članak 42. stavak 1. Zakona),

6. pod 6. iznos neoporezivog dijela umjetničkog autorskog honorara umjetnika (članak 42. stavak 2. Zakona),

7. pod 7. iznos uplaćenih premija životnog osiguranja s obiljež­jem štednje (članak 9. stavak 7. Zakona),

8. pod 8. iznos uplaćen za premije dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja (članak 9. stavak 7. Zakona),

9. pod 9. iznos uplaćen za premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (članak 9. stavak 7. Zakona),

10. pod 10. iznos uvećanih izdataka otpisa u odnosu na izdat­ke otpisa prema stopama propisanima Pravilnikom o amortizaciji (članak 21. stavak 6. Zakona),

11. pod 11. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona),

12. pod 12. iznos za koji je umanjen dohodak ostvaren od samostalnih djelatnosti na područjima posebne državne skrbi i drugim područjima za koje su propisane olakšice (članak 41. Zakona),

13. pod 13. iznos dohotka bez olakšica i umanjenja,

14. pod 14. iznos razlike uvećanog osobnog odbitka prema članku 40. stavak 1. Zakona u odnosu na osobni odbitak prema članku 29. stavci 1. i 2. Zakona,

15. pod 15. iznos dijela osobnog odbitka priznatog za zdrav­stvene usluge (članak 29. stavak 9. Zakona),

16. pod 16. iznos dijela osobnog odbitka priznatog za stambene potrebe (članak 29. stavak od 10. do 13. Zakona),

17. iznos dijela osobnog odbitka za dana darovanja (članak 29. stavak 14. Zakona),

18. pod 18. iznos dohotka bez olakšica i umanjenja,

19. pod 19. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (članak 39. Zakona).

(8) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje obrazac godišnje porezne prijave.

(9) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama.

(10) Obrazac godišnje porezne prijave sastavni je dio ovoga Pravilnika.

2.4. Prilozi uz godišnju poreznu prijavu

Članak 60.

(1) Poreznoj prijavi treba priložiti ove isprave:

1. za dohodak od nesamostalnoga rada i za dohodak od samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 15. stavak 4. točka 1. Zakona, osim dohotka koji se oporezuje prema članku 33. stavak 5. Zakona, preslike poreznih kartica PK-1 i/ili PK-2 iz članka 23. i 24. ovoga Pravilnika te potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za ostvarene mirovine,

2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se oporezuje kao dohodak od obrta:

2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, uplaćenim premijama osiguranja, te porezno priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,

2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,

2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca,

2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

3. za dohodak od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavak 2. točka 4. Zakona koji se oporezuje po odbitku, druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točki 2. i 3. Zakona, dohodak od imovinskih prava iz članka 23. stavaka 1. i 4. Zakona, za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 33. stavak 5. Zakona, za dohodak članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 36. stavak 3. u vezi s člankom 33. stavak 5. Zakona, potvrde isplatitelja dohotka, pregled primitaka i izdataka za dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. Zakona,

4. za dohodak od imovinskih prava pregled poslovnih primitaka i izdataka i potvrde isplatitelja dohotka,

5. za dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona i dohodak od osiguranja iz članka 26.a Zakona, potvrde isplatitelja dohotka,

6. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim darovanjima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 42. stavak 1. Zakona ne oporezuju,

7. za priznavanje neoporezivog dijela umjetničkog autorskog honorara, potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije prema članku 42. stavak 4. Zakona,

8. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za zdravstvene usluge prema članku 29. stavak 9. Zakona, preslike računa o obavljenoj usluzi i potvrda o njihovom plaćanju,

9. za priznavanje dijela osobnog odbitka za kupnju, izgradnju i investicijsko održavanje stambenog prostora prema članku 29. stavak 10. Zakona, preslike kupoprodajnog ugovora, gra­đe­vinskih situacija, računa o obavljenoj isporuci odnosno usluzi, potvrda o njihovom plaćanju i druge isprave prema članku 50. Pravilnika,

10. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata po namjenskim stambenim kreditima prema članku 29. stavak 12. Zakona, preslike ugovora o namjenskom stambenom kreditu, potvrde kreditora o iznosu kamata uplaćenih u poreznom razdoblju i druge isprave iz članka 50. ovoga Pravilnika,

11. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine za potrebe trajnog stanovanja prema članku 29. stavak 13. Zakona, preslike ugovora zaključenog s najmodavcem, naloga o plaćanju najamnine odnosno potvrdu najmodavca o naplaćenoj najamnini u poreznom razdoblju i druge isprave iz članka 50. ovoga Pravilnika,

12. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku 29. stavak 14. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama,

13. za inozemni dohodak tuzemnih poreznih obveznika dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu,

14. za korištenje izdatka po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona, potvrde osiguravatelja iz članka 46. stavak 13. ovoga Pravilnika.

(2) Ako supružnik, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obi­te­lji tuzemnog poreznog obveznika imaju prebivalište ili uobi­ča­jeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:

1. osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,

2. podatke o dohotku i drugim primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se može procijeniti mogu li se smatrati uzdržavanima,

3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji.

3. GodiŠnji obraČun poreza i prireza

3.1. Razdoblje za koje se utvrđuje porez i prirez

Članak 61.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i obračunava za kalendarsku godinu. Godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja (članak 4. stavak 2. Zakona).

(2) Ako tijekom kalendarske godine tuzemni porezni obveznik postane inozemni porezni obveznik ili inozemni porezni obveznik postane tuzemni, porezni obveznik obvezan je u prilogu porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun.

3.2. Utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza

Članak 62.

(1) Godišnji porez na dohodak i prirez utvrđuje se prema odredbama članka 3. Zakona i članka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak umirovljenika, na osnovi podnesene godišnje porezne prijave, godišnji iznos osobnog odbitka (neoporezivog dijela dohotka) prema članku 29. stavak 1. Zakona izračunava se tako da se osobni odbitak za samog umirovljenika utvrđuje u visini isplaćene mirovine (primitka), najmanje 1.500,00 kuna, a najviše 2.550,00 kuna mjesečno, i tom se iznosu dodaje apsolutni iznos osobnog odbitka za invalidnost umirovljenika i osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i njihovu invalidnost prema članku 29. stavak 2. Zakona, te dio osobnog odbitka prema članku 29. stavci od 9. do 14. Zakona.

(3) Ako je mirovina ostvarivana samo u dijelu poreznog razdoblja (kalendarske godine), osobni odbitak prema članku 29. stavci 1. i 2. Zakona priznaje se za razmjerni dio godine na način propisan stavkom 2. ovoga članka.

(4) Pri utvrđivanju godišnjeg poreza i prireza na osnovi godišnje porezne prijave, poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi godišnji se iznos osobnog odbitka iz članka 29. stavci 1. i 2. Zakona izračunava prema odredbama članka 40. Zakona i članka 29. stavci od 9. do 14. Zakona.

(5) Od utvrđenog godišnjeg poreza i prireza odbijaju se tijekom poreznog razdoblja, za koje se podnosi godišnja porezna prijava, uplaćeni predujmovi po osnovi:

1. dohotka od nesamostalnog rada koje je obračunao i uplatio poslodavac ili sam porezni obveznik ako je taj dohodak ostvaren neposredno iz inozemstva ili od organizacija iz članka 33. stavci 8. i 9. Zakona ili isplatitelj mirovine odnosno primitaka koji se smatraju mirovinom, te dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti,

2. dohotka od samostalne djelatnosti, odnosno dohotka koji se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti obrta, osim dohotka koji se paušalno oporezuje,

3. dohotka od drugih samostalnih djelatnosti,

4. dohotka od imovinskih prava,

5. dohotka od kapitala,

6. dohotka od osiguranja i

7. plaćeni porezi u inozemstvu koji se mogu uračunati prema članku 63. ovoga Pravilnika.

(6) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 5. ovoga članka preostane razlika poreza za uplatu, porezni je obveznik tu razliku obvezan platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu i prirezu porezu na dohodak.

(7) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza od utvrđene godišnje obveze toga poreza i prireza preostane razlika više plaćenog poreza i prireza, iznos više plaćenog poreza i prireza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja, osim ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odnosno povrat, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja (članak 113. stavak 6. Općeg poreznog zakona).

(8) Iznimno od odredaba stavka 7. ovoga članka, preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima iz članka 113. stavak 6. Općeg poreznog zakona.

3.3. Uračunavanje inozemnog poreza

Članak 63.

(1) U inozemstvu plaćen porez iz dohotka tuzemnog poreznog obveznika, koji prema tuzemnim propisima podliježe oporezivanju u tuzemstvu, uračunava se u tuzemni porez na dohodak, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili više­stranim međudržavnim ugovorima i sporazumima nije druk­čije određeno (članak 30. stavak 4. Zakona).

(2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu.

(3) Inozemni porez može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do visine obračunanog tuzemnog poreza na inozemni dohodak.

(4) Iznosi dohotka i poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja poreza.

(5) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje se na sljedeći način:

1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanog tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupnog godišnjeg dohotka (prije umanjenja za plaće novozaposlenih i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, za preneseni gubitak i osobni odbitak) utvrđuje se prosječna porezna stopa,

2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez.

(6) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u godišnjem obračunu poreza na temelju pod­nesene godišnje porezne prijave.

XIV. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA

1. Isplate u gotovu novcu

Članak 64.

(1) Tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državne tijela i službe jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na njihov račun kod ovlaštene organizacije za platni promet.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak u gotovu novcu isplatiti:

1. primitke koji se u skladu s člankom 6. Zakona ne smatraju dohotkom, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 2. točka 2.7. toga članka,

2. primitke na koje se u skladu s člankom 7. Zakona ne plaća porez na dohodak,

3. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 12. Zakona, osim stipendija učenicima i studentima koje se kao potpore isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja,

4. dohodak koji ostvaruju fizičke osobe kao članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 15. stavak 4. točka 1. Zakona,

5. dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona,

6. dohodak od osiguranja iz članka 26.a. Zakona i članka 46. ovoga Pravilnika,

7. dohodak iz članka 12. stavak 1. točka 3. Zakona,

8. isplate na ime otkupa sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije trajna samostalna djelatnost poreznog obveznika u skladu s člankom 15. stavak 1. Zakona, odnosno da se radi o drugoj samostalnoj povremenoj djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona, poduzetoj s namjerom ostvarivanja dohotka te uz uvjet da porezni obveznik kod jednog isplatitelja ostvari prihod od najviše 1.500,00 mjesečno,

9. isplate naknade za prodane osobne stvari odnosno imovinu građana koja nije služila za obavljanje samostalne djelatnosti odnosno ostvarivanje dohotka,

10. primitke koje ostvaruju djeca i omladina do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturnoumjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 7.500,00 kuna godišnje.

(3) Za svrhe oporezivanja dohotka, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu građana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene neposredno odnosno mimo žiro računa poreznih obveznika otvorenih kod ovlaštenih organizacija za poslove platnog prometa.

2. Prijava u registar poreznih obveznika

Članak 65.

(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobi­ča­jenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak:

1. od obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke,

2. od imovine,

3. od nesamostalnog rada ostvareno izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji, ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet,

4. od samostalne djelatnosti iz inozemstva,

5. od imovine i imovinskih prava iz inozemstva,

6. od kapitala iz inozemstva,

7. od obrtničke djelatnosti za koju se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema članku 32. Zakona,

8. od djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavak 2. točka 4. Zakona koji se oporezuje prema članku 18. stavak 13. Zakona.

(3) Prijava se podnosi u roku osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku odnosno početka ostvarivanja primitaka.

(4) Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog dohotka prema članku 32. Zakona na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti i ostvarivanja dohotka, i to u roku iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava:

1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika,

2. osobne podatke poreznog obveznika – ime i prezime, ime roditelja, matični broj građana, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,

3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika,

4. podatke o opunomoćeniku – ime i prezime ili naziv, matični broj građana/matični broj, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu,

5. napomene poreznog obveznika,

6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika.

(6) Uz podatke iz stavka 5. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo) i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost obvezni su u prilogu dati i ove podatke:

1. o djelatnosti – naziv poduzeća, naziv i šifra djelatnosti, adresa obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja djelatnosti,

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, matični brojevi građana, adrese prebivališta ili uobi­čajenog boravišta, nadležna ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajedničkog dohotka,

3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak,

4. o predviđenom broju posloprimaca u tekućoj godini,

5. o poslovnim jedinicama – naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležna ispostava Porezne uprave, naziv i šifra djelatnosti,

6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige – ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjesto prebivališta ili uobičajenog bora­višta, odnosno sjedišta, ulica i kućni broj i matični broj građana, odnosno matični broj društva.

(7) Uz podatke iz stavka 5. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od imovine i imovinskih prava obvezni su u prilogu dati i podatke:

1. o obliku dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku početka i prestanka ostvarivanja dohotka,

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, matični brojevi građana, adrese prebivališta ili uobiča­jenog boravišta, nadležne ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku,

3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak.

(8) Obrazac prijave u registar poreznih obveznika sastavni je dio ovoga Pravilnika (Obrazac RPO, Prilog A i B) .

3. VoĐenje evidencije o osobnoj imovini

Članak 66.

(1) Porezna uprava dužna je prema odredbama članka 48. Zakona tijekom poreznog razdoblja prikupljati podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih osoba (obveznika poreza na dohodak) i uspoređivati ih s podacima o nabavljenoj osobnoj imovini i drugim izdacima tih osoba te obavljati sve druge potrebne radnje.

(2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava koristi se podacima kojima raspolaže, podacima koje priopći porezni obveznik i podacima iz drugih izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za utvrđivanje pravilnosti iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza.

(3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih obveznika i drugih fizičkih osoba sadrži podatke o imovini tih osoba u tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito:

1. o zemljištima (građevinskim i poljoprivrednim) s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji i vremenu nabave,

2. o građevinama s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji, namjeni i vremenu nabave odnosno izgradnje,

3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave,

4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave,

5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave,

6. o iznosu gotovine u domaćoj i stranoj valuti iznad 100.000,00 kuna,

7. o stanju novčanih sredstava na osobnim računima ili štednim knjižicama (oročenih ili po viđenju) iznad 100.000,00 kuna,

8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti, broju, načinu i vremenu stjecanja,

9. o pravima na temelju životnih i dobrovoljnih mirovinskih osiguranja s podacima o vrsti, trenutku kada su ugovorena i visini uplaćenih premija osiguranja,

10. o potraživanjima svih vrsta i ostaloj imovini i pravima.

(4) Evidencija o osobnoj imovini ne sadrži podatke o dugotrajnoj imovini fizičkih osoba koja je upisana u Popis dugotrajne imovine za samostalnu djelatnost iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona, odnosno za djelatnost koja se na zahtjev poreznog obveznika ili na temelju Zakona oporezuje kao obrtnička.

4. Dostavljanje podataka od nadleŽnih drŽavnih tijela i pravnih osoba

Članak 67.

(1) Za svrhe utvrđivanja ima li neko djelo obilježje autorskog djela, Porezna uprava po potrebi će pismeno zatražiti tumačenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

(2) Za svrhe utvrđivanja prava na dio osobnog odbitka s osnove troškova zdravstvenih usluga, Porezna uprava po potrebi će pismeno zatražiti tumačenje Ministarstva zdravstva.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

(1) Godišnji porez na dohodak i prirez za 2003. godinu utvrđuje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od odredaba članka 19. ovoga Pravilnika, podaci o isplaćenim plaćama, obračunanim doprinosima iz plaće i na plaću te obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u siječnju 2003., a odnose se na razdoblje do 31. prosinca 2002., iskazuju se u obrascu i na način propisan odredbama članka 19. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 54/01). Pri isplati plaća od veljače 2003. godine, koje se odnose na razdoblje do 31. prosinca 2002., u Obrascu ID iz članka 19. ovoga Pravilnika iskazuje se samo razlika obračunanih i uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja u odnosu na prethodno obračunane i za odnosno razdoblje uplaćene doprinose na najnižu osnovicu (pod III. i V. Obrasca ID).

(3) Iznimno od odredaba članka 22. ovoga Pravilnika, poslodavci pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada primjenjuju podatke iz postojećih poreznih kartica posloprimaca primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 29. stavci 1. i 2. Zakona. Porezna uprava će na zahtjev poslodavaca, a i posloprimaca u slučaju pojedinačnih promjena bitnih za oporezivanje, postojeće obrasce poreznih kartica postupno zamjenjivati novim obrascima i to do 31. prosinca 2004.

(4) Odredbe članka 10. stavak 3. točka 8. Zakona primjenjuju se na dohodak od kapitala koji su inozemni porezni obveznici ostvarili od 1. siječnja 2001., a koji je isplaćen poslije 1. siječnja 2003.

(5) Obrazac ID iz članka 19. , Obrazac IDD i Obrazac IDD-1 iz članka 53. stavak 4. i stavak 8. te Obrazac RPO iz članka 65. ovoga Pravilnika primjenjuju se od prvog dana mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(6) Obrazac DNR iz članka 20. ovoga Pravilnika primjenjuje se od 1. siječnja 2004.

Članak 69.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 54/01 i 2/03), osim članka 20. toga Pravilnika koji prestaje važiti 31. prosinca 2003.

Članak 70.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-01/03-01/606
Urbroj: 513-07/03-1
Zagreb, 29. kolovoza 2003.

Ministar financija
dr. Mato Crkvenac, v. r.

 

 

Obrasci ID IDD i IDD-1

 

Obrazac DNR

 

Obrazac PK str. 1

 

Obrazac PK str. 2

 

Obrazac PK-1

 

Obrazac PK-2

 

Obrazac TO

 

Obrazac KPI

 

Obrazac KPR

 

Obrazac DI

 

Obrazac ID-1

 

Obrazac - POTVRDA

 

Obrazac - Porez na dividende 1

 

Obrazac - Porez na dividende 2

 

Obrazac - Porez na dividende 3

 

Obrazac - Porez na dividende 4

 

Obrazac - Porez na kamate 1

 

Obrazac - Porez na kamate 2

 

Obrazac - Porez na kamate 3

 

Obrazac - Porez na kamate 4

 

Obrazac - Porez na licence 1

 

Obrazac - Porez na licence 2

 

Obrazac - Porez na licence 3

 

Obrazac - Porez na licence 4

 

Obrazac - Porez na ostali dohodak 1

 

Obrazac - Porez na ostali dohodak 2

 

Obrazac - Porez na ostali dohodak 3

 

Obrazac - Porez na ostali dohodak 4

 

Obrazac DOH - Z

 

Obrazac DOH

 

Obrazac RPO