Zakon o normizaciji

NN 163/2003 (16.10.2003.), Zakon o normizaciji

 

hrvatski sabor

2342

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O NORMIZACIJI

Proglašavam Zakon o normizaciji, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 1. listopada 2003.

Broj: 01-081-03-3307/2
Zagreb, 6. listopada 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O NORMIZACIJI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju:

– načela i ciljevi hrvatske normizacije,

– osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela,

– pripremanje i izdavanje hrvatskih norma i njihova uporaba.

(2) Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.

Članak 2.

Pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu odredaba ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

– Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od mjerodavnog tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za aktivnosti i njihove rezultate te jamči najbolji stupanj uređenosti u datim uvjetima.

– Međunarodna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja međunarodna normizacijska/normirna organizacija.

– Europska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja europska normizacijska/normirna organizacija.

– Nacionalna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo nacionalno normirno tijelo određene države.

– Hrvatska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo.

– Konsenzus je opće slaganje koje se odlikuje odsutnošću razlika u bitnim pitanjima između većine zainteresiranih strana, u kojem se nastoje uzeti u obzir gledišta svih zainteresiranih strana te uskladiti oprečna stajališta.

Članak 3.

Hrvatska normizacija (u daljnjem tekstu: normizacija) temelji se na sljedećim načelima:

– pravo dragovoljnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana u postupku pripreme hrvatskih norma, prihvaćanje hrvatskih norma, te dragovoljna uporaba hrvatskih norma,

– konsenzus o sadržaju hrvatskih norma,

– javnost rada u svim njegovim fazama i obavješćivanje jav­nosti na prikladan način,

– sprječavanje prevladavanja pojedinačnih interesa nad zajedničkim interesom,

– međusobna usklađenost hrvatskih norma,

– uzimanje u obzir dostignutog stanja tehnike i pravila te rezultata međunarodne i europske normizacije.

II. CILJEVI NORMIZACIJE

Članak 4.

Ciljevi normizacije jesu:

– povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša,

– promicanje kakvoće proizvoda, procesa i usluga,

– osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,

– poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti,

– otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.

III. HRVATSKO NORMIRNO TIJELO

Osnivanje i djelatnost normirnoga tijela

Članak 5.

(1) Za ostvarivanje ciljeva iz članka 4. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo (u daljnjemu tekstu: hrvatsko normirno tijelo) kao javnu ustanovu.

(2) Hrvatsko normirno tijelo obavlja sljedeće poslove:

1. priprema, prihvaća i izdaje hrvatske norme i druge dokumente s područja normizacije,

2. predstavlja hrvatsku normizaciju u međunarodnim i europskim normizacijskim organizacijama,

3. održava zbirku hrvatskih norma i vodi registar hrvatskih norma,

4. uređuje, izdaje i raspačava hrvatske norme, druge dokumente i publikacije s područja normizacije,

5. uspostavlja i održava baze podataka o normama i drugim dokumentima iz područja normizacije te daje obavijesti o normama i drugim dokumentima,

6. u službenom glasilu objavljuje obavijesti o hrvatskim normama te obavijesti o drugim dokumentima s područja normizacije,

7. osigurava informacije o nacionalnim, europskim i među­na­rodnim normama cjelokupnoj javnosti, a posebno gospodarstvu,

8. promiče uporabu hrvatskih norma,

9. obavlja druge poslove u skladu s aktom o osnivanju, propisima i međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(3) Djelatnost iz stavka 2. točke 1. – 7. ovoga članka od interesa je za Republiku Hrvatsku i obavlja ju isključivo hrvatsko normirno tijelo.

(4)  Poslove iz stavka 2. točke 1. ovoga članka hrvatsko normirno tijelo obavljat će u skladu s pravilima europskih normirnih tijela.

(5) Tijekom pripreme europske norme hrvatsko normirno tijelo neće obavljati nikakve radnje koje bi mogle naštetiti uskla­đivanju norme.

(6) Ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja te druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje hrvatskoga normirnog tijela uređuju se statutom sukladno Zakonu i aktu o osnivanju hrvatskoga normirnog tijela.

(7) Nadzor nad radom hrvatskoga normirnog tijela obavlja se sukladno Zakonu o ustanovama.

(8) Hrvatsko normirno tijelo posluje u skladu s propisima koji se odnose na javne ustanove ako ovaj Zakon pojedina pitanja ne uređuje drukčije.

Članstvo u hrvatskome normirnom tijelu

Članak 6.

(1) Za ostvarivanje svojih interesa u vezi s hrvatskom normizacijom član stručnog vijeća hrvatskoga normirnog tijela može biti pravna ili fizička osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Član iz stavka 1. ovoga članka član je stručnog vijeća hrvatskoga normirnog tijela i ima pravo sudjelovati u njegovom radu u skladu s aktom o osnivanju.

(3) Sastav i poslovi stručnog vijeća podrobnije će se utvrditi statutom sukladno zakonu.

(4) Većinu članova upravnog vijeća, na način utvrđen aktom o osnivanju, čine predstavnici stručnog vijeća.

Članak 7.

(1) Član mora plaćati normirnomu tijelu članarinu.

(2) Visina članarine i način njezina plaćanja podrobnije se uređuje općim aktom hrvatskoga normirnog tijela.

Članak 8.

(1) Članstvo prestaje otkazom, prestankom postojanja pravne osobe, smrću fizičke osobe ili isključenjem.

(2) Statutom se uređuju pitanja u vezi s postankom i prestankom članstva u hrvatskome normirnom tijelu.

IV. NORME

Hrvatske norme – priprema, prihvaĆanje i izdavanje

Članak 9.

 (1) Hrvatske se norme pripremaju, prihvaćaju i izdaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih za njegovo provođenje, a pokretanje postupka za prihvaćanje normi, kao i objava o prihvaćenoj normi objavljuje se u službenome glasilu normirnoga tijela.

(2) Hrvatske norme označuju se pisanom oznakom HRN. Naziv hrvatska norma i oznaka HRN ne smiju se upotrebljavati za označivanje drugih vrsta dokumenata.

(3) U skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku pri izradbi hrvatskih norma uzimaju se u obzir međunarodne norme, europske norme ili nacionalne norme drugih zemalja.

Članak 10.

(1) Hrvatske se norme izdaju kao posebne publikacije i zaštićene su u skladu sa zakonom, nacionalnim propisima i među­narodnim propisima o autorskim pravima.

(2) Sva autorska prava i prava korištenja normi pripadaju hrvatskom normirnom tijelu.

(3) Zabranjeno je umnožavanje ili raspačavanje dijelova ili cjeline koje hrvatske norme bez suglasnosti hrvatskoga normirnog tijela.

Članak 11.

Sukladnost određenoga proizvoda, procesa ili usluge s hrvat­skom normom može se potvrditi izjavom o sukladnosti, potvrdom (certifikatom) o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.

Članak 12.

(1) Znak sukladnosti s hrvatskom normom upotrebljava se u skladu s pravilima utvrđenim općim aktom.

(2) Znak sukladnosti s hrvatskom normom zaštićuje se prema propisima o industrijskome vlasništvu.

Financiranje hrvatskoga normirnog tijela

Članak 13.

 (1) Hrvatsko normirno tijelo ostvaruje sredstva za rad:

– prodajom norma, normizacijskih dokumenata i drugih pub­likacija,

– članarinom,

– naplatama za usluge,

– iz državnoga proračuna i

– iz drugih izvora.

(2) Visina financiranja iz državnoga proračuna određuje se na temelju opsega poslova iz članka 5. stavka 2. točke 1. – 7. ovoga Zakona, utvrđenog godišnjim programom rada, pri čemu se uzimaju u obzir i predviđeni opseg članarina, naplata za hrvatske norme i sredstva drugih izvora.

(3) Iz državnoga proračuna Republike Hrvatske financiraju se i članarine hrvatskog normirnog tijela u europskim i međunarodnim organizacijama.

(4) Nakon prihvaćanja državnoga proračuna po potrebi će se u godišnjemu programu rada planirani opseg obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka prilagoditi opsegu financiranja za tu godinu.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

Hrvatske vojne norme s oznakom »HRVN« te propise o načinu izdavanja i objave hrvatskih vojnih normi, sadržaju, uvjetima i načinu primjene hrvatskih vojnih normi te postupku za utvrđivanje sukladnosti i obavljanja nadzora u području proizvod­nje vojnog naoružanja i opreme utvrđuje i donosi ministar obrane.

Članak 15.

(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će akt o osnivanju hrvatskoga normirnog tijela i imenovati privremenog ravnatelja najkasnije do 30. rujna 2004.

(2) Sredstva za početak rada hrvatskoga normirnog tijela osi­guravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

(3) Hrvatsko normirno tijelo počinje s radom 1. siječnja 2005.

Članak 16.

Privremeni ravnatelj normirnog tijela mora nakon donošenja osnivačkog akta na primjeren način javno pozvati fizičke i pravne osobe koje mogu postati članovi normirnog tijela da se u roku od tri mjeseca nakon objave pisano prijave za članstvo.

Članak 17.

(1) Osnivač osigurava hrvatskomu normirnom tijelu potrebne prostorije za rad, a hrvatsko normirno tijelo preuzima od Dr­žavnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo materijalna sredstva i opremu koja je namijenjena za provedbu zadataka u području normizacije i one djelatnike koji obavljaju zadatke u području normizacije.

(2) Opseg sredstava i opreme iz stavka 1. ovoga članka podrobnije se određuje aktom o osnivanju hrvatskoga normirnog tijela.

Članak 18.

Na zaposlene u hrvatskome normirnom tijelu primjenjuju se propisi koji uređuju položaj i plaće zaposlenih u javnim službama.

Članak 19.

Do početka rada hrvatskoga normirnog tijela njegove poslove obavlja Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.

Članak 20.

Danom primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 2., 9., 10., 11. i 12. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/96.).

Članak 21.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2005.

Klasa: 383-01/03-01/02

Zagreb, 1. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.