2342
Na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o normizaciji, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 1. listopada
2003.
Broj:
01-081-03-3307/2
Zagreb, 6. listopada 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju:
– načela i ciljevi hrvatske normizacije,
– osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga
normirnog tijela,
– pripremanje i izdavanje hrvatskih norma i njihova
uporaba.
(2) Predmet normizacije je proizvod, proces ili
usluga koju treba normirati.
Članak 2.
Pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu odredaba
ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
– Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od
mjerodavnog tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili
značajke za aktivnosti i njihove rezultate te jamči najbolji stupanj uređenosti
u datim uvjetima.
– Međunarodna norma je norma dostupna javnosti koju
je prihvatila koja međunarodna normizacijska/normirna organizacija.
– Europska norma je norma dostupna javnosti koju je
prihvatila koja europska normizacijska/normirna organizacija.
– Nacionalna norma je norma dostupna javnosti koju je
prihvatilo nacionalno normirno tijelo određene države.
– Hrvatska norma je norma dostupna javnosti koju je
prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo.
– Konsenzus je opće slaganje koje se odlikuje
odsutnošću razlika u bitnim pitanjima između većine zainteresiranih strana, u kojem
se nastoje uzeti u obzir gledišta svih zainteresiranih strana te uskladiti
oprečna stajališta.
Članak 3.
Hrvatska normizacija (u daljnjem tekstu: normizacija)
temelji se na sljedećim načelima:
– pravo dragovoljnog sudjelovanja svih
zainteresiranih strana u postupku pripreme hrvatskih norma, prihvaćanje
hrvatskih norma, te dragovoljna uporaba hrvatskih norma,
–
konsenzus o sadržaju hrvatskih norma,
–
javnost rada u svim njegovim fazama i obavješćivanje javnosti na prikladan
način,
–
sprječavanje prevladavanja pojedinačnih interesa nad zajedničkim interesom,
–
međusobna usklađenost hrvatskih norma,
–
uzimanje u obzir dostignutog stanja tehnike i pravila te rezultata međunarodne
i europske normizacije.
II.
CILJEVI NORMIZACIJE
Članak
4.
Ciljevi
normizacije jesu:
–
povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života
ljudi te zaštita okoliša,
–
promicanje kakvoće proizvoda, procesa i usluga,
–
osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
–
poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje
spojivosti i zamjenjivosti,
–
otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.
III.
HRVATSKO NORMIRNO TIJELO
Osnivanje i djelatnost normirnoga tijela
Članak 5.
(1) Za ostvarivanje ciljeva iz članka 4. ovoga Zakona
Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo (u
daljnjemu tekstu: hrvatsko normirno tijelo) kao javnu ustanovu.
(2) Hrvatsko normirno tijelo obavlja sljedeće
poslove:
1. priprema, prihvaća i izdaje hrvatske norme i druge
dokumente s područja normizacije,
2. predstavlja hrvatsku normizaciju u međunarodnim i
europskim normizacijskim organizacijama,
3. održava zbirku hrvatskih norma i vodi registar
hrvatskih norma,
4. uređuje, izdaje i raspačava hrvatske norme, druge
dokumente i publikacije s područja normizacije,
5. uspostavlja i održava baze podataka o normama i
drugim dokumentima iz područja normizacije te daje obavijesti o normama i
drugim dokumentima,
6. u službenom glasilu objavljuje obavijesti o
hrvatskim normama te obavijesti o drugim dokumentima s područja normizacije,
7. osigurava informacije o nacionalnim, europskim i
međunarodnim normama cjelokupnoj javnosti, a posebno gospodarstvu,
8. promiče uporabu hrvatskih norma,
9. obavlja druge poslove u skladu s aktom o
osnivanju, propisima i međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
(3) Djelatnost iz stavka 2. točke 1. – 7. ovoga
članka od interesa je za Republiku Hrvatsku i obavlja ju isključivo hrvatsko
normirno tijelo.
(4) Poslove
iz stavka 2. točke 1. ovoga članka hrvatsko normirno tijelo obavljat će u
skladu s pravilima europskih normirnih tijela.
(5)
Tijekom pripreme europske norme hrvatsko normirno tijelo neće obavljati nikakve
radnje koje bi mogle naštetiti usklađivanju norme.
(6) Ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja te druga
pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje hrvatskoga normirnog
tijela uređuju se statutom sukladno Zakonu i aktu o osnivanju hrvatskoga
normirnog tijela.
(7) Nadzor nad radom hrvatskoga normirnog tijela obavlja
se sukladno Zakonu o ustanovama.
(8) Hrvatsko normirno tijelo posluje u skladu s
propisima koji se odnose na javne ustanove ako ovaj Zakon pojedina pitanja ne
uređuje drukčije.
Članstvo u hrvatskome normirnom tijelu
Članak 6.
(1) Za ostvarivanje svojih interesa u vezi s
hrvatskom normizacijom član stručnog vijeća hrvatskoga normirnog tijela može
biti pravna ili fizička osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici
Hrvatskoj.
(2) Član iz stavka 1. ovoga članka član je stručnog
vijeća hrvatskoga normirnog tijela i ima pravo sudjelovati u njegovom radu u
skladu s aktom o osnivanju.
(3) Sastav i poslovi stručnog vijeća podrobnije će se
utvrditi statutom sukladno zakonu.
(4) Većinu članova upravnog vijeća, na način utvrđen
aktom o osnivanju, čine predstavnici stručnog vijeća.
Članak 7.
(1) Član mora plaćati normirnomu tijelu članarinu.
(2) Visina članarine i način njezina plaćanja
podrobnije se uređuje općim aktom hrvatskoga normirnog tijela.
Članak 8.
(1) Članstvo prestaje otkazom, prestankom postojanja
pravne osobe, smrću fizičke osobe ili isključenjem.
(2) Statutom se uređuju pitanja u vezi s postankom i
prestankom članstva u hrvatskome normirnom tijelu.
IV.
NORME
Hrvatske norme – priprema, prihvaĆanje i izdavanje
Članak 9.
(1) Hrvatske
se norme pripremaju, prihvaćaju i izdaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i
propisa donesenih za njegovo provođenje, a pokretanje postupka za prihvaćanje
normi, kao i objava o prihvaćenoj normi objavljuje se u službenome glasilu
normirnoga tijela.
(2) Hrvatske norme označuju se pisanom oznakom HRN.
Naziv hrvatska norma i oznaka HRN ne smiju se upotrebljavati za označivanje
drugih vrsta dokumenata.
(3) U skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju
Republiku Hrvatsku pri izradbi hrvatskih norma uzimaju se u obzir međunarodne
norme, europske norme ili nacionalne norme drugih zemalja.
Članak 10.
(1) Hrvatske se norme izdaju kao posebne publikacije
i zaštićene su u skladu sa zakonom, nacionalnim propisima i međunarodnim
propisima o autorskim pravima.
(2) Sva
autorska prava i prava korištenja normi pripadaju hrvatskom normirnom tijelu.
(3) Zabranjeno je umnožavanje ili raspačavanje
dijelova ili cjeline koje hrvatske norme bez suglasnosti hrvatskoga normirnog
tijela.
Članak 11.
Sukladnost određenoga proizvoda, procesa ili usluge s
hrvatskom normom može se potvrditi izjavom o sukladnosti, potvrdom
(certifikatom) o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.
Članak 12.
(1) Znak sukladnosti s hrvatskom normom upotrebljava
se u skladu s pravilima utvrđenim općim aktom.
(2) Znak sukladnosti s hrvatskom normom zaštićuje se
prema propisima o industrijskome vlasništvu.
Financiranje hrvatskoga normirnog tijela
Članak 13.
(1) Hrvatsko
normirno tijelo ostvaruje sredstva za rad:
– prodajom norma, normizacijskih dokumenata i drugih
publikacija,
– članarinom,
– naplatama za usluge,
– iz državnoga proračuna i
– iz drugih izvora.
(2) Visina financiranja iz državnoga proračuna
određuje se na temelju opsega poslova iz članka 5. stavka 2. točke 1. – 7.
ovoga Zakona, utvrđenog godišnjim programom rada, pri čemu se uzimaju u obzir i
predviđeni opseg članarina, naplata za hrvatske norme i sredstva drugih izvora.
(3) Iz državnoga proračuna Republike Hrvatske
financiraju se i članarine hrvatskog normirnog tijela u europskim i
međunarodnim organizacijama.
(4) Nakon prihvaćanja državnoga proračuna po potrebi
će se u godišnjemu programu rada planirani opseg obavljanja poslova iz stavka
1. ovoga članka prilagoditi opsegu financiranja za tu godinu.
V.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 14.
Hrvatske vojne norme s oznakom »HRVN« te propise o
načinu izdavanja i objave hrvatskih vojnih normi, sadržaju, uvjetima i načinu
primjene hrvatskih vojnih normi te postupku za utvrđivanje sukladnosti i
obavljanja nadzora u području proizvodnje vojnog naoružanja i opreme utvrđuje
i donosi ministar obrane.
Članak 15.
(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će akt o
osnivanju hrvatskoga normirnog tijela i imenovati privremenog ravnatelja
najkasnije do 30. rujna 2004.
(2) Sredstva za početak rada hrvatskoga normirnog
tijela osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
(3) Hrvatsko normirno tijelo počinje s radom 1.
siječnja 2005.
Članak
16.
Privremeni
ravnatelj normirnog tijela mora nakon donošenja osnivačkog akta na primjeren
način javno pozvati fizičke i pravne osobe koje mogu postati članovi normirnog
tijela da se u roku od tri mjeseca nakon objave pisano prijave za članstvo.
Članak
17.
(1)
Osnivač osigurava hrvatskomu normirnom tijelu potrebne prostorije za rad, a
hrvatsko normirno tijelo preuzima od Državnog zavoda za normizaciju i
mjeriteljstvo materijalna sredstva i opremu koja je namijenjena za provedbu
zadataka u području normizacije i one djelatnike koji obavljaju zadatke u
području normizacije.
(2)
Opseg sredstava i opreme iz stavka 1. ovoga članka podrobnije se određuje aktom
o osnivanju hrvatskoga normirnog tijela.
Članak
18.
Na
zaposlene u hrvatskome normirnom tijelu primjenjuju se propisi koji uređuju
položaj i plaće zaposlenih u javnim službama.
Članak
19.
Do
početka rada hrvatskoga normirnog tijela njegove poslove obavlja Državni zavod
za normizaciju i mjeriteljstvo.
Članak
20.
Danom
primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 2., 9., 10., 11. i 12.
Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/96.).
Članak 21.
Ovaj
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a
primjenjuje se od 1. siječnja 2005.
Klasa: 383-01/03-01/02
Zagreb,
1. listopada 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.