2494
Na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o patentu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. listopada 2003.
Broj: 01-081-03-3477/2
Zagreb, 21. listopada 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak
l.
(1)
Ovaj Zakon uređuje sustav zaštite izuma patentom i konsenzualnim patentom.
(2) Na konsenzualni
patent na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ovoga Zakona, osim ako
je drugačije izričito propisano.
Članak 2.
Patent
je isključivo pravo koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskog
iskorištavanja izuma.
Članak
3.
Strane
pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili
uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske uživaju zaštitu
predviđenu ovim Zakonom, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju
Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.
Članak
4.
Pravnu
ili fizičku osobu koja nema sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno
boravište na teritoriju Republike Hrvatske, u postupku pred Državnim zavodom
za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) mora zastupati
zastupnik upisan u Registar zastupnika pri Zavodu.
II.
PREDMET ZAŠTITE PATENTOM
Patentibilni
izum
Članak
5.
(1)
Patent se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov,
ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.
(2) Prema
uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, patent se priznaje i za izum koji se odnosi
na:
1.
proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadržava biološki
materijal,
2.
postupak kojim je taj biološki materijal proizveden, prerađen ili
upotrijebljen,
3.
biološki materijal izoliran iz prirodnog okruženja ili proizveden tehničkim
postupkom, čak i ako se ranije nalazio u prirodi.
(3)
Biološki materijal iz stavka 2. ovoga članka je bilo koji materijal koji sadrži
genetičku informaciju i koji se može razmnožavati sam ili se može razmnožavati
u biološkom sustavu.
(4)
Prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izum koji se odnosi na biljke ili
životinje smatrat će se patentibilnim ako njegova tehnička izvedivost nije
ograničena na određenu biljnu ili životinjsku vrstu i ako postupak ostvarivanja
izuma nije bitno biološki.
(5)
Postupak za dobivanje biljaka ili životinja iz stavka 4. ovoga članka bitno je
biološki ako se u cijelosti sastoji od prirodnih postupaka kao što su križanje
ili selekcija.
(6) Ne
smatraju se izumima u smislu stavka 1. ovoga članka, osobito:
1.
otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode,
2.
estetske tvorevine,
3.
pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje
poslova,
4.
prikazivanje informacija i
5.
računalni programi.
Izuzeci
od patentibilnosti
Članak
6.
Iz
zaštite patentom izuzeti su:
1. izumi životinjskih i biljnih vrsta i bitno
bioloških postupaka za dobivanje biljaka ili životinja, osim izuma nebioloških
i mikrobioloških postupaka i proizvoda dobivenih tim postupcima kako je
propisano člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona. Pri čemu se, u smislu ovoga
Zakona, pod mikrobiološkim postupkom podrazumijeva bilo koji postupak koji
uključuje ili koji se provodi na mikrobiološkom materijalu ili čiji je proizvod
mikrobiološki materijal,
2. ljudsko tijelo, razni stupnjevi njegovog
oblikovanja i razvoja ili jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata,
uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena. Izum koji se odnosi na
element izoliran iz ljudskog tijela ili proizveden tehničkim postupkom,
uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena može biti patentibilan, iako
je strukturom jednak strukturi prirodnog elementa. Industrijska primjenljivost
odsječka ili djelomičnog odsječka gena mora biti razotkrivena u prijavi
patenta, kako je izvorno podnesena,
3. izumi koji se odnose na dijagnostičke ili kirurške
postupke ili postupke liječenja koji se primjenjuju neposredno na ljudskom ili
životinjskom tijelu, osim proizvoda, posebno tvari i smjesa koje se primjenjuju
u navedenim postupcima.
Članak 7.
(1) Neće se smatrati patentibilnima izumi čije bi
komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu.
(2) Izumima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se
osobito:
1. postupci kloniranja ljudskih bića,
2. postupci za modificiranje genetičkog identiteta
zametne loze ljudskih bića,
3. uporaba ljudskih embrija u industrijske ili
komercijalne svrhe i
4. postupci za modificiranje genetičkog identiteta
životinja koji bi vjerojatno uzrokovali njihovu patnju bez ikakve bitne
medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat
takvih postupaka.
Novost izuma
Članak
8.
(1)
Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike.
(2) Pod stanjem tehnike razumijeva se sve što je
učinjeno pristupačnim javnosti u svijetu, pisanim ili usmenim putem, uporabom
ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave patenta.
(3) U stanje tehnike uključen je i sadržaj svih
prijava patenata koje imaju učinak u Republici Hrvatskoj, onakvih kako su
podnesene, koje imaju raniji datum podnošenja od datuma prijave iz
stavka 2. ovoga članka, i javnosti su učinjene pristupačnim tek na datum
podnošenja prijave patenta ili nakon toga, objavom na način predviđen ovim
Zakonom.
(4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka ne
isključuju mogućnost zaštite patentom tvari ili smjesa sadržanih u stanju
tehnike, koje se primjenjuju u postupcima iz članka 6. stavak 3. ovoga Zakona,
pod uvjetom da njihova primjena u navedenim postupcima nije sadržana u stanju
tehnike.
Razotkrivanje
izuma bez Štetnih posljedica
Članak
9.
Također,
novim se smatra izum koji je najviše šest mjeseci prije datuma podnošenja
prijave patenta bio sadržan u stanju tehnike zbog, ili kao posljedica:
1. očite zlouporabe u odnosu na podnositelja prijave
patenta ili njegova pravnoga prednika ili,
2. izlaganja na službenoj ili službeno priznatoj
izložbi u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama potpisanoj u Parizu 22.
studenoga 1928. i revidiranoj posljednji put 30. studenoga 1972., pod uvjetom
da podnositelj naznači u prijavi patenta prilikom njezina podnošenja da je izum
bio izložen i najkasnije u roku od 4 mjeseca od datuma podnošenja prijave
podnese odgovarajuću potvrdu o izlaganju izuma.
Inventivna razina
Članak 10.
(1) Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu
iz odgovarajućega područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike.
(2) Pri ispitivanju ima li izum inventivnu razinu, ne
uzima se u obzir sadržaj prijava iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona.
Industrijska
primjenljivost
Članak
11.
Izum je
industrijski primjenljiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti
u bilo kojoj grani industrije, uključujući i poljoprivredu.
III. PRAVO NA STJECANJE PATENTA
OvlaŠtenici
za stjecanje patenta za izum
Članak
12.
(1)
Pravo na stjecanje patenta ima izumitelj ili njegov pravni sljednik.
(2) Ako je izum stvoren zajedničkim radom dvaju ili
više izumitelja, izumiteljima ili njihovim pravnim sljednicima pripada
zajedničko pravo na patent.
Izumitelj
Članak
13.
(1)
Izumitelj je osoba koja je stvorila izum svojim stvaralačkim radom.
(2) Izumiteljem se ne smatra osoba koja je u
stvaranju izuma pružala samo tehničku pomoć.
(3) Izumitelj ima moralno pravo biti naveden u
svojstvu izumitelja u prijavi patenta, svim ispravama koje se izdaju za
priznanje patenta te u Registru prijava i Registru patenata.
(4) Moralno pravo izumitelja je neprenosivo.
Pravni
sljednik izumitelja
Članak
14.
(1)
Pravni sljednik izumitelja je fizička ili pravna osoba koja pravo na stjecanje
patenta ima na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeđivanja.
(2) Poslodavac se smatra pravnim sljednikom
izumitelja kad mu na temelju zakona koji se primjenjuje ili ugovora o radu
pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnog odnosa
izumitelja.
IV.
POSTUPAK ZA PRIZNANJE PATENTA
1.
Zajedničke odredbe o postupku
Članak
15.
(1) Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u
daljnjem tekstu: Zavod) provodi upravni postupak za priznanje patenta i
konsenzualnog patenta i obavlja druge upravne i stručne poslove u pogledu
zaštite izuma.
(2) Protiv upravnih akata koje donosi Zavod nije
dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor protiv tih akata u skladu
sa Zakonom o upravnim sporovima
(3) Za pojedina pitanja iz postupka koja nisu uređena
ovim Zakonom, primjenjivat će se Zakon o općem upravnom postupku.
Pristojbe
i naknade troŠkova postupka
Članak 16.
(1) Za
stjecanje patenta i održavanje u vrijednosti patenta plaćaju se upravne
pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu s posebnim propisima.
(2) Ako u postupku priznanja patenta, upravne
pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka ne budu plaćene, prijava
patenta smatrat će se povučenom, a u slučaju neplaćanja upravnih pristojbi i
naknada troškova upravnoga postupka održavanja patenta to pravo prestaje
vrijediti.
2.
Prijava patenta
Pokretanje postupka za priznanje patenta
Članak 17.
(1) Postupak za priznanje patenta pokreće se
podnošenjem Zavodu prijave patenta.
(2) Način podnošenja prijave patenta utvrđuje se
pravilnikom kojeg, na prijedlog ravnatelja Zavoda, donosi ministar nadležan za
rad Zavoda (u daljnjem tekstu: Pravilnik).
Jedinstvo
izuma
Članak 18.
(1) Za svaki izum podnosi se posebna prijava patenta.
(2) Jednom prijavom patenta može se zahtijevati
priznanje patenta i za više izuma samo ako su ti izumi međusobno tako povezani
da se njima ostvaruje jedinstvena izumiteljska zamisao.
Jezik
i pismo prijave patenta
Članak 19.
(1) Prijava patenta mora biti sastavljena na
hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(2) Ako je prijava sastavljena na stranom jeziku,
Zavodu se mora podnijeti prijevod prijave na hrvatski jezik.
SadrŽaj
prijave patenta
Članak 20.
(1) Prijava patenta mora sadržavati:
1. zahtjev za priznanje patenta,
2. opis izuma,
3. jedan ili više zahtjeva za zaštitu izuma (u
daljnjem tekstu: patentni zahtjevi),
4. crteže na koje se pozivaju opis izuma i patentni
zahtjevi i
5. sažetak izuma.
(2) Zahtjev za priznanje patenta sadržava: izričitu
naznaku da se zahtijeva priznanje patenta, naziv izuma koji izražava bit izuma
te podatke o podnositelju prijave.
(3) Pisana izjava izumitelja kad ne želi biti naveden
u prijavi mora se podnijeti Zavodu najkasnije u roku od četiri mjeseca od
datuma podnošenja prijave.
(4) Izum se mora dovoljno jasno i detaljno otkriti u
prijavi patenta tako da ga stručna osoba iz odgovarajućega područja može
izvesti.
(5) Ako se izum odnosi na živi biološki materijal
koji se ne može opisati tako da se stručnoj osobi omogući njegovo izvođenje,
uz prijavu se mora priložiti dokaz da je uzorak takva materijala pohranjen kod
ovlaštene institucije najkasnije na datum podnošenja prijave patenta.
(6) Ovlaštenom institucijom iz stavka 5. ovoga članka
smatra se institucija koja zadovoljava uvjete propisane Budimpeštanskim
sporazumom o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama, za potrebe
patentnog postupka od 28. travnja 1977., revidiranog posljednji put 26. rujna
1980.
(7) Patentnim zahtjevima određuje se predmet čija se
zaštita zahtijeva. Oni moraju biti jasni, sažeti i u cijelosti potkrijepljeni
opisom izuma. Patentni zahtjevi mogu biti nezavisni i zavisni. Nezavisni
patentni zahtjevi sadržavaju nova, bitna obilježja izuma. Zavisni patentni
zahtjevi sadržavaju specifična obilježja izuma koji je određen u nezavisnom ili
drugom zavisnom patentnom zahtjevu.
(8) Sažetak je kratak sadržaj biti izuma koji služi
isključivo radi tehničkoga informiranja.
(9) Sadržaj i način sastavljanja pojedinih dijelova
prijave patenta, kao i pojedinosti vezane uz pohranu živog biološkog materijala
iz stavka 5. ovoga članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom.
SadrŽaj prijave patenta
potreban za priznanje datuma podnoŠenja
Članak 21.
Za
priznanje datuma podnošenja prijave patenta potrebno je da prijava na taj datum
sadržava:
1. izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje
patenta,
2. ime odnosno naziv i prebivalište odnosno poslovno
sjedište podnositelja prijave i
3. opis izuma i jedan ili više patentnih zahtjeva,
iako taj opis i patentni zahtjevi ne zadovoljavaju sve uvjete propisane ovim
Zakonom i Pravilnikom.
3.
Pravo prvenstva
Članak 22.
(1) Ako
su isti izum stvorila dva ili više izumitelja neovisno jedan o drugome,
prvenstvo u pogledu prava na priznanje patenta ima podnositelj prijave s
ranijim datumom podnošenja, pod uvjetom da je ta prijava objavljena u skladu sa
člankom 35. ovoga Zakona.
(2) Prvenstvo
vrijedi od datuma podnošenja prijave Zavodu, osim u slučaju kad su zadovoljeni
uvjeti za priznanje prava prvenstva iz članka 23. i 24. ovoga Zakona.
Uvjeti
za priznanje prava prvenstva
Članak 23.
(1) U
skladu s odredbama članka 4. Pariške konvencije za zaštitu industrijskog
vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška konvencija), svakoj fizičkoj ili pravnoj
osobi koja je u nekoj državi članici Pariške unije za zaštitu industrijskoga
vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ili državi članici Svjetske
trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: WTO) podnijela urednu prijavu za
bilo koji oblik zaštite izuma, ili njezinu pravnom sljedniku, uživat će u
Republici Hrvatskoj prvenstvo od datuma podnošenja prve prijave državi članici
Pariške unije ili članici WTO-a, pod uvjetom da je u roku od dvanaest mjeseci
Zavodu podnesena prijava za isti izum i da je zahtijevano priznanje prava
prvenstva.
(2) Urednom prijavom iz stavka 1. ovoga članka smatra
se prijava čiji je datum podnošenja utvrđen u skladu s nacionalnim
zakonodavstvom države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je
podnesena ili u skladu s međunarodnim ugovorom zaključenim između država
članica, bez obzira na njezinu kasniju pravnu sudbinu.
(3) Kasnija prijava patenta koja je podnesena u istoj
ili za istu državu smatrat će se prvom prijavom za potrebe utvrđivanja prava
prvenstva u onom dijelu koji se odnosi na predmet izuma prve prijave, ako je na
datum podnošenja kasnije prijave prva prijava, koja je služila za utvrđivanje
prava prvenstva povučena, odbijena ili odbačena prije nego što je postala
dostupna javnosti i nije proizvela nikakve pravne učinke. Prva prijava patenta
ne može više služiti kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva.
Zahtjev
za priznanje prava prvenstva
Članak
24.
Podnositelj prijave patenta koji se u Republici
Hrvatskoj namjerava koristiti pravom prvenstva iz članka 23. ovoga Zakona dužan
je Zavodu podnijeti:
1. zahtjev za priznanje prava prvenstva koji sadržava
bitne podatke o prvoj prijavi čije se prvenstvo zahtijeva (broj i datum
podnošenja prijave, državu članicu Pariške unije ili članicu WTO-a u kojoj je
ili za koju je prijava podnesena), najkasnije do isteka roka od dva mjeseca od
datuma podnošenja prijave u Republici Hrvatskoj i
2. prijepis prve prijave ovjeren od nadležnoga tijela
države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je ili za koju je
prijava podnesena, najkasnije do isteka roka od tri mjeseca od datuma
podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva, ili četiri mjeseca od datuma
podnošenja prijave patenta u Republici Hrvatskoj, ili šesnaest mjeseci od
najranijeg datuma zahtijevanih prvenstva, ovisno o tome koji od navedenih
rokova ranije istječe.
Zahtjev
za priznanje viŠestrukog prava prvenstva
Članak
25.
Podnositelj
prijave patenta može, uz uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, zahtijevati
priznanje višestrukog prava prvenstva na temelju većega broja ranije podnesenih
prijava u jednoj ili više država članica Pariške unije ili članica WTO-a.
ObiljeŽja
izuma na koje se odnosi zahtjev za priznanje prava prvenstva
Članak
26.
(1)
Zahtjev za priznanje prava prvenstva može se odnositi samo na ona obilježja
izuma koja su sadržana u prvoj prijavi ili prijavama čije se prvenstvo
zahtijeva.
(2) Ako
se pojedina obilježja izuma na koje se odnosi zahtjev za priznanje prava
prvenstva ne nalaze u patentnim zahtjevima sadržanim u prvoj prijavi, odnosno
prijavama, pravo prvenstva će se priznati ukoliko se ta obilježja mogu utvrditi
iz svih sastavnih dijelova prijave.
Datum
priznatoga prava prvenstva
Članak
27.
Datum
priznatoga prvenstva smatra se datumom podnošenja prijave patenta Zavodu
prilikom primjene odredaba članka 8. stavka 2. i 3. i članka 22. stavka 1.
ovoga Zakona.
RaČunanje
rokova u sluČaju priznanja viŠestrukog prava prvenstva
Članak
28.
Ako je
zahtijevano višestruko pravo prvenstva, rokovi koji prema ovom Zakonu počinju
teći od datuma priznatoga prava prvenstva računaju se od najranijega datuma
višestrukog prava prvenstva.
4.
Tijek postupka od primitka do objave prijave patenta
Ispitivanje
prijave patenta nakon primitka
Članak 29.
(1) Nakon primitka prijave patenta Zavod ispituje:
1. udovoljava li prijava uvjetima za priznanje datuma
podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona,
2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova
upravnoga postupka za podnošenje prijave, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona
za podnošenje prijave,
3. je li podnesen prijevod prijave na hrvatski jezik,
ako je prijava sastavljena na stranom jezik
4. jesu li podneseni crteži iz članka 20. stavka 1.
točke 4. ovoga Zakona,
5. zastupa li podnositelja prijave iz članka 4. ovoga
Zakona, koji je fizička ili pravna osoba koja nema prebivalište, odnosno
sjedište na području Republike Hrvatske, patentni zastupnik upisan u Registar
zastupnika pri Zavodu.
(2) Ako prijava ne udovoljava uvjetima za priznanje
datuma podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona, Zavod poziva podnositelja da u
roku od dva mjeseca od dana primitka poziva ukloni nedostatke izričito navedene
u pozivu.
(3) Ako podnositelj ne postupi u skladu s pozivom
Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka, prijava patenta se zaključkom
odbacuje.
(4) Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz
stavka 2. ovoga članka, Zavod donosi zaključak kojim se datum primitka
zahtijevanih ispravaka utvrđuje kao datum podnošenja prijave patenta.
(5) Kad se u prijavi patenta poziva na crteže koji
nisu sadržani u prijavi, Zavod poziva podnositelja prijave da dostavi crteže u
roku od dva mjeseca od dana primitka poziva, a ako podnositelj postupi po
pozivu Zavoda, datumom podnošenja prijave smatrat će se datum na koji Zavod
zaprimi crteže. Ukoliko crteži ne budu dostavljeni, smatrat će se da se
prijavitelj na njih nije ni pozvao.
(6) Zavod poziva podnositelja prijave koji nije
platio upravnu pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka ili dostavio
prijevod prijave patenta na hrvatski jezik da te nedostatke ukloni u roku od
dva mjeseca od dana primitka poziva.
(7) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod
može produljiti rokove propisane ovim člankom za razdoblje koje smatra
opravdanim, ali ne više od tri mjeseca.
(8) Ako podnositelj ne postupi po pozivu Zavoda iz
stavka 6. ovoga članka, prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja
smatra se povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka za priznanje
patenta.
Upis
prijave u Registar prijava patenata
Članak
30.
(1)
Prijava patenta kojoj je zaključkom utvrđen datum podnošenja upisuje se u
Registar prijava patenata koji vodi Zavod.
(2)
Sadržaj i način vođenja Registra prijava patenata utvrđuju se Pravilnikom.
SvjedodŽba
o pravu prvenstva
Članak
31.
(1) Na
zahtjev podnositelja prijave Zavod izdaje svjedodžbu o pravu prvenstva koje je
stečeno datumom podnošenja prijave patenta utvrđenim u skladu s odredbama
članka 29. ovoga Zakona.
(2)
Uvjeti i postupak izdavanja te sadržaj svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka
utvrđuju se Pravilnikom.
Podjela
prijave patenta
Članak
32.
(1)
Podnositelj može sam ili na zahtjev Zavoda podijeliti predmet prijave patenta
kojoj je utvrđen datum podnošenja (prvobitna prijava) na dvije ili više prijava
(izdvojena prijava) i na temelju svake od njih nastaviti samostalni postupak, o
čemu Zavod donosi zaključak.
(2)
Predmet zaštite izdvojene prijave ne smije izlaziti izvan sadržaja prvobitne
prijave.
(3)
Podjela prvobitne prijave patenta dopuštena je do donošenja rješenja o
zahtjevu za priznanje patenta.
(4)
Izdvojena prijava zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i, ako za to ima
temelja u smislu odredbe članka 23. ovoga Zakona, uživa pravo prvenstvo
prvobitne prijave patenta.
Izmjene
prijave patenta
Članak
33.
Prijava
patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja ne može se naknadno izmijeniti
proširenjem predmeta čija se zaštita zahtijeva.
Pretpostavke
za objavu prijave patenta
Članak
34.
(1)
Ispitivanjem pretpostavki za objavu prijave patenta utvrđuje se udovoljava li
prijava sljedećim uvjetima:
1. sadržava li sve dijelove iz članka 20. ovoga
Zakona sastavljene na propisani način i potrebne priloge propisane ovim
Zakonom,
2. je
li naznačen izumitelj,
3. je
li podnesen uredan zahtjev za priznanje prava prvenstva u smislu članka 24.
ovoga Zakona, ako je priznanje prava prvenstva zahtijevano,
4. je li prijava, na prvi pogled, u skladu s pravilom
o jedinstvu izuma iz članka 18. ovoga Zakona,
5. je li predmet prijave izum koji se, na prvi
pogled, može zaštititi patentom u smislu članka 5. stavka 6., te članka 6. i 7.
ovoga Zakona,
(2) Ako se provedenim ispitivanjem utvrdi da nije
udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod poziva podnositelja da u
primjerenom roku ukloni nedostatke izričito navedene u pozivu. Taj rok ne može
biti kraći od dva mjeseca niti dulji od tri mjeseca od dana primitka poziva.
(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod
može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za vrijeme koje smatra
opravdanim.
(4) Ako podnositelj u određenom roku ne ukloni
nedostatke iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi zaključak o odbacivanju
prijave patenta.
(5) Zavod donosi rješenje o odbijanju prijave patenta
ako je prijava podnesena za izum za koji je, na prvi pogled, utvrđeno da se ne
može zaštititi patentom u smislu članka 5. stavak 6., te članka 6. i 7. ovoga
Zakona.
(6) Zavod neće priznati pravo prvenstva, ako
podnositelj ne postupi u skladu s pozivom iz stavka 2. ovoga članka u pogledu
uređivanja zahtjeva za pravo prvenstva.
5.
Objava prijave patenta
NaČin
i sadrŽaj objave prijave patenta
Članak 35.
(1)
Prijava patenta, za koju je ispitivanjem utvrđeno da udovoljava svim uvjetima
iz članka 34. ovoga Zakona, o čemu Zavod donosi zaključak, objavljuje se u
službenom glasilu Zavoda nakon isteka osamnaest mjeseci od datuma podnošenja,
odnosno od datuma priznatoga prvenstva, čime postaje dostupna javnosti.
(2)
Prijava patenta iz stavka 1. ovoga članka može se objaviti na zahtjev
podnositelja i prije isteka navedenog roka, ali ne prije isteka roka od tri
mjeseca od datuma podnošenja Zavodu.
(3)
Prijava patenta koja je, unatoč tome što je bila povučena ili se smatrala
povučenom, objavljena ili na koji drugi način učinjena dostupnom javnosti, ne
ulazi u stanje tehnike.
(4)
Sadržaj objave prijave patenta pobliže se utvrđuje Pravilnikom.
6.
Tijek postupka od objave prijave patenta do priznanja patenta
Zahtjev
za priznanje patenta
Članak
36.
(1)
Podnositelj može, u roku od šest mjeseci od datuma objave prijave patenta u
službenom glasilu Zavoda podnijeti:
1.
zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave
patenta, ili
2.
zahtjev za priznanje patenta na temelju podnesenih rezultata potpunog
ispitivanja prijave patenta, ili
3.
zahtjev za priznanje patenta bez potpunog ispitivanja prijave patenta
(konsenzualni patent).
(2) Ako
u propisanom roku nije podnesen jedan od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ili
plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa
člankom 16. ovoga Zakona, prijava patenta smatra se povučenom i Zavod donosi
zaključak o obustavi postupka za priznanje patenta.
(3)
Sadržaj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka pobliže se utvrđuje Pravilnikom.
Priznanje
patenta na temelju provedbe postupka
potpunoga ispitivanja prijave patenta
Članak
37.
(1)
Potpunim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum svim
uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave:
1. izum koji nije isključen iz zaštite patentom u
skladu sa člankom 5. stavkom 6., te člankom 6. i 7. ovoga Zakona,
2. izum koji je u prijavi otkriven u skladu sa
člankom 20. stavkom 4. ovoga Zakona,
3. izum koji je u skladu s pravilom o jedinstvu izuma
iz članka 18. ovoga Zakona,
4. izum koji je nov u skladu sa člankom 8. i 9. ovoga
Zakona, koji ima inventivnu razinu u skladu sa člankom 10. ovoga Zakona i koji
je industrijski primjenljiv u skladu sa člankom 11. ovoga Zakona.
(2) Potpuno ispitivanje prijave patenta iz
stavka 1. ovoga članka Zavod može provesti, u potpunosti ili djelomično, putem
jednoga od državnih patentnih ureda drugih zemalja s kojima ima sklopljen
ugovor o suradnji.
(3) Podnositelj koji je prijavu patenta za zaštitu
istog izuma podnio i jednom od patentnih ureda drugih zemalja, može Zavodu
dostaviti rezultate postupka potpunog ispitivanja provedenog od strane tog
ureda, prevedene na hrvatski jezik.
Priznanje
patenta na temelju podnesenih rezultata postupka potpunog ispitivanja
Članak
38.
(1)
Zahtjev za priznanje patenta prihvaćanjem rezultata potpunog ispitivanja u
skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona može se
podnijeti samo ako je prijava patenta za isti izum prethodno podnesena jednom
ili većem broju patentnih ureda.
(2) Uredi iz stavka 1. ovoga članka su državni i
međudržavni uredi koji na temelju članka 32. Ugovora o suradnji na području
patenata imaju status ovlaštenoga tijela za međunarodno prethodno ispitivanje
međunarodnih prijava patenata i drugi uredi, s kojima u trenutku podnošenja
zahtjeva iz članka 36. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona Zavod ima potpisan
ugovor o suradnji.
Članak 39.
(1) Podnositelj zahtjeva iz članka 36. stavka 1.
točke 2. ovoga Zakona obvezan je uz zahtjev priložiti potpisanu izjavu da će
dokaze o rezultatu postupka potpunoga ispitivanja provedenoga u jednom od ureda
iz članka 38. ovoga Zakona dostaviti u roku od šest mjeseci od dana
raspolaganja istim, a najkasnije pet godina od datuma podnošenja prijave
izabranom uredu.
(2) Na
temelju obrazloženog zahtjeva podnositelja prijave i priloženih dokaza, Zavod
može rok iz stavka 1. ovoga članka produljiti najviše do tri mjeseca nakon
okončanja postupka potpunoga ispitivanja.
(3) Ako
podnositelj prijave u propisanom roku ne dostavi prijevod rezultata provedenoga
postupka potpunog ispitivanja koji su Zavodu dostatni za donošenje rješenja
povodom zahtjeva za priznanje patenta, prijava se smatra povučenom i Zavod
donosi zaključak o obustavi postupka.
(4)
Dokazi koji se prilažu zahtjevima iz ovoga
članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom.
Članak
40.
(1)
Zavod donosi rješenje o zahtjevu za priznanje patenta na temelju uzimanja u
obzir rezultata postupka potpunog ispitivanja uvjeta iz članka 37. stavka 1.
ovoga Zakona i na temelju dodatnih ispitivanja.
(2)
Dodatnim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum uvjetima
za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave:
1. izum
za koji su dostavljeni dostatni dokazi za procjenu udovoljavanja svim uvjetima
iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona,
2. izum
koji je nov u odnosu na sve prijave patenta ranije podnesene Zavodu u skladu sa
člankom 8. stavkom 3. ovoga Zakona.
Konsenzualni
patent
Članak
41.
Konsenzualni
patent priznaje se za izum čiji je predmet zaštite patentibilan u skladu sa
člankom 5. ovoga Zakona, čiji predmet zaštite nije izuzet od patentibilnosti u
skladu sa člankom 6. i 7. ovoga Zakona, i koji je industrijski primjenjiv u
skladu sa člankom 11. ovoga Zakona.
Članak
42.
(1)
Zahtjev za priznanje konsenzualnog patenta iz članka 36. stavka 1. točke 3.
ovoga Zakona objavljuje se u službenom glasilu Zavoda u roku od tri mjeseca od
datuma podnošenja.
(2)
Način i sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.
Prigovor
na priznanje konsenzualnoga patenta
Članak
43.
(1)
Svaka fizička ili pravna osoba može u roku od šest mjeseci nakon objave
zahtjeva iz članka 42. ovoga Zakona Zavodu podnijeti prigovor protiv priznanja
konsenzualnoga patenta, ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja
u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona.
(2) Prigovoru ili zahtjevu za potpuno ispitivanje iz
stavka 1. ovoga članka prilaže se dokaz o plaćenim troškovima upravnoga
postupka za prigovor, koji iznosi jednu trećinu troškova upravnoga postupka
potpunog ispitivanja, ili dokaz o plaćenoj naknadi troška za provođenje
upravnoga postupka potpunog ispitivanja, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.
(3)
Sadržaj prigovora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se detaljnije Pravilnikom.
Postupak
povodom prigovora na priznanje konsenzualnoga patenta
Članak
44.
Ako je
podnesen prigovor protiv priznanja konsenzualnog patenta ili zahtjev za
provođenje postupka potpunog ispitivanja i ako su za njih plaćene propisane
upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka, Zavod o tome bez
odlaganja obavještava podnositelja zahtjeva za priznanje konsenzualnoga
patenta.
Članak
45.
(1)
Podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnog patenta može u roku od šest
mjeseci od primitka obavijesti o prigovoru podnesenom u skladu sa člankom 43.
stavkom 1. ovoga Zakona podnijeti zahtjev za priznanje patenta provedbom
postupka potpunoga ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1.
ovoga Zakona, pri čemu je dužan platiti razliku između uplaćene upravne
pristojbe za podnošenje prigovora i upravne pristojbe za provođenje postupka
potpunog ispitivanja.
(2) Ako
podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta ne postupi u skladu sa
stavkom 1. ovoga članka Zavod zaključkom odbacuje prijavu patenta.
Članak
46.
Svaka
fizička ili pravna osoba može podnijeti zahtjev za provedbu postupka potpunoga
ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, za
cijelo vrijeme trajanja konsenzualnoga patenta, a postupak se provodi u skladu
sa člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, pod uvjetom da je plaćena upravna pristojba
i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.
RjeŠenje
o odbijanju patenta
Članak 47.
(1) Ako je utvrđeno da prijava patenta:
1. ne
udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz članka 37. stavka 1. ovoga
Zakona, ili
2. ne
udovoljava uvjetima za priznanje patenta iz članka 40. ovoga Zakona, ili
3. ne
udovoljava uvjetima za priznanje konsenzualnog patenta iz članka 41. ovoga
Zakona,
Zavod u pisanom obliku izvješćuje podnositelja
prijave o razlozima zbog kojih se patent ne može priznati i poziva ga da se u
pisanom obliku izjasni o navedenim razlozima u roku koji ne može biti kraći od
dva mjeseca niti dulji od četiri mjeseca od dana primitka poziva.
(2) Rok
iz stavka 1. ovoga članka Zavod može produljiti na obrazloženi zahtjev
podnositelja prijave.
(3) Ako
podnositelj prijave ne postupi u skladu s pozivom iz stavka 1. ovoga članka,
Zavod donosi rješenje o odbijanju patenta.
RjeŠenje
o priznanju patenta
Članak
48.
(1) Ako je utvrđeno da prijava patenta:
1. udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz
članka 37. stavka 1. ovoga Zakona ili,
2. udovoljava uvjetima za priznanje patenta iz članka
40. ovoga Zakona ili
3. udovoljava uvjetima iz članka 41. za priznanje
konsenzualnog patenta, i ako nije podnesen prigovor u skladu sa člankom 43.
ovoga Zakona,
ispunjeni su uvjeti za
priznanje patenta, o čemu Zavod donosi rješenje.
(2) Zavod dostavlja podnositelju tekst prijave
patenta za koju namjerava priznati patent i poziva ga da u roku od 30 dana od
dana primitka poziva podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst.
(3) Ako podnositelj u roku iz stavka 2. ovoga članka
ne postupi u skladu s pozivom, Zavod donosi rješenje o priznanju patenta kao da
je suglasnost podnesena.
(4) Ako podnositelj prijave patenta pravodobno
dostavi Zavodu pisanu izjavu da nije suglasan s prijedlogom iz stavka 2. ovoga
članka, obvezan je navesti razloge i Zavodu dostaviti izmijenjeni tekst
patentnih zahtjeva.
(5) Ako Zavod prihvati podnositeljeve razloge i
izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, donosi rješenje
o priznanju patenta prema tekstu patentnih zahtjeva koje je predložio
podnositelj prijave patenta.
(6) Ako se razlozi koje podnositelj navodi ne mogu
prihvatiti, Zavod će u pisanom obliku o tome detaljno izvijestiti podnositelja
i donijeti rješenje o priznanju patenta prema konačnom tekstu patentnih
zahtjeva kakav je dostavljen na suglasnost.
(7) Zavod donosi rješenje iz stavka 3. i 5. ovoga
članka pod uvjetom da su plaćene upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga
postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona za: održavanje patenta, tiskanje
objave patenta, izdavanje isprave o patentu i patentnoga spisa.
Registar
patenata
Članak
49.
(1)
Podaci iz rješenja o priznanju patenta, s datumom donošenja rješenja, upisuju
se u Registar patenata koji vodi Zavod.
(2)
Podaci iz rješenja o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta upisuju se u
Registar prijava patenata.
(3)
Sadržaj i način vođenja Registra patenata utvrđuju se Pravilnikom.
Isprava
o patentu
Članak
50.
(1)
Nositelju patenta izdaje se isprava o priznatom patentu, što je prije moguće,
od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, a nositelju konsenzualnog
patenta izdaje se isprava o priznatom konsenzualnom patentu.
(2)
Sadržaj i oblik isprave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.
Objava
podatka o priznanju patenta
Članak 51.
(1) Podatak o priznanju patenta objavljuje se u prvom
idućem broju službenog glasila Zavoda, računajući od datuma donošenja rješenja
o priznanju. Rješenje o priznanju patenta ima učinak od datuma objave podatka o
priznanju.
(2) Sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka
detaljnije se utvrđuje Pravilnikom.
Patentni
spis
Članak
52.
(1)
Nositelju patenta izdaje se Patentni spis što je prije moguće, od datuma
donošenja rješenja o priznanju patenta, koji se kod konsenzualnoga patenta
označava nazivom »Spis konsenzualnoga patenta«.
(2)
Sadržaj i oblik Patentnoga spisa i Spisa konsenzualnog patenta iz stavka 1.
ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.
Izvadak
iz Registra
Članak
53.
(1)
Zavod izdaje na zahtjev svake fizičke ili pravne osobe izvadak iz Registra
prijava patenata i Registra patenata.
(2)
Način izdavanja i sadržaj izvatka utvrđuje se Pravilnikom.
Upis
promjena u Registre
Članak 54.
(1) Na zahtjev stranke za upis promjena u registru,
Zavod donosi rješenje o upisu u Registar patentnih prijava ili Registar
patenata promjena koje nastupe nakon podnošenja prijave ili nakon upisa
rješenja o priznanju patenta, kao što su: licencija, prijenos prava, promjena
naziva i/ili sjedišta podnositelja prijave ili nositelja patenta i drugo.
(2) Upisane promjene iz stavka 1. ovoga članka
objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.
(3) Postupak upisa promjena u Registre Zavoda i
njihovo objavljivanje u službenom glasilu utvrđuje se Pravilnikom.
7.
Informacijske usluge
Članak 55.
(1) Zavod će svim pravnim ili fizičkim osobama na
njihov zahtjev učiniti dostupnima primjerke prijava patenata objavljenih u
službenom glasilu Zavoda, kao i priznatih patenata.
(2) Zavod može prije objave prijave patenta u
službenom glasilu zainteresiranoj pravnoj ili fizičkoj osobi učiniti dostupnima
sljedeće podatke: broj prijave, datum podnošenja prijave odnosno u slučaju da
je zatraženo pravo prvenstva broj, datum i naznaku države ili organizacije
kojoj je podnesena prva prijava, podatke o podnositelju prijave te naziv izuma.
(3) Zavod će na zahtjev zainteresirane pravne ili
fizičke osobe pružati i druge informacijske usluge kao što je pretraživanje
patentnih dokumenata iz određenog područja tehnike ili tehnologije.
(4) Način i opseg pružanja ovih usluga kao i naknada
troškova uređuju se Pravilnikom.
Ispravljanje
pogreŠaka u dokumentima
Članak
56.
Jezične
pogreške, pogreške u pisanju kao i druge slične neispravnosti u dokumentima
ispravit će se zaključkom na temelju pisanoga zahtjeva podnositelja prijave,
odnosno nositelja patenta, ili po službenoj dužnosti.
8.
Ponovna uspostava prava
Članak
57.
(1) Ako
je podnositelj prijave ili nositelj patenta, unatoč dužnoj pažnji koju su
zahtijevale okolnosti propustio u roku propisanom ovim Zakonom ili propisom
donesenim na temelju ovoga Zakona izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom
čega je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave patenta ili patenta,
Zavod će dopustiti ponovnu uspostavu prava, pod uvjetom da podnositelj:
1. podnese prijedlog za ponovnu uspostavu prava i
izvrši sve propuštene radnje u propisanom roku,
2. iznese okolnosti zbog kojih je bio spriječen u
roku izvršiti propuštenu radnju,
3. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova u
skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.
(2) Prijedlog za ponovnu uspostavu prava podnosi se u
roku od tri mjeseca računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao
propuštanje, a ako je podnositelj kasnije saznao za propuštanje, onda od dana
kad je to saznao.
(3) Nakon isteka godine dana od datuma propuštanja
roka prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti.
(4) Zavod prethodno obavještava podnositelja
prijedloga za ponovnu uspostavu prava o razlozima zbog kojih prijedlog
namjerava odbiti, u cijelosti ili djelomično, te ga poziva da se u roku od dva
mjeseca od dana primitka poziva izjasni o tim razlozima.
(5) Prijedlog za ponovnu uspostavu prava ne može se
podnijeti zbog propuštanja roka za sljedeće radnje:
1. podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga članka,
2. podnošenje zahtjeva za produljenje roka,
3. podnošenje zahtjeva iz članka 23. ovoga Zakona,
4. podnošenje jednog od zahtjeva iz članka 36. ovoga
Zakona,
5. podnošenje prigovora iz članka 43. stavka 1. ovoga
Zakona,
6. plaćanje upravne pristojbe i naknade troškova za
održavanje patenta,
7. dostavu prijevoda iz članka 29. stavka 1. točka 3.
i članka 104. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,
8. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima
sudjeluje više stranaka.
(6) Svaka osoba koja je u dobroj vjeri iskorištavala
ili obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je predmet
objavljene prijave, u razdoblju između gubitka prava iz stavka 1. ovoga članka
i objave podatka o prihvaćanju prijedloga za ponovnu uspostavu prava, može bez
naknade štete nastaviti s takvim iskorištavanjem, u svrhu vlastitog
poslovanja i potreba vezanih uz takvo poslovanje.
(7) Sadržaj prijedloga, uvjeti i postupak po
prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka, kao i objava podatka o ponovnoj
uspostavi prava utvrđuju se Pravilnikom.
V.
UČINCI PATENTA
IskljuČiva
prava steČena patentom
Članak
58.
(1)
Nositelj patenta ovlašten je za iskorištavanje zaštićenog izuma.
(2) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj
osobi zabranjeno je:
1. izrađivati, nuditi na prodaju, prodavati,
upotrebljavati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je
izrađen prema izumu,
2. primjenjivati postupak koji je predmet izuma ili
nuditi njegovu primjenu,
3. nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati,
izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je direktno dobiven
postupkom koji je predmet izuma.
(3) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj
osobi zabranjeno je i nuđenje i isporučivanje proizvoda (tvari, smjese, dijela
uređaja) koji čini bitni element izuma osobama koje nisu ovlaštene za
iskorištavanje toga izuma, ako je ponuđaču ili isporučitelju poznato ili mu je
iz okolnosti slučaja moralo biti poznato da je taj proizvod namijenjen za
stavljanje u funkciju tuđega izuma.
(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se
ako je proizvod koji se nudi ili isporučuje uobičajen na tržištu, osim kad
ponuđač ili isporučitelj potiče druge osobe na poduzimanje radnji iz stavka 2.
ovoga članka.
(5) U nedostatku suprotnih dokaza, smatrat će se da
je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je proizvod nov ili ako
postoji osnovana sumnja da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da
nositelj patenta nije bio u stanju, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak
koji je stvarno korišten. Osnovana sumnja da je proizvod dobiven zaštićenim
postupkom postoji osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak.
IskljuČiva
prava s obzirom na patente iz podruČja biotehnologije
Članak 59.
(1) Ako je patentom zaštićen biološki materijal koji
sadrži posebna obilježja koja iz tog izuma proizlaze, isključiva prava iz
članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na bilo koji biološki
materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala rasplođivanjem ili
umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim
obilježjima.
(2) Ako je patentom zaštićen postupak koji omogućuje
proizvodnju biološkog materijala koji sadrži posebna obilježja koja iz izuma
proizlaze, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit
će se i na biološki materijal dobiven neposredno tim postupkom, kao i na bilo
koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala
rasplođivanjem ili umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s
istovjetnim obilježjima.
(3) Ako je patentom zaštićen proizvod koji sadrži ili
se sastoji od genetičke informacije, isključiva prava iz članka 58. stavka 2.
i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na cjelokupan materijal, osim ljudskog tijela,
raznih stupnjeva njegovog oblikovanja i razvoja ili jednostavnog otkrića jednog
od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena, u
koji je taj proizvod ugrađen i u kojem je genetička informacija sadržana i
obavlja svoju funkciju.
Prava
iz prijave patenta
Članak
60.
(1)
Objavom prijave u skladu sa člankom 35. ovoga Zakona podnositelj prijave
patenta stječe privremena prava na temelju kojih može zahtijevati naknadu štete
od bilo koje treće strane koja je u vremenskom razdoblju između datuma objave
prijave patenta i datuma objave podatka o priznanju patenta iskorištavala izum
u suprotnosti sa člankom 58. i 59. ovoga Zakona, što bi nakon priznanja patenta
moglo biti zabranjeno.
(2)
Prijava patenta koja je odbijena, odbačena, povučena ili se smatra povučenom,
ne proizvodi učinke propisane odredbom stavka 1. ovoga članka.
Opseg
iskljuČivih prava
Članak
61.
(1)
Opseg isključivih prava nositelja patenta određen je patentnim zahtjevima koji
su konačno prihvaćeni u postupku za priznanje patenta, pri čemu će opis i
crteži služiti tumačenju patentnih zahtjeva. Pojmovi upotrijebljeni u patentnim
zahtjevima nisu strogo ograničeni na doslovno značenje riječi niti će se opis i
crteži uzimati u obzir samo u svrhu razjašnjavanja nejasnoća u patentnim
zahtjevima. Patentne zahtjeve ne treba shvatiti niti kao upute da se opseg
isključivih prava može protezati na ono što bi na temelju opisa i crteža
stručnjak u području tehnike mogao zaključiti da je namjeravani opseg zaštite.
(2) U
vremenskom razdoblju od datuma objave prijave patenta do priznanja patenta,
opseg zaštite određen je patentnim zahtjevima iz prijave patenta objavljene u
skladu s ovim Zakonom, ali patentom, onakvim kakav je konačno priznat ili
izmijenjen nakon provedenog postupka poništaja u kojem je djelomično poništen,
retroaktivno se određuju prava iz prijave patenta, pod uvjetom da opseg zaštite
time nije proširen.
Ugovor
o licenciji i prijenos prava
Članak
62.
(1)
Ugovorom o licenciji ustupa se pravo na iskorištavanje zaštićenoga izuma.
(2)
Patent može biti predmet prijenosa, potpunoga i djelomičnoga.
(3)
Ugovor o licenciji te ugovor o prijenosu patenta zaključuju se uz uvjete i na
način koji su propisani Zakonom o obveznim odnosima.
(4) Za
zaključivanje ugovora o licenciji ili ugovora o prijenosu zajedničkog patenta
potreban je pristanak svih nositelja prava.
(5)
Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zaključivanje
ugovora o licenciji i ugovora o prijenosu prava iz prijave patenta.
VI.
OGRANIČENJE UČINAKA PATENTA
Izuzeci
od iskljuČivih prava
Članak
63.
Isključivo
pravo nositelja patenta na iskorištavanje izuma ne odnosi se na:
1.
radnje kojima se izum iskorištava u osobne i nekomercijalne svrhe,
2.
radnje koje se poduzimaju radi istraživanja i razvoja te pokusa, koje se
odnose na predmet zaštićenoga izuma, uključujući kada su te radnje potrebne za
dobivanje registracije ili odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji je
lijek namijenjen ljudima ili životinjama, ili medicinski proizvod.
3.
neposrednu i pojedinačnu pripremu lijeka u ljekarni na temelju pojedinačnoga
liječničkog recepta i na postupke koji se odnose na tako pripremljeni lijek.
Pravo
ranijega korisnika
Članak
64.
(1)
Patent ne djeluje prema osobi koja je prije datuma podnošenja ili prije datuma
priznatog prvenstva prijave patenta, u dobroj vjeri, u Republici Hrvatskoj i u
okviru svojih gospodarskih aktivnosti upotrebljavala ili izrađivala proizvod
koji je predmet izuma ili je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za takvo
iskorištavanje izuma.
(2)
Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo, bez odobrenja nositelja patenta,
nastaviti s iskorištavanjem izuma u opsegu u kojem ga je iskorištavala ili
pripremila njegovo iskorištavanje do datuma podnošenja prijave patenta za
navedeni izum.
(3)
Pravo iz stavka 2. ovoga članka može se prenijeti ili naslijediti samo s
procesom rada i proizvodnim pogonom u kojem je pripremljeno ili započelo
iskorištavanje izuma.
OgraniČenje
uČinaka s obzirom na patente iz podruČja biotehnologije
Članak 65.
(1) Isključiva prava koja proizlaze iz odredbe članka
59. ovoga Zakona neće se odnositi na biološki materijal dobiven rasplođivanjem
i umnažanjem biološkog materijala koji je na tržište Republike Hrvatske pušten
od strane nositelja patenta ili uz njegovu suglasnost, pri čemu rasplođivanje i
umnažanje nužno proizlazi iz primjene radi koje je biološki materijal stavljen
na tržište, pod uvjetom da se dobiveni materijal kasnije ne upotrebljava za
daljnje rasplođivanje i umnažanje.
(2) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona, prodajom
ili nekim drugim načinom komercijalne uporabe materijala za umnažanje biljaka
poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, a u
poljoprivredne svrhe, poljoprivrednik stječe ovlaštenje upotrijebiti proizvode
svoje berbe za rasplođivanje ili za umnažanje na svom poljoprivrednom
gospodarstvu.
(3) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona,
prodajom ili nekim drugim načinom komercijalne uporabe rasplodne stoke ili
drugog životinjskoga reprodukcijskog materijala poljoprivredniku od strane
nositelja patenta ili uz njegov pristanak, poljoprivrednik stječe ovlaštenje
koristiti zaštićenu stoku u poljoprivredne svrhe čime je ujedno obuhvaćeno
i raspolaganje životinjom odnosno drugim životinjskim reproduktivnim
materijalom u svrhu obavljanja vlastitih poljoprivrednih aktivnosti, ali ne i
prodaja u okviru ili u svrhu komercijalne reprodukcijske djelatnosti.
Iscrpljenje
iskljuČivih prava nositelja patenta
Članak 66.
Isključiva
prava stečena patentom koja se odnose na radnje izvršene na području Republike
Hrvatske u pogledu proizvoda zaštićenog patentom, smatrat će se iscrpljenima
nakon što je proizvod stavljen na domaće tržište od strane nositelja patenta
ili uz njegovu izričitu suglasnost, osim ako postoje zakonski razlozi na
temelju kojih nositelj patenta može zabraniti daljnju komercijalizaciju
proizvoda.
Vozila
u meĐunarodnom prometu
Članak 67.
Uporaba
proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu u konstrukciji ili opremi plovila,
zrakoplova ili kopnenoga vozila koje pripada nekoj od država članica Pariške
unije ili članica WTO-a ne smatra se povredom patenta kada se to prijevozno
sredstvo privremeno ili slučajno nađe na teritoriju Republike Hrvatske, pod
uvjetom da ugrađeni proizvod služi isključivo za potrebe toga prijevoznog
sredstva.
VII.
PRISILNE LICENCIJE
Izdavanje
prisilne licencije
Članak
68.
(1) Nadležni sud u Republici Hrvatskoj može izdati
prisilnu licenciju u slučaju nedovoljnog iskorištavanja patenta bilo kojoj
osobi koja podnese zahtjev za prisilnu licenciju ili Vladi Republike Hrvatske,
ako nositelj patenta nije iskorištavao izum zaštićen patentom na području
Republike Hrvatske pod razumnim uvjetima ili nije poduzeo učinkovite i ozbiljne
pripreme za njegovo iskorištavanje.
(2) Zahtjev za izdavanje prisilne licencije iz stavka
1. ovoga članka može se podnijeti nakon isteka roka od četiri godine od datuma
podnošenja prijave patenta ili nakon isteka roka od tri godine od datuma
priznanja patenta.
(3) Prisilna licencija ne može se izdati ako nositelj
patenta dokaže postojanje zakonskih razloga koji opravdavaju neiskorištavanje
ili nedovoljno iskorištavanje zaštićenoga izuma.
(4) Na obrazloženi zahtjev, sud može izdati prisilnu
licenciju u odnosu na prvi patent nositelju patenta ili nositelju prava na
zaštićenu biljnu vrstu, koji ne može iskorištavati svoj patent (drugi patent),
odnosno pravo na zaštićenu biljnu vrstu bez povrede prvog patenta, pod uvjetom
da izum zaštićen drugim patentom, odnosno, zaštićena biljna vrsta predstavlja
značajan tehnološki napredak, koji je od posebnoga gospodarskog značaja u
odnosu na izum zaštićen prvim patentom ili zaštićenu biljnu vrstu. Nadležni sud
može poduzeti bilo koju mjeru koju smatra korisnim za utvrđivanje takvog
stanja.
(5) U slučaju izdavanja prisilne licencije iz stavka
4. ovoga članka nositelju prvog patenta omogućit će se, pod razumnim uvjetima,
pravo na uzajamnu prisilnu licenciju za iskorištavanje izuma zaštićenog drugim
patentom ili zaštićene biljne vrste.
(6) Sud može izdati prisilnu licenciju ako je
iskorištavanje patentom zaštićenoga izuma nužno zbog izvanrednih stanja na
nacionalnoj razini (nacionalna sigurnost zemlje, zaštita javnoga interesa u
području zdravstva, prehrane, zaštita i unaprjeđivanje čovjekova okoliša,
poseban interes za pojedinu granu gospodarstva), ili kada je nužno ispravljanje
postupaka za koje je sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da su
protivni tržišnom natjecanju.
(7) U slučaju poluvodičke tehnologije, prisilna se
licencija može izdati samo u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka.
(8) Prisilna licencija može se izdati samo ako je
podnositelj zahtjeva bezuspješno, u razumnom vremenskom razdoblju, pokušao
dobiti odobrenje od nositelja patenta za iskorištavanje zaštićenog izuma pod
razumnim tržišnim uvjetima i rokovima. Sud može odstupiti od navedenih uvjeta u
slučajevima iz stavka 6. ovoga članka. Nositelj prava mora u najkraćem mogućem
roku biti obaviješten o izdavanju prisilne licencije.
Uvjeti
pod kojima se izdaje prisilna licencija
Članak 69.
(1) Prisilna licencija ne može biti isključiva, a
njezin opseg i njezino trajanje vezani su isključivo uz razloge zbog kojih je
izdana.
(2) Prisilna licencija može se prenositi samo zajedno
s proizvodnim pogonom, odnosno njegovim dijelom u kojem se iskorištava izum za
koji je izdana.
(3) Prisilna licencija odobrava se prvenstveno za
opskrbu domaćega tržišta, osim ako je nužno ispravljanje postupaka za koje je
sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da su protivni tržišnom
natjecanju.
(4) Nadležno tijelo će na obrazloženi zahtjev
zainteresirane osobe ukinuti prisilnu licenciju ako i kada okolnosti koje su
dovele do njezina odobrenja prestanu postojati, a ne postoji mogućnost da bi
ponovno mogle nastupiti, ali uz uvjet zaštite legitimnih prava stjecatelja
prisilne licencije.
(5) Nositelj patenta ima pravo na naknadu uzimajući u
obzir ekonomsku vrijednost licencije i potrebu za ispravljanjem postupaka
protivnih tržišnom natjecanju.
(6) Prisilna licencija iz članka 68. stavka 4. ovoga
Zakona neprenosiva je, osim u slučaju istodobnog prijenosa drugog patenta ili
zaštićene biljne vrste.
VIII.
TRAJANJE, ODRŽAVANJE I PRESTANAK PATENTA
Rok
trajanja patenta
Članak 70.
(1) Patent traje dvadeset godina računajući od datuma
podnošenja prijave patenta.
(2) Konsenzualni patent traje deset godina računajući
od datuma podnošenja prijave patenta.
SvjedodŽba
o dodatnoj zaŠtiti
Članak
71.
(1) Rok trajanja patenta može se produljiti
Svjedodžbom o dodatnoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Svjedodžba) u slučaju da je
temeljni patent priznat za lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili
sredstvo za zaštitu bilja, za čije stavljanje u promet je potrebno prethodno
odobrenje nadležnoga državnog tijela, za vremenski period koji je protekao od
datuma podnošenja prijave patenta do dana izdavanja prvog odobrenja za
stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno
sredstva za zaštitu bilja, umanjen za pet godina, ali ne dulje od pet godina od
datuma stupanja Svjedodžbe na snagu, o čemu Zavod donosi rješenje.
(2) Svjedodžba će biti izdana na zahtjev nositelja
temeljnog patenta ako su na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe
ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da je lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili
sredstvo za zaštitu bilja zaštićeno temeljnim patentom koji je na snazi,
2. da je u Republici Hrvatskoj izdano odobrenje za
stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za
zaštitu bilja, i da je isto na snazi,
3. da temeljni patent za lijek namijenjen ljudima ili
životinjama ili sredstvo za zaštitu bilja nije već bio predmet Svjedodžbe,
4. da je prijava za temeljni patent podnesena u
Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 1993. i
5. da je prvo odobrenje za stavljanje u promet lijeka
namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja izdano nakon
1. siječnja 2005.
(3) Svjedodžba stupa na snagu odmah nakon zakonskog
isteka roka trajanja temeljnog patenta.
(4) Prema ovom Zakonu temeljni patent znači patent
koji štiti aktivni sastojak ili kombinaciju aktivnih sastojaka lijeka
namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja te postupak
za njihovo dobivanje ili primjenu.
(5) Pojam prvo odobrenje za stavljanje u promet
korišten u ovom članku znači prvo odobrenje za stavljanje u promet lijeka
namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja dobivenog u
Republici Hrvatskoj ili EU.
(6) Za izdavanje Svjedodžbe, kao i za godišnje
održavanje njenog trajanja plaća se propisana upravna pristojba i naknada
troškova.
(7) Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe treba se
podnijeti Zavodu u roku od 6 mjeseci od datuma izdavanja odobrenja za
stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za
zaštitu bilja, a ako je odobrenje izdano prije priznanja temeljnog patenta, u
roku od šest mjeseci od datuma objave podatka o priznanju patenta iz članka 51.
ovoga Zakona.
(8) Podaci vezani uz postupak po zahtjevu za
izdavanje Svjedodžbe, te o njenom trajanju upisat će se u odgovarajući Registar
Zavoda.
(9) Uvjeti i postupak izdavanja kao i sadržaj
Svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka detaljnije se utvrđuju Pravilnikom.
(10) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na
konsenzualni patent.
Predmet
i uČinci zaŠtite
Članak 72.
(1) Unutar zaštite priznate temeljnim patentom,
zaštita dobivena Svjedodžbom odnosit će se samo na lijek i medicinski proizvod
namijenjen ljudima ili životinjama, odnosno sredstvo za zaštitu bilja za koje
je odobreno stavljanje u promet, kao i za bilo koju primjenu proizvoda kao
lijeka i medicinskog proizvoda namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno
sredstva za zaštitu bilja koja je bila odobrena prije prestanka važenja
Svjedodžbe.
(2) Svjedodžbom se nositelju temeljnog patenta ili
njegovom pravnom sljedniku daju ista prava kao i temeljnim patentom i podložna
je istim ograničenjima i istim obvezama.
Objava
Članak
73.
(1)
Zavod u službenom glasilu objavljuje podatke o podnesenom zahtjevu za izdavanje
svjedodžbe, donošenju rješenja o izdavanju svjedodžbe, odnosno, odbijanju
zahtjeva za izdavanje svjedodžbe i prestanku važenja svjedodžbe.
(2) Podaci koji se objavljuju pobliže će se utvrditi
Pravilnikom.
GodiŠnje
pristojbe i naknade troŠkova postupka za odrŽavanje
Članak 74.
(1) Za održavanje prava iz
prijave i priznatog patenta plaća se propisana godišnja pristojba i naknada
troškova upravnoga postupka, na način utvrđen Pravilnikom.
(2) Godišnja pristojba i
naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se za treću i svaku sljedeću
godinu, računajući od datuma podnošenja prijave.
(3) Ako nositelj patenta ne
plati upravnu pristojbu i naknadu troškova upravnoga postupka u skladu s prethodnim
stavkom, može ih platiti u dodatnom roku od šest mjeseci pod uvjetom plaćanja i
dodatne upravne pristojbe i dodatne naknade troškova upravnoga postupka.
(4) Zavod će obavijestiti
nositelja patenta, odnosno podnositelja prijave o propuštanju plaćanja godišnje
pristojbe i naknade troškova postupka za održavanje patenta i na posljedice
neplaćanja istih, te na mogućnost plaćanja iz stavka 3. ovoga članka.
Prijevremeni prestanak patenta zbog neplaĆanja
godiŠnjih pristojbi i naknada troŠkova postupka za odrŽavanje
Članak 75.
Ako nositelj patenta ne plati propisanu upravnu
pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka za održavanje patenta, patent
prestaje sljedećega dana od dana isteka roka za plaćanje iz članka 74. ovoga
Zakona.
Prijevremeni prestanak patenta odricanjem od patenta
Članak 76.
(1) Ako se nositelj odrekne
patenta, patent prestaje sljedećega dana od dana dostave Zavodu ovjerene
pisane izjave o odricanju.
(2) Ako je u registru
patenata upisano određeno pravo u korist trećih osoba, nositelj patenta ne može
se odreći patenta bez prethodne ovjerene pisane suglasnosti tih osoba.
Prijevremeni prestanak svjedodŽbe
Članak 77.
(1) Svjedodžba iz članka 71. ovoga Zakona prestaje:
1. ako se nositelj odrekne
svjedodžbe, svjedodžba prestaje sljedećega dana od dana dostave Zavodu ovjerene
pisane izjave o odricanju,
2. ako godišnja naknada
troškova za njeno održavanje nije plaćena u roku propisanom ovim Zakonom,
3. ako proizvod za koji je
svjedodžba odobrena više ne može biti u prometu na području Republike Hrvatske,
što je posljedica opoziva odobrenja za njegovo stavljanje u promet u skladu s
nacionalnim propisom.
(2) Zavod donosi odluku o
prestanku svjedodžbe po službenoj dužnosti, ili na zahtjev zainteresirane
osobe.
NasljeĐivanje
svojstva nositelja patenta
Članak 78.
(1) Patent prestaje danom smrti nositelja patenta,
odnosno danom gubitka svojstva pravne osobe, osim ako je prešao na nasljednike,
odnosno pravne sljednike.
(2) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način
primjenjuju na podnositelja prijave patenta.
IX.
PROGLAŠAVANJE NIŠTAVIM PATENTA
Razlozi
za proglaŠavanje patenta niŠtavim
Članak 79.
Patent se može proglasiti
ništavim u svako doba, na prijedlog fizičke ili pravne osobe ili državnoga
odvjetnika ako je priznat:
1. za predmet zaštite koji se
u smislu članka 5. stavka 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona ne može zaštititi
patentom,
2. za izum koji, na datum
podnošenja prijave patenta odnosno na datum priznatog prvenstva, nije bio nov
ili nije imao inventivnu razinu,
3. za izum koji nije
industrijski primjenljiv,
4. za izum koji nije otkriven
na dovoljno jasan i detaljan način tako da ga stručna osoba iz odgovarajućeg
područja može izvesti,
5. za predmet zaštite koji
izlazi izvan sadržaja prijave patenta kakva je prijavljena, ili ako je patent
priznat na temelju izdvojene prijave, ili na temelju nove prijave podnesene u
skladu s odredbom članka 89. ovoga Zakona, izvan sadržaja prvobitne prijave,
kakva je podnesena,
6. na ime osobe koja nije
imala pravo na patentnu zaštitu izuma.
Prijedlog
za proglaŠavanje patenta niŠtavim
Članak
80.
(1) Postupak za proglašavanje patenta ništavim
pokreće se podnošenjem prijedloga Zavodu.
(2) Prijedlog iz stavka 1.
ovoga članka mora sadržavati podatke o podnositelju prijedloga, nositelju
patenta, broj rješenja i registarski broj patenta, razloge zbog kojih se
predlaže proglašavanje patenta ništavim, s potrebnim dokazima.
Postupak
povodom prijedloga za proglaŠavanje patenta niŠtavim
Članak
81.
(1) Ako prijedlog za proglašavanje patenta ništavim
nije sastavljen u skladu s odredbom članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ili ako
nije plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa
člankom 16. ovoga Zakona, Zavod poziva podnositelja da u roku od 30 dana od
dana primitka poziva otkloni nedostatke.
(2) Ako podnositelj ne uredi
prijedlog u roku koji je određen u stavku 1. ovoga članka, Zavod zaključkom
odbacuje prijedlog.
(3) Uredan prijedlog Zavod dostavlja nositelju
patenta i poziva ga da u roku koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 60
dana od dana njegova primitka dostavi svoj odgovor.
(4) U postupku za proglašavanje patenta ništavim
Zavod poziva stranke onoliko puta koliko je potrebno da u roku iz stavka 3.
ovoga članka dostave svoje primjedbe na podneske druge stranke.
(5)
Zavod održava usmenu raspravu ako ocijeni da je održavanje usmene rasprave
nužno za utvrđivanje činjenica bitnih za donošenje odluke.
(6)
Zavod može, na obrazloženi zahtjev, produljiti rokove iz stavka 1. i 3. ovoga
članka za vrijeme koje smatra opravdanim.
(7) U
slučajevima kada je riječ o nositelju konsenzualnoga patenta i kad su dokazi iz
članka 80. stavka 2. ovoga Zakona dovoljni za opravdanu sumnju da konsenzualni
patent ne zadovoljava uvjete iz članka 41. ovoga Zakona, odgovor prema stavku
3. ovoga članka mora sadržavati i postavljen zahtjev za provedbu postupka
potpunoga ispitivanja.
Nastavak
postupka za proglaŠavanje patenta niŠtavim
od strane Zavoda
Članak
82.
(1) Ako
podnositelj prijedloga za proglašavanje patenta ništavim u tijeku postupka
odustane od prijedloga, Zavod može na vlastitu inicijativu nastaviti postupak.
(2) Ova
se odredba na odgovarajući način primjenjuje i kada se nositelj odrekao patenta
ili je patent prestao vrijediti.
RjeŠenje
o prijedlogu za proglaŠavanje patenta niŠtavim
Članak
83.
(1) Na
temelju rezultata provedenoga postupka Zavod donosi rješenje o proglašavanju
patenta ništavim, u potpunosti ili djelomično, ili rješenje kojim se prijedlog
odbija.
(2)
Prijava patenta i patent priznat na temelju te prijave od početka neće imati
učinke navedene u člankom 58. do 60. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je patent
proglašen ništavim ili nevažećim.
ProglaŠavanje
niŠtavom SvjedodŽbe o dodatnoj zaŠtiti
Članak
84.
(1)
Svjedodžba će biti ništava:
1. ako je izdana protivno uvjetima propisanim ovim
Zakonom,
2. ako je temeljni patent prestao prema članku 76. i
77. ovoga Zakona,
3. ako je temeljni patent poništen u potpunosti ili
djelomično, čime proizvod za koji je Svjedodžba izdana više nije obuhvaćen
patentnim zahtjevima temeljnog patenta ili ako nakon prestanka temeljnog
patenta postoje razlozi koji bi takav poništaj opravdali.
(2) Na postupak za proglašavanje Svjedodžbe ništavom
primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona koje se odnose na
postupak povodom prijedloga za proglašavanje patenta ništavim.
X.
UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA
Razlozi za ukidanje rjeŠenja o priznanju patenta
Članak 85.
Rješenje o priznanju patenta
može se ukinuti prije isteka roka trajanja patenta ako se utvrdi:
1. da živi biološki materijal
koji je pohranjen u ovlaštenoj ustanovi u skladu s odredbom članka 20. stavka
6. ovoga Zakona više ne postoji ili da taj materijal iz drugih razloga više
nije pristupačan javnosti,
2. da je njegova
pristupačnost javnosti preko ovlaštene ustanove u kojoj je pohranjen bila
prekinuta u roku duljem od propisanoga.
Prijedlog i postupak za ukidanje rjeŠenja
o priznanju patenta
Članak 86.
(1) Postupak za ukidanje
rješenja o priznanju patenta pokreće se podnošenjem prijedloga Zavodu.
(2) Odredbe ovoga Zakona o
sadržaju prijedloga i o postupku za proglašavanje patenta ništavim na
odgovarajući način primjenjuju se i na sadržaj prijedloga te na postupak za
ukidanje rješenja o priznanju patenta.
RjeŠenje o prijedlogu za ukidanje rjeŠenja
o priznanju patenta
Članak 87.
(1) Na temelju rezultata
provedenoga postupka Zavod donosi rješenje o ukidanju rješenja o priznanju
patenta ili rješenje kojim se prijedlog odbija kao neutemeljen.
(2) Rješenje o ukidanju
rješenja o priznanju patenta ima pravni učinak od datuma na koji je Zavod
utvrdio da živi biološki materijal više ne postoji ili više nije pristupačan
javnosti iz drugih razloga ili da je nastupio prekid pristupačnosti živoga
biološkog materijala javnosti u roku duljem od propisanoga.
XI. OSTVARIVANJE PRAVA
1.
Građanskopravna zaštita
TuŽba
za utvrĐivanje prava na zaŠtitu patentom
Članak
88.
(1) Izumitelj odnosno njegov
pravni sljednik ima pravo tužbom kod nadležnoga suda zahtijevati utvrđivanje
prava na zaštitu izuma patentom ako je prijavu patenta podnijela osoba kojoj ne
pripada to pravo ili, u slučaju zajednički stvorenoga izuma, osoba koja nije
jedini ovlaštenik toga prava.
(2) Tužba iz stavka 1. ovoga
članka može se podnijeti do donošenja rješenja o priznanju patenta.
(3) Tužba se mora hitno uzeti u postupak.
Pravo
na nastavak postupka za priznanje patenta na temelju pravomoĆne sudske presude
Članak
89.
Izumitelj
odnosno njegov pravni sljednik čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno
pravomoćnom sudskom presudom ima pravo nastaviti pokrenuti postupak za
priznanje patenta u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti sudske presude
ili podnijeti novu prijavu patenta za isti izum, zahtijevajući priznavanje
datuma podnošenja i prava prvenstva, ako ga ima, od prijave podnesene od strane
podnositelja prijave kojem to pravo ne pripada.
TuŽba
zbog povrede moralnoga prava izumitelja
Članak
90.
(1)
Izumitelj ima pravo tužbom od nadležnog suda zahtijevati da naloži upis njegova
imena u prijavu patenta i u sve isprave koje se izdaju za patent te u
odgovarajuće registre Zavoda, ako je u prijavi u svojstvu izumitelja navedena
osoba koja nije izumitelj.
(2) Pravo na tužbu iz stavka 1. ovoga članka pripada
i onom izumitelju zajedničkoga izuma koji nije naveden u prijavi patenta.
(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se
istaknuti i zahtjev da se pravomoćna presuda javno objavi na trošak tuženika.
(4) Rok za podnošenje tužbe iz stavka 1. i 2. ovoga
članka nije ograničen. Smrću izumitelja pravo na podnošenje tužbe stječu
njegovi nasljednici.
TuŽba
zbog povrede patenta
Članak 91.
(1) Nositelj patenta ili stjecatelj isključive
licencije ima pravo podnijeti tužbu kod nadležnoga suda protiv osobe koja
neovlaštenim poduzimanjem bilo koje radnje iz članka 58. stavka 2. i 3. i
članka 59. ovoga Zakona povrijedi patent.
(2) Pravo na tužbu iz stavka 1. ovoga članka, nakon
objave prijave patenta, pripada podnositelju objavljene prijave ili stjecatelju
isključive licencije.
(3) Nositelj konsenzualnoga patenta mora prije
podnošenja tužbe iz stavka 1. ovoga članka raspolagati dokazom da je podnio
zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave
patenta.
TuŽbeni
zahtjevi
Članak
92.
(1)
Tužbom zbog povrede patenta može se zahtijevati:
1. proglašavanje postojanja povrede,
2. zabrana u tužbi navedenih radnji kojima se
povređuje patent,
3. naknada štete nastale zbog povrede počinjene
namjerno ili nepažnjom,
4. oduzimanje i uništenje proizvoda koji su nastali
ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežno
upotrijebljenih za proizvodnju proizvoda kojima se povređuje patent,
5. nalaganje
povreditelju prava da obavijesti tužitelja o identitetu trećih osoba uključenih
u proizvodnju i distribuciju robe ili usluga kojima se vrši povreda prava, te o
njihovim distribucijskim kanalima, ako to nije u neskladu s težinom povrede,
6.
polaganje poslovnih knjiga na uvid,
7.
objavljivanje presude o trošku tuženika.
(2)
Podnositelj prijave patenta ima pravo na naknadu štete koja mu je počinjena od
datuma objave prijave patenta na način predviđen u članku 35. ovoga Zakona.
(3) Na
pitanja u svezi s naknadom štete počinjene povredom patenta koja nisu uređena
ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.
Teret
dokaza
Članak
93.
(1 )
Ako je predmet povrede patentom zaštićeni postupak za proizvodnju nove tvari,
smatrat će se, dok se protivno ne dokaže, da je svaka jednaka tvar ili tvar
jednakog sastava proizvedena zaštićenim postupkom.
(2)
Teret dokazivanja pada na tuženog koji takvu supstanciju ili kompoziciju
proizvodi.
OdreĐivanje
privremene mjere
Članak
94.
(1)
Tužbom iz članka 92. ovoga Zakona može se zahtijevati da sud do pravomoćnosti
presude odredi privremenu mjeru:
1.
nalaganja povreditelju prava da prestane odnosno odustane od izvršenja radnji
kojima se povređuje patent,
2.
oduzimanja odnosno isključivanja iz prometa proizvoda koji su nastali ili
pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežno
upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent,
3.
nalaganja povreditelju prava da tužitelja obavijesti o identitetu trećih osoba
uključenih u proizvodnju i distribuciju robe ili usluga kojima se vrši povreda
prava, te o njihovim distribucijskim kanalima, ako to nije u neskladu s težinom
povrede.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
prijedlog za određivanje privremene mjere može se podnijeti i prije podnošenja
tužbe, pod uvjetom da se tužba podnese u roku od 15 dana od dana podnošenja
prijedloga.
(3) Ako postoji opasnost od nastanka nenadoknadive
štete ili ako je očigledno da postoji opasnost od uništenja dokaza, sud može
odrediti privremenu mjeru bez prethodnog saslušanja druge strane.
(4) Ako su privremene mjere donesene bez saslušanja
druge strane, stranka na koju se mjere odnose o tome mora biti obaviještena bez
odlaganja, a najkasnije u roku od 7 dana nakon provedbe mjera.
(5) Sud može zatražiti od podnositelja prijedloga da
podnese raspoložive dokaze kako bi se u dostatnoj mjeri uvjerio da je
podnositelj prijedloga nositelj prava i da se njegovo pravo povređuje ili da
postoji neposredna opasnost od povrede njegovih prava, te mu naložiti da položi
jamčevinu ili odgovarajuće jamstvo dostatno za zaštitu tuženika i sprječavanje
zloporabe.
(6) Na
pitanja u svezi s određivanjem privremenih mjera koja nisu uređena ovim Zakonom
primjenjuju se odgovarajuće odredbe Ovršnoga zakona.
Zastara
roka za podnoŠenje tuŽbe
zbog povrede patenta
Članak
95.
Tužba
zbog povrede patenta može se podnijeti u roku od tri godine od dana saznanja za
povredu i učinitelja, ali ne poslije isteka roka od pet godina od dana učinjene
povrede.
Hitnost
postupka povodom tuŽbe zbog povrede patenta
Članak
96.
Tužba
zbog povrede patenta se mora hitno uzeti u postupak.
2.
Prekršajne odredbe
Članak
97.
(1)
Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna
osoba ako protivno odredbama ovoga Zakona:
1.
izrađuje, nudi na prodaju, prodaje, izvozi ili uvozi i skladišti u te svrhe
proizvod koji je izrađen prema zaštićenom izumu (članak 58. stavak 2. točka 1.
i članak 59.),
2.
primjenjuje ili nudi na primjenu postupak koji je predmet zaštićenoga izuma
(članak 58. stavak 2. točka 2. i članak 59.),
3. nudi
na prodaju, prodaje, uporablja, izvoz ili uvozi i skladišti u te svrhe proizvod
koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet zaštićenoga izuma (članak 58.
stavak 2. točka 3. i članak 59.),
4. nudi
ili isporučuje proizvod koji čini bitan element zaštićenoga izuma (članak 52.
stavak 3. i članak 59.).
(2) Za
prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom
od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.
(3) Za
prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj
osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna
(4)
Proizvodi koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za počinjenje prekršaja
iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka oduzet će se i uništiti, o čemu konačnu
odluku donosi sudbeno tijelo.
Članak
98.
(1) Za
prekršaje iz članka 97. ovoga Zakona, može se rješenjem izreći, uz novčanu
kaznu, i zaštitna mjera oduzimanja proizvoda koji su nastali ili pribavljeni
izvršenjem prekršaja i predmeta (alata i pribora) pretežno upotrijebljenih u
stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent, bez obzira na to jesu li u
vlasništvu počinitelja.
(2)
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti uništenje oduzetih
proizvoda i predmeta.
XII.
EUROPSKA PRIJAVA PATENTA I EUROPSKI PATENT
ProŠirenje
uČinaka europskih patenata
Članak
99.
(1)
Europska prijava patenta i europski patent koji se širi na Republiku Hrvatsku,
u skladu s odredbama ovog Poglavlja, imaju isti učinak i podložni su istim
uvjetima kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent prema ovom
Zakonu.
(2)
Prema ovom Zakonu:
1. europska prijava patenta znači prijavu europskog
patenta podnesenu prema Europskoj patentnoj konvenciji (u daljnjem tekstu:
EPC), kao i međunarodnu prijavu podnesenu prema Ugovoru o suradnji na području
patenata (u daljnjem tekstu: PCT) za koju Europski patentni ured (u daljnjem
tekstu: EPO) obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani ured i u kojoj je
Republika Hrvatska naznačena,
2. prošireni europski patent znači europski patent priznat
od EPO-a na temelju europske prijave patenta za koju je zahtijevano proširenje
na Republiku Hrvatsku,
3. nacionalna prijava patenta znači prijavu patenta
podnesenu Zavodu prema ovom Zakonu,
4. nacionalni patent znači patent priznat na
temelju nacionalne prijave patenta.
Zahtjev
za proŠirenje
Članak
100.
(1) Europska prijava patenta i europski patent,
priznat na temelju te prijave, proširuju se na Republiku Hrvatsku na zahtjev
podnositelja prijave. Smatra se da je zahtjev za proširenje podnesen za svaku
europsku prijavu patenta koja je podnesena na datum stupanja na snagu Sporazuma
o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije ili
nakon tog datuma.
(2) Zavod će, što je prije moguće, objaviti u
službenom glasilu svaki zahtjev za proširenje nakon što je obaviješten od EPO-a
da je plaćena propisana pristojba za proširenje, ali ne prije isteka roka od
osamnaest mjeseci od datuma podnošenja ili, kad je zahtijevano prvenstvo, od
najranijeg datuma prvenstva.
(3) Zahtjev za proširenje može se povući u svako
doba. Zahtjev se smatra povučenim ako propisana pristojba za proširenje nije
plaćena u roku, ili ako je europska prijava patenta konačno odbijena,
ili povučena, ili se smatra povučenom. Zavod će promjene objaviti u službenom
glasilu što je prije moguće, ako je zahtjev za proširenje već objavljen u
skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(4) Način i sadržaj objave u skladu sa stavkom 1. i
2. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom donesenim na temelju ovoga
Zakona.
Pristojba
za proŠirenje
Članak
101.
(1)
Pristojba za proširenje prema članku 100. stavku 2. ovoga Zakona plaća se EPO-u
u rokovima koji su u EPC-u predviđeni za plaćanje pristojbe za naznaku.
(2) Pristojba za proširenje može se uredno platiti i
u dodatnom roku navedenom u EPC-u za plaćanje pristojbi za naznaku, pod uvjetom
da se u tom roku plati u iznosu uvećanom za 50%.
(3) Na plaćanje pristojbi za proširenje primjenjuju
se na odgovarajući način pravila EPC-a koja se odnose na pristojbe. Za uredno
plaćene pristojbe za proširenje ne postoji mogućnost povrata.
UČinci
europskih prijava patenata
Članak 102.
(1)
Europska prijava patenta, kojoj je utvrđen datum podnošenja
ekvivalentna je urednoj nacionalnoj prijavi patenta s pravom prvenstva
zahtijevanim za europsku prijavu patenta, kad je priznato, bez obzira na
njezin ishod.
(2)
Objavljena europska prijava patenta privremeno daje istu zaštitu kakvu daje i
objavljena nacionalna prijava patenta prema članku 60. ovoga Zakona, od
datuma na koji je podnositelj prijave dostavio prijevod patentnih zahtjeva
objavljene europske prijave patenta na hrvatski jezik osobi koja se
koristi tim izumom u Republici Hrvatskoj.
(3)
Smatra se da europska prijava patenta od početka nije imala učinke
navedene u stavku 2. ovoga članka ako je zahtjev za proširenje povučen ili se
smatra povučenim.
UČinci
europskih patenata
Članak 103.
(1) Prošireni europski patent, u skladu s odredbama
stavka od 2. do 6. ovoga članka, daje od datuma objave podatka o njegovu
priznavanju od strane EPO-a, ista prava koja bi bila dana i nacionalnim
patentom priznatim prema ovom Zakonu.
(2) U roku od tri mjeseca od datuma objave podatka o
priznavanju europskog patenta, nositelj patenta mora dostaviti Zavodu prijevod
patentnog spisa na hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu
troškova za objavu u službenom glasilu Zavoda, u skladu sa člankom 16. ovoga
Zakona.
(3) Ako kao rezultat prigovora podnesenog EPO-u
europski patent ostane na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, nositelj
patenta mora Zavodu dostaviti prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na
hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za
objavu u službenom glasilu Zavoda, u roku od 3 mjeseca od datuma na koji je
objavljen podatak o odluci da europski patent ostane na snazi s izmijenjenim
patentnim zahtjevima.
(4) Ako tekst patentnih zahtjeva sadržava pozivne
oznake upotrijebljene u crtežima, ti se crteži moraju priložiti uz prijevod
naveden u stavku 2. i 3. ovoga članka.
(5) Zavod u službenom glasilu objavljuje, što je
prije moguće, podatak o svakom prijevodu koji je uredno podnesen prema stavku
2. ili 3. ovoga članka. Sadržaj objave propisat će se Pravilnikom.
(6) Ako prijevod naveden u stavku 2. ili 3. ovoga
članka nije podnesen u propisanom roku ili ako propisana upravna pristojba i
naknada troškova nije plaćena u određenom roku, smatra se da prošireni europski
patent otpočetka ne vrijedi. Članak 122. EPC-a primjenjuje se na
odgovarajući način.
(7) Smatra se da prošireni europski patent i prijava
na kojoj se temelji otpočetka nisu imali učinke navedene u stavku 1. ovoga
članka i članku 102. stavku 2. ovoga Zakona, u opsegu u kojem je taj patent
ukinut u postupku po prigovoru pred EPO-om.
(8) Zavod donosi rješenje o upisu proširenog
europskog patenta u Registar patenata iz članka 49. ovoga Zakona.
Vjerodostojan
tekst europskih prijava patenata ili europskih patenata
Članak
104.
(1)
Tekst europske prijave patenta ili europskog patenta koji je sastavljen na
jeziku postupka koji se vodi pred EPO-om vjerodostojan je tekst u bilo kojem postupku
u Republici Hrvatskoj.
(2) Ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu užu
od zaštite koju daje proširena europska prijava patenta ili prošireni europski
patent, prijevod propisan člankom 102. i 103. ovoga Zakona smatrat će se
vjerodostojnim, osim u postupcima za poništaj patenta.
(3) Podnositelj prijave ili nositelj proširenog
europskog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prijevod. Ispravljeni
prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta nema nikakav
pravni učinak sve dok nije dostavljen osobi koja se u Republici Hrvatskoj
koristi izumom. Ispravljeni prijevod patentnog spisa proširenoga europskog
patenta nema nikakve pravne učinke sve dok Zavod ne objavi podatak da je
prijevod ispravljen, što je prije moguće, nakon uplate upravne pristojbe i
naknade troškova propisane za objavu.
(4) Svaka osoba koja se u dobroj vjeri, koristi
izumom ili koja je obavila učinkovite i ozbiljne pripreme za korištenje izumom,
a čije korištenje ne bi činilo povredu prijave ili patenta u izvornom prijevodu
može, nakon što ispravljeni prijevod počne proizvoditi učinak, nastaviti takvo
korištenje u okviru svojeg poslovanja ili za potrebe svojeg poslovanja, bez
plaćanja naknade.
Prava ranijeg datuma
Članak 105.
(1) Europska prijava patenta za koju je plaćena
pristojba za proširenje i prošireni europski patent imaju, s obzirom na
nacionalnu prijavu patenta i nacionalni patent, isti učinak na stanje tehnike
kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent.
(2) Nacionalna prijava patenta i nacionalni patent
imaju, s obzirom na prošireni europski patent, isti učinak na stanje tehnike
koji imaju i s obzirom na nacionalni patent.
Istodobna
zaŠtita
Članak 106.
Ako prošireni europski patent i nacionalni patent
imaju isti datum podnošenja, ili ako je zatraženo pravo prvenstva, isti je
datum prvenstva priznat istoj osobi ili njezinu pravnom sljedniku, nacionalni
patent nema učinak u opsegu u kojem pokriva isti izum kao i prošireni europski
patent, od datuma na koji je rok za podnošenje prigovora istekao a da prigovor
nije podnesen, ili od datuma na koji je u postupku po prigovoru donesena
konačna odluka da europski patent ostaje na snazi.
Pristojbe za odrŽavanje proŠirenih europskih
patenata
Članak 107.
(1) Pristojbe za održavanje proširenih europskih
patenata plaćaju se Zavodu za godine koje slijede nakon godine u kojoj je
objavljen podatak o priznavanju europskog patenta.
(2) Članak 141. stavak 2. EPC-a primjenjuje se na
odgovarajući način.
Primjena
EPC-a
Članak 108.
Odredbe EPC-a i njegovih provedbenih propisa ne
primjenjuju se, osim ako je drukčije određeno odredbama ovoga Zakona.
XIII.
MEĐUNARODNA PRIJAVA PREMA UGOVORU O SURADNJI NA PODRUČJU PATENATA
MeĐunarodna
prijava
Članak 109.
(1) Međunarodna prijava je prijava koja se podnosi u
skladu s PCT-em. Svako pozivanje na PCT u ovom poglavlju Zakona smatra se,
ujedno, pozivanjem i na odredbe pravilnika u skladu s Ugovorom o suradnji na
području patenata.
(2) Na međunarodne prijave koje se Zavodu podnose kao
prijamnom uredu, ili u kojima je Zavod naveden kao naznačeni ili izabrani ured
primjenjuju se odredbe PCT-a, ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona.
MeĐunarodna
prijava koja se Zavodu
podnosi kao prijamnom uredu
Članak 110.
(1) Međunarodna prijava može se Zavodu podnijeti kao
prijamnom uredu ako je podnositelj prijave hrvatski državljanin ili fizička
osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili pravna osoba koja ima
svoje poslovno sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) Za podnošenje međunarodne prijave iz stavka 1.
ovoga članka plaća se propisana upravna pristojba i naknada troškova upravnoga
postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, za prosljeđivanje Međunarodnom
uredu, u roku od mjesec dana od datuma primitka međunarodne prijave.
MeĐunarodna
prijava koja se Zavodu podnosi kao naznaČenom ili izabranom uredu
Članak 111.
(1) Međunarodna prijava u kojoj je Republika
Hrvatska, u skladu s odredbama PCT-a, naznačena ili izabrana radi priznanja
nacionalnoga patenta, za koju je plaćena upravna pristojba i naknada troškova
upravnog postupka, podnosi se Zavodu na hrvatskom jeziku najkasnije do isteka
31-og mjeseca računajući od međunarodnog datuma podnošenja, odnosno, datuma
prvenstva ako je u međunarodnoj prijavi zahtijevano prvenstvo u skladu sa
člankom 8. PCT-a.
(2) Međunarodna prijava koja je Zavodu podnesena kao
naznačenom ili izabranom uredu objavljuje se u službenom glasilu Zavoda na
način predviđen u članku 35. ovoga Zakona.
(3) Privremena prava propisana odredbom članka 60.
ovoga Zakona međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka stječe datumom
objave prijave patenta na hrvatskom jeziku.
(4) Za međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka
rok u kojem se može podnijeti jedan od zahtjeva iz članka 36. ovoga Zakona
počinje teći od datuma objave u službenom glasilu Zavoda.
(5) Međunarodna prijava objavljena prema članku 21.
PCT-a neće se smatrati stanjem tehnike u skladu s odredbom članka 8. stavka 3.
ovoga Zakona sve dok se ne udovolji uvjetima predviđenim odredbom stavka 1.
ovoga članka.
XIV.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Patenti
priznati do primjene ovoga Zakona
Članak
112.
(1)
Patenti koji su do dana određenog za primjenu ovoga Zakona upisani u Registar
patenata pri Zavodu ostaju na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe ovoga
Zakona.
(2)
Nositelj patenta kojim se štiti izum lijeka za ljude ili životinje ili izum
koji se odnosi na primjenu tvari ili smjesa u liječenju ljudi ili životinja, za
koji je prijava podnesena do 31. prosinca 1992. ili je za takvu prijavu
zahtijevano prvenstvo do 31. prosinca 1992. može u postupku zbog povrede
patenta tužbom zahtijevati samo naknadu, i to za vrijeme poslije 1. siječnja
1993.
Postupci
u tijeku
Članak
113.
(1) Svi
započeti postupci za priznanje patenta, postupci po prijedlozima za
proglašavanje patenta ništavim, kao i postupci po prijedlozima za ukidanje
rješenja o patentu, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona,
dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene
ovoga Zakona.
(2) Postupci zbog povrede patenta ili prava
iz prijave patenta, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona,
dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene
ovoga Zakona.
Prijevodi
u skladu sa Sporazumom o primjeni Članka 65. EPC-a
Članak
114.
(1)
Odredbe članka 103. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, koje propisuju obvezu
nositelja proširenoga europskog patenta da dostavi prijevod patentnog spisa i
izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, primjenjuju se do stupanja
na snagu Sporazuma o primjeni članka 65. EPC-a od 17. listopada 2000.
(2)
Nakon stupanja na snagu Sporazuma iz stavka 1. ovoga članka nositelj patenta
mora dostaviti Zavodu:
1.
patentni spis na engleskom jeziku, ili prijevod tog spisa na engleski jezik ako
je patent priznat na jeziku postupka koji nije engleski jezik, te prijevod
patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane
upravne pristojbe i troškova za objavu propisanih člankom 103. stavkom 2. ovoga
Zakona,
2.
prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na engleski i hrvatski jezik, ako je
prošireni europski patent ostao na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, u
roku i uz obvezu plaćanja propisanih upravnih pristojbi i troškova za objavu
propisanih člankom 103. stavkom 3. ovoga Zakona.
(3) U slučaju spora zbog proširenog europskog patenta
nositelj patenta mora, o vlastitom trošku, dostaviti kompletan prijevod
patentnog spisa na hrvatski jezik na zahtjev osobe koja navodno povređuje
patent, ili na zahtjev nadležnog suda ili drugoga sudskog tijela koje vodi
pravni postupak.
(4)
Prijevod naveden u stavku 3. ovoga Zakona smatra se vjerodostojnim tekstom u
bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj, osim u postupku poništaja, ako
prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu koja je uža od zaštite koju daje
prošireni europski patent na jeziku postupka.
Pravilnik
Članak
115.
Pravilnik kojim se pobliže uređuju pitanja iz: članka
17. stavka 2., članka 20. stavka 9., članka 21., članka 30. stavka 2., članka
31. stavka 2., članka 35. stavka 4., članka 36. stavka 3., članka 39. stavka
4., članka 42. stavka 2., članka 43. stavka 3., članka 49. stavka 3., članka
50. stavka 2., članka 51. stavka 2., članka 52. stavka 2., članka 53. stavka
2., članka 54. stavka 3., članka 55. stavka 4., članka 57. stavka 7., članka
71. stavka 9., članka 73. stavka 2., članka 74. stavka 1., članka 103. stavka
5.i članka 109. stavka 2., donijet će ministar nadležan za rad Zavoda, na
prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije do početka primjene ovoga Zakona.
Prestanak
vaŽenja drugih propisa
Članak 116.
Danom
početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o patentima
(»Narodne novine«, br. 78/99. i 32/02.), izuzev odredbe članka 95. u dijelu
koji se odnosi na zastupanje, koja se primjenjuje do donošenja posebnog zakona.
Odgoda
primjene pojedinih odredaba Zakona
Članak 117.
(1) Odredbe članka 71.-73. i članka 84. ovoga Zakona
počet će se primjenjivati 1. ožujka 2010.
(2) Odredbe članka 99. do 108. i članka 114. ovoga
Zakona primjenjivat će se od stupanja na snagu Sporazuma između Vlade Republike
Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata,
sukladno odredbama Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike
Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata
(»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 14/03).
Stupanje na snagu i primjena Zakona
Članak 118.
Ovaj
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a
primjenjuje se od 1. siječnja 2004.
Klasa: 381-03/03-01/02
Zagreb, 15. listopada 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.