HRVATSKI SABOR

2496

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O OZNAKAMA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA I OZNAKAMA IZVORNOSTI PROIZVODA I USLUGA

Proglašavam Zakon o oznakama zem­ljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. listopada 2003.

Broj: 01-081-03-3479/2
Zagreb, 21. listopada 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O OZNAKAMA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA I OZNAKAMA IZVORNOSTI PROIZVODA I USLUGA

Dio prvi

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje način stjecanja, sustav zaštite i ostvarivanje prava u korištenju oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i usluga.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na proizvode i usluge u dijelu u kojem je stjecanje, sustav zaštite i ostvarivanje prava u korištenju oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti uređeno posebnim propisima.

Oznaka zemljopisnog podrijetla

Članak 2.

(1) Oznaka zemljopisnog podrijetla je naziv regije, odre­đenog mjesta ili, u posebnim slučajevima, zemlje koji se rabi za označavanje proizvoda ili usluga koji potječu iz te regije, mjesta ili zemlje te koji imaju određenu kakvoću, ugled ili drugo svojstvo što se pripisuje tom zemljopisnom podrijetlu i čija se proizvodnja i/ili obrada i/ili priprema odvija u određenom zemljopisnom području.

(2) Oznaka zemljopisnog podrijetla je i neka druga oznaka kojom se označava proizvod ili usluga koji potječu s određenoga zemljopisnog područja, ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

Oznaka izvornosti

Članak 3.

(1) Oznaka izvornosti je naziv područja, određenog mjesta ili, u posebnim slučajevima, zemlje koji se rabi za označavanje proizvoda ili usluga koji potječu iz tog područja, određenog mjesta ili te zemlje i čija je kakvoća ili čija su svojstva bitno ili isključivo nastala pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i njezina se proizvodnja, prerada i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području.

(2) Oznakom izvornosti smatra se i naziv koji nije administrativni zemljopisni naziv određene zemlje, regije ili mjesta, a koji je dugotrajnom uporabom u gospodarskom prometu postao općepoznat kao naziv proizvoda koji potječe iz tog područja, ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

Tradicionalni nazivi

Članak 4.

Tradicionalni zemljopisni ili nezemljopisni nazivi koji se rabe za označavanje proizvoda ili usluge koji potječu iz neke regije ili iz nekoga određenog mjesta mogu se registrirati kao oznake izvornosti, ako taj proizvod ili usluga udovoljava uvjetima navedenim u odredbama iz članka. 3. i 5. ovoga Zakona.

Podrijetlo sirovina

Članak 5.

Proizvod se iznimno može štititi oznakom izvornosti ako oznaka ima dokazano tradicionalno obilježje, iznimnu reputaciju i dobro je poznata i kada sirovine za proizvodnju tog proizvoda potječu s područja šireg ili različitog od područja prerade, pod uvjetom da je područje proizvodnje sirovina ograničeno, da postoje posebni uvjeti za proizvodnju sirovina te da postoji sustav inspekcijske kontrole kojim se osigurava nadzor ispunjenja posebnih uvjeta.

Oblik

Članak 6.

(1) Oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti mogu biti u obliku riječi, a oznaka zemljopisnog podrijetla može biti i u obliku slike.

(2) Oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti u obliku riječi može sadržavati jednu riječ ili skupinu riječi koje odgovaraju nazivu određenoga zemljopisnog područja, koje ga uključuju ili koje upućuju na njega.

(3) Oznaka zemljopisnog podrijetla u obliku slike može biti kartografski prikaz ili neki drugi simbolični prikaz koji upućuje na to da proizvod ili usluga potječu iz određenoga zemljopisnog područja.

IskljuČenje iz zaŠtite

Članak 7.

Oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti ne može se štititi naziv mjesta podrijetla proizvoda ili usluge:

1. ako zbunjuje javnost o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge,

2. ako navodi na pomisao da dotični proizvod ili usluga potječu iz zemljopisnog područja koje nije stvarno mjesto njegova podrijetla na način koji javnost dovodi u zabludu o njegovu zemljopisnom podrijetlu,

3. ako svojim izgledom ili sadržajem može stvoriti zabunu u gospodarskom prometu glede vrste, podrijetla, kakvoće, načina proizvodnje ili drugih svojstava proizvoda ili usluga,

4. ako je uslijed dugotrajne uporabe u običnom govoru izgubio svoje zemljopisno značenje i postao generički naziv,

5. ako je jednak nazivu biljne sorte ili životinjske pasmine, ako bi to dovelo javnost u zabludu o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge,

6. ako je protivan javnom poretku i ćudoređu,

7. ako nije zaštićen, ili nije više zaštićen, ili nije više u uporabi u zemlji podrijetla.

GeneriČki nazivi

Članak 8.

(1) Generički naziv znači naziv proizvoda ili usluge koji je, iako se odnosi na mjesto u kojemu je proizvod ili usluga izvorno nastao ili je stavljen na tržište, postao opći naziv tog proizvoda ili usluge.

(2) Naziv mjesta podrijetla, zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, ne može postat generički naziv dok traje njegova zaštita po ovom Zakonu.

(3) Pri utvrđivanju je li neki naziv postao generički u smislu stavka 1. ovoga članka uzimaju se u obzir svi čimbenici, a osobito postojeća situacija u zemljopisnom području iz kojega taj naziv potječe, kao i u područjima potrošnje proizvoda.

IstoobliČnice (homonimi)

Članak 9.

(1) Ako su nazivi dvaju ili više mjesta podrijetla proizvoda ili usluga jednaki ili gotovo jednaki u pisanom obliku (isto­obličnice – homonimi), zaštita takvih naziva oznakom zemljopisnoga podrijetla ili oznakom izvornosti bit će odobrena svim osobama koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i na način propisan Pravilnikom o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga kojim se uređuje provedba ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Pravilnik), na načelima ravnopravnosti proizvođača na tržištu, istinitog obavješćivanja potrošača, te poslovanja u dobroj vjeri.

(2) Korisnik istoobličnice u obvezi je dati dovoljno informacija na etiketi ili pakirnom materijalu o stvarnom podrijetlu proizvoda da bi se istoobličnice mogle što bolje razlikovati jedna od druge i da ne bi obmanjivale javnost.

DomaĆe i strane osobe

Članak 10.

(1) Prava i obveze propisane ovim Zakonom odnose se na domaće pravne i fizičke osobe, kao i na strane fizičke i pravne osobe, uz ovdje propisana ograničenja za strane osobe.

(2) Strane osobe mogu tražiti zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i upis ovlaštenih korisnika ako su im ta prava priznata u zemlji podrijetla i ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona.

(3) Za potrebe ovoga Zakona, izraz »zemlja podrijetla« obuhvaća i regionalni sustav u kojemu je izvršena registracija oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti za proizvode koji potječu s teritorija jedne države članice ili više njih.

(4) Prava iz stavka 2. ovoga članka strana osoba može koristiti i kada to proizlazi iz dvostranih ili međunarodnih ugovora o uzajamnoj zaštiti zemljopisnih oznaka podrijetla koje je zaključila ili ratificirala Republika Hrvatska.

Dio drugi

POSTUPAK STJECANJA ZAŠTITE

ZajedniČke odredbe

Članak 11.

(1) Pravna zaštita oznaka zemljopisnoga podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i usluga ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljem tekstu: Zavod).

(2) Rješenje doneseno u postupku iz stavka 1. ovoga članka konačno je i protiv njega se ne može podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

NaČin priznavanja zaŠtite

Članak 12.

(1) Zaštita naziva ili druge oznake mjesta podrijetla proizvoda ili usluga oznakom zemljopisnog podrijetla ostvaruje se upisom u registar oznaka zemljopisnog podrijetla.

(2) Zaštita naziva mjesta podrijetla proizvoda ili usluga oznakom izvornosti ostvaruje se upisom u registar oznaka izvornosti.

Osobe koje imaju pravo podnoŠenja prijave

Članak 13.

Pravo podnošenja prijave za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti imaju:

1. udruga proizvođača i/ili prerađivača određenog proizvoda ili davatelji usluga, bez obzira na pravni status koji ta udruga ima,

2. pojedini proizvođač i/ili prerađivač, neovisno o tome je li fizička ili pravna osoba, samo u slučaju:

– ako je u vrijeme podnošenja toga zahtjeva jedini proizvođač ili prerađivač proizvoda ili davatelj usluge za koju zahtijeva registraciju oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,

– ako jedini on rabi izvorne i nepromjenljive lokalne postupke i

– ako zemljopisno područje ima svojstva koja se znatno razlikuju od svojstava susjednih područja i/ili ako se svojstva proizvoda razlikuju,

3. tijela lokalne i područne samouprave, komore i institucije zainteresirane za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti na/u području njihova djelovanja.

Zastupanje stranih osoba

Članak 14.

(1) Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske mogu poduzimati radnje pred Zavodom samo preko ovlaštenih zastupnika upisanih u poseban registar Zavoda.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na državljane Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske.

PRAVO KORIŠTENJA

Nositelji prava koriŠtenja

Članak 15.

Zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku izvornosti mogu koristiti osobe koje udovoljavaju svim potrebnim uvjetima propisanim ovim Zakonom i koje su upisane u određeni registar korisnika.

ZaŠtita oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti

Članak 16.

(1) Registrirane oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti štite se od:

1. korištenja od strane osobe koja ne obavlja i nema upisanu potrebnu djelatnost u određeni registar,

2. bilo kojeg korištenja za označavanje proizvoda i usluga čija je kakvoća, ugled ili neko drugo svojstvo lošije od onoga koje je upisano u registar u pogledu zaštićene oznake,

3. bilo kojeg korištenja za označavanje proizvoda ili usluga koje nisu obuhvaćene registracijom, ali koji su iste vrste kao proizvodi ili usluge obuhvaćeni registracijom,

4. bilo kojeg korištenja lažne ili obmanjujuće obavijesti u pogledu zemljopisnoga podrijetla, naravi ili kakvoće proizvoda ili usluge na pakiranju, promidžbenom materijalu ili drugim dokumentima tako da ostavlja dojam postojanja veze između proizvoda ili usluge i zaštićenog naziva,

5. bilo kojeg korištenja koje, iako potpuno vjerodostojno u pogledu naziva teritorija, regije ili mjesta s kojega potječu proizvod ili usluga, javnost navodi na pogrešno mišljenje da proizvod ili usluga potječu s drugog područja,

6. bilo kojeg korištenja prijevoda ili transliteracije, čak i kad je naznačeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge i naziva koji je popraćen izrazom »stil«, »tip«, »način«, »po postupku«, »metoda«, »proizveden u«, »imitacija« i slično,

7. svakoga drugog postupka koji bi mogao dovesti javnost u zabludu o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na korištenje naziva, koji je dio naziva tvrtke tijekom njezina djelovanja, osim ako je takav naziv korišten u svrhu obmanjivanja jav­nosti.

Odnos prema Žigovima

Članak 17.

(1) Žig za koji je podnesena prijava ili je registriran ili korišten u dobroj vjeri prije podnošenja zahtjeva za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i služi za ozna­čavanje proizvoda i usluga koji su istovjetni ili su iste vrste kao i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti mo­že se koristiti i dalje te se neće poništavati iz razloga što u svojem nazivu sadržava oznaku zemljopisnog podrijetla.

(2) Žig koji se sastoji od oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, ili sadržava navedene oznake, a odnosi se na proizvode ili usluge koje ne potječu s naznačenog područja poništit će se, ako bi uporaba tih oznaka javnost mogla dovesti u zabludu o stvarnom podrijetlu proizvoda ili usluge.

(3) Postupak poništaja pokreće se po službenoj dužnosti ili na prijedlog zainteresirane osobe.

OznaČavanje prava koriŠtenja

Članak 18.

Korisnik oznake zemljopisnog podrijetla ima pravo uz zašti­ćeni naziv staviti znak »ZP« u krugu za oznaku zemljopisnog pod­rijetla, odnosno »I« u krugu za oznaku izvornosti.

Dio treći

POSTUPAK UPISA

Registri

Članak 19.

(1) Zavod vodi registar o podnesenim prijavama za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla i registar zaštićenih oznaka zemljopisnoga podrijetla koje se stječu po odredbama ovoga Zakona.

(2) Zavod vodi registar o podnesenim prijavama za zaštitu oznake izvornosti i registar zaštićenih oznaka izvornosti koje se stječu po odredbama ovoga Zakona.

(3) Upis u registar vrši se na hrvatskom jeziku, a strana osoba uz ovjerovljeni prijevod javne isprave na hrvatski jezik treba priložiti tu ispravu i na službenom jeziku zemlje podrijetla.

(4) Podaci koji se upisuju u registar određuju se Pravilnikom.

(5) Registri iz stavka 1. i 2. ovoga članka javni su i svi zainteresirani imaju pravo uvida, bez plaćanja posebnih pristojbi i naknade troškova.

(6) Zainteresirana osoba može od Zavoda zatražiti ispis ili izvadak iz registra uz plaćanje propisane naknade troškova.

Pokretanje postupka upisa

Članak 20.

(1) Postupak za upis u registar oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti proizvoda i usluga pokreće se pisanom prijavom s određenim zahtjevom.

(2) Zahtjevom iz prijave može se zatražiti zaštita samo jedne oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, koja se odnosi samo na jednu vrstu proizvoda ili usluga.

(3) Prijava se podnosi Zavodu u obliku koji je propisan Pravilnikom.

(4) Ako je prijava dostavljena telefaksom podnositelj mora dostaviti prijavu u originalu najkasnije u roku od 15 dana od dostave izvršene telefaksom.

Prijava

Članak 21.

Prijava za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti mora sadržavati sljedeće:

1. zahtjev za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti;

2. specifikaciju (opis),

3. dokaz o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti u obliku prijepisa javne isprave ili drugoga pravnog akta na službenom jeziku zemlje podrijetla i ovjerovljeni prijevod na hrvatski jezik, ako je podnositelj strana osoba,

4. dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi i troškovima postupka,

5. punomoć, ako podnositelja prijave zastupa ovlašteni zastupnik ili opunomoćenik,

6. potpis podnositelja prijave ili njegova zastupnika, odnosno opunomoćenika.

Zahtjev za upis

Članak 22.

Zahtjev za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti sadržava:

1. podatke o podnositelju prijave, uključujući podatke o udru­­ženju koje podnosi zahtjev i o svakom pojedinom pro­izvođaču, odnosno pružatelju usluga koji pripada tom udruženju,

2. oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku izvornosti koja se namjerava zaštititi,

3. podatke o vrsti proizvoda ili usluge koji se označavaju određenim zemljopisnim nazivom ili nekom drugom oznakom,

4. dokaze o pravu na podnošenje prijave, ako je podnositelj fizička osoba iz članka 13. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,

5. kratak sažetak opisa, koji odgovara sadržaju priložene specifikacije iz članka 21. ovoga Zakona,

6. podatke o zastupniku ili opunomoćeniku, ako ga podnositelj prijave ima,

7. potpis podnositelja prijave ili njegova zastupnika, odnosno opunomoćenika.

Specifikacija oznake zemljopisnog podrijetla

Članak 23.

(1) Specifikacija oznake zemljopisnog podrijetla mora sadržavati sljedeće:

1. naziv proizvoda ili usluge,

2. osobita svojstva, koja su detaljno i stručno opisana i iz kojih proizlazi da se radi o proizvodima ili uslugama posebne kakvoće, ugleda ili nekih drugih posebnih svojstava,

3. precizno određivanje zemljopisnog područja na koji se zahtjev odnosi,

4. druge podatke koji upućuju da je riječ o proizvodima ili uslugama posebne kakvoće, ugleda ili nekih drugih posebnih svojstava.

(2) Specifikacija može sadržavati i podatke o posebnim svojstvima sirovina ili informacije o posebnom načinu uporabe proizvoda ili usluga, kao i druge podatke za koje podnositelj prijave smatra da mogu potvrditi navode iz prijave da je doista riječ o proizvodima i uslugama posebne kakvoće, ugleda ili nekih drugih posebnih svojstava.

(3) Specifikacija treba dati jasan i kompletan prikaz svih navoda iz kojih proizlazi da su posebna svojstva proizvoda ili usluga za koje se traži oznaka zemljopisnog podrijetla u svezi sa zemljopisnim područjem s kojega potječu.

(4) Ako se ista oznaka zemljopisnoga podrijetla koristi za označavanje više različitih proizvoda ili usluga za svaki proizvod ili uslugu podnosi se zasebna specifikacija.

Specifikacija oznake izvornosti

Članak 24.

Specifikacija oznake izvornosti mora sadržavati sljedeće:

1. naziv proizvoda ili usluge,

2. opis proizvoda ili usluge, uključujući sirovinu, iz kojih je vidljivo da su određena kakvoća i svojstva proizvoda ili usluge isključivo ili presudno nastali pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određenoga zemljopisnog područja,

3.  definiciju zemljopisnog područja i definiciju područja iz kojeg mogu dolaziti sirovine, ako se ono razlikuje od područja u kojem se obavlja obrada i, u tom slučaju, dokaz da je udovoljeno zahtjevima iz članka 5. ovoga Zakona,

4. opis postupka dobivanja proizvoda i, po potrebi, izvornih i nepromjenljivih lokalnih postupaka,

5. posebnosti u pružanju usluga koje su vezane uz zemljopisno područje.

POSTUPAK UPISA KORISNIKA

Prijava

Članak 25.

(1) Postupak za upis korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti pokreće se podnošenjem prijave za upis prava korištenja. Tu prijavu može podnijeti osoba koja je ujedno i podnositelj prijave za upis u registar oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti iz članka 13. ovoga Zakona. Ako je podnositelj prijave za upis prava korištenja udruga proizvođača ili prerađivača, prijava se podnosi u ime članova te udruge. U slučaju iz članka 13. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona postupak za upis prava korištenja mogu pokrenuti i proizvođači ili prerađivači proizvoda ili osobe koje obavljaju usluge na koje se odnose oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, ako udovoljavaju uvjetima navedenim u ovom Zakonu i Pravilniku.

(2) Prijava za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti mora sadržavati sljedeće:

1. zahtjev za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,

2. dokaz o obavljanju određene djelatnosti,

3. dokaz podnositelja da je nadležnoj inspekciji ili bilo kojem drugom stručnom tijelu povjerio redovitu kontrolu udovoljavanja zahtjevima u pogledu prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla utvrđenim u članku 23. ovoga Zakona ili u pogledu prava korištenja oznake izvornosti utvrđenim u članku 24. ovoga Zakona,

4. dokaz nadležne inspekcije ili kojega drugoga stručnog tijela o obavljenoj kontroli proizvoda ili usluga na način utvrđen člankom 23. ovoga Zakona za upis prava korištenja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, ili člankom 24. ovoga Zakona za upis prava korištenja zaštićene oznake izvornosti,

5. druge podatke propisane Pravilnikom.

Zahtjev za upis prava koriŠtenja

Članak 26.

Zahtjev za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti mora sadržavati:

1. podatke o podnositelju prijave,

2. naziv proizvoda ili usluge za koji se traži upis,

3. dokaz o plaćenoj pristojbi, odnosno naknadi troškova,

4. potpis podnositelja prijave ili njegova zastupnika, odnosno opunomoćenika.

Dio četvrti

POSTUPAK ISPITIVANJA PRIJAVE

Formalno ispitivanje

Članak 27.

(1) Zavod ispituje urednost podnesene prijave na način da utvrđuje je li udovoljeno uvjetima propisanim odredbama iz članka od 21. do 26. ovoga Zakona.

(2) Ako utvrdi da prijava nije uredna, Zavod dostavlja podnositelju prijave rezultat ispitivanja s navedenim razlozima zbog kojih se prijava ne može smatrati urednom i poziva ga na uklanjanje nedostataka u roku od 30 dana.

(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka, ali ne duže od ukupno šest mjeseci od prvog poziva na uređenje.

(4) Ako podnositelj prijave u određenom roku ne uredi prijavu ili ne uplati propisanu pristojbu i naknadu troškova, Zavod donosi zaključak o odbacivanju prijave za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, odnosno prijave za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti.

Supstancijalno ispitivanje

Članak 28.

(1) Nakon okončanja postupka formalnog ispitivanja urednosti podnesene prijave iz članka 21. ili članka 25. ovoga Zakona i ako je ona uredna, Zavod provodi supstancijalno ispitivanje podnesene prijave.

(2) Ako utvrdi da prijava ne ispunjava potrebne uvjete, Zavod dostavlja podnositelju prijave rezultat ispitivanja s navedenim razlozima zbog kojih se ne može ostvariti zaštita oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, odnosno priznati pravo korištenja istih i poziva ga da se u određenom roku izjasni o navedenim razlozima.

(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka, ali ne duže od ukupno šest mjeseci od poziva na izjašnjenje.

(4) Ako se podnositelj prijave uopće ne izjasni ili ako se izjasni, a Zavod smatra da se prijavljena oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti ne može zaštiti, odnosno da se određenoj osobi ne može priznati pravo korištenja, Zavod će rješenjem odbiti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, odnosno zahtjev za priznanje prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti.

(5) Ako Zavod u provedenom postupku utvrdi da prijava za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ispunjava formalne i supstancijalne uvjete za priznanje, objavit će ju i na taj način učiniti dostupnom javnosti.

Objava prijave

Članak 29.

(1) Prijava za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.

(2) Sadržaj podataka iz prijave koji se objavljuje propisuje se Pravilnikom.

PRIGOVOR

Postupak povodom prigovora

Članak 30.

(1) Svaka zainteresirana osoba koja ima poslovni nastan ili prebivalište na području Republike Hrvatske može u propisanom roku podnijeti prigovor na objavljenu prijavu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ako smatra da ona ne ispu­njava uvjete propisane ovim Zakonom.

(2) Nositelj trgovačkog imena ili registriranog žiga može u propisanom roku podnijeti prigovor na objavljenu prijavu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ako je ta oznaka u cijelosti ili djelomično identična s tim trgovačkim imenom registriranim u dobroj vjeri i ako bi zaštita oznake mogla ugroziti pravo tog trgovačkog imena ili toga žiga s obzirom na stvarnu vjerojatnost zabune.

(3) Pravo na prigovor pripada nositelju žiga koji je stekao posebnu reputaciju i poznatost kroz raniju dugotrajnu uporabu ako bi zaštita oznake, zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti mogla potrošača dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.

(4) Prigovor na stjecanje prava korištenja ne može se podnositi.

(5) Prigovor se podnosi Zavodu u roku od tri mjeseca od dana objave prijave u službenom glasilu Zavoda i mora sadržavati odgovarajuće dokaze iz kojih će biti vidljivo da se prijavljena oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti ne može štititi po ovom Zakonu.

(6) Ako Zavod utvrdi da prigovor ne ispunjava formalne uvjete iz ovoga članka, jer podnositelj nije podnio prigovor u propisanom roku ili nije dostavio potrebne dokaze, donijet će zaključak o odbacivanju prigovora i o tome obavijestiti podnositelja prijave i podnositelja prigovora.

(7) Ako Zavod utvrdi da prigovor ispunjava potrebne formalne uvjete, nastavlja postupak po podnesenom prigovoru.

Ispitivanje prigovora

Članak 31.

(1) Zavod će dostaviti prigovor s priloženim dokazima podnositelju prijave za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i zatražiti očitovanje na navode iz prigovora i priložene dokaze, u roku od 30 dana od dana dostavljanja.

(2) Na zahtjev podnositelja prijave koji je dužan dokazati opravdanost takva zahtjeva, taj rok Zavod može produžiti za još najviše 30 dana.

(3) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ne dostavi očitovanje na prigovor, Zavod će obustaviti postupak po podnesenoj prijavi.

(4) Nakon primitka očitovanja na prigovor Zavod provodi postupak ispitivanja njegove utemeljenosti.

(5) Ako utvrdi potrebnim za donošenje odluke po prigovoru, Zavod može zatražiti stručno mišljenje od relevantne institucije ili pojedinca o spornim pitanjima iz prigovora.

(6) Ako Zavod utvrdi da je prigovor neopravdan, prigovor se odbija i o tome se dostavlja rješenje podnositelju prigovora i podnositelju prijave.

(7) Ako Zavod u postupku ispitivanja prigovora utvrdi da je prigovor opravdan, on odbija prijavu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i o tome dostavlja rješenje podnositelju prigovora i podnositelju prijave.

Dio peti

UPIS U REGISTAR I PRAVA KOJA IZ TOG PROIZLAZE

 Upis u registar oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti

Članak 32.

(1) Ako prijava za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ispunjava sve uvjete i ako ne bude podnesen prigovor, ili prigovor bude odbijen ili odbačen, Zavod će donijeti rješenje o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i upisati zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u registar oznaka zemljopisnog podrijetla, a zaštićenu oznaku izvornosti u registar oznaka izvornosti.

(2) Ako prijava za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ispunjava propisane uvjete, Zavod će pozvati podnositelja prijave da uplati propisanu pristojbu i naknadu troškova za prvih deset godina korištenja oznake i da uplati troškove objave podataka o pravu korištenja, te da dostavi dokaz o izvršenim uplatama.

(3) Ako podnositelj prijave u navedenom roku ne uplati propisanu pristojbu i naknadu troškova i ne dostavi dokaz o izvršenoj uplati, Zavod će odbaciti prijavu za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti.

Upis u registar ovlaŠtenih korisnika

Članak 33.

Kada podnositelj prijave dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, Zavod će donijeti rješenje o priznanju prava na korištenje oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i pravo na korištenje oznake zemljopisnog podrijetla upisati u registar ovlaštenih korisnika oznaka zemljopisnog podrijetla, a pravo na korištenje oznake izvornosti upisati u registar ovlaštenih korisnika oznaka izvornosti.

Drugostupanjski postupak

Članak 34.

Protiv konačnih odluka Zavoda o prihvaćanju ili odbijanju upisa u registar prema članku 32. i 33. ovoga Zakona može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvat­ske.

SadrŽaj upisa u registar

Članak 35.

U registar oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti upisuju se sljedeći podaci:

1. zemljopisni naziv koji se štiti oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti,

2. vrsta proizvoda ili usluge koja se štiti oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti,

3. izgled (oblik) oznake zemljopisnog podrijetla,

4. ovlašteni korisnici oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,

5. drugi podaci propisani Pravilnikom.

Registar ovlaŠtenih korisnika

Članak 36.

U registar ovlaštenih korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti upisuju se sljedeći podaci:

1. ime i prezime, odnosno naziv i adresa, odnosno poslovni nastan ovlaštenog korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,

2. naziv koji se štiti oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti,

3. registarski broj oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,

4. drugi podaci propisani Pravilnikom.

Objava

Članak 37.

(1) Podaci o zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla ili oznaci izvornosti objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.

(2) Podaci koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda propisuju se Pravilnikom.

(3) Za objavu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti uplaćuje se propisana naknada troškova objave utvrđena posebnim propisom.

NaČin koriŠtenja

Članak 38.

(1) Ovlašteni korisnik oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ima pravo koristiti zaštićeni naziv isključivo za označavanje vrste proizvoda na koji se ta oznaka odnosi.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i uporabu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti na sredstvima za pakiranje, katalozima, prospektima, oglasima i drugim oblicima poslovne dokumentacije, kao i uvoz i izvoz proizvoda označenih tom oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti.

Isprava

Članak 39.

(1) Nakon upisa prava korištenja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti u određeni registar i nakon uplate propisane naknade troškova za izdavanje isprave, Zavod će izdati ovlaštenom korisniku ispravu o pravu korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti.

(2) Oblik i sadržaj isprave propisuje se Pravilnikom.

OgraniČenja u raspolaganju

Članak 40.

(1) Oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti ne može biti predmet ugovora o prijenosu prava, licenciji, zalogu, franšizi ili bilo kojega drugog oblika ustupanja prava.

(2) Ako je oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti predmet prijavljenog ili registriranog žiga, takav se žig ne može prenositi, ustupati, davati u zalog i slično.

(3) Oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti koja ima više ovlaštenih korisnika može biti predmet samo zajedničkog žiga.

Trajanje zaŠtite

Članak 41.

Trajanje oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i usluga nije ograničeno.

Trajanje i produljenje prava koriŠtenja i upisa promjena

Članak 42.

(1) Pravo korištenja oznake zemljopisnog podrijetla traje deset godina od dana upisa ovlaštenog korisnika u registar ovlaštenih korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili u registar ovlaštenih korisnika oznake izvornosti.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se na zahtjev ovlaštenog korisnika produžavati neograničeni broj puta, pod propisanim uvjetima.

(3) Produženje prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti odobrit će se nakon uplate propisane pristojbe i naknade troškova održavanja.

(4) Upis u registar produženja prava korištenja izvršit će se na način utvrđen Pravilnikom.

(5) Na zahtjev ovlaštenog korisnika Zavod upisuje u registar statusne i druge promjene koje se odnose na ovlaštenog korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti.

(6) Postupak za upis promjene detaljnije se uređuje Pravilnikom.

Dio šesti

BRISANJE UPISA U REGISTAR

Prestanak prava koriŠtenja

Članak 43.

Pravo korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti prestaje prije isteka roka iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:

1. ako se ovlašteni korisnik odrekne prava korištenja – sljedećeg dana od dana dostave Zavodu podneska o odricanju,

2. na temelju pravomoćne sudske odluke ili koje druge odluke nadležnog tijela u slučajevima predviđenim ovim Zakonom – danom određenim tim odlukama,

3. ako je prestala postojati pravna osoba, odnosno ako je umrla fizička osoba, koja je nositelj prava – danom prestanka, odnosno danom smrti.

ProglaŠavanje niŠtavim rjeŠenja o zaŠtiti oznake zemljopisnog podrijetla
 i oznake izvornosti

Članak 44.

(1) Rješenje o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, proglašava se ništavim ako se utvrdi:

1. da nisu postojali uvjeti za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i usluga propisani ovim Zakonom,

2. da je postojala neka od zapreka propisana odredbom članka 7. stavka 1. točke od 1. do 7. ovoga Zakona,

3. Postupak za proglašenje rješenja ništavim detaljnije se uređuje Pravilnikom,

4. da je prijava za upis podnesena od neovlaštene osobe.

(2) Postupak za proglašavanje rješenja ništavim iz stavka 1. ovoga članka može pokrenuti Zavod po službenoj dužnosti, na prijedlog zainteresirane osobe ili državnog odvjetnika i to za cijelo vrijeme trajanja zaštite.

(3) Postupak za proglašenje rješenja ništavim detaljnije se uređuje Pravilnikom.

(4) Proglašavanje ništavosti oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti upisuje se u registar i objavljuje u službenom glasilu Zavoda.

Ukidanje rjeŠenja o priznanju prava koriŠtenja

Članak 45.

(1) Rješenje o priznanju prava korištenja od strane ovlašte­nog korisnika može se ukinuti, ako se utvrdi da su prestali postojati uvjeti za priznanje toga prava predviđeni ovim Zakonom. U postupku po zahtjevu za ukidanje rješenja o priznanju prava korištenja, ovlašteni korisnik dužan je dokazati postojanje uvjeta za priznanje prava korištenja.

(2) Postupak ukidanja rješenja iz stavka 1. ovoga članka provodi se pred Zavodom, a pokreće se po službenoj dužnosti, na prijedlog zainteresirane osobe ili na prijedlog državnog odvjetnika.

(3) Postupak iz stavka 2. ovoga članka detaljnije se uređuje Pravilnikom.

Pravni uČinci ukidanja rjeŠenja

Članak 46.

Osobi koja je upisana u registar ovlaštenih korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti prestaje pravo korištenja nakon pravomoćnosti upravnog akta kojim se ukida rješenje o priznanju svojstva ovlaštenog korisnika.

Dio sedmi

OSTVARIVANJE PRAVA

GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA
Povreda

Članak 47.

Povredom oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti smatra se svako neovlašteno korištenje oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ili korištenje bilo kojeg znaka ili postupka, zabranjenog prema članku 16. ovoga Zakona.

TuŽba

Članak 48.

(1) Tužbu zbog povrede zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti može podnijeti osoba koja je registrirala oznaku, ovlašteni korisnici oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, udruge u području industrije i trgovine i državni odvjetnik.

(2) Tužbom iz stavka 1. ovoga članka može se zahtijevati:

1. utvrđivanje postojanja povrede,

2. zabrana radnji kojima se povređuje zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti,

3. oduzimanje i uništenje proizvoda koji su nastali ili pribav­ljeni povredom zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,

4. oduzimanje i uništenje materijala i pribora koji su pretežito korišteni u stvaranju proizvoda kojima se vrši povreda prava,

5. objavljivanje presude o trošku tuženika.

(3) Odgovornost za povredu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti prema ovom Zakonu ne isključuje odgovornost za povredu prava i druge radnje prema odredbama koje se odnose na nepošteno tržišno natjecanje.

Šteta

Članak 49.

Ovlašteni korisnici mogu zahtijevati naknadu štete prema općim propisima o naknadi štete.

NadleŽni sud

Članak 50.

U postupku pokrenutom tužbom zbog povrede oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti mjesno je nadležan trgovački sud na čijem području ovlašteni korisnici oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti imaju prebivalište, odnosno poslovni nastan.

Rok za podnoŠenje tuŽbe

Članak 51.

Tužba zbog povrede zaštićene oznake zemljopisnog pod­rijetla ili oznake izvornosti može se podnijeti u roku od tri godine od dana saznanja za svaku povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od pet godina od dana počinjenja određene povrede.

OdreĐivanje privremene mjere

Članak 52.

(1) Tužbom zbog povrede zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti može se zahtijevati da sud odredi privremenu mjeru zabrane obavljanja radnji kojima se vrši povreda i mjeru privremenog oduzimanja proizvoda kojima se navodno vrši povreda oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti te očuvanje relevantnih dokaza o navodnoj povredi prava.

(2) Privremena mjera može se tražiti i prije podnošenja tužbe, uz uvjet da tužba bude podnesena u roku od 20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, ovisno o tome koji je rok dulji, od dana podnošenja zahtjeva za određivanje privremene mjere.

(3) Ako bi kasnije donošenje privremenih mjera moglo izazvati nepopravljivu štetu nositelju registracije ili ovlaštenim korisnicima oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, ili kada postoji očita opasnost od uništenja dokaza, privremena se mjera donosi bez saslušanja tuženika. U takvu slučaju tuženik se obavješćuje bez odgode. Na zahtjev tuženika obavlja se preispitivanje, uključujući i pravo na saslušanje, kako bi se u razumnom roku nakon obavijesti o mjerama donijela odluka o tome hoće li se te mjere ukinuti, mijenjati ili potvrditi.

(4) Žalba protiv rješenja kojim se određuje privremena mjera ne zadržava izvršenje rješenja.

(5) Tužbu zbog povrede oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti sud mora hitno uzeti u postupak.

PrekrŠajni postupak

Članak 53.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. izravno ili neizravno neovlašteno koristi oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti za iste ili usporedive pro­izvode radi stjecanja imovinske koristi i u slučaju kada je naznačeno stvarno zemljopisno podrijetlo proizvoda ili se oznaka zemljopisnoga podrijetla i oznaka izvornosti koriste u prijevodu ili uz dopunske izraze,

2. koristi oznake zemljopisnoga podrijetla ili oznake izvornosti na način koji šteti ugledu ili iskorištava ugled zaštićene oznake,

3. koristi lažne ili obmanjujuće obavijesti u pogledu zemljopisnoga podrijetla, naravi ili kakvoće proizvoda ili usluge na sred­stvima za pakiranje, promidžbenom materijalu ili drugim dokumentima tako da ostavlja dojam postojanja veze između pro­izvoda ili usluge i zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla ili oznake izvornosti,

4. poduzima druge radnje koje bi mogle dovesti javnost u zabludu o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge.

(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba te odgovorna osoba u pravnoj osobi koja odbija dati podatke o podrijetlu i načinu stjecanja proizvoda, a koja je zatečena u posjedu takvih proizvoda koji su nezakonito proizvedeni ili stavljeni u promet.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna fizička osoba.

(5) Proizvodi koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjene prekršaje iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka oduzet će se i uništiti, o čemu konačnu odluku donosi sudbeno tijelo.

Dio osmi

PRIMJENA POSEBNIH PROPISA

Drugi propisi koji se primjenjuju u postupku pred Zavodom

Članak 54.

Za pojedina pitanja iz postupka, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjivat će se Zakon o općem upravnom postupku.

Pristojbe i naknade troŠkova postupka

Članak 55.

Za postupke propisane ovim Zakonom plaćaju se pristojbe i naknade troškova postupka u skladu s posebnim propisima.

Dio deveti

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Primjena Zakona na postupke u tijeku

Članak 56.

(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sve pokrenute, a neza­vršene postupke u svezi sa zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, odnosno stjecanjem prava ko­rištenja, izuzev onih koji se odnose na proizvode čija se zaštita ostvaruje prema odredbama posebnih propisa.

(2) Pokrenuti, a nedovršeni postupci koji se odnose na proizvode čija se zaštita ostvaruje prema odredbama posebnih propisa, dovršit će se pred Zavodom prema odredbama Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga (»Narodne novine«, br. 78/99.).

(3) Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti priznate i upisane u odgovarajući registar kod Zavoda, a odnose se na proizvode čija se zaštita ostvaruje prema odredbama posebnih propisa, upisat će se u odgovarajuće registre ustrojene prema odredbama tih propisa.

(4) Isto se odnosi na ustrojavanje i upis u registar ovlaštenih korisnika zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti za proizvode čija se zaštita ostvaruje prema odredbama posebnih propisa.

Provedbeni propisi

Članak 57.

Pravilnik za provedbu ovoga Zakona donijet će nadležni ministar, na prijedlog ravnatelja Zavoda, do početka primjene ovoga Zakona.

Prestanak vaŽenja ranijeg propisa

Članak 58.

Danom početka primjene ovoga Zakona, prestaje važiti Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga (»Narodne novine«, br. 78/99), osim odredbe o zastupanju (članak 14.), koja se primjenjuje do donošenja posebnog zakona.

Stupanje na snagu

Članak 59.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004.

Klasa: 310-01/03-01/01

Zagreb, 15. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.