2496
Na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i
usluga, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. listopada 2003.
Broj: 01-081-03-3479/2
Zagreb, 21. listopada 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
Dio
prvi
OPĆE
ODREDBE
Predmet
Zakona
Članak
1.
(1)
Ovim se Zakonom uređuje način stjecanja, sustav zaštite i ostvarivanje prava u
korištenju oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i
usluga.
(2)
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na proizvode i usluge u dijelu u kojem
je stjecanje, sustav zaštite i ostvarivanje prava u korištenju oznake
zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti uređeno posebnim propisima.
Oznaka
zemljopisnog podrijetla
Članak 2.
(1) Oznaka zemljopisnog podrijetla je naziv regije,
određenog mjesta ili, u posebnim slučajevima, zemlje koji se rabi za
označavanje proizvoda ili usluga koji potječu iz te regije, mjesta ili zemlje
te koji imaju određenu kakvoću, ugled ili drugo svojstvo što se pripisuje tom
zemljopisnom podrijetlu i čija se proizvodnja i/ili obrada i/ili priprema
odvija u određenom zemljopisnom području.
(2) Oznaka zemljopisnog podrijetla je i neka druga oznaka
kojom se označava proizvod ili usluga koji potječu s određenoga zemljopisnog
područja, ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
Oznaka
izvornosti
Članak 3.
(1) Oznaka izvornosti je naziv područja, određenog
mjesta ili, u posebnim slučajevima, zemlje koji se rabi za označavanje
proizvoda ili usluga koji potječu iz tog područja, određenog mjesta ili te
zemlje i čija je kakvoća ili čija su svojstva bitno ili isključivo nastala pod
utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine
i njezina se proizvodnja, prerada i priprema u cijelosti odvija u tom
zemljopisnom području.
(2) Oznakom izvornosti smatra se i naziv koji nije
administrativni zemljopisni naziv određene zemlje, regije ili mjesta, a koji je
dugotrajnom uporabom u gospodarskom prometu postao općepoznat kao naziv
proizvoda koji potječe iz tog područja, ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga
članka.
Tradicionalni
nazivi
Članak
4.
Tradicionalni
zemljopisni ili nezemljopisni nazivi koji se rabe za označavanje proizvoda ili
usluge koji potječu iz neke regije ili iz nekoga određenog mjesta mogu se
registrirati kao oznake izvornosti, ako taj proizvod ili usluga udovoljava
uvjetima navedenim u odredbama iz članka. 3. i 5. ovoga Zakona.
Podrijetlo
sirovina
Članak
5.
Proizvod
se iznimno može štititi oznakom izvornosti ako oznaka ima dokazano
tradicionalno obilježje, iznimnu reputaciju i dobro je poznata i kada sirovine
za proizvodnju tog proizvoda potječu s područja šireg ili različitog od
područja prerade, pod uvjetom da je područje proizvodnje sirovina ograničeno,
da postoje posebni uvjeti za proizvodnju sirovina te da postoji sustav
inspekcijske kontrole kojim se osigurava nadzor ispunjenja posebnih uvjeta.
Oblik
Članak
6.
(1)
Oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti mogu biti u obliku riječi, a
oznaka zemljopisnog podrijetla može biti i u obliku slike.
(2)
Oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti u obliku riječi može sadržavati
jednu riječ ili skupinu riječi koje odgovaraju nazivu određenoga zemljopisnog
područja, koje ga uključuju ili koje upućuju na njega.
(3)
Oznaka zemljopisnog podrijetla u obliku slike može biti kartografski prikaz ili
neki drugi simbolični prikaz koji upućuje na to da proizvod ili usluga potječu
iz određenoga zemljopisnog područja.
IskljuČenje
iz zaŠtite
Članak
7.
Oznakom
zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti ne može se štititi naziv mjesta
podrijetla proizvoda ili usluge:
1. ako
zbunjuje javnost o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge,
2. ako
navodi na pomisao da dotični proizvod ili usluga potječu iz zemljopisnog
područja koje nije stvarno mjesto njegova podrijetla na način koji javnost
dovodi u zabludu o njegovu zemljopisnom podrijetlu,
3. ako
svojim izgledom ili sadržajem može stvoriti zabunu u gospodarskom prometu glede
vrste, podrijetla, kakvoće, načina proizvodnje ili drugih svojstava proizvoda
ili usluga,
4. ako
je uslijed dugotrajne uporabe u običnom govoru izgubio svoje zemljopisno
značenje i postao generički naziv,
5. ako
je jednak nazivu biljne sorte ili životinjske pasmine, ako bi to dovelo javnost
u zabludu o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge,
6. ako
je protivan javnom poretku i ćudoređu,
7. ako
nije zaštićen, ili nije više zaštićen, ili nije više u uporabi u zemlji
podrijetla.
GeneriČki
nazivi
Članak
8.
(1)
Generički naziv znači naziv proizvoda ili usluge koji je, iako se odnosi na
mjesto u kojemu je proizvod ili usluga izvorno nastao ili je stavljen na tržište,
postao opći naziv tog proizvoda ili usluge.
(2)
Naziv mjesta podrijetla, zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, ne može
postat generički naziv dok traje njegova zaštita po ovom Zakonu.
(3) Pri
utvrđivanju je li neki naziv postao generički u smislu stavka 1. ovoga članka
uzimaju se u obzir svi čimbenici, a osobito postojeća situacija u zemljopisnom
području iz kojega taj naziv potječe, kao i u područjima potrošnje proizvoda.
IstoobliČnice
(homonimi)
Članak 9.
(1) Ako su nazivi dvaju ili više mjesta podrijetla
proizvoda ili usluga jednaki ili gotovo jednaki u pisanom obliku (istoobličnice
– homonimi), zaštita takvih naziva oznakom zemljopisnoga podrijetla ili oznakom
izvornosti bit će odobrena svim osobama koje ispunjavaju uvjete propisane ovim
Zakonom i na način propisan Pravilnikom o oznakama zemljopisnog podrijetla i
oznakama izvornosti proizvoda i usluga kojim se uređuje provedba ovoga Zakona
(u daljnjem tekstu: Pravilnik), na načelima ravnopravnosti proizvođača na tržištu,
istinitog obavješćivanja potrošača, te poslovanja u dobroj vjeri.
(2) Korisnik istoobličnice u obvezi je dati dovoljno
informacija na etiketi ili pakirnom materijalu o stvarnom podrijetlu proizvoda
da bi se istoobličnice mogle što bolje razlikovati jedna od druge i da ne bi
obmanjivale javnost.
DomaĆe
i strane osobe
Članak 10.
(1) Prava i obveze propisane ovim Zakonom odnose se
na domaće pravne i fizičke osobe, kao i na strane fizičke i pravne osobe, uz
ovdje propisana ograničenja za strane osobe.
(2) Strane osobe mogu tražiti zaštitu oznake
zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i upis ovlaštenih korisnika ako su
im ta prava priznata u zemlji podrijetla i ako ispunjavaju uvjete iz ovoga
Zakona.
(3) Za potrebe ovoga Zakona, izraz »zemlja
podrijetla« obuhvaća i regionalni sustav u kojemu je izvršena registracija
oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti za proizvode koji potječu s
teritorija jedne države članice ili više njih.
(4) Prava iz stavka 2. ovoga članka strana osoba može
koristiti i kada to proizlazi iz dvostranih ili međunarodnih ugovora o
uzajamnoj zaštiti zemljopisnih oznaka podrijetla koje je zaključila ili
ratificirala Republika Hrvatska.
Dio
drugi
POSTUPAK
STJECANJA ZAŠTITE
ZajedniČke
odredbe
Članak 11.
(1) Pravna zaštita oznaka zemljopisnoga podrijetla i
oznaka izvornosti proizvoda i usluga ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi
Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljem tekstu: Zavod).
(2) Rješenje doneseno u postupku iz stavka 1. ovoga
članka konačno je i protiv njega se ne može podnijeti žalba, ali se može
pokrenuti upravni spor.
NaČin
priznavanja zaŠtite
Članak
12.
(1)
Zaštita naziva ili druge oznake mjesta podrijetla proizvoda ili usluga oznakom
zemljopisnog podrijetla ostvaruje se upisom u registar oznaka zemljopisnog
podrijetla.
(2)
Zaštita naziva mjesta podrijetla proizvoda ili usluga oznakom izvornosti
ostvaruje se upisom u registar oznaka izvornosti.
Osobe
koje imaju pravo podnoŠenja prijave
Članak 13.
Pravo podnošenja prijave za upis oznake zemljopisnog
podrijetla ili oznake izvornosti imaju:
1. udruga proizvođača i/ili prerađivača određenog
proizvoda ili davatelji usluga, bez obzira na pravni status koji ta udruga ima,
2. pojedini proizvođač i/ili prerađivač, neovisno o
tome je li fizička ili pravna osoba, samo u slučaju:
– ako je u vrijeme podnošenja toga zahtjeva jedini
proizvođač ili prerađivač proizvoda ili davatelj usluge za koju zahtijeva
registraciju oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,
– ako jedini on rabi izvorne i nepromjenljive lokalne
postupke i
– ako zemljopisno područje ima svojstva koja se
znatno razlikuju od svojstava susjednih područja i/ili ako se svojstva
proizvoda razlikuju,
3. tijela lokalne i područne samouprave, komore i
institucije zainteresirane za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake
izvornosti na/u području njihova djelovanja.
Zastupanje
stranih osoba
Članak
14.
(1) Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju
sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike
Hrvatske mogu poduzimati radnje pred Zavodom samo preko ovlaštenih zastupnika
upisanih u poseban registar Zavoda.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i
na državljane Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište ili uobičajeno
boravište na teritoriju Republike Hrvatske.
PRAVO
KORIŠTENJA
Nositelji
prava koriŠtenja
Članak
15.
Zaštićenu
oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku izvornosti mogu koristiti osobe koje
udovoljavaju svim potrebnim uvjetima propisanim ovim Zakonom i koje su upisane
u određeni registar korisnika.
ZaŠtita
oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti
Članak 16.
(1) Registrirane oznake zemljopisnog podrijetla ili
oznake izvornosti štite se od:
1. korištenja od strane osobe koja ne obavlja i nema
upisanu potrebnu djelatnost u određeni registar,
2. bilo kojeg korištenja za označavanje proizvoda i
usluga čija je kakvoća, ugled ili neko drugo svojstvo lošije od onoga koje je
upisano u registar u pogledu zaštićene oznake,
3. bilo kojeg korištenja za označavanje proizvoda ili
usluga koje nisu obuhvaćene registracijom, ali koji su iste vrste kao proizvodi
ili usluge obuhvaćeni registracijom,
4. bilo
kojeg korištenja lažne ili obmanjujuće obavijesti u pogledu zemljopisnoga
podrijetla, naravi ili kakvoće proizvoda ili usluge na pakiranju, promidžbenom
materijalu ili drugim dokumentima tako da ostavlja dojam postojanja veze između
proizvoda ili usluge i zaštićenog naziva,
5. bilo kojeg korištenja koje, iako potpuno
vjerodostojno u pogledu naziva teritorija, regije ili mjesta s kojega potječu
proizvod ili usluga, javnost navodi na pogrešno mišljenje da proizvod ili
usluga potječu s drugog područja,
6. bilo kojeg korištenja prijevoda ili
transliteracije, čak i kad je naznačeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge i
naziva koji je popraćen izrazom »stil«, »tip«, »način«, »po postupku«,
»metoda«, »proizveden u«, »imitacija« i slično,
7. svakoga drugog postupka koji bi mogao dovesti
javnost u zabludu o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge.
(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na
korištenje naziva, koji je dio naziva tvrtke tijekom njezina djelovanja, osim
ako je takav naziv korišten u svrhu obmanjivanja javnosti.
Odnos
prema Žigovima
Članak
17.
(1) Žig
za koji je podnesena prijava ili je registriran ili korišten u dobroj vjeri
prije podnošenja zahtjeva za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake
izvornosti i služi za označavanje proizvoda i usluga koji su istovjetni ili su
iste vrste kao i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti
može se koristiti i dalje te se neće poništavati iz razloga što u svojem
nazivu sadržava oznaku zemljopisnog podrijetla.
(2) Žig
koji se sastoji od oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, ili
sadržava navedene oznake, a odnosi se na proizvode ili usluge koje ne potječu s
naznačenog područja poništit će se, ako bi uporaba tih oznaka javnost mogla
dovesti u zabludu o stvarnom podrijetlu proizvoda ili usluge.
(3)
Postupak poništaja pokreće se po službenoj dužnosti ili na prijedlog
zainteresirane osobe.
OznaČavanje
prava koriŠtenja
Članak
18.
Korisnik
oznake zemljopisnog podrijetla ima pravo uz zaštićeni naziv staviti znak »ZP«
u krugu za oznaku zemljopisnog podrijetla, odnosno »I« u krugu za oznaku
izvornosti.
Dio
treći
POSTUPAK UPISA
Registri
Članak
19.
(1)
Zavod vodi registar o podnesenim prijavama za zaštitu oznake zemljopisnog
podrijetla i registar zaštićenih oznaka zemljopisnoga podrijetla koje se stječu
po odredbama ovoga Zakona.
(2) Zavod vodi registar o podnesenim prijavama za
zaštitu oznake izvornosti i registar zaštićenih oznaka izvornosti koje se
stječu po odredbama ovoga Zakona.
(3) Upis u registar vrši se na hrvatskom jeziku, a
strana osoba uz ovjerovljeni prijevod javne isprave na hrvatski jezik treba
priložiti tu ispravu i na službenom jeziku zemlje podrijetla.
(4)
Podaci koji se upisuju u registar određuju se Pravilnikom.
(5)
Registri iz stavka 1. i 2. ovoga članka javni su i svi zainteresirani imaju
pravo uvida, bez plaćanja posebnih pristojbi i naknade troškova.
(6)
Zainteresirana osoba može od Zavoda zatražiti ispis ili izvadak iz registra uz
plaćanje propisane naknade troškova.
Pokretanje
postupka upisa
Članak
20.
(1)
Postupak za upis u registar oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti
proizvoda i usluga pokreće se pisanom prijavom s određenim zahtjevom.
(2) Zahtjevom iz prijave može se zatražiti zaštita
samo jedne oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, koja se odnosi
samo na jednu vrstu proizvoda ili usluga.
(3) Prijava se podnosi Zavodu u obliku koji je
propisan Pravilnikom.
(4) Ako je prijava dostavljena telefaksom podnositelj
mora dostaviti prijavu u originalu najkasnije u roku od 15 dana od dostave
izvršene telefaksom.
Prijava
Članak 21.
Prijava za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili
oznake izvornosti mora sadržavati sljedeće:
1. zahtjev za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili
oznake izvornosti;
2. specifikaciju (opis),
3. dokaz o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla ili
oznake izvornosti u obliku prijepisa javne isprave ili drugoga pravnog akta na
službenom jeziku zemlje podrijetla i ovjerovljeni prijevod na hrvatski jezik,
ako je podnositelj strana osoba,
4. dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi i troškovima
postupka,
5. punomoć, ako podnositelja prijave zastupa
ovlašteni zastupnik ili opunomoćenik,
6. potpis podnositelja prijave ili njegova
zastupnika, odnosno opunomoćenika.
Zahtjev
za upis
Članak
22.
Zahtjev
za upis oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti sadržava:
1. podatke o podnositelju prijave, uključujući
podatke o udruženju koje podnosi zahtjev i o svakom pojedinom proizvođaču,
odnosno pružatelju usluga koji pripada tom udruženju,
2. oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku
izvornosti koja se namjerava zaštititi,
3. podatke o vrsti proizvoda ili usluge koji se
označavaju određenim zemljopisnim nazivom ili nekom drugom oznakom,
4. dokaze o pravu na podnošenje prijave, ako je
podnositelj fizička osoba iz članka 13. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,
5. kratak sažetak opisa, koji odgovara sadržaju priložene
specifikacije iz članka 21. ovoga Zakona,
6. podatke o zastupniku ili opunomoćeniku, ako ga
podnositelj prijave ima,
7.
potpis podnositelja prijave ili njegova zastupnika, odnosno opunomoćenika.
Specifikacija
oznake zemljopisnog podrijetla
Članak
23.
(1)
Specifikacija oznake zemljopisnog podrijetla mora sadržavati sljedeće:
1.
naziv proizvoda ili usluge,
2.
osobita svojstva, koja su detaljno i stručno opisana i iz kojih proizlazi da se
radi o proizvodima ili uslugama posebne kakvoće, ugleda ili nekih drugih
posebnih svojstava,
3. precizno određivanje zemljopisnog područja na koji
se zahtjev odnosi,
4. druge podatke koji upućuju da je riječ o
proizvodima ili uslugama posebne kakvoće, ugleda ili nekih drugih posebnih
svojstava.
(2) Specifikacija može sadržavati i podatke o
posebnim svojstvima sirovina ili informacije o posebnom načinu uporabe
proizvoda ili usluga, kao i druge podatke za koje podnositelj prijave smatra da
mogu potvrditi navode iz prijave da je doista riječ o proizvodima i uslugama
posebne kakvoće, ugleda ili nekih drugih posebnih svojstava.
(3) Specifikacija treba dati jasan i kompletan prikaz
svih navoda iz kojih proizlazi da su posebna svojstva proizvoda ili usluga za
koje se traži oznaka zemljopisnog podrijetla u svezi sa zemljopisnim područjem
s kojega potječu.
(4) Ako
se ista oznaka zemljopisnoga podrijetla koristi za označavanje više različitih
proizvoda ili usluga za svaki proizvod ili uslugu podnosi se zasebna
specifikacija.
Specifikacija
oznake izvornosti
Članak
24.
Specifikacija
oznake izvornosti mora sadržavati sljedeće:
1.
naziv proizvoda ili usluge,
2. opis
proizvoda ili usluge, uključujući sirovinu, iz kojih je vidljivo da su određena
kakvoća i svojstva proizvoda ili usluge isključivo ili presudno nastali pod utjecajem
posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određenoga zemljopisnog područja,
3. definiciju zemljopisnog područja i
definiciju područja iz kojeg mogu dolaziti sirovine, ako se ono razlikuje od
područja u kojem se obavlja obrada i, u tom slučaju, dokaz da je udovoljeno
zahtjevima iz članka 5. ovoga Zakona,
4. opis
postupka dobivanja proizvoda i, po potrebi, izvornih i nepromjenljivih lokalnih
postupaka,
5.
posebnosti u pružanju usluga koje su vezane uz zemljopisno područje.
POSTUPAK
UPISA KORISNIKA
Prijava
Članak
25.
(1)
Postupak za upis korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti
pokreće se podnošenjem prijave za upis prava korištenja. Tu prijavu može
podnijeti osoba koja je ujedno i podnositelj prijave za upis u registar oznake
zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti iz članka 13. ovoga Zakona. Ako
je podnositelj prijave za upis prava korištenja udruga proizvođača ili
prerađivača, prijava se podnosi u ime članova te udruge. U slučaju iz članka
13. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona postupak za upis prava korištenja mogu
pokrenuti i proizvođači ili prerađivači proizvoda ili osobe koje obavljaju
usluge na koje se odnose oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,
ako udovoljavaju uvjetima navedenim u ovom Zakonu i Pravilniku.
(2)
Prijava za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake
izvornosti mora sadržavati sljedeće:
1.
zahtjev za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake
izvornosti,
2.
dokaz o obavljanju određene djelatnosti,
3. dokaz
podnositelja da je nadležnoj inspekciji ili bilo kojem drugom stručnom tijelu
povjerio redovitu kontrolu udovoljavanja zahtjevima u pogledu prava korištenja
oznake zemljopisnog podrijetla utvrđenim u članku 23. ovoga Zakona ili u
pogledu prava korištenja oznake izvornosti utvrđenim u članku 24. ovoga Zakona,
4.
dokaz nadležne inspekcije ili kojega drugoga stručnog tijela o obavljenoj
kontroli proizvoda ili usluga na način utvrđen člankom 23. ovoga Zakona za upis
prava korištenja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, ili člankom 24.
ovoga Zakona za upis prava korištenja zaštićene oznake izvornosti,
5.
druge podatke propisane Pravilnikom.
Zahtjev
za upis prava koriŠtenja
Članak
26.
Zahtjev
za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti
mora sadržavati:
1.
podatke o podnositelju prijave,
2.
naziv proizvoda ili usluge za koji se traži upis,
3.
dokaz o plaćenoj pristojbi, odnosno naknadi troškova,
4.
potpis podnositelja prijave ili njegova zastupnika, odnosno opunomoćenika.
Dio
četvrti
POSTUPAK
ISPITIVANJA PRIJAVE
Formalno
ispitivanje
Članak
27.
(1)
Zavod ispituje urednost podnesene prijave na način da utvrđuje je li udovoljeno
uvjetima propisanim odredbama iz članka od 21. do 26. ovoga Zakona.
(2) Ako utvrdi da prijava nije uredna, Zavod
dostavlja podnositelju prijave rezultat ispitivanja s navedenim razlozima zbog
kojih se prijava ne može smatrati urednom i poziva ga na uklanjanje nedostataka
u roku od 30 dana.
(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod
može produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka, ali ne duže od ukupno šest
mjeseci od prvog poziva na uređenje.
(4) Ako podnositelj prijave u određenom roku ne uredi
prijavu ili ne uplati propisanu pristojbu i naknadu troškova, Zavod donosi
zaključak o odbacivanju prijave za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili
oznake izvornosti, odnosno prijave za upis prava korištenja oznake zemljopisnog
podrijetla ili oznake izvornosti.
Supstancijalno
ispitivanje
Članak
28.
(1)
Nakon okončanja postupka formalnog ispitivanja urednosti podnesene prijave iz
članka 21. ili članka 25. ovoga Zakona i ako je ona uredna, Zavod provodi
supstancijalno ispitivanje podnesene prijave.
(2) Ako
utvrdi da prijava ne ispunjava potrebne uvjete, Zavod dostavlja podnositelju
prijave rezultat ispitivanja s navedenim razlozima zbog kojih se ne može
ostvariti zaštita oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, odnosno
priznati pravo korištenja istih i poziva ga da se u određenom roku izjasni o
navedenim razlozima.
(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod
može produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka, ali ne duže od ukupno šest
mjeseci od poziva na izjašnjenje.
(4) Ako se podnositelj prijave uopće ne izjasni ili
ako se izjasni, a Zavod smatra da se prijavljena oznaka zemljopisnog podrijetla
ili oznaka izvornosti ne može zaštiti, odnosno da se određenoj osobi ne može
priznati pravo korištenja, Zavod će rješenjem odbiti zahtjev za zaštitu oznake
zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, odnosno zahtjev za priznanje
prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti.
(5) Ako Zavod u provedenom postupku utvrdi da prijava
za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ispunjava
formalne i supstancijalne uvjete za priznanje, objavit će ju i na taj način
učiniti dostupnom javnosti.
Objava
prijave
Članak
29.
(1)
Prijava za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti
objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.
(2)
Sadržaj podataka iz prijave koji se objavljuje propisuje se Pravilnikom.
PRIGOVOR
Postupak
povodom prigovora
Članak
30.
(1) Svaka zainteresirana osoba koja ima poslovni
nastan ili prebivalište na području Republike Hrvatske može u propisanom roku
podnijeti prigovor na objavljenu prijavu oznake zemljopisnog podrijetla ili
oznake izvornosti ako smatra da ona ne ispunjava uvjete propisane ovim
Zakonom.
(2) Nositelj trgovačkog imena ili registriranog žiga
može u propisanom roku podnijeti prigovor na objavljenu prijavu oznake
zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ako je ta oznaka u cijelosti ili
djelomično identična s tim trgovačkim imenom registriranim u dobroj vjeri i ako
bi zaštita oznake mogla ugroziti pravo tog trgovačkog imena ili toga žiga s
obzirom na stvarnu vjerojatnost zabune.
(3) Pravo na prigovor pripada nositelju žiga koji je
stekao posebnu reputaciju i poznatost kroz raniju dugotrajnu uporabu ako bi
zaštita oznake, zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti mogla potrošača
dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.
(4)
Prigovor na stjecanje prava korištenja ne može se podnositi.
(5)
Prigovor se podnosi Zavodu u roku od tri mjeseca od dana objave prijave u službenom
glasilu Zavoda i mora sadržavati odgovarajuće dokaze iz kojih će biti vidljivo
da se prijavljena oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti ne može
štititi po ovom Zakonu.
(6) Ako
Zavod utvrdi da prigovor ne ispunjava formalne uvjete iz ovoga članka, jer
podnositelj nije podnio prigovor u propisanom roku ili nije dostavio potrebne
dokaze, donijet će zaključak o odbacivanju prigovora i o tome obavijestiti
podnositelja prijave i podnositelja prigovora.
(7) Ako
Zavod utvrdi da prigovor ispunjava potrebne formalne uvjete, nastavlja postupak
po podnesenom prigovoru.
Ispitivanje
prigovora
Članak
31.
(1)
Zavod će dostaviti prigovor s priloženim dokazima podnositelju prijave za upis
oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i zatražiti očitovanje na
navode iz prigovora i priložene dokaze, u roku od 30 dana od dana dostavljanja.
(2) Na
zahtjev podnositelja prijave koji je dužan dokazati opravdanost takva zahtjeva,
taj rok Zavod može produžiti za još najviše 30 dana.
(3) Ako
podnositelj prijave u propisanom roku ne dostavi očitovanje na prigovor, Zavod
će obustaviti postupak po podnesenoj prijavi.
(4)
Nakon primitka očitovanja na prigovor Zavod provodi postupak ispitivanja
njegove utemeljenosti.
(5) Ako
utvrdi potrebnim za donošenje odluke po prigovoru, Zavod može zatražiti stručno
mišljenje od relevantne institucije ili pojedinca o spornim pitanjima iz
prigovora.
(6) Ako
Zavod utvrdi da je prigovor neopravdan, prigovor se odbija i o tome se
dostavlja rješenje podnositelju prigovora i podnositelju prijave.
(7) Ako
Zavod u postupku ispitivanja prigovora utvrdi da je prigovor opravdan, on
odbija prijavu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i o tome
dostavlja rješenje podnositelju prigovora i podnositelju prijave.
Dio
peti
UPIS
U REGISTAR I PRAVA KOJA IZ TOG PROIZLAZE
Upis u registar oznaka zemljopisnog
podrijetla i oznaka izvornosti
Članak
32.
(1) Ako
prijava za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti
ispunjava sve uvjete i ako ne bude podnesen prigovor, ili prigovor bude odbijen
ili odbačen, Zavod će donijeti rješenje o zaštiti oznake zemljopisnog
podrijetla ili oznake izvornosti i upisati zaštićenu oznaku zemljopisnog
podrijetla u registar oznaka zemljopisnog podrijetla, a zaštićenu oznaku
izvornosti u registar oznaka izvornosti.
(2) Ako
prijava za upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti
ispunjava propisane uvjete, Zavod će pozvati podnositelja prijave da uplati
propisanu pristojbu i naknadu troškova za prvih deset godina korištenja oznake
i da uplati troškove objave podataka o pravu korištenja, te da dostavi dokaz o
izvršenim uplatama.
(3) Ako
podnositelj prijave u navedenom roku ne uplati propisanu pristojbu i naknadu
troškova i ne dostavi dokaz o izvršenoj uplati, Zavod će odbaciti prijavu za
upis prava korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti.
Upis
u registar ovlaŠtenih korisnika
Članak
33.
Kada
podnositelj prijave dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz članka 32. stavka 2.
ovoga Zakona, Zavod će donijeti rješenje o priznanju prava na korištenje oznake
zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti i pravo na korištenje oznake
zemljopisnog podrijetla upisati u registar ovlaštenih korisnika oznaka
zemljopisnog podrijetla, a pravo na korištenje oznake izvornosti upisati u
registar ovlaštenih korisnika oznaka izvornosti.
Drugostupanjski
postupak
Članak
34.
Protiv
konačnih odluka Zavoda o prihvaćanju ili odbijanju upisa u registar prema
članku 32. i 33. ovoga Zakona može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim
sudom Republike Hrvatske.
SadrŽaj
upisa u registar
Članak 35.
U registar oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznake
izvornosti upisuju se sljedeći podaci:
1. zemljopisni naziv koji se štiti oznakom
zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti,
2. vrsta proizvoda ili usluge koja se štiti oznakom
zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti,
3. izgled (oblik) oznake zemljopisnog podrijetla,
4. ovlašteni korisnici oznake zemljopisnog podrijetla
ili oznake izvornosti,
5. drugi podaci propisani Pravilnikom.
Registar
ovlaŠtenih korisnika
Članak
36.
U
registar ovlaštenih korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake
izvornosti upisuju se sljedeći podaci:
1. ime
i prezime, odnosno naziv i adresa, odnosno poslovni nastan ovlaštenog korisnika
oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,
2.
naziv koji se štiti oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti,
3.
registarski broj oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,
4.
drugi podaci propisani Pravilnikom.
Objava
Članak
37.
(1)
Podaci o zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla ili oznaci izvornosti
objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.
(2) Podaci koji se objavljuju u službenom glasilu
Zavoda propisuju se Pravilnikom.
(3) Za objavu zaštićene oznake zemljopisnog
podrijetla ili oznake izvornosti uplaćuje se propisana naknada troškova objave
utvrđena posebnim propisom.
NaČin
koriŠtenja
Članak 38.
(1) Ovlašteni korisnik oznake zemljopisnog podrijetla
ili oznake izvornosti ima pravo koristiti zaštićeni naziv isključivo za
označavanje vrste proizvoda na koji se ta oznaka odnosi.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i
uporabu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti na sredstvima za
pakiranje, katalozima, prospektima, oglasima i drugim oblicima poslovne
dokumentacije, kao i uvoz i izvoz proizvoda označenih tom oznakom zemljopisnog
podrijetla ili oznakom izvornosti.
Isprava
Članak
39.
(1)
Nakon upisa prava korištenja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili
oznake izvornosti u određeni registar i nakon uplate propisane naknade troškova
za izdavanje isprave, Zavod će izdati ovlaštenom korisniku ispravu o pravu
korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti.
(2)
Oblik i sadržaj isprave propisuje se Pravilnikom.
OgraniČenja
u raspolaganju
Članak 40.
(1) Oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka
izvornosti ne može biti predmet ugovora o prijenosu prava, licenciji, zalogu,
franšizi ili bilo kojega drugog oblika ustupanja prava.
(2) Ako je oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka
izvornosti predmet prijavljenog ili registriranog žiga, takav se žig ne može
prenositi, ustupati, davati u zalog i slično.
(3) Oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka
izvornosti koja ima više ovlaštenih korisnika može biti predmet samo
zajedničkog žiga.
Trajanje
zaŠtite
Članak
41.
Trajanje
oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i usluga nije
ograničeno.
Trajanje
i produljenje prava koriŠtenja i upisa promjena
Članak
42.
(1)
Pravo korištenja oznake zemljopisnog podrijetla traje deset godina od dana
upisa ovlaštenog korisnika u registar ovlaštenih korisnika oznake zemljopisnog
podrijetla ili u registar ovlaštenih korisnika oznake izvornosti.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se na
zahtjev ovlaštenog korisnika produžavati neograničeni broj puta, pod propisanim
uvjetima.
(3) Produženje prava korištenja oznake zemljopisnog
podrijetla ili oznake izvornosti odobrit će se nakon uplate propisane pristojbe
i naknade troškova održavanja.
(4)
Upis u registar produženja prava korištenja izvršit će se na način utvrđen
Pravilnikom.
(5) Na
zahtjev ovlaštenog korisnika Zavod upisuje u registar statusne i druge promjene
koje se odnose na ovlaštenog korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili
oznake izvornosti.
(6)
Postupak za upis promjene detaljnije se uređuje Pravilnikom.
Dio
šesti
BRISANJE
UPISA U REGISTAR
Prestanak
prava koriŠtenja
Članak
43.
Pravo
korištenja oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti prestaje prije
isteka roka iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:
1. ako
se ovlašteni korisnik odrekne prava korištenja – sljedećeg dana od dana dostave
Zavodu podneska o odricanju,
2. na temelju
pravomoćne sudske odluke ili koje druge odluke nadležnog tijela u slučajevima
predviđenim ovim Zakonom – danom određenim tim odlukama,
3. ako
je prestala postojati pravna osoba, odnosno ako je umrla fizička osoba, koja je
nositelj prava – danom prestanka, odnosno danom smrti.
ProglaŠavanje
niŠtavim rjeŠenja o zaŠtiti oznake zemljopisnog podrijetla
i oznake izvornosti
Članak
44.
(1)
Rješenje o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti,
proglašava se ništavim ako se utvrdi:
1. da
nisu postojali uvjeti za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla i oznake
izvornosti proizvoda i usluga propisani ovim Zakonom,
2. da je postojala neka od zapreka propisana odredbom
članka 7. stavka 1. točke od 1. do 7. ovoga Zakona,
3. Postupak za proglašenje rješenja ništavim
detaljnije se uređuje Pravilnikom,
4. da je prijava za upis podnesena od neovlaštene
osobe.
(2) Postupak za proglašavanje rješenja ništavim iz
stavka 1. ovoga članka može pokrenuti Zavod po službenoj dužnosti, na prijedlog
zainteresirane osobe ili državnog odvjetnika i to za cijelo vrijeme trajanja
zaštite.
(3)
Postupak za proglašenje rješenja ništavim detaljnije se uređuje Pravilnikom.
(4)
Proglašavanje ništavosti oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti
upisuje se u registar i objavljuje u službenom glasilu Zavoda.
Ukidanje
rjeŠenja o priznanju prava koriŠtenja
Članak
45.
(1)
Rješenje o priznanju prava korištenja od strane ovlaštenog korisnika može se
ukinuti, ako se utvrdi da su prestali postojati uvjeti za priznanje toga prava
predviđeni ovim Zakonom. U postupku po zahtjevu za ukidanje rješenja o
priznanju prava korištenja, ovlašteni korisnik dužan je dokazati postojanje
uvjeta za priznanje prava korištenja.
(2)
Postupak ukidanja rješenja iz stavka 1. ovoga članka provodi se pred Zavodom, a
pokreće se po službenoj dužnosti, na prijedlog zainteresirane osobe ili na
prijedlog državnog odvjetnika.
(3)
Postupak iz stavka 2. ovoga članka detaljnije se uređuje Pravilnikom.
Pravni
uČinci ukidanja rjeŠenja
Članak
46.
Osobi
koja je upisana u registar ovlaštenih korisnika oznake zemljopisnog podrijetla
ili oznake izvornosti prestaje pravo korištenja nakon pravomoćnosti upravnog
akta kojim se ukida rješenje o priznanju svojstva ovlaštenog korisnika.
Dio
sedmi
OSTVARIVANJE
PRAVA
GRAĐANSKOPRAVNA
ZAŠTITA
Povreda
Članak
47.
Povredom
oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti smatra se svako
neovlašteno korištenje oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti ili
korištenje bilo kojeg znaka ili postupka, zabranjenog prema članku 16. ovoga
Zakona.
TuŽba
Članak
48.
(1) Tužbu zbog povrede zaštićene oznake zemljopisnog
podrijetla ili oznake izvornosti može podnijeti osoba koja je registrirala
oznaku, ovlašteni korisnici oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake
izvornosti, udruge u području industrije i trgovine i državni odvjetnik.
(2) Tužbom iz stavka 1. ovoga članka može se
zahtijevati:
1. utvrđivanje postojanja povrede,
2. zabrana radnji kojima se povređuje zaštićena
oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti,
3. oduzimanje i uništenje proizvoda koji su nastali
ili pribavljeni povredom zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake
izvornosti,
4. oduzimanje i uništenje materijala i pribora koji
su pretežito korišteni u stvaranju proizvoda kojima se vrši povreda prava,
5. objavljivanje presude o trošku tuženika.
(3) Odgovornost za povredu zaštićene oznake
zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti prema ovom Zakonu ne isključuje
odgovornost za povredu prava i druge radnje prema odredbama koje se odnose na
nepošteno tržišno natjecanje.
Šteta
Članak
49.
Ovlašteni
korisnici mogu zahtijevati naknadu štete prema općim propisima o naknadi štete.
NadleŽni
sud
Članak 50.
U postupku pokrenutom tužbom zbog povrede oznake
zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti mjesno je nadležan trgovački sud
na čijem području ovlašteni korisnici oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake
izvornosti imaju prebivalište, odnosno poslovni nastan.
Rok
za podnoŠenje tuŽbe
Članak
51.
Tužba
zbog povrede zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti može
se podnijeti u roku od tri godine od dana saznanja za svaku povredu i
počinitelja, a najkasnije u roku od pet godina od dana počinjenja određene
povrede.
OdreĐivanje
privremene mjere
Članak 52.
(1) Tužbom zbog povrede zaštićene oznake zemljopisnog
podrijetla ili oznake izvornosti može se zahtijevati da sud odredi privremenu
mjeru zabrane obavljanja radnji kojima se vrši povreda i mjeru privremenog
oduzimanja proizvoda kojima se navodno vrši povreda oznake zemljopisnog
podrijetla ili oznake izvornosti te očuvanje relevantnih dokaza o navodnoj
povredi prava.
(2) Privremena mjera može se tražiti i prije
podnošenja tužbe, uz uvjet da tužba bude podnesena u roku od 20 radnih dana ili
31 kalendarskog dana, ovisno o tome koji je rok dulji, od dana podnošenja
zahtjeva za određivanje privremene mjere.
(3) Ako bi kasnije donošenje privremenih mjera moglo
izazvati nepopravljivu štetu nositelju registracije ili ovlaštenim korisnicima
oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, ili kada postoji očita
opasnost od uništenja dokaza, privremena se mjera donosi bez saslušanja tuženika.
U takvu slučaju tuženik se obavješćuje bez odgode. Na zahtjev tuženika obavlja
se preispitivanje, uključujući i pravo na saslušanje, kako bi se u razumnom
roku nakon obavijesti o mjerama donijela odluka o tome hoće li se te mjere
ukinuti, mijenjati ili potvrditi.
(4) Žalba protiv rješenja kojim se određuje
privremena mjera ne zadržava izvršenje rješenja.
(5) Tužbu zbog povrede oznake zemljopisnog podrijetla
ili oznake izvornosti sud mora hitno uzeti u postupak.
PrekrŠajni
postupak
Članak 53.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. izravno ili neizravno neovlašteno koristi oznake
zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti za iste ili usporedive proizvode
radi stjecanja imovinske koristi i u slučaju kada je naznačeno stvarno
zemljopisno podrijetlo proizvoda ili se oznaka zemljopisnoga podrijetla i
oznaka izvornosti koriste u prijevodu ili uz dopunske izraze,
2. koristi oznake zemljopisnoga podrijetla ili oznake
izvornosti na način koji šteti ugledu ili iskorištava ugled zaštićene oznake,
3. koristi lažne ili obmanjujuće obavijesti u pogledu
zemljopisnoga podrijetla, naravi ili kakvoće proizvoda ili usluge na sredstvima
za pakiranje, promidžbenom materijalu ili drugim dokumentima tako da ostavlja
dojam postojanja veze između proizvoda ili usluge i zaštićene oznake
zemljopisnoga podrijetla ili oznake izvornosti,
4. poduzima druge radnje koje bi mogle dovesti
javnost u zabludu o zemljopisnom podrijetlu proizvoda ili usluge.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj fizička osoba te odgovorna osoba u pravnoj osobi koja
odbija dati podatke o podrijetlu i načinu stjecanja proizvoda, a koja je
zatečena u posjedu takvih proizvoda koji su nezakonito proizvedeni ili
stavljeni u promet.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će
se novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj
osobi.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će
se novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna fizička osoba.
(5) Proizvodi koji su bili namijenjeni ili
uporabljeni za počinjene prekršaje iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka
oduzet će se i uništiti, o čemu konačnu odluku donosi sudbeno tijelo.
Dio
osmi
PRIMJENA
POSEBNIH PROPISA
Drugi
propisi koji se primjenjuju u postupku pred Zavodom
Članak
54.
Za
pojedina pitanja iz postupka, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjivat će
se Zakon o općem upravnom postupku.
Pristojbe
i naknade troŠkova postupka
Članak
55.
Za
postupke propisane ovim Zakonom plaćaju se pristojbe i naknade troškova
postupka u skladu s posebnim propisima.
Dio
deveti
PRIJELAZNE
I ZAVRŠNE ODREDBE
Primjena
Zakona na postupke u tijeku
Članak 56.
(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na sve pokrenute, a
nezavršene postupke u svezi sa zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla ili
oznake izvornosti, odnosno stjecanjem prava korištenja, izuzev onih koji se
odnose na proizvode čija se zaštita ostvaruje prema odredbama posebnih propisa.
(2) Pokrenuti, a nedovršeni postupci koji se odnose
na proizvode čija se zaštita ostvaruje prema odredbama posebnih propisa,
dovršit će se pred Zavodom prema odredbama Zakona o oznakama zemljopisnog
podrijetla proizvoda i usluga (»Narodne novine«, br. 78/99.).
(3) Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake
izvornosti priznate i upisane u odgovarajući registar kod Zavoda, a odnose se
na proizvode čija se zaštita ostvaruje prema odredbama posebnih propisa, upisat
će se u odgovarajuće registre ustrojene prema odredbama tih propisa.
(4) Isto se odnosi na ustrojavanje i upis u registar
ovlaštenih korisnika zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka
izvornosti za proizvode čija se zaštita ostvaruje prema odredbama posebnih
propisa.
Provedbeni
propisi
Članak 57.
Pravilnik za provedbu ovoga Zakona donijet će nadležni
ministar, na prijedlog ravnatelja Zavoda, do početka primjene ovoga Zakona.
Prestanak
vaŽenja ranijeg propisa
Članak 58.
Danom početka primjene ovoga Zakona, prestaje važiti
Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga (»Narodne novine«,
br. 78/99), osim odredbe o zastupanju (članak 14.), koja se primjenjuje do
donošenja posebnog zakona.
Stupanje
na snagu
Članak 59.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave
u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004.
Klasa: 310-01/03-01/01
Zagreb, 15. listopada 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.