KOLEKTIVNI UGOVORI

2700

Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1 (u daljnjem tekstu: Udruga), zastupana po tajniku Udruge Ivanu Gabrilu, dipl. iur. i

Sindikat zaposlenika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1 (u daljnjem tekstu: Sindikat), zastupan po tajniku Sibel Latin, zaključili su dana 10. studenoga 2003. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA U PRIVATNOJ PRAKSI HRVATSKE

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada za radnika kada obavlja poslove i radne zadaće za poslodavca zdravstvenog radnika privatne prakse, domaću i/ili stranu fizičku osobu ili grupu fizičkih osoba (»grupna privatna praksa«), koji je/su, temeljem rješenja ministra zdravstva iz članka 142. Zakona o zdrav­stvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon) dobili odobrenje da obavljaju djelatnost osobnim radom u jedinici privatne prakse: u ordinaciji, laboratoriju, ljekarni, medicinsko-biokemijskom laboratoriju, zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji bolesnika u kući, zubnom laboratoriju i jedinici za fizikalnu terapiju.

Ovim Kolektivnim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada i za radnika na radu u zdravstvenim ustanovama: zdravstvenim ustanovama, poliklinikama, ljekarničkim ustanovama, općim i specijalnim bolnicama, lječilištima, ustanovama za palijativnu skrb, ustanovama za zdravstvenu njegu i drugim zdravstvenim ustanovama, koje je osnivač domaća ili strana fizička i/ili druga pravna osoba, u smislu članka 40. i 41. Zakona, odnosno na radu u trgovačkim društvima, koja su osnovana za obavljanje zdravstvene djelatnosti, u smislu članka 111. i 112. istog Zakona, tj. u pravnim osobama, kojima je zajedničko, da su osnovane s namjerom stjecanja dobiti.

Ovim Kolektivnim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada i za radnika na radu kod nezdravstvenog radnika, koji obavlja zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi prema rješenju ministra zdravstva Republike Hrvatske.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na poslodavce iz stav­ka 1., 2. i 3. ovog članka uz uvjet da su članovi Udruge. Popis poslodavaca koje obvezuje primjena Kolektivnog ugovora, kao i sve promjene u Popisu, Udruga dostavlja Ministarstvu rada i socijalne skrbi, kao nadležnom tijelu, u smislu članka 198. Zakona o radu (u daljnjem tekstu: ZOR).

Kolektivni ugovor primjenjuje se i na subjekte iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka, u statusu poslodavca, koji naknadno pristupe u članstvo Udruge.

PridruŽeni Članovi Udruge

Članak 2.

 Fizičke i pravne osobe, koje u pravilu obavljaju gospodarsku djelatnost, čija je djelatnost poslovno vezana za djelatnost subjekata iz članka 1. ili je kompatibilna toj djelatnosti, te zdravstvene ustanove u vlasništvu države ili županija, koje su postale pridruženi članovi Udruge da bi konzumirale određeni interes iz članstva u Udruzi, pa i interes iz domene radnih odnosa, nisu stranke ovog Kolektivnog ugovora i na njih se ne primjenjuju njegove odredbe.

II. NAČELA, KOJA UVJETUJU OSTVARENJA POJEDINIH PRAVA I OBVEZA, GLEDE PRIMJENE ODREDBI OVOGA KOLEKTIVNOG UGOVORA, ZA POSLODAVCA I ZA RADNIKA

DuŽnost poslodavca upoznati radnika s propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i zaŠtitom na radu, prije poČetka njegovog rada

Članak 3.

Poslodavac je dužan upoznati svakog radnika prije početka njegovog rada s propisima o radnim odnosima, odnosno s organizacijom rada poslodavca i propisima iz zaštite na radu.

Upoznavanje s odredbama ovoga Kolektivnog ugovora u pravilu konzumira obvezu poslodavca glede upoznavanja radnika s propisima o radnim odnosima i zaštitom na radu.

Iz navedenih razloga, ovaj Kolektivni ugovor mora uvijek biti dostupan radnicima poslodavca.

Uvjeti za zaposlenje maloljetnika

Članak 4.

Zabranjeno je poslodavcu zaposliti maloljetnika, bez odobrenja njegovoga zakonskog zastupnika.

Poslodavac ne smije sklopiti ugovor o radu s radnikom koji ne zadovoljava posebne uvjete

Članak 5.

Poslodavac ne smije sklopiti ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava zahtjevima posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, ako su takvi uvjeti propisani, pod prijetnjom primjene sankcija.

Zabrana traŽenja podataka od radnika koji nisu u svezi s radnim odnosom, kao i podatke o trudnoĆi

Članak 6.

Poslodavac ne smije, pod prijetnjom sankcija tražiti od radnika podatke, koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom, kao i podatke o trudnoći žene, osim ako se podaci traže u svezi s poslovima radnog mjesta, koje bi radnik žena trebala obavljati, sve radi zaštite njene trudnoće.

DuŽnost poslodavca provjeriti zdravstvenu sposobnost radnika za rad na poslovima radnog mjesta koji su oznaČeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada

Članak 7.

Poslodavac je dužan provjeriti zdravstvenu sposobnost kandidata za status radnika poslodavca prije sklapanja ugovora o radu, ali i za vrijeme radnog odnosa, u propisanim rokovima, za ona radna mjesta koja su općim aktom poslodavca ili ovim Kolektivnim ugovorom označena kao radna mjesta za koja se traži ispunjenje uvjeta posebne zdravstvene sposobnosti.

Poslodavac je obvezan uruČiti radniku obraČun plaĆe

Članak 8.

Poslodavac je obvezan prilikom isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine uručiti radniku obračun njegove plaće, iz kojeg mora biti vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, pod prijetnjom sankcija.

Poslodavac je duŽan uruČiti radniku kopiju prijave i odjave osiguranja radnika

Članak 9.

Poslodavac je dužan u propisanom roku uručiti radniku kopiju njegove prijave kao i kopiju odjave osiguranja radnika za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pod prijetnjom sankcija.

Poslodavac je duŽan utvrditi raspored koriŠtenja godiŠnjih odmora radnika

Članak 10.

Poslodavac mora omogućiti korištenje godišnjeg odmora radniku prema rasporedu, koji je dužan donijeti na način i u roku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom, pod prijetnjom primjene sankcija.

Poslodavac mora radniku osigurati koriŠtenje prava na godiŠnji odmor

Članak 11.

Poslodavac ne smije s radnikom sklopiti sporazum o odricanju njegovog prava na godišnji odmor, odnosno ugovoriti isplatu naknade, umjesto korištenja godišnjeg odmora, kako bi radnik odmorom osigurao fizičke i psihičke predispozicije za sljedeći reproduktivan ciklus svog rada, pod prijetnjom prekršajnih sankcija.

Pravo radnika sudjelovati u odluČivanju o pitanjima od njegovog interesa

Članak 12.

Radnici zaposleni kod poslodavca koji redovito zapošljava 20 i više radnika, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim ZOR-om i ovim Kolektivnim ugovorom.

Neposredna primjena Kolektivnog ugovora

Članak 13.

Prava i obveze radnika utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom, kao minimum prava radnika iz rada i po osnovi rada, čine jedinstveni sustav pravnih normi, pa se njegove odredbe mogu primjenjivati neposredno, poštivajući propisani postupak.

Primjena drugih propisa, koji za radnika uvjetuju ostvarenje povoljnijeg obima pojedinog prava

Članak 14.

Drugim propisom ili ugovorom o radu ili odlukom poslodav­ca, pojedina prava radnika utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom poslodavac može utvrditi u obimu koji je za radnika povoljniji od utvrđenog minimuma.

Primjena Kolektivnog ugovora u dobroj vjeri

Članak 15.

Stranke, potpisnice ovoga Kolektivnog ugovora, obvezuju se primjenjivati Kolektivni ugovor u dobroj vjeri.

Zabrana diskriminacije osobe koja traŽi zaposlenje i radnika

Članak 16.

Zabranjeni su svi oblici izravne i neizravne diskriminacije osobe koja traži zaposlenje u/za subjekte iz članka 1. Kolektivnog ugovora, prema opisu i sadržaju, kako je utvrđeno člankom 2. ZOR-a.

Poslodavac je duŽan zaŠtititi dostojanstvo radnika

Članak 17.

Poslodavac je dužan tijekom radnog odnosa radnika zaštititi njegovo dostojanstvo tako da mu osigura uvjete, prema kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

Vrijeme valjanosti Kolektivnog ugovora

Članak 18.

Ovaj Kolektivni ugovor stranke zaključuju na vrijeme od tri godine.

Članak 19.

Pregovore o obnovi ovoga Kolektivnog ugovora obje stranke će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

III. RADNI ODNOSI

1. Zasnivanje radnog odnosa

Forma

Članak 20.

Radni odnos između poslodavca i radnika zasniva se ugovorom o radu.

Ugovor o radu mora biti u pisanom obliku.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru prije početka rada, u sadržaju koji je propisan za sadržaj ugovora o radu.

Sadržaj ugovora o radu propisan je odredbama ZOR-a.

Uvjeti

Članak 21.

Radnik zasniva radni odnos sa poslodavcem iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora, prema uvjetima koji su propisani općim propisima o radu i zaštiti na radu, propisima iz djelatnosti zdravstva, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima poslo­dav­ca.

Vrijeme trajanja radnog odnosa

Članak 22.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.

Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme u privatnoj praksi Hrvatske imaju jednaki pravni tretman, a tip ugovora ovisi o volji i izboru poslodavca, sukladno članku 10. stavak 2. ZOR-a.

 Ugovor o radu na određeno vrijeme, u privatnoj praksi Hrvatske, sklapaju stranke bez ukupnoga vremenskog ograničenja trajanja sklopljenih ugovora.

Ugovor o radu na odreĐeno vrijeme

Članak 23.

Ako poslodavac zasnuje s radnikom radni odnos na određeno vrijeme, mora, prije isteka roka/osnova za koji je ugovor o radu sklopljen obavijestiti radnika o konzumaciji roka/osnova i prestanku ugovora o radu ili ponuditi radniku nastavak radnog odnosa, ali s novim vremenom – osnovom rada, također za rad na određeno vrijeme, kako je propisano ZOR-om, bez ograničenja vremena trajanja takvoga radnog odnosa.

Poslodavac mora najkasnije dan prije dana označenog kao dan isteka prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme ponuditi radniku sklapanje aneksa ugovoru, s novim vremenom tra­janja radnog odnosa.

Ako poslodavac ne postupi na opisani način, pa radnik nastavi rad za poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Probni rad

Članak 24.

Prilikom sklapanja Ugovora o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, stranke mogu ugovoriti probni rad.

Probni rad može trajati najduže 6 mjeseci.

Dužinu trajanja probnog rada u okviru vremena trajanja iz prethodnog stavka ugovaraju poslodavac i radnik, prema datim okolnostima.

Ako stranke ugovaraju probni rad u manjem trajanju od 6 mjeseci, mogu iznimno ugovoriti produženje do 6 mjeseci, samo iz razloga bolesti ili mobilizacije radnika ili sl. i to za onoliko vremena za koliko je radnik bio odsutan i to ako je bio odsutan najmanje deset dana.

Članak 25.

Ako radnik nije zadovoljio kriterije probnog rada, poslodavac mora svoju odluku dostaviti radniku u pismenoj formi i istu obrazložiti, da bi prekinuo radni odnos s radnikom.

Ako poslodavac ne postupi na opisani način i ne dostavi odluku iz prethodnog stavka radniku i to do posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik zadovoljio kriterije probnog rada i da je na taj način stekao svojstvo radnika na radu za istog poslodavca na neodređeno odnosno određeno vrijeme, zavisno kako je ugovor sklopljen.

ZakljuČenje ugovora o sluŽbi

Članak 26.

Ako poslodavac – zdravstvena ustanova, radnika s kojim je zasnovala radni odnos ugovorom o radu na neodređeno ili određeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta iz općeg akta o sistematizaciji poslova i radnih zadaća imenuje da obavlja i poslove s posebnim ovlaštenjima u procesu rada, sve u okviru punoga radnog vremena njegovog rada, za obavljanje tih poslova, poslodavac i radnik zaključuju ugovor o službi.

Ugovor o službi iz prethodnog stavka sadrži odredbe o ovlaštenjima za rukovođenje većom ili manjom grupom radnika, naznaku organizacijske forme takve jedinice, naznaku koordinacije rada radnika i organizacijske jedinice kojom rukovodi s drugim radnicima i organizacijskim jedinicama ustanove, naznaku subordinacije prema pretpostavljenima, trajanje mandata, moguć­nosti opoziva ugovora o službi i prije isteka mandata, odredbe o plaći u svezi izvršenja ugovora o službi i dr.

Opozivom ugovora o službi ne raskida se ugovor o radu, suprotno da.

IzvrŠenje poslova prema ugovoru o djelu, kao zamjena za rad prema ugovoru o radu

Članak 27.

Ako poslodavac iskaže i dokaže namjeru zasnivanja radnog odnosa, pa utvrdi da nitko s traženim uvjetima/radno mjesto nije dostavio ponudu ili da je ponudu dostavila osoba koja ne ispunjava tražene uvjete, poslodavac može obavljanje poslova radnog mjesta iz prijave potrebe za radnikom, oglasa ili natječaja, povjeriti radniku koji je zaposlen kod drugog poslodavca ili umirov­ljeniku i to prema ugovoru o djelu.

Namjeru zasnivanja radnog odnosa prema ugovoru o radu s nezaposlenom ili djelomično zaposlenom osobom traženih uvjeta poslodavac ponavlja – svakih 6 mjeseci, kako bi potrebu za radom radnika konzumirao zaključenim ugovorom o radu, umjesto s ugovorom o djelu, kako je navedeno u prethodnom stavku.

Edukacija pripravnika

Članak 28.

Radi osposobljavanja za samostalan rad svršenih učenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je zakonom propisana obveza pripravničkog staža, poslodavac s takvim osobama zasniva radni odnos na određeno vrijeme.

Trajanje pripravničkog staža, način provođenja, mjesto edu­kacije, sadržaj programa edukacije, ovlaštenja mentora i sl. regulirani su Zakonom i odgovarajućim podzakonskim propisima.

Broj pripravničkih mjesta utvrđuje poslodavac svojom odlu­kom.

Volonterski rad

Članak 29.

Iz razloga što je državni ili stručni ispit propisan Zakonom kao uvjet za samostalno obavljanje poslova zdravstvenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno članku 29. ZOR-a (volonterski rad).

Razdoblje volonterskog rada iz prethodnog stavka ovog članka ubraja se u pripravnički staž, ali s tim, da se stečeno radno iskustvo priznaje kao uvjet za rad u određenom zanimanju radi polaganja stručnog ispita.

Na volontera se primjenjuju odredbe o radnim odnosima iz ZOR-a i ovoga Kolektivnog ugovora, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu.

Za vrijeme edukacije, volonter ima pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te osiguranje od ozljeda na radu i profesionalno oboljenje, prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, sve na teret sredstava poslodavca.

Ugovor o volonterskom radu mora se sklopiti u pisanom obliku.

ZavrŠni ispit pripravnika, kao uvjet za samostalan rad

Članak 30.

Nakon obavljenoga pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred nadležnim tijelom Ministarstva zdravstva.

Na temelju dokaza o položenome stručnom ispitu, pripravnik stječe uvjet za samostalni rad u struci. Uvjerenje, koje legitimira zdravstvenog radnika za samostalni rad zdravstvenom radniku izdaje nadležna komora.

Obveza struČnog usavrŠavanja

Članak 31.

Radnici poslodavca u statusu zdravstvenog radnika imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati, na teret poslodavca, radi održavanja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite, na način i po postupku kako je propisano općim aktom nadležne komore.

Specijalizacija

Članak 32.

Specijalizacija je oblik edukacije zdravstvenih djelatnika VSS s položenim državnim ili stručnim ispitom i licencom nadležne komore, u tijeku koje radnik – specijalizant, koji je u radnom odnosu, u propisanom roku stječe teoretska i praktična znanja za obavljanje poslova specijalista iz grane medicine, stomatologije, farmacije ili medicinske biokemije iz Pravilnika o specija­lističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika, za koju se usa­vršava.

Pored ugovora o radu zaključenog na određeno ili neodre­đeno vrijeme, poslodavac i radnik – specijalizant zaključuju ugovor o specijalizaciji.

Sadržaj ugovora o specijalizaciji propisan je Pravilnikom iz stavka prvoga članka.

2. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 33.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo svog radnika za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta tako, da radnik ne bude izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

U cilju sprječavanja mogućnosti nastanka posljedica takvog uznemiravanja, poslodavac provodi preventivne aktivnosti, podu­zimajući sljedeće mjere:

• zabraniti rad pod utjecajem alkohola i drugih opijata, što bi, zbog pada kontrole i samokontrole pojedinca, moglo rezultirati takvim ponašanjem prema drugom radniku,

• zabraniti unošenje i raspačavanje svih slika ili časopisa ili video zapisa s erotskim ili porno sadržajem, koji utječu na maštu, u negativnom smislu, pogotovo u kombinaciji s osnovom iz prethodne alineje,

• propagirati decentno, ne izazovno oblačenje,

• propagirati uljudno, prijateljsko ponašanje radnika prema radniku, a poglavito poslodavca prema radnicima, s odre­đenom dozom distance,

• propagirati poštivanje ličnosti radnika,

• sprječavati i disciplinskim mjerama sankcionirati svako izazovno i/ili provokativno ponašanje, bilo usmenim govorom, »govorom« tijela, insinuacijama i sl.,

• disciplinski sankcionirati i sam pokušaj spolnog uznemiravanja i dr.

Članak 34.

Svaki oblik povrede dostojanstva radnika, izvršen u sadržaju i prema opisu kako je navedeno u prethodnom članku, kao mjeru prevencije, poslodavac sankcionira provođenjem sustava odgovornosti za povredu obveza radnika iz radnog odnosa, na način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 35.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje radnika predstavlja povredu iz radnog odnosa, kako je utvrđeno ovim Kolektivnim ugovorom.

Posebna obveza poslodavca koji zapoŠljava viŠe od 20 radnika, glede zaŠtite dostojanstva radnika

Članak 36.

Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je imenovati osobu, koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

U zdravstvenoj ustanovi i trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i koja/e zapošljavaju više od 20 radnika, funkciju poslodavca u smislu odredbi prethodnog stavka, obavlja ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno direktor trgovačkog društva.

U grupnoj privatnoj praksi, koja zapošljava više od 20 radnika, funkciju poslodavca, u smislu odredbi stavka 1. ovog članka, obavlja voditelj grupne prakse.

Subjekti iz stavka 2. i 3. ovog članka, pored osoba koje obav­ljaju funkciju poslodavca, imenuju posebnu osobu, koja je/će biti ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Iznimka od pravila iz prethodnog Članka

Članak 37.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, npr., ako je dostojanstvo radnika ugroženo odnosom poslodavca prema radniku, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo u takvim okolnostima prekinuti rad i zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom, o čemu mora obavijestiti poslodavca, u roku od 8 dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada u smislu odredbi prethodnog stavka, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Članak 38.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, za što je odgovoran poslodavac.

3. Radno vrijeme

Puno radno vrijeme

Članak 39.

Puno radno vrijeme radnika na radu u privatnoj praksi iznosi 40 sati rada tjedno.

Poslodavac može ugovorom o radu s radnikom ili svojom posebnom odlukom utvrditi za radnika kraće radno vrijeme, od vremena kako je propisano u prethodnom stavku.

Ako poslodavac utvrdi kraće radno vrijeme od 40 sati tjedno, kako je navedeno u prethodnom stavku, tako utvrđeno radno vrijeme smatra se punim radnim vremenom.

Nepuno radno vrijeme

Članak 40.

Ako poslodavac ocijeni, da prema uvjetima poslovanja, može zadani volumen poslova obaviti svojim radom i radom članova svoje obitelji i to prema njihovom znanju i sposobnostima u odnosu na registriranu djelatnost, i/ili s radom radnika sa punim ili s nepunim radnim vremenom, ili u kombinaciji u odnosu na puno radno vrijeme iz članka 39. ovoga Kolektivnog ugovora, može zasnovati radni odnos s radnikom i za nepuno radno vri­jeme.

Neka prava iz rada i po osnovi rada, koja su uvjetovana fondom sati rada radnika, radnik ostvaruje srazmjerno vremenu rada u odnosu na procjenu za puno radno vrijeme.

SkraĆeno radno vrijeme

Članak 41.

Ako radnik obavlja poslove na kojima se i uz primjenu mjera zaštite na radu ne može zaštiti radnika od štetnih utjecaja, puno radno vrijeme za takvog radnika poslodavac skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Radnicima koji rade na poslovima u sferi ionizirajućeg zračenja skraćuje se svaki sat rada sa 60 na 45 minuta.

Ako radnik iz prethodnog stavka ne obavlja poslove u sferi ionizirajućeg zračenja puno radno vrijeme, već samo jedan njegov dio, u preostalom dijelu do punoga radnog vremena, radnik obavlja druge poslove po rasporedu i uputama poslodavca, a najduže do za njega izvedenoga punog radnog vremena, vodeći računa o činjenicama iz prethodnog stavka.

Skraćeno radno vrijeme u smislu odredbi stavka 3. ovog članka za radnika, izjednačeno je s punim radnim vremenom.

Članak 42.

Radnik koji obavlja poslove u sferi ionizirajućeg zračenja ne smije na takvim poslovima raditi prekovremeno, niti smije kod drugog poslodavca obavljati iste poslove po ugovoru o djelu.

Prekovremeni rad

Članak 43.

Poslodavac može u slučajevima iz članka 33. ZOR-a narediti radniku rad duži od punoga radnog vremena (prekovremeni rad).

Trajanje prekovremenog rada i oznaka kome je zabranjen, propisano je citiranim člankom 33. ZOR-a.

Raspored radnog vremena

Članak 44.

Tjedno radno vrijeme u privatnoj praksi Hrvatske u pravilu traje šest dana u tjednu, tj. od ponedjeljka do subote.

Poslodavac može odrediti drugačiji raspored broja radnih dana/tjedan i slijedom toga i broj sati radnog vremena/dan.

Tjedni i dnevni raspored radnih dana/ tjedan i broja sati rada/dan utvrđuje poslodavac posebnom pisanom odlukom.

Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu iz stavka 3. ovog članka ili promjeni takvog rasporeda najmanje tjedan dana unaprijed.

Članak 45.

Ako raspored radnog vremena za rad ordinacije ili drugog oblika rada privatne prakse ili zdravstvene ustanove i trgovačkog društva koja/i je ugovorni partner Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) utvrdi ministar zdravstva RH svojim podzakonskim aktom, tada, poslodavac svoj opći akt o rasporedu radnog vremena prilagođava rasporedu iz takvog podzakonskog akta.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 46.

Poslodavac može puno ili nepuno radno vrijeme iz članka 39. odnosno 40. ovoga Kolektivnog ugovora preraspodijeliti tako, da tijekom jednog razdoblja puno ili nepuno radno vrijeme radnika traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunoga radnog vremena, s tim, da prosječno radno vrijeme tijekom kalendarske godine za radnika ne smije trajati duže kako je propisano za puno odnosno nepuno radno vrijeme, kako je propisano odredbama Kolektivnog ugovora.

Ako je poslodavac preraspodijelio radno vrijeme u smislu odredbi prethodnog stavka, tako preraspoređeno radno vrijeme za radnika ne može u pravilu trajati duže od 52 sata rada/tjedan.

Kada u mjestu sjedišta rada poslodavca npr. za vrijeme trajanja turističke sezone boravi više osoba u odnosu na broj pučanstva koje ima prebivalište u tom mjestu, ili kada poslodavac ima zahtjeve za intervencijama iz registrirane djelatnosti pro­sječno više u odnosu na ustaljeni prosjek – ritam rada, npr. za vrijeme veće učestalosti bolesti (epidemije, endemije i sl.), tada poslodavac može, za to vrijeme, puno radno vrijeme iz stavka prvog i drugog ovog članka, preraspodijeliti tako, da radno vrijeme traje duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati rada/tjedan, ali uz uvjete iz st. 1. ovog članka.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena u smislu odredbi ovog članka donosi poslodavac u pisanom obliku.

Duže vrijeme rada u okviru preraspoređenoga radnog vremena nema karakter prekovremenog rada.

4. Odmori i dopusti

Odmor u tijeku radnog dana

Članak 47.

Radnik, koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima pravo svakog radnog dana na stanku od 30 minuta, a koristi je sukladno rasporedu koji odredi poslodavac.

Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Odmor izmeĐu dva uzastopna radna dana

Članak 48.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Tjedni odmor

Članak 49.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju 24 sata ne­prekid­no.

Dan tjednog odmora u pravilu je nedjelja, kao produkt naslijeđa učenja i tradicije kršćanstva.

Ako radnik iznimno radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

GodiŠnji odmor

Članak 50.

Radnik ima pravo u svakoj kalendarskoj godini koristiti plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a više od toga prema utvrđenim kriterijima i to kako slijedi:

a) prema dužini radnog staža za istog poslodavca:

– od 5 do 10 godina               2 radna dana

– od 10 do 15 godina             3 radna dana

– od 15 do 20 godina             4 radna dana

– od 20 do 25 godina             5 radnih dana

– od 25 do 30 godina             6 radnih dana

– od 30 do 35 godina             7 radnih dana

– preko 35 godina                  8 radnih dana

b) prema zalaganju i odnosu prema radu, po ocjeni poslodav­ca od 1 do 5 radnih dana.

Poslodavac može radniku utvrditi pravo na godišnji odmor i za druge osnove.

Godišnji odmor radnika može trajati najduže 30 radnih dana.

Raspored koriŠtenja godiŠnjeg odmora

Članak 51.

Raspored korištenja godišnjeg odmora za svoje radnike utvrđuje poslodavac posebnom pismenom odlukom, u pravilu najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Prethodno, poslodavac donosi plan godišnjih odmora radnika/godina, kojim utvrđuje parametre za izradu rasporeda korištenja, kako je navedeno u prethodnom stavku.

Planom iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje:

1. dužinu trajanja godišnjeg odmora/radnik, u smislu odredbi članka 50. ovog Kolektivnog ugovora, tako, da iskazuje pravo radnika na minimalni broj dana godišnjeg odmora, koji mu pripadaju temeljem istog članka, stavak 1. Kolektivnog ugovora,

2. eventualno, veći broj dana godišnjeg odmora od minimuma, temeljem članka 50. stavak 3. Kolektivnog ugovora,

3. broj radnih dana godišnjeg odmora za osnov zalaganja i odnosa prema radu,

4. ukupan broj minimalnog broja radnih dana godišnjeg odmora (zbir osnova pod 1 i 3),

5. ukupan broj radnih dana godišnjeg odmora po odluci poslodavca (zbir osnova 1, 2 i 3)

6. predvidivo vrijeme korištenja godišnjeg odmora,

7. te raspored korištenja godišnjeg odmora u dijelovima – predvidivo vrijeme korištenja prvog dijela godišnjeg odmora kao i drugog dijela.

Predvidivo vrijeme korištenja godišnjeg odmora/radnik utvr­đu­je poslodavac planom, respektirajući planirani – očekivani obim rada u vremenu korištenja godišnjeg odmora, prema rasporedu iz stavka 1. ovog članka, eventualno usuglašene želje radnika i uvjete za korištenje godišnjeg odmora u dva dijela.

Poslodavac koji je uključen u mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti, pri utvrđivanju rasporeda godišnjeg odmora mora respektirati svoje obveze iz članka 148. Zakona i obveze iz ugovora sa HZZO-om, o kontinuitetu i jednakom obimu pružanja zdravstvene zaštite osiguranicima/godina, o kojima skrbi poslodavac.

Članak 52.

Raspored korištenja godišnjeg odmora iz prethodnog članka izvršava poslodavac svojim rješenjem.

NiŠtavost sporazuma o odricanju prava radnika na godiŠnji odmor

Članak 53.

Ništav je sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade radniku umjesto korištenja godišnjeg odmora, pod prijetnjom primjene sankcije za poslodavca.

Pravo na godiŠnji odmor za rad u sferi ionizirajuĆeg zraČenja

Članak 54.

Radnik, koji za poslodavca obavlja poslove iz sfere ionizirajućeg zračenja iz članka 41. ovog Kolektivnog ugovora, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana.

Dani koji se ne uraČunavaju u godiŠnji odmor

Članak 55.

U dane godišnjeg odmora radnika iz članka 50. ovog Kolektivnog ugovora ne uračunavaju se: dan tjednog odmora iz čl. 49. ovoga Kolektivnog ugovora te blagdani i neradni dani određeni Zakonom.... (»Narodne novine«, br. 33/96.).

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koju je utvrdio izabrani doktor medicine, odnosno stomatologije, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

U trajanje godišnjeg odmora, uračunava se i subota, kao da je dnevni raspored rada radnika raspoređen na šest radnih dana, bez obzira na stvarni raspored.

Pravo na godiŠnji odmor radnika koji se prvi puta zaposli

Članak 56.

Radnik, koji se prvi puta zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada za novog poslodavca.

Privremena nesposobnost za rad, vojna služba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.

Pravo na godiŠnji odmor radnika koji nije ispunio uvjet 6 mjeseci neprekidnog rada za poslodavca

Članak 57.

Radnik, koji nije ispunio uvjet radnog staža iz prethodnog članka u tekućoj godini za korištenje godišnjeg odmora iz članka 50. ovoga Kolektivnog ugovora, ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec dana rada za poslodavca, određenog na način propisan istim člankom 50. ovoga Kolektivnog ugovora, kao i u slučaju da mu radni odnos prestane prije završetka šesto­mjesečnog roka.

Pravo na godiŠnji odmor radniku poslodavca za tekuĆu godinu, kojemu je prestao ugovor o radu prije 1. 7. tekuĆe godine

Članak 58.

 Radniku kojemu je prestao ugovor o radu prije 1. 7. tekuće godine, ima pravo na godišnji odmor za tekuću godinu, prema broju radnih dana godišnjeg odmora, obračunati na iden­tičan način, kako je propisano prethodnim člankom.

KoriŠtenje godiŠnjeg odmora u dva dijela

Članak 59.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi dio godišnjeg odmora iskoristiti najkasnije do 30. 6. iduće godine.

Pravo radnika koristiti 1 dan godiŠnjeg odmora, prema svojoj Želji

Članak 60.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti i to najmanje tri dana ranije.

Pravo radnika koristiti neiskoriŠteni godiŠnji odmor zbog mobilizacije ili
radne obveze

Članak 61.

Radnici, koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog izvršenja radne obveze nisu koristili godišnji odmor u tekućoj godini, imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor za prethodnu godinu nakon demobilizacije ili po prestanku radne obveze, najkasnije do 30. 6. tekuće godine, po rasporedu poslodavca.

Odgoda koriŠtenja godiŠnjeg odmora radnika, prema rasporedu iz rjeŠenja

Članak 62.

Poslodavac može radniku odgoditi izvršenje rješenja o ko­rištenju godišnjeg odmora, odnosno prekinuti započeto korištenje, samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih potreba procesa rada poslodavca.

Odluku iz stavka prvog donosi poslodavac u pisanoj formi i dostavlja je radniku.

Radniku kojem je poslodavac odgodio ili prekinuo korištenje godišnjeg odmora, poslodavac mora omogućiti naknadno koriš­tenje odnosno nastavak neiskorištenog dijela godišnjeg odmora.

 Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova pro­uzro­čenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora na teret poslodavca.

Troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se npr. troškovi stvarno uplaćenog aranžmana u hotelu i sl., te putni i drugi troškovi uvjetovani prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza za sredstva koja je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i troškovi dnevnica povratka do mjesta zaposlenja i to u visini određenoj ovim Kolektivnim ugovorom.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, koja je radnik dokazao odgovarajućom dokumentacijom.

Prekid kontinuiteta koriŠtenja godiŠnjeg odmora radnika

Članak 63.

Radnik može prekinuti korištenje godišnjeg odmora zbog bolesti ili porodnog dopusta, a isti nastaviti koristiti i u sljedećoj godini najkasnije do 30. 6., pod uvjetom, da je u prethodnoj godini radio najmanje 6 mjeseci u odnosu na godinu u kojoj se vratio na rad.

PlaĆeni dopust

Članak 64.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 6 radnih dana ili pojedinačno za:

–  sklapanje braka                                 6 radnih dana

–  rođenje djeteta                                  2 radna dana

–  smrt supružnika, djeteta,
roditelja i unuka                                 3 radna dana

–  selidbe u istom mjestu                        1 radni dan
stanovanja                                              

–  selidbe u drugo mjesto                      
stanovanja                                         2 radna dana

Iznimno, radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, nezavisno o ukupnom broju dana koje je tijekom godine iskoristio po svim osnovama u odnosu na broj iz stavka 1. ovog članka.

Poslodavac može radniku utvrditi pravo na plaćeni dopust i u dužem trajanju, kako je utvrđeno u stavku 1. ovog članka.

PlaĆeni dopust za struČno usavrŠavanje

Članak 65.

Za potrebe stručnog usavršavanja ili obrazovanja, poslodavac može radniku odobriti plaćeni dopust za:

–  polaganje državnog
ili stručnog ispita                                6 radnih dana

–  polaganje specijalističkog
ispita                                                 12 radnih dana

–  vrijeme praktičnog rada u
specijalističkoj ordinaciji
privatne prakse ili zdravstvenoj
ustanovi sukladno izvršenju
obveze iz ugovora sa
HZZO-om                                         6 radnih dana/ god.

–  sudjelovanje u radu stručnih
skupova na kojem sudjelovanje
daje određeni broj bodova za
relicenciranje dozvole za
samostalni rad prema propisima
nadležne komore do                          2 radna dana/god.

Poslodavac može radniku utvrditi pravo na plaćeni dopust i u dužem trajanju, kako je utvrđeno u stavku 1. ovog članka.

Naknada plaĆe za plaĆeni dopust

Članak 66.

Plaćeni dopust i naknadu plaće za plaćeni dopust, radnik ostvaruje na osnovi rješenja poslodavca.

NeplaĆeni dopust

Članak 67.

Radnik ima pravo na dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 radnih dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust za njega opravdan i da tu opravdanost može dokazati, te uvjetom da njegovo odsustvo neće izazvati teškoće u obavljanju poslova za poslodavca. Smatra se opravdanim dopust ako je potreban radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana radnika, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usa­vršavanja ili specijalizacije.

Radnik ostvaruje pravo iz stavka 1. ovog članka na osnovi posebnog rješenja poslodavca.

5. Naknada štete poslodavcu

Članak 68.

Radnik, koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je nadoknaditi poslodavcu počinjenu štetu.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao, smatra se, da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

 Iznos naknade štete iz stavka 1. ovog članka poslodavac će smanjiti radniku/cima, ako utvrdi da štetu nije/su učinio/li namjerno, ako radnik do tada nije uzrokovao sličnu štetu, te ako je radnik u konkretnom slučaju poduzeo sve potrebne radnje da se šteta otkloni i ako utvrdi da:

 – se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom radnika kod poslodavca i sredstvima rada poslodavca, ili

 – je radnik u teškoj materijalnoj situaciji ili da bi ga naknada štete teško pogodila, ili

 – se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili ako se radi o manjoj šteti.

 Smanjenje štete iz prethodnog stavka ovoga članka može iznositi najmanje 20%, a najviše da se radnika oslobodi od plaćanja naknade štete u cijelosti.

6. Naknada štete radniku

Članak 69.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu po općim propisima o odgovornosti prema Zakonu o obveznim odnosima.

Za osiguranje izvršenja obveze iz prethodnog stavka, radnik ima pravo, a poslodavac obvezu osigurati izvršenje prava radnika na naknadu štete osiguranjem nastupa tog rizika kod osigu­ravajućeg društva uplatom premije za tzv. osiguranje od odgovornosti.

7. Odgovornost pravne osobe za kazneno djelo koje je učinila fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe

Članak 70.

Ako fizička osoba, sa statusom radnika ili bez tog statusa, koja vodi poslovanje zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva (pravne osobe), učini kazneno djelo, kojim je povrijeđena neka dužnost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili je trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili za drugoga, kaznit će se pravna osoba za kazneno djelo propisano za odgovornu osobu u Kaznenom zakonu i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela.

Odgovorna osoba iz prethodnog stavka je radnik – fizička osoba koja vodi poslovanje pravne osobe ili joj je povjereno obav­ljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe, kao ravnatelj zdravstvene ustanove, privremeni ravnatelj zdravstvene ustanove ili v.d. ravnatelj ili direktor trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost.

Članak 71.

Odgovornost pravne osobe iz prethodnog članka temelji se na krivnji odgovorne osobe.

Članak 72.

Za kaznena djela učinjena od strane fizičke osobe mogu se izreći kazne pravnim osobama iz članka 70. ovoga Kolektivnog ugovora u obliku novčane kazne, uvjetne osude i sigurnosne mjere ukidanja pravne osobe.

Visina novČane kazne za pravNu osobu

Članak 73.

Visina novčane kazne za pravnu osobu ovisi o visini trajanja kazne zatvora propisane za kazneno djelo koje je učinila odgovorna osoba pravne osobe, u rasponu od 5.000,00 kn do 5,000.000,00 kn.

Primjena posebnih propisa glede odgovornosti pravne osobe za rad fiziČke – odgovorne osobe za rad pravne osobe

Članak 74.

Detaljnije odredbe glede odgovornosti pravne osobe u svezi s radom njenog radnika – fizičke, odgovorne osobe u pravnoj osobi, regulirane su Zakonom o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

IV. PLAĆE I NAKNADE PLAĆE

1. Plaće i dodaci na plaću

Članak 75.

Radnik ima pravo na plaću za svoj rad za poslodavca, u primjerenom iznosu.

Poslodavac utvrđuje plaću radniku množenjem iznosa osnovice i koeficijenta koji je propisan za radno mjesto za koje je radnik zasnovao radni odnos, da bi dobiveni iznos obračunom za isplatu prilagodio svojoj ekonomskoj snazi.

Plaća radniku računa se u bruto iznosu.

Ako dvije osobe različitog spola obavljaju jednaki rad i rad jednake vrijednosti za poslodavca, imaju pravo na jednaku plaću, prema kriterijima iz ovoga Kolektivnog ugovora.

Osnovica za obraČun plaĆe

Članak 76.

Osnovica za obračun plaće radnika u privatnoj praksi Hrvat­ske od 1. 11. 2003. godine iznosi 4.232,43 kn bruto i jednaka je za izračun plaće svih radnika, nezavisno od zanimanja i stupnja njihove stručne spreme.

Novi iznos osnovice u odnosu na iznos iz stavka 1. ovog članka stranke utvrđuju posebnim aneksom ovom Kolektivnom ugovoru.

Koeficijenti za izraČun plaĆe

Članak 77.

Koeficijenti za obračun plaće radniku predstavljaju brojčani izraz odnosa relativne vrijednosti svakoga radnog mjesta u odnosu na prethodno ili sljedeće radno mjesto, zbog čega je svaki koeficijent/radno mjesto veći u odnosu na koeficijent za prethodno radno mjesto.

Za radna mjesta u privatnoj praksi Hrvatske utvrđuju se koeficijenti i to kako slijedi:

 1.  VSS – zdravstveni radnik specijalist u bolnici i trgovačkom društvu koje obavlja poslove u
stacionarnom dijelu djelatnosti                                    2,09

 2.  VSS – zdravstveni radnik specijalist                            2,00

 3.  VSS – ugovorni zdravstveni radnik primarne
zdravstvene zaštite                                                     1,85

 4.  VSS zdravstveni radnik                                              1,61

 5.  VSS nezdravstveni radnik                                           1,39

 6.  VŠS zdravstveni radnik u intenzivnoj skrbi,
inž. med. radiologije u bolničkoj djelatnosti                 1,42

 7.  VŠS zdravstveni radnik u patronaži                             1,30

 8.  VŠS zdravstveni radnik u primjeni citostatika
i otvorenim izvorima zračenja                                      1,36

 9.  VŠS zdravstveni radnik u neurofiziološkom
laboratoriju                                                                1,13

10. VŠS zdravstveni radnik na bolničkom odjelu               1,21

11. VŠS zdravstveni radnik u hitnoj službi                         1,18

12. VŠS zdravstveni radnik u polikliničko-konzilijarnoj
djelatnosti (med. sestra, zdravstv. tehničar,
ing. med. radiologije itd.)                                            1,07

13. VŠS nezdravstveni radnik                                           1,01

14. SSS zdravstveni radnik u bolničkoj djelatnosti:
u jedinici intenzivne skrbi, na otvorenim izvorima
zračenja, u primjeni citostatika, u operacijama
(instrumentiranje i anestezija)                                      1,32

15. SSS zdravstveni radnik u rađaoni, hitnoj službi
i hemodijalizi                                                              1,21

16. SSS zdravstveni radnik na bolničkim odjelima,
forenzičkoj psihijatriji,                                                 1,08

17. SSS zdravstveni radnik u centralnoj sterilizaciji            1,04

18. SSS zdravstveni radnik u bolničkoj, polikliničko-
-konzilijarnoj, djelatnosti primarne zdravstvene
zaštite, djelatnosti kućne njege i dijagnostike,
kao npr.: zdravstveni tehničar, zdravstv. tehničar
laborat. smjera, te ljekarničkoj djelatnosti,
kao npr.: farm. tehničar i dr.                                        0,92

19. SSS nezdravstveni radnik                                           0,81

20. VKV radnici                                                              0,92

21. KV radnici                                                                 0,75

22. NSS zdravstveni radnici (bolničari, babice,
dječje njegovateljice i laboranti)                                  0,70

23. NSS i PKV radnici                                                    0,41

Za radna mjesta s posebnim ovlaštenjima u procesu rada ili radna mjesta koja nisu navedena od 1 – 23 prethodnog stavka, koeficijent ili druga mjerila za izračun plaće, utvrđuje sam poslodavac.

Obračunata plaća primjenom osnovice iz članka 76. ovog Kolektivnog ugovora s koeficijentom iz prethodnog stavka daje iznos kalkulativne plaće/radnik.

Elementi za izraČun primjerene plaĆe radnika poslodavca koji obavlja djelatnost primarne zdravstvene zaŠtite

Članak 78.

Iznos kalkulativne plaće iz članka 77. stavak 4. ovoga Kolektivnog ugovora prilagođava se u isplati ekonomskoj snazi poslodavca u poreznom ili kraćem razdoblju, da bi takva obračunata i isplaćena plaća imala karakter primjerene plaće vrsti rada koju radnik obavlja za poslodavca.

Ekonomska snaga poslodavca mjeri se iznosom njegovih ukupnih primitaka koje realizira po svim osnovama – izvorima stjecanja u poreznom razdoblju, u odnosu na propisani bazni iznos utvrđen za usporedbu realnosti visine iznosa njegovih svih primitaka.

Primjerena plaća radnika u obračunu radi isplate ovisi o ekonomskoj snazi poslodavca.

Bazni iznos za usporedbu doktora medicine i stomatologije u primarnoj zdravstvenoj zaŠtiti

Članak 79.

Bazni iznos svih primitaka poslodavca, koji služi za ocjenu njegove ekonomske snage glede obračuna za isplatu primjerene plaće radniku je iznos naknade koju je utvrdio HZZO svojim općim aktom za isplatu ugovornom zdravstvenom radniku privatne prakse za propisani – optimalni standard/godinu (godišnja ili mjesečna vrijednost tima, svedeno na mjesec), ili izvedeni optimalni iznos naknade prema istim ili sličnim parametrima HZZO-a i to za vrstu zdravstvene zaštite koju obavlja poslodavac.

Bazni iznos iz prethodnog stavka iznosi: za poslodavca koji obavlja djelatnost obiteljskog doktora opće medicine 21.837,91 kn bruto/ mjesec; specijaliste opće medicine 22.663,38 kn bruto/mjesec; koji obavlja djelatnost za zdravstvenu zaštitu predškolske djece 21.400,00 kn bruto/mjesec; koji obavlja djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena 23.960,00 kn bruto/mjesec i koji obavlja djelatnost obiteljskog doktora stomatologije za polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu 28.910,41 kn bruto/mjesec.

Struktura troŠkova »glavarine«/boda za neke djelatnosti primarne zdravstvene zaŠtite

Članak 80.

Godišnja ili mjesečna vrijednost naknade za rad tima ugovornoga zdravstvenog radnika privatne prakse iz prethodnog članka može poslužiti za ocjenu baznog iznosa svih njegovih primitaka, jer u sebi sadrži trošak plaće radnika koji je u strukturi ukupnih troškova zastupljen s određenim postotkom u odnosu na ukupan iznos naknade – element za ocjenu primjerene plaće – kao npr. za opću medicinu cca. 18,18 % (I. bruto), odnosno cca. 17,64 % za spec. opće medicine, cca. 17,61 % za zdravstvenu zaštitu predškolske djece, cca. 17,64 % za zdravstvenu zaštitu žena cca. 15,25 % za polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu, cca. 4,07 % za radnika VŠS u laboratorijskoj djelatnosti, a cca. 3,69 % za radnika SSS u istoj djelatnosti itd.

Ako HZZO rekalkulira cijenu – iznos »glavarine« ili boda za elemente – parametre koji nisu ukalkulirani u izračun, prema kalkulaciji za 1997.g., kako je navedeno u prethodnom stavku, kao što je npr. trošak amortizacije, trošak za razvoj, trošak za investicijsko i tekuće održavanje, trošak za pokriće eventualnog gubitka (rezerve), trošak za bolovanje do 42 dana radnika tima, trošak za povećanje kalkulativnih plaća radnika tima, za eksponiranost težim uvjetima rada, trošak za naknadu radnicima s osnova naknada, potpora i nagrada u smislu članka 12. Pravilnika o porezu na dohodak i dr., stranke će dodatkom ovom Kolektivnom ugovoru mijenjati odnose udjela troška bruto plaće I. i II. u ukupnim troškovima rada tima/godina.

Članak 81.

Porezno razdoblje, na koje se poziva ovaj Kolektivni ugovor, računa se prema propisima koji reguliraju porez na dohodak.

IzraČun primjerene plaĆe za radnika koji obavlja djelatnost za poslodavca u medicinsko-biokemijskom laboratoriju (MBL)

Članak 82.

Poslodavac koji obavlja djelatnost medicinsko-biokemijskog laboratorija (u daljnjem tekstu: MBL) utvrđuje plaću radniku primjenom mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. ovoga Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće), da bi istu u obračunu za isplatu prilagodio svojoj ekonomskoj snazi.

Ekonomska snaga poslodavca iz prethodnog stavka mjeri se prosječnim iznosom »glavarine«/osiguranik, koji realizira poslodavac kao ukupan prihod u poreznom razdoblju, za usporedbu, u odnosu na bazni iznos od 30,00 kn bruto/osiguranik.

Ako poslodavac realizira primitke iz različitih osnova (pri­hod od HZZO-a/osiguranik + prihod od HZZO-a za djelatnost MBL-a glede zdravstvene zaštite žena + prihod s naslova spe­cifične zdravstvene zaštite + prihod od drugih korisnika na slobodnom tržištu zdravstvenih usluga), tada ukupan iznos svih primitaka/obračunsko razdoblje dijeli s brojem osiguranika koji »pokriva« poslodavac, prema ugovoru sa HZZO-om, da bi dobio prosječni iznos »glavarine« (ekonomska snaga poslodavca/porezno razdoblje). Dobiveni prosječni iznos »glavarine« determinira obvezu poslodavca da obračunatu plaću (članak 76. i 77. = kalkulativni iznos) prilagodi u obračunu za isplatu svojoj ekonomskoj snazi, da bi ista u isplati imala – dobila karakter primjerene plaće vrsti rada koju radnik obavlja.

S dobivenim koeficijentom odnosa prosječnog iznosa »glavarine« iz prethodnog stavka i baznog iznosa »glavarine« iz stav­ka 2. ovog članka, poslodavac množi kalkulativni iznos plaće, da bi u isplati dobio primjereni iznos, koji je veći ili manji od kalkulativnog iznosa plaće.

Članak 83.

Ako poslodavac obavlja djelatnost MBL s većim brojem zdravstvenih radnika u odnosu na kadrovski normativ, utvrđen općim aktom HZZO-a, poslodavac može srazmjerno smanjiti plaće svim radnicima i obrnuto. Smanjenje/povećanje plaće po tom osnovu, traje tako dugo dok poslodavac ne izjednači broj zaposlenih zdravstvenih radnika s propisanim kadrovskim normativom/MBL.

Elementi za izraČun primjerene plaĆe u ljekarniČkoj djelatnosti

Članak 84.

U ljekarničkoj djelatnosti poslodavac utvrđuje iznos plaće/radnik primjenom mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće).

Plaću iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje – planira za porezno razdoblje, polazeći od količine i vrste usluga mjereno parametrom broja bodova, koji mora izvršiti radnik, prema kad­rov­skom i vremenskom normativu za usluge iz tzv. »Plave knjige«/godina i to: od 28.620 bodova VSS radnik, specijalist, 19.080 bodova VSS radnik, 13.928 bodova VŠS radnik i 12.020 bodova SSS radnik.

Prosječna vrijednost boda iz prethodnog stavka utvrđuje se tako da se od ukupnog prometa/ljekarna, odbiju troškovi kupnje lijekova, medicinskih proizvoda i drugih roba s kojima trguje ljekarna, po nabavnim cijenama sa svim zavisnim troškovima nabavke, a potom dobiveni iznos podijeli s planiranim brojem bodova/godina ili kraće razdoblje, iz stavka 1. ovog članka i to za ukupan broj zdravstvenih radnika/poslodavac, prema odrađenim satima rada.

Dobivenu prosječnu vrijednost boda poslodavac uspoređuje s iznosom bazne vrijednosti boda za usporedbu, a to je iznos od 6,10 kn/bod, kako je propisano općim aktom HZZO-a, računajući na dan 1. 11. 2003. g.

Kalkulativni iznos plaće radnika, poslodavac, koji obavlja ljekarničku djelatnost, množi s koeficijentom odnosa prosječnog iznosa boda iz stavka 3. ovog članka i baznog iznosa za usporedbu, iz prethodnog stavka. Dobiveni iznos plaće za obračun glede isplate korigira iznos kalkulativne plaće/radnik na više ili manje.

Iznos iz prethodnog stavka u obračunu za isplatu za radnika poslodavca predstavlja iznos primjerene plaće vrsti rada radnika, koji obavlja za poslodavca, u odnosu na ekonomsku snagu konkretnog poslodavca.

Elementi za izraČun primjerene plaĆe za medicinsku sestru na radu kod poslodavca koji obavlja poslove njege i rehabilitacije bolesnika u kuĆi

Članak 85.

U djelatnosti njege i rehabilitacije bolesnika u kući za poslodavca – fizičku osobu, odnosno i u stacionaru, za pravnu osobu, poslodavac utvrđuje iznos plaće/radnik primjenom mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće).

Plaću iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje – planira za porezno razdoblje, polazeći od sljedećih parametara, da bi dobio prosječnu vrijednost boda:

• broj usluga/bodova, koji mora radnik izvršiti, prema kadrovskom i vremenskom normativu usluge iz tzv. »Plave knjige«/godina 12.020 bodova SSS radnik – medicinska sestra/godina,

• broja radnika, prema odrađenim satima rada.

Prosječnu vrijednost boda iz prethodnog stavka utvrđuje poslodavac tako, da ukupni prihod/poslodavac, utvrđen za porezno razdoblje ili drugo obračunsko razdoblje unutar poreznog razdoblja, podijeli s planiranim brojem bodova/godina ili kraće razdoblje, u smislu iz stavka 1. ovog članka, za ukupan broj zdravstvenih radnika/poslodavac, prema odrađenim satima rada.

Dobivenu prosječnu vrijednost boda poslodavac uspoređuje s iznosom bazne vrijednosti boda za usporedbu, a to je iznos od 6,10 kn/bod, kako je propisano općim aktom HZZO-a, računajući na dan 1. 11. 2003. g.

Kalkulativni iznos plaće radnika, poslodavac, množi s koeficijentom odnosa prosječnog iznosa boda iz stavka 3. ovog članka i baznog iznosa za usporedbu, iz prethodnog stavka. Dobiveni iznos plaće za obračun isplate korigira iznos kalkulativne plaće/radnik na više ili manje.

Iznos iz prethodnog stavka u obračunu za isplatu za radnika poslodavca predstavlja iznos primjerene plaće vrsti rada radnika, koji obavlja poslove za poslodavca, pravnu osobu u djelatnosti njege i rehabilitacije bolesnika u kući i u stacionaru.

Elementi za izraČun primjerene plaĆe za ostale zdravstvene radnike privatne prakse, koji su ukljuČeni u mreŽu osnovne zdravstvene djelatnosti

Članak 86.

Za ostale poslodavce koji realiziraju primitke iz ugovornog odnosa sa HZZO-om sustavom drugih mjerila u odnosu na mjerila iz članka 79 – 85. ovog Kolektivnog ugovora, za ocjenu baznog iznosa svih primitaka za obračun isplate plaće/radnik, u smislu odredbi nabrojenih članaka ovog Kolektivnog ugovora, primjenjuju se mjerila iz tzv. »Plave knjige« i iz drugih općih akata HZZO-a, koji su relevantni za kalkulacije cijena zdravstvenih usluga, za tog zdravstvenog radnika, u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju, u odnosu na kalkulativni iznos plaće/radnik utvrđen primjenom mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 87.

Radnik iz prethodnog članka ima pravo na plaću u manjem ili većem iznosu od iznosa utvrđenog primjenom mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. ovog Kolektivnog ugovora, prema pravilima iz članka 86. ovog Kolektivnog ugovora.

PlaĆa radnika na radu kod poslodavca koji nije ukljuČen u mreŽu osnovne zdravstvene djelatnosti

Članak 88.

Poslodavac, koji nije uključen u mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti, tj. koji nije ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse (fizička ili pravna osoba) obračunava plaću radniku prema mjerilima i kriterijima 76. i 77. ovoga Kolektivnog ugovora, a njenu visinu za obračun u isplati prilagođava svojoj ekonomskoj snazi primjenom istih ili sličnih mjerila, kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom, za ugovornoga zdravstvenog radnika privatne prakse, glede izračuna primjerene plaće u odnosu na kalkulativni iznos, prema djelatnosti poslodavca.

Objava podataka za izraČun primjerene plaĆe

Članak 89.

Podatke za primjenu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora glede utvrđivanja baznog iznosa za ocjenu ekonomske snage poslodavca, radi izračuna obračuna plaće za isplatu radniku (iznos »glavarine« za tim/standard, samo »glavarine«, boda i sl.) objav­ljuje Udruga u časopisu »Privatna praksa u zdravstvu«.

IzraČun plaĆe radniku koji pored poslova radnog mjesta obavlja i poslove rukovoĐenja  po ugovoru o sluŽbi

Članak 90.

Ravnatelj zdravstvene ustanove ili direktor trgovačkog društva ili drugi radnik zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koji pored poslova radnog mjesta koje obavlja po ugovoru o radu obnaša i posebne dužnosti (šef odjela, voditelj ljekarne, laboratorija i td.), ostvaruje plaću primjenom mjerila i kriterija iz ovog Kolektivnog ugovora za radno mjesto iz ugovora o radu (npr. liječnik specijalist, farmaceut itd.), srazmjerno vremenu obav­ljanja tih poslova u okviru punoga radnog vremena (PRV) i plaću za obnašanje posebnih dužnosti, odnosno za posebna ovlaštenja u procesu rada (šef odsjeka, odjela, pomoćnik ravnatelja – direktora i sl.) sukladno dogovoru s osnivačima, a legalizirano ugovorom o službi.

Bazni iznos svih primitaka koji služi za ocjenu ekonomske snage zdravstvene ustanove – trgovačkog društva u privatnom vlasništvu – poslodavca, u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora utvrđuje zdravstvena ustanova, trgovačkog društvo – poslodavac svojim financijskim planom za svako radilište – tim ili sl. (ambulanta, dijagnostički laboratorij, itd.).

Isplata akontacije plaĆe

Članak 91.

Radnik u privatnoj praksi Hrvatske tijekom poreznog razdoblja ostvaruje akontaciju plaće.

Ako se tijekom godine promjene parametri za izračun primjerene plaće radniku prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora, poslodavac posebnim rješenjem jednom ili više puta godiš­nje, zavisno o veličini promjena parametara, obavlja obračun plaće radniku u odnosu na obračunate i isplaćene akontacije.

Isplata plaĆe radniku – vlasniku ustanove – trgovaČkog druŠtva

Članak 92.

Ako za poslodavca – pravnu osobu obavlja poslove radnika vlasnik ili suvlasnik pravne osobe, na radnom mjestu primjerenom njegovom zanimanju, te je po tom osnovu osiguran, poslodavac za njega vlasnika/suvlasnika utvrđuje plaću sam ili u dogovoru s drugim vlasnicima i to najmanje u iznosu koji je propisan posebnim zakonom, kao iznos osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, za poduzetničku plaću.

PlaĆe pripravnika i specijalizanata

Članak 93.

 Radniku – pripravniku, koji se osposobljava za samostalni rad pripada plaća, odnosno naknada plaće utvrđena prema mjerilima iz članka 76. i 77. ovog Kolektivnog ugovora, svedeno na 30% utvrđenog iznosa.

Radniku – specijalizantu, za vrijeme svladavanja programa specijalizacije edukacijom u zdravstvenoj ustanovi/ustanovama i/ili trgovačkom društvu u kojoj/ima provodi program specijalizacije, pripada naknada plaće utvrđena primjenom mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. ovog Kolektivnog ugovora, svedeno na 30% utvrđenog iznosa.

Za vrijeme rada za poslodavca u tijeku specijalizacije, specijalizant ostvaruje pravo na plaću prema mjerilima i kriterijima iz članka 76. i 77. ovog Kolektivnog ugovora svedeno na najmanje 50% utvrđenog iznosa.

Prava pripravnika volontera

Članak 94.

Pripravnik volonter je zdravstveni radnik koji je zaključio ugovor o volontiranju s poslodavcem.

Volonter ima pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te osiguranje od ozljede na radu i profesionalne bolesti na teret poslodavca, prema uvjetima kako je propisano posebnim zakonom o obveznim osiguranjima.

Pravo na veĆu plaĆu radnika ako tako odluČi poslodavac

Članak 95.

Radnik ima pravo na pripadajuću plaću utvrđenu prema odredbama glave IV. ovog Kolektivnog ugovora i više od toga, ako tako odluči poslodavac.

Pravo radnika odnosno obveza poslodavca uruČiti radniku obraČun isplaĆene plaĆe, naknade plaĆe i otpremnine

Članak 96.

Prilikom obračuna za isplatu plaće, naknade plaće i otpremnine, poslodavac je dužan radniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i otpremnine.

Obračun iz prethodnog stavka ima snagu ovršne isprave u sudskom postupku.

Periodske poviŠice

Članak 97.

Primjerena plaća radnika utvrđena na način kako je propisano glavom IV. ovoga Kolektivnog ugovora, povećava se za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža radnika na radu kod istog poslodavca.

Periodsku povišicu plaće radnik stječe od sljedećeg 1. u mjesecu u odnosu na dan/mjesec, kada je navršio potreban broj godina radnog staža za prvu ili sljedeću periodsku povišicu.

Poslodavac može odlučiti da radniku prizna pravo na period­sku povišicu za njegov ukupni radni staž, kao pravo iz minulog rada, tj. za rad radnika kod drugog/ih poslodavca/aca.

DeŽurstvo

Članak 98.

Ako poslodavac naredi radniku dežurstvo, kao poseban oblik rada, obvezan je radniku utvrditi pravo na plaću za taj oblik rada.

Naknadu za dežurstvo radnika poslodavac utvrđuje u paušal­nom iznosu i to:

1) za dežurstvo radnim danom:

2) radnim danom pred neradni dan (blagdani, po članku 3. Zakona.... »Narodne novine«, br. 33/96.) i nedjeljom

3) blagdanom (iz članka 1. Zakona ... »Narodne novine«, br. 33/96).

Paušalni iznos naknade ovisi:

– o trajanju dežurstva,

– o procjeni rada/prema zanimanju/radnik koje se obavlja u dežurstvu, mjereno satima,

– procjeni obvezne prisutnosti u dežurstvu u odnosu na ukupno trajanje dežurstva.

Paušalni iznos naknade iz stavka 2. ovog članka povećava se za:

– 20 % za dežurstvo pod 2., a

– 30 % za dežurstvo pod 3.

Nakon odrađenog dežurstva nedjeljom i blagdanom radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan.

Raspored dežurstva utvrđuje poslodavac svojim rješenjem za mjesec dana unaprijed, kako bi radnik mogao planirati svoje osobne i obiteljske obveze, a iznimno za kraće razdoblje, ako je poslodavac utjecajem drugih čimbenika, doveden u takvo stanje (obveza izvršenja rasporeda dežurstva doma zdravlja, grada, općine i sl.).

VeĆi iznos deŽurstva

Članak 99.

Ako poslodavac naređuje dežurstvo svom radniku po rasporedu doma zdravlja ili hitne pomoći ili jedinice lokalne samouprave, jer ga na to obvezuje primjena ugovora o provođenju primarne zdravstvene zaštite za djelatnost koju obavlja prema HZZO-u, pa realizira veće iznose naknade za obavljeno dežurstvo svog radnika, jer je isto obračunato primjenom drugih, povoljnijih mjerila za obračun, u odnosu na mjerila prema prethodnom članku ovoga Kolektivnog ugovora, radnik ostvaruje naknadu za dežurstvo u tom – većem iznosu.

DeŽurstvo specijalizanta

Članak 100.

Ako specijalizant obavlja dežurstvo u zdravstvenoj ustanovi gdje provodi program specijalizacije, pravo na naknadu s tog naslova ostvaruje u toj ustanovi i na njen teret.

Naknadu za dežurstvo obračunava i isplaćuje poslodavac one zdravstvene ustanove u kojoj radnik obavlja poslove na spe­cijalističkoj edukaciji i koji je rješenjem naredio dežurstvo specijalizantu, ili njegov poslodavac, ako je zdravstvena ustanova – nastavna baza uplatila poslodavcu naknadu za dežurstvo, koje je obavio njegov specijalizant u toj ustanovi.

Pripravnost

Članak 101.

Ako poslodavac naredi radniku da u svoje slobodno vrijeme bude na dispoziciji poslodavcu, tj. u stanju pripravnosti, prema obilježjima iz Zakona, kako bi na poziv mogao intervenirati u obavljanju poslova svog radnog mjesta u prostorijama rada ili na drugom mjestu, radnik ima pravo na naknadu za pripravnost koja mu je naređena kao poseban oblik rada.

Naknadu za pripravnost obračunava poslodavac od iznosa nadoknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome za koji dan je radnik po rasporedu u stanju pripravnosti i to:

a) za standardnu pripravnost                                      20%,
iznosa za dežurstvo, a

b) za pripravnost glede moguće intervencije u
stanu bolesnika koji je udaljen od mjesta
stanovanja radnika više od 20 km cestovne
udaljenosti                                                            30%,
iznosa za dežurstvo

Članak 102.

Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a nedjeljom i blagdanom 24 sata.

Raspored stanja pripravnosti radnika utvrđuje poslodavac svojim rješenjem za mjesec dana unaprijed, a iznimno za kraće razdoblje.

Članak 103.

Ako poslodavac naredi radniku pripravnost po rasporedu doma zdravlja ili županije, grada, općine i sl., izvršavajući preuzetu obvezu iz ugovora, radnik ima pravo na naknadu plaće za pripravnost u iznosu koji je poslodavac obračunao naručitelju pripravnosti, ali ne u manjem iznosu u odnosu na obračunati iznos prema odredbama prethodnog članka ovoga Kolektivnog ugovora.

Rad po pozivu

Članak 104.

Rad po pozivu je poseban oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u prostorijama poslodavca, ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti u tom prostoru.

Ako se ispune pretpostavke iz prethodnog stavka, radnik ima pravo na naknadu za obavljeni rad, zavisno od:

– vremena provedenog na radu za obavljanje usluga obav­ljenih po pozivu,

– dana, kada je obavljen rad, u odnosu na dane u tjednu, prema podjeli iz članka 98. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora:

• i to tako da se broj sati rada množi sa prosječnom vrijednosti sata rada radnika iz njegove prosječne plaće obračunate i isplaćene u prethodnom mjesecu njegovog rada,

• uvećane za isti % kako je navedeno u članku 106. ovoga Kolektivnog ugovora, prema opisanim uvjetima rada.

Pravni status obraČunate i isplaĆene naknade za deŽurstvo, pripravnost i rad po pozivu

Članak 105.

Obračunata naknada za dežurstvo, pripravnost i za rad po pozivu pribraja se obračunatoj plaći radnika/mjesec za isplatu i slijedi pravnu sudbinu plaće glede ostvarivanja prava radnika iz svih vrsta osiguranja.

PoveĆanje plaĆe radniku

Članak 106.

 Plaća radnika utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom uvećat će se za najmanje:

–  za rad noću                                                             15%

–  za prekovremeni rad                                               15%

–  za rad nedjeljom                                                     10%

–  za rad u smjenskom radu u drugoj
smjeni ili dvokratni rad s prekidom
dužim od 1 sat                                                         5%

Noćnim radom smatra se rad u vremenu između 22 sata tekućeg i 6 sati idućeg dana.

Naknade iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isklju­čuju.

Poslodavac može svojim rješenjem za kraće ili duže vremensko razdoblje rada radnika utvrditi radniku povećanje plaće iz stavka 1. i u većem postotku.

Članak 107.

Za rad u dane blagdana i neradnih dana utvrđenih Zako­nom....(»Narodne novine«, br. 33/96) te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na naknadu plaće uvećanu za najmanje 120%.

PlaĆa za rad u drugom mjestu

Članak 108.

Radniku, koji je po rješenju ministra zdravstva upućen na rad u zdravstvenu ustanovu izvan mjesta rada radnika koje je označeno u ugovoru o radu, utvrdit će se plaća za takav rad prema rješenju ministra, a ne može biti manja od plaće obračunate prema mjerilima iz ovoga Kolektivnog ugovora.

Obračun i isplatu plaće radniku u smislu odredbi prethodnog stavka obavlja poslodavac.

Za vrijeme rada u drugoj zdravstvenoj ustanovi, kako je navedeno u stavku 1. ovog članka radnik ima pravo i na smještaj, prehranu, troškove prijevoza i druge izdatke sukladno rješenju ministra zdravstva na teret ustanove u kojoj obavlja rad po rasporedu.

Rokovi za isplatu plaĆe

Članak 109.

Plaća se isplaćuje u pravilu jednom mjesečno za prethodni mjesec.

Kada se plaća isplaćuje jednom mjesečno, razmak između dvije isplate u pravilu ne smije biti dulji od 30 dana, a iznimno najdulje do 40 dana, s tim da se kod sljedeće isplate nadoknadi poremećena dinamika.

Kad se plaća isplaćuje dva puta mjesečno, prvi dio ne može iznositi manje od 50% pripadajuće mjesečne plaće radnika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za koji se obavlja isplata. Drugi dio plaće isplaćuje poslodavac radniku u pravilu do15-og, a iznimno do 20-og dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, uručiti radniku obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti. Takav obračun ima snagu vjerodostojne isprave.

Uplata Članarine Sindikatu na teret plaĆe radnika

Članak 110.

Na teret plaće radnika poslodavac obustavlja iznos članarine u korist Sindikata zaposlenika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske i uplaćuje na propisani žiroračun u roku od 3 dana, računajući od dana isplate plaće radniku.

Isplata najniŽe plaĆe

Članak 111.

Za vrijeme zastoja u poslu ili bilo kojih poremećaja, koji utječu na obim poslovanja poslodavca, što se odražava na pad prometa poslodavca, pa poslodavac ne može pokriti zavisne troškove poslovanja/mjesec ili dulje razdoblje ili zbog velikog rasta troškova poslovanja, koje poslodavac nije pokrio/mogao pokriti većim odgovarajućim prihodom, rasta troškova, koji su uzrokovani drugim razlozima objektivne prirode ili subjektivnim razlozima bilo poslodavca ili samog radnika, radnik ima pravo na plaću obračunatu primjenom mjerila i kriterija iz ovog Kolektivnog ugovora, koja može biti i manja od plaće utvrđene za radnika prethodnim rješenjem i to samo za razdoblje zastoja u poslu, te ne može biti manja od najniže plaće.

Najniža plaća, u smislu odredbi prethodnog stavka je plaća koja je jednaka iznosu najniže osnovice za obračun obveznih doprinosa i jednaka je za sve radnike poslodavca.

PlaĆa = poslovna tajna

Članak 112.

Visina plaće/radnik u privatnoj praksi Hrvatske smatra se poslovnom tajnom.

 Zbog kršenja poslovne tajne iz prethodne stavke ovog članka, poslodavac može s radnikom raskinuti ugovor o radu na njegovu štetu, primjenjujući institut izvanrednog otkaza.

2. Naknada plaće

Članak 113.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

– godišnjeg odmora

– plaćenog dopusta,

– državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca,

– obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti

– drugih slučajeva utvrđenih zakonom.

Za vrijeme kada radnik ne radi, kako je navedeno u prethodnom stavku ovog članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, srazmjerno vremenu odsustvovanja sa rada, prema posebnom rješenju poslodavca.

Članak 114.

Za vrijeme obustave obavljanja djelatnosti poslodavca (članak 150. Zakona) , kada se radnik nalazi na tzv. čekanju za nastavak rada, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu najniže plaće.

Naknada plaĆe zbog bolovanja

Članak 115.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana i isplata naknade tereti sredstva poslodavca, pripada mu naknada plaće:

a) 70% od osnovice ako bolovanje traje do 6 dana,

b) 75% ako bolovanje traje do 30 dana u kontinuitetu,

c) 80% ako bolovanje traje 42 dana u kontinuitetu.

Osnovicu čini iznos prosječno isplaćene plaće po radniku/mjesec ostvarene u prethodna 3 mjeseca, računajući na dan nastupa bolovanja.

3. Pravo radnika na isplatu godišnje nagrade

Članak 116.

Poslodavac će isplatiti radnicima godišnju nagradu u visini najniže plaće iz članka 111. ovog Kolektivnog ugovora, uz uvjet da nije poslovao s gubitkom.

Obveznik plaćanja poreza iz dohotka posluje s »gubitkom« ako ostvareni neto dohodak za pokriće troškova života poreznog obveznika evidentiran u poreznoj prijavi (u grupnoj praksi zbir poreznih prijava suvlasnika) nije ostvaren u visini koja se dobije množenjem iznosa prosječne neto isplaćene plaće radnika u djelatnosti zdravstva/godinu za prethodnu godinu s koeficijentom 2,5. Ako je vidljivo da je poslodavac nakon izvedene računske operacije realizirao veći neto dohodak, koji je dovoljan za isplatu godišnje nagrade radniku, tada ne posluje s »gubitkom« i u obvezi je isplatiti 13. plaću radniku/radnicima u iznosu kako je navedeno u stavku 1. ili srazmjerno manje, ako preostali iznos ne dozvoljava isplatu punog iznosa 13. plaće ili pak srazmjerno više.

Poslodavac, obveznik plaćanja poreza iz dobiti posluje s »gubitkom«, ako godišnji iznos bruto plaće/radnik u djelatnosti zdravstva RH (objava: Izvješće Državnog zavoda za statistiku) pomnoži sa koeficijentom 2,5 za sebe ili za sebe i za ostale suvlasnike (za grupnu privatnu praksu, ako su radnici), da bi dobio izvedeni godišnji iznos bruto plaće za »isplatu« vlasniku – suvlasniku (prvi bruto). Od dobivenog iznosa odbija se iznos isplaćene bruto plaće za vlasnika/vlasnike (prvi bruto). Ocjena, da li je poslodavac ostvario »gubitak« u poslovanju dobije se ako dobiveni iznos razlike dobiti nakon oporezivanja daje razliku do pozitivne »0«. Ako se tada i nakon toga iskaže razlika neto dobiti, poslodavac/ci ne posluju s »gubitkom« i u obvezi je/su isplatiti 13. plaću radniku (prvi bruto) u iznosu iz stavka 1. ovog članka ili srazmjerno manje odnosno više, zavisno od ostatka tako izvedene neto dobiti poslodavca (iz neto dobiti isplaćuje se 13. plaća radniku i doprinosi »na« plaću).

Članak 117.

Pravo iz prethodnog članka radnik ostvaruje na osnovi posebnog rješenja poslodavca.

Isplatu godišnje nagrade radnik ostvaruje do kraja travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, nakon što poslodavac saldira ukupni rezultat poslovanja, mjeren veličinama iz prethodnog članka ovog Kolektivnog ugovora.

V. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

ZajedniČke odredbe za ostvarenje prava radnika na naknade za materijalna prava iz rada i po osnovi rada

Članak 118.

Riječi ili sklop riječi u razradi materije ove glave, imaju sljedeće pojmovno pravno značenje:

• osnovica je novčani iznos određen Pravilnikom o porezu na dohodak/osnov, na kojeg se u isplati, temeljem Zakona o porezu na dohodak ne obračunavaju doprinosi i porez;

•  isti poslodavac je poslodavac radniku, prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, tj. poslodavac s kojim je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno poslodavac na kojeg je posebnim ugovorom prenijet ugovor o radu u smislu članka 129. ZOR-a.

Otpremnina radniku prilikom odlaska u mirovinu

Članak 119.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu prema uvjetima iz ovoga Kolektivnog ugovora u iznosu do visine osnovice.

Iznos za isplatu otpremnine radniku iz prethodnog stavka uvjetovan je njegovim brojem godina rada za istog poslodavca, računajući do dana odlaska u mirovinu.

Radnik iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na otpremninu najmanje u iznosu koji se dobije primjenom 2,85% na iznos osnovice, za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca, a najviše do iznosa osnovice.

Poslodavac može odlučiti da radniku isplati i veći iznos otpremnine, od pripadajućeg iznosa prema obračunu iz prethodnog stavka.

Ako poslodavac odluči da radniku isplati otpremninu u većem iznosu od iznosa osnovice, razlika za isplatu u obračunu slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika.

PomoĆ radniku ili njegovoj obitelji

Članak 120.

Radnik ili njegova obitelj ima/ju pravo na pomoć do visine osnovice, na osnovi rješenja poslodavca u slučaju:

a) smrti radnika

b) smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi

c) nastanka teške invalidnosti radnika

d) bolovanja dužeg od 90 dana (jednom godišnje).

a) za smrt radnika

Članak 121.

Obitelj umrlog radnika ima pravo na pomoć najmanje u visini osnovice.

b) za smrt bračnog druga

Članak 122.

Radnik u slučaju smrti bračnog druga ima pravo na pomoć u visini od najmanje 50% od osnovice.

i djeteta i/ili roditelja

Članak 123.

Radnik u slučaju smrti djeteta ili roditelja u skrbi ima pravo na pomoć u visini od najmanje 25% od osnovice.

c) invalidnosti radnika

Članak 124.

Radniku, zbog svoje invalidnosti ima pravo na pomoć u visini od najmanje 30% od osnovice.

Smatra se da je kod radnika nastupila invalidnost, ako mu je nadležno tijelo mirovinskog osiguranja utvrdilo stupanj njegove tjelesne invalidnosti najmanje 70%, prema Zakonu o listi tjelesnih oštećenja.

d) bolovanja radnika

Članak 125.

Radnik u slučaju bolovanja koje traje duže od 90 dana ima pravo na pomoć jednom godišnje u visini od najmanje 10% od osnovice.

TroŠkovi sluŽbenog putovanja

Članak 126.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo na nadoknadu prijevoznih troškova, troškova noćenja i dnev­nica, sve u visini iznosa osnovice/osnov.

Naknada troškova i dnevnica za službena putovanja u inozemstvo utvrđuju se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti.

Naknadu za službeno putovanje ostvaruje radnik na osnovi izdanog putnog naloga od strane poslodavca.

Terenski dodatak

Članak 127.

Za vrijeme rada izvan sjedišta rada poslodavca i izvan mjesta stalnog boravka radnika, radnik ima pravo na terenski dodatak za pokrivanje povećanih troškova zbog boravka na terenu, do visine osnovice.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec na osnovi rješenja poslodavca.

Naknada za odvojeni Život

Članak 128.

Radnici na specijalizaciji, užoj specijalizaciji i radnici koje je poslodavac uputio na poslijediplomski studij, a sve u kontinuiranom trajanju od 30 dana i više izvan mjesta stalnog boravka, ostvaruju pravo na naknadu za odvojeni život do visine osnovice.

Naknada za odvojeni život isključuje terenski dodatak.

Naknada troŠkova prijevoza na posao
i s posla

Članak 129.

Ako radnik za dolazak na posao i povratak s posla koristi sredstva prijevoza, ima pravo na naknadu troškova.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla i to samo ako se koristi sredstvima mjesnoga javnog prijevoza u visini osnovice.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, u visini osnovice.

Ako radnik mora sa stanice međumjesnoga javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

Naknada troškova prijevoza iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka isplaćuje se radniku zajedno sa plaćom.

KoriŠtenje privatnog automobila u sluŽbene svrhe

 Članak 130.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% od osnovice po prijeđenom kilometru.

Izvješće radnika mora sadržavati podatke koji ukazuju da je radnik stvarno obavljao poslove službenog karaktera, relacije vožnje i broj stvarno prijeđenih km.

Isplatu naknade odobrava poslodavac na istom ili posebnom aktu.

Isplata jubilarne nagrade

Članak 131.

Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupno navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža ostvaren kod istog poslodavca i to najmanje 30 % iznosa osnovice/jubilarni broj godina.

Rješenjem, kojim poslodavac odobrava isplatu, utvrđuje istovremeno i broj ukupno navršenih godina radnog staža radnika na radu za istog poslodavca, računajući do 31. 12. tekuće godine, nezavisno kada poslodavac obavlja isplatu jubilarne nagrade.

Istim rješenjem poslodavac može utvrditi i veći postotak za isplatu jubilarne nagrade u odnosu postotak iz stavka 1. ovog članka, a najviše do 100 % iznosa osnovice. Ako poslodavac odluči isplatiti veći iznos nagrade od osnovice, razlika za isplatu slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika.

Isplata pomoĆi za kupnju poklona djetetu

Članak 132.

Radniku, roditelju djeteta za koje je nositelj zdravstvenog osiguranja, poslodavac će isplatiti jednom godišnje sredstva za poklon djetetu mlađem od 15 godina starosti u visini najmanje od 6,66% od osnovice, za svaku godinu života djeteta, najviše do iznosa osnovice.

Rješenjem, poslodavac utvrđuje visinu iznosa za poklon djetetu. Istim rješenjem poslodavac može odobriti isplatu za poklon djetetu koji nije nositelj zdravstvenog osiguranja djeteta.

PomoĆ radniku za Štete izazvane elementarnim nepogodama

Članak 133.

Radnik koji je pretrpio štete na svojoj imovini zbog elementarne nepogode može ostvariti pomoć za otklon šteta, prema mogućnosti poslodavca u odnosu na visinu procijenjene štete.

Poslodavac posebnim rješenjem odlučuje da li će ili ne participirati u otklonu štetnih posljedica na imovini radnika.

Isplata »boŽIĆnice« ili regresa za godiŠnji odmor

Članak 134.

Radnik ima pravo na isplatu tzv. »božićnice« ili regres za korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje 2,85% od osnovice, obračunato za svaku godinu rada za istog poslodavca, u svakoj kalendarskoj godini rada.

Posebnim rješenjem poslodavac utvrđuje iznos »božićnice« ili regresa u svakoj godini rada radnika, do iznosa kako je utvrđeno u prethodnom stavku ili više od toga, do iznosa osnovice. Ako poslodavac odluči isplatiti veći iznos za navedeni osnov, razlika od iznosa osnovice do isplaćenog iznosa, u isplati slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika.

Prava radnika izvrŠava poslodavac posebnim rjeŠenjem

Članak 135.

Poslodavac posebnim rješenjem izvršava prava radnika utemeljena ovom glavom Kolektivnog ugovora.                  

Ako poslodavac utvrdi isplatu za pojedino pravo u većem iznosu od osnovice, razlika većeg iznosa za isplatu, slijedi u obračunu za isplatu pravnu sudbinu plaće radnika.

VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 136.

Ugovor o radu sklopljen između poslodavca i radnika prestaje na način kako je propisano člankom 103. Zakona o radu.

Otkaz ugovora o radu

1. za poslodavca koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika

Članak 137.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog u smislu članka 106. stavak 1. ZOR-a, tj. u slučaju:

a) prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

b) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa, zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz) ili

c) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 138.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.

2. za poslodavca koji zapošljava 21 i više od 21 radnika

Članak 139.

Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika može otkazati ugovor o radu iz istih razloga, kako je navedeno za poslodavca pod 1., uz posebne uvjete kako je propisano člankom 106. st. 2. – 4. ZOR-a.

3. zajedničke odredbe

Članak 140.

Odluku o otkazu ugovora o radu poslodavac dostavlja radniku u pisanom obliku.

U odluci iz prethodnog stavka poslodavac mora navesti i obrazložiti razloge otkaza.

Otkazni rok ugovora o radu, teče od dana dostave odluke o otkazu radniku.

U sudskom postupku poslodavac mora dokazati postojanje razloga za otkaz.

Pojam dostave smatra se dan kada je radnik primio otkaz ugovora o radu.

Tijek otkaznog roka

Članak 141.

Otkazni rok ne teče, ako je na dan donošenja odluke o otkazu radnica trudna, ili koristi porodni dopust ili koristi dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju ili koristi pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom roditelja, odnosno posvojitelja ili je radnik na bolovanju i sl. sve kako je navedeno u članku 111. stavak 5. ZOR-a.

Ako poslodavac daje otkaz ugovora o radu radnici u uvjerenju da nije trudna u vrijeme dostave odluke, radnica, da bi istakla prigovor promašene pasivne legitimacije, mora u roku od 15 dana, od dana dostave otkaza ugovora o radu, obavijestiti poslodavca o svojoj trudnoći uz prezentaciju odgovarajuće potvrde ovlaštenog liječnika.

Nabrojene okolnosti u stavku 1. ovog članka ne sprečavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen.

Neposredni naČin dostave

Članak 142.

U slučaju neposredne dostave odluke o otkazu, radnik svojim potpisom potvrđuje na samoj odluci prijem odluke, uz naznaku dana, mjeseca i godine prijema.

Ako radnik odbije dostavu odluke, na opisani način kako je navedeno u prethodnom stavku, poslodavac tu činjenicu registrira zabilježbom na samoj odluci. Ako su činu dostave odluke bile nazočne druge osobe, u zabilježbi poslodavac navodi i njihova imena i prezimena, te njihov status i njihov odnos prema poslo­dav­cu. Dostava odluke o otkazu ugovora o radu na opisani način je pravovaljana, ako je poslodavac javno obznanio predmet sadržaja odluke, koju pokušava uručiti radniku (npr. navesti da mu uručuje otkaz ugovora o radu).

Posredni naČin dostave

Članak 143.

Ako se poslodavac odluči na posrednu dostavu odluke o otkazu ugovora o radu, tada odluku dostavlja na adresu radnika preporučenom poštom s povratnicom ili posebnom kurirskom dostavom.

 Dan dostave odluke o otkazu Ugovora o radu radniku, na opisani način u prethodnom stavku, smatra se danom prijema pošiljke od strane radnika, kako je potvrđeno na povratnici ili knjizi – dokumentu dostave i to s njegovim potpisom ili potpisom njegove ovlaštene osobe.

Članak 144.

Ugovoreni ili propisani otkazni rok otkaza ugovora o radu radniku teče od dana dostave otkaza, kako je navedeno u prethodnom članku.

Radniku, koji je u tijeku korištenja prava iz članka 111. stavak 5. ZOR-a i kojem je u tom vremenu dostavljen otkaz ugovora o radu, na propisani način, otkazni rok teče od dana koji se nadovezuje na zadnji dan korištenja navedenog prava.

Članak 145.

Radniku, kojem je uručen otkaz ugovora o radu, a on nije u tijeku korištenja jednog od prava navedenih u članka 111. stavak 5. ZOR-a, prestaje ugovor o radu danom isteka otkaznog roka, s tim, da naknadno stečeno pravo prema opisu iz istog članka ZOR-a radnik ostvaruje prema propisima koji reguliraju ostvarenje tih/tog prava, bilo na teret poslodavca ili HZZO-a ili MO ili ..... (na primjer prava iz zdravstvenog osiguranja i sl.).

Dokazivanje opravdanog otkaza

Članak 146.

Poslodavac koji otkazuje ugovor o radu, mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.

Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku – poslovno uvjetovani otkaz, ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Otkaz ugovora poslodavcu

Članak 147.

Radnik može poslodavcu otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog/e.

4. Otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika

Članak 148.

Poslodavac naveden pod 1. i 2. ove glave Kolektivnog ugovora može otkazati radniku ugovor o radu za učinjene tzv. lakše povrede radnih obveza, ili tzv. otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika (redoviti otkaz ugovora o radu), ako:

1. radnik učestalo zakašnjava na posao,

2. radnik učestalo napušta sjedište rada poslodavca prije isteka propisanoga radnog vremena,

3. radnik napušta radno mjesto tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga,

4. ako se neuljudno ponaša prema kolegama radnicima, poslovnim partnerima Poslodavca, kupcima i tome sl.,

5. radnik ne izvršava obvezne upute poslodavca za rad iz članka 3. Zakona o radu, u skladu s naravi i vrstom rada,

6. radnik ne održava čistoću i urednost radnog mjesta i sred­stava rada,

7. radnik neopravdano izostane s posla 1 dan,

8. radnik ne obavijesti poslodavca ili ovlaštenu osobu poslodavca o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata, računajući od dana nastanka osnova,

9. radnik ne vodi ili neuredno vodi propisane evidencije, na način i po postupku kako mu je naredio poslodavac u okviru poslova radnog mjesta,

10. radnik ne koristi propisana zaštitna sredstva,

11. radnik ne obavi propisane preglede u roku koji se nadovezuje na rok upisan u sanitarnoj iskaznici.

12. radnik ne obavi cijepljenje, ako je isto propisano ili određeno od strane poslodavca (tetanusu, virusni hepatitis, itd.),

 13. radnik ne pridržava se uputa proizvođača sredstava rada za ispravno korištenje tih sredstava.

14. radnik, koji pokuša spolno uznemiriti drugog radnika riječima, pokretom, gestom ili sl.

15. radnik koji je došao u posjed intimnih fotografija drugog radnika, te slike, bez njegovog znanja ili ovlaštenja prezentira drugim radnicima.

Protupravno ponašanje radnika i njegovu izjavu u odnosu na optužbu, u smislu odredbi prethodnog stavka, poslodavac registrira u pismenoj formi (dokument), kao dokaz da je saslušao radnika na okolnost presumpcije njegovog protupravnog ponašanja.

Ako radnik odbije dati izjavu o njegovom navodnom protupravnom ponašanju, poslodavac tu činjenicu evidentira na istom dokumentu, kao svoju zabilježbu, uz naznaku vremena, kada je pokušao ishoditi od zaposlenika njegovu izjavu. Ako je/su tom činu bila/bile nazočna/ne osoba ili druge osobe, poslodavac navodi njihova imena, prezimena i njihov status u odnosu na poslodavca i radnika.

Obveza poslodavca upozoriti radnika na posljedice njegovog protupravnog ponaŠanja

Članak 149.

Prije realizacije namjere redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika u smislu odredbi prethodnog članka Kolektivnog ugovora, nakon što je radnik već prethodno učinio istu ili sličnu povredu radne obveze (za što poslodavac ima dokaz), poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza ugovora o radu za slučaj ponovnog kršenja tih obveza.

SkraĆenje otkaznog roka

Članak 150.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, za osnove iz stavka 1. prethodnog članka, zakonski otkazni rok utvrđuje se u dužni ˝ pripadajućega otkaznog roka.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 151.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako nastavak radnog odnosa radnika za poslodavca nije moguć, zbog učinjene osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, kao npr.:

1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno iz­vrša­vanje radnih obveza,

2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je radnik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti,

3. nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca (krađa nov­ca ili potrošnog materijala ili sitnog inventara i sl.),

4. nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava rada i nakon upozorenja koje je imalo za posljedicu kvar, ubrzano habanje i tome sl.,

5. nepoduzimanje radnji, koje je poslodavac dužan poduzeti u okviru svojih ovlaštenja s negativnim reperkusijama na prava radnika,

6. neizvršavanje obveza radnika iz domene zaštite na radu, zaštite od požara, sprečavanje eksplozija, štetnih djelovanja otrov­nih i drugih opasnih tvari, kao što su da radnik:

* ne radi s dužnom pažnjom i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, kao zdravlje i život i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja;

* ne pristupi svim organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom mjestu;

* se ne pridržava propisanih i priznatih mjera zaštite na radu;

* se ne pridržava uputa proizvođača sredstava rada za isprav­no korištenje tih sredstava;

* ne obustavi rad ili korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja opasnosti za rad na siguran način;

* ne koristi osobna zaštitna sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje;

* ne upozori neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika;

* ne upozna poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov okoliš;

* ne ovlada znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebno za rad na siguran način;

* se ne podvrgava provjeri da li obavlja rad i pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži;

* ne pristupi zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen od poslodavca;

* ne pristupi praktičnoj provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova na radilištu (ordinaciji, laboratoriju, dijagnostičkoj jedinici, ljekarni, galenskom laboratoriju, stanu pacijenta, podružnici i dr.) na način i po postupku, kako je propisano zakonskim propisima;

* se ne pridržava pisanih uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja strojeva i uređaja;

7. drsko i arogantno ponašanje prema poslodavcu i drugim osobama, kao i poslodavca prema radniku,

8. zloporaba položaja i prekoračenja danog ovlaštenja,

9. odbijanje izvršenja naloga izdanog od strane poslodavca ili ovlaštene osobe, ako za to ne postoje opravdani razlozi na strani radnika,

10. neovlaštena posluga sredstvima rada koja radnik koristi u procesu rada za poslodavca, za svoje ili tuđe potrebe, a koja mu stoje na raspolaganju pri izvršenju radnih zadaća za poslodavca,

11. iznošenje poslovnih podataka iz dnevnih, mjesečnih ili godišnjih izvješća poslodavca, kao npr. podataka o prometu, troškovima poslovanja, poslovnim partnerima, radnicima i drugim osobama koje obavljaju poslove za poslodavca, rezultatima poslovanja i slično, sve kao izraz odavanja poslovne tajne poslodavca;

12. iznošenje podataka iz osobnog statusa pacijenta, korisnika usluga poslodavca ili podataka iz anamneze i statusa pacijenta koje su svi zdravstveni djelatnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu i koja je za odavanje sankcionirana kao kazneno djelo temeljem članaka 132. Kaznenog zakona;

13. samovoljno korištenje nekih prava iz rada i po osnovi rada od strane radnika, kršeći pri tome svjesno ili nesvjesno propisani način, kao npr. pravo na godišnji odmor, stanku (dnevni odmor) i sl.

14. dolazak na posao u pijanom stanju, pod utjecajem droge ili drugih opojnih sredstav

a,

15. konzumiranje alkohola ili opijata na radnom mjestu,

16. izazivanje tuče i nereda i svako drugo nedolično pona­šanje, koje šteti ugledu poslodavca,

17. zloporaba prava korištenja bolovanja (ako radnik obavlja druge poslove umjesto da se liječi, miruje i tome sl., što je primjereno naravi njegove bolesti),

18. svaki oblik seksualnog uznemiravanja drugog radnika, kao npr. diranje, izazovno i vulgarno nagovaranje na seks,

19. prisila ili ozbiljna prijetnja učinjena drugom radniku s namjerom pristanka na seks, prema obilježjima prijetnje iz KZ-a,

20. spolni snošaj učinjen pod pritiskom i zloporabom položaja radnika prema radniku,

21. činjenje bludnih radnji prema radniku s namjerom da potakne njegovu maštu i da ga navede na seks,

18. nije obavijestio poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad u roku od 48 sati, računajući od dana nastanka osnova nesposobnosti,

19. ne prezentira dokaz izabranog doktora opće medicine o nesposobnosti za rad u roku kako je propisano Zakonom o radu,

19. neopravdano izostane s posla 2 dana u kontinuitetu,

20. neopravdano izostane s posla do 2 dana u jednom mjesecu,

21. ponovi lakše povrede radnih obveza iz članka 103. ovog Kolektivnog ugovora 2 do 3 puta,

22. radi za drugog poslodavca suprotno pravilima o zakonskoj zabrani utakmice iz članka 91. Zakona o radu,

23. obavlja i druge slične radnje ili propuste dužnih radnji.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana kada je povreda učinjena ili od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Naknada Štete za izvanredni otkaz

Članak 152.

Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo od druge stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

5. Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 153.

Ako poslodavac iz ovog Kolektivnog ugovora ponudi radniku izmjenu uvjeta iz sklopljenog ugovora o radu, a radnik odbije njegovu ponudu, poslodavac može realizirati svoju namjeru na način da radniku dade otkaz važećeg ugovora o radu, ali s ponudom novog ugovora s izmijenjenim uvjetima.

O ponudi za sklapanje ugovora iz prethodnog stavka, radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 dana.

U slučaju otkaza ugovora o radu prema odredbama stavka 1. ovog članka, otkazni rok iz članka 113. ZOR-a teče za radnika od dana kad je radnik priopćio poslodavcu svoje odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi u istom roku, ili se radnik izjasnio nakon isteka postavljenog mu roka.

Ako radnik odbije ponudu poslodavca i ne potpiše novi ponuđeni ugovor u postavljenom roku, primjenjuju se prema radniku odredbe odluke o otkazu ugovora o radu, sa svim pravnim posljedicama.

Ako radnik i prihvati ponudu poslodavca iz stavka 1. ovog članka, on svejedno zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora o radu.

6. Otkazni rok/rokovi

Članak 154.

Za otkaz ugovora o radu radniku u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora poslodavac primjenjuje zakonski otkazni rok utvrđen u članku 113. ZOR-a, ako poslodavac i radnik nisu ugovorili otkazni rok, osim za izvanredni otkaz ugovora o radu.

Kad ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore.

7. Otpremnina

Članak 155.

Svakom radniku, kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika ili izvanredni otkaz, pripada otpremnina, ako je proveo na radu kod istog poslodavca najmanje 2 godine.

Radnik iz prethodnog stavka, za svaku navršenu godinu rada za istog poslodavca stječe pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, s tim, da ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća radnika, koje je ostvario ^* u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Odlukom poslodavca ili ugovorom o radu, poslodavac i radnik mogu ugovoriti i veći ukupan iznos otpremnine, u odnosu na iznos, kako je navedeno u prethodnom stavku.

Otpremninu iz prethodne stavke ovog članka poslodavac isplaćuje radniku u roku od 15 dana, računajući od dana konač­nosti odluke o otkazu ugovora o radu.

Članak 156.

Ako poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu, koji ujedno obnaša i poslove s posebnim ovlaštenjima u procesu rada po ugovoru o službi, pa za takav rad radnik ostvaruje plaću i za taj osnov u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora, osnovicu za utvrđi­vanje otpremnine čini samo plaća radnika prema ugovoru o radu svedena na iznos plaće za puno radno vrijeme.

VII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 157.

Ako radnik, koji obavlja poslove po ugovoru o radu za poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, pa tako i u slučaju otkaza ugovora o radu, može u roku od 15 dana, računajući od dana dostave rješenja ili odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

Ako poslodavac svojom odlukom potvrdi prvostupanjsko rješenje ili odluku ili ne uzme u razmatranje zahtjev radnika u roku od 15 dana, računajući od dana dostave zahtjeva (šutnja poslodavca), radnik ima pravo u slijedećem roku od 15 dana tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno nije poslodavcu podnio zahtjev za zaštitu svog prava.

Propust radnika da zahtjeva naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa u rokovima iz ovog članka, ne može imati za posljedicu gubitak prava na potraživanje.

Mirenje

Članak 158.

Mirenje, prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora je svaki postupak, u kojem poslodavac i radnik nastoje sporazumno riješiti svoj spor, uz pomoć jednog ili više izmiritelja, koji stran­kama pomažu postići nagodbu.

Izmiritelj je osoba ili više osoba, koja/e na temelju sporazuma stranaka provode postupak mirenja.

Postupak mirenja obavlja se u Udruzi, kao organizatoru mirenja.

Članak 159.

Za pokretanje mirenja nije potrebno prethodno sklapanje sporazuma, već može početi i samim prihvatom prijedloga za pokretanje postupka mirenja, koji u pismenom obliku, jedna stranka dostavlja drugoj stranci.

Rok za izjašnjenje kontra stranke je 15 dana.

Članak 160.

Pravna pravila propisana za imenovanje izmiritelja, postupak mirenja, sve do faze sklapanja nagodbe, pravnu snagu nagodbe prema strankama, glede prava i obveza izmiritelja, prezentacije dokaza u postupku mirenja i druga pravna pravila iz Zakona o mirenju, primjenjuju se i glede mirenja između poslodavca i radnika, za sporove nastale iz izvršenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora.

Sudska zaŠtita radnika u sluČaju otkaza ugovora o radu

Članak 161.

Ako sud utvrdi da otkaz ugovora o radu poslodavca nije dopušten, utvrdit će da radni odnos nije ni prestao, pa će narediti vraćanje radnika na posao.

Radnik može u tijeku postupka pred sudom tražiti da ga sud privremeno, do okončanja spora vrati na posao (privremena mjera).

Ako sud utvrdi, da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća tog radnika isplaćenih ^* u prethodna 3 mjeseca, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti radnika, te obvezama uzdržavanja koje terete radnika, sve sukladno članku 116. Zakona o radu.

Zastupanje poslodavca i radnika u radnim sporovima

Članak 162.

Poslodavac može pisanom punomoći ovlastiti radnika Udruge, da ga prema radniku s kojim je u sporu radi ostvarivanja njegovih prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom izvansudski zastupa.

Isto pravo ima i radnik poslodavca da ga u izvansudskom postupku zastupa radnik Sindikata ili fizička osoba odgovarajućih kvalifikacija koja nema status radnika Sindikata.

Članak 163.

Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je, glede izvršenja odredbi ovog Kolektivnog ugovora savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom o:

1. uvođenju nove tehnologije za rad poslodavca,

2. promjeni u organizaciji i načinu rada,

3. planu godišnjih odmora radnika poslodavca,

4. rasporedu radnog vremena.

Sindikalni povjerenik iz prethodne stavke je radnik koji sam obavlja poslove za poslodavca ili radnik koji je između više radnika istog poslodavca izabran za sindikalnog povjerenika. Sindikalni povjerenik temeljem članka 148. stavka 3. ZOR-a, u svezi s člankom 145. ZOR-a zamjenjuje Radničko vijeće u njegovoj nadležnosti.

Zabrana otkaza ugovora o radu

Članak 164.

Za vrijeme verificirane trudnoće, korištenja porodnog dopusta, korištenja prava na rad sa skraćenim radnim vremenom radnika, ili drugog roditelja, odnosno posvojitelja i dr. iz članka 70. ZOR-a, poslodavac ne može radniku otkazati ugovor o radu takvoj osobi.

Ugovor o radu poslodavac ne može otkazati ni radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti dok je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka.

Zabrana iz prve i druge stavke ovog članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.

Verificirana trudnoća je i trudnoća kada je radnik u roku od 15 dana, računajući od dana dostave otkaza obavijestio poslodav­ca o činjenici trudnoće s tim, da pridonese odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenoga tijela (članak 70. stavak 2. ZOR-a).

Ako je poslodavac radniku na radu uručio otkaz ugovora o radu, na način kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom, pa su nakon toga na strani radnika nastupile okolnosti iz stavke 1. ovog članka, otkaz ugovora o radu je pravovaljan.

Nakon prestanka radnog odnosa, radnik iz prethodnog stavka ostvaruje prava osigurane osobe kojoj je prestao radni odnos u sadržaju, roku, na način i po postupku sukladno propisima iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te propisa o zapošlja­vanju.

Prijenos ugovora o radu na novog – istog poslodavca

Članak 165.

Ako poslodavac promijeni statusni oblik svoje djelatnosti, na primjer iz statusa bilo kojeg oblika privatne prakse u status zdrav­stvene ustanove ili trgovačkog društva ili status ljekarničke ustanove, tj. iz statusa fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost u djelatnost zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva - pravne osobe tako, da je pravna osoba sljednik njegovog prethod­nog vlasništva i oblika registrirane djelatnosti, temeljem čega zadržava prethodno i eventualno povećava svoje vlasništvo, poslodavac, koji je pravni slijednik prethodnog oblika vlasništva, pa se slijedom toga i svi ugovori o radu njegovih radnika prenose na novog poslodavca.

Prava radnika utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom za koja se obim prava veže za rad za istog poslodavca, u slučajevima kako ja opisano u prethodnom stavku, radnici zadržavaju kontinuitet trajanja radnog staža bez prekida.

VIII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Poslodavac koji zapoŠljava viŠe
od 20 radnika

Članak 166.

Radnici na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika imaju pravo tajnim glasanjem izabrati jednog ili više svojih predstavnika u Radničko vijeće, koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.

Broj članova Radničkog vijeća prema broju radnika poslo­dav­ca utvrđen je Zakonom o radu.

RadniČko vijeĆe i sindikalni povjerenik

Članak 167.

Ako Radničko vijeće nije izabrano, sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuju članovi sindikata – radnici tog poslodav­ca.

Broj sindikalnih povjerenika, s pravima iz prethodnog stavka, ne može biti veći od broja članova Radničkog vijeća iz članka 134. ZOR-a

Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti Radničkog vijeća temeljem članka 148. ZOR-a, u dijelu tih ovlasti zamijeniti će sindikalni predstavnik koji nije zaposlen kod istog poslodavca pod uvjetom da je radnik – sindikalni povjerenik obavijestio svog poslodavca o toj osobi.

Sindikalni predstavnik iz prethodne stavke mora biti radnik poslodavca iz članka 1. ovog Kolektivnog ugovora.

 Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik, kada obavljaju poslove iz nadležnosti Radničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 168.

Kada sindikalni povjerenik odnosno sindikalno vijeće zamjenjuje Radničko vijeće ima pravo zatražiti mišljenje struč­njaka o poslovima iz djelokruga primjene ZOR-a i ovog Kolek­tiv­nog ugovora.

Obveze poslodavca prema radniČkom vijeĆu

Članak 169.

Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem one­mogućiti sindikalni rad sindikalnog povjerenika, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.

Članak 170.

Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti aktivnosti u razumnoj mjeri u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika.

Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka o primjeni ZOR-a i ovog Ugovora kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, te prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka, koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika.

Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od tri dana od podnijetog zahtjeva za prijem.

Poslodavac je dužan u pismenoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.

Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik ima i druga prava određena ovim Ugovorom ili zakonom.

Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnom predstavniku uklju­čujući i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

Obveza Sindikata prema poslodavcu

Članak 171.

Sindikat se obvezuje da će svoje sudjelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama iz rada, zakonima i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 172.

Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na iste poslove, a ako tih poslova više nema onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti, poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.

IX. ZAŠTITA RADNIKA NA RADU
I U SVEZI S RADOM

1. Načela

Članak 173.

Poslodavci iz članka 1. Kolektivnog ugovora, prava i obveze između poslodavca i radnika koja proizlaze iz domene zaštite na radu, prema pozitivnim zakonskim propisima, reguliraju ovim Kolektivnim ugovorom.

Poslodavac, fizička ili pravna osoba u djelatnosti zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, dužan je pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad, na način, koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji radnik obavlja.

Članak 174.

Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja.

Članak 175.

Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreća.

Članak 176.

Ako su ovim Kolektivnim ugovorom za rad radnika određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, poslodavac može sklopiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete.

Broj radnika poslodavca uvjetuje njegovu organizaciju rada

Članak 177.

Poslodavci iz članka 1. ovog Kolektivnog ugovora razvrstavaju se u četiri grupe poslodavaca glede primjene njihovih obveza iz domene zaštite na radu i to:

1. poslodavac, koji zapošljava više od 250 radnika npr. mora: ustrojiti službu za zaštitu na radu sukladno broju zaposlenih (uvjeti propisani Pravilnikom… »Narodne novine«, br. 127/98.), te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom. Poslodavac ove grupe poslodavaca donosi procjenu opasnosti u smislu članka 18. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu »Narodne novine« br. 59/96., 94/96 i 114/03. (u daljnjem tekstu: Zakon), na način, kako je propisano Pravilnikom…… »Narodne novine«, br. 48/97. i drugo, kako je utvrđeno istim Zakonom.

2. poslodavac, koji zapošljava više od 50 radnika, a manje od 250 radnika npr. mora: zaposliti jednog ili više stručnjaka za zaštitu na radu, izraditi procjenu opasnosti, kao što je navedeno za prethodnu točku i drugo utvrđeno posebnim zakonom.

3. poslodavac, koji zapošljava više od 20, a manje od 50 radnika mora: u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite, te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju istog Zakona, te Kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu;

4. poslodavac, koji zapošljava do 20 radnika – nije obvezan postupiti, kako je navedeno u prethodnoj točki. Zaštitu na radu provodi prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora, posebnog zakona i svojih uputa.

Upute za rad na siguran naČin

Članak 178.

Poslodavac je dužan posebnim pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu.

Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada, radi njihovog korištenja.

Razrada obveza za poslodavca koji zapoŠljava manje od 20 radnika

Članak 179.

 Poslodavac, fizička osoba, koji zapošljava manje od 20 rad­nika, samostalno svojom posebnom odlukom utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu zanimanja i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako to zakonom ili drugim propisom nije druga-čije propisano, a poslodavac pravna osoba, posebnim pravilnikom.

Poslodavac, pravna osoba fond sati rada i broj radnika za svako radno mjesto utvrđuje Planom/godinu ili za dulje vremensko razdoblje.

Pravilnikom iz stavka prvog, poslodavac – pravna osoba utvrđuje uvjete koje mora ispunjavati radnik za radno mjesto, kao i uvjete za ona radna mjesta koja su posebnim propisima utvrđena kao radna mjesta na kojima je u procesu rada radnik eksponiran na moguće štete po zdravlje. Za takva radna mjesta poslodavac može zaključiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete.

2. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način

Članak 180.

Ako je poslodavac postupio na opisani način u prethodnom članku i utvrdio posebne uvjete za rad radnika na radnom mjestu, pored općih uvjeta, tada on ne smije dozvoliti samostalno obav­ljanje poslova radniku/cima koji ne ispunjava tako utvrđene posebne uvjete.

Posebni uvjeti za radna mjesta zdravstvenih radnika utvrđeni su ovim Kolektivnim ugovorom.

Radnika/ke, koji ne zadovoljavaju propisanu zdravstvenu sposobnost i koji prethodno nije/su osposobljen/ni da obavlja/ju poslove s posebnim uvjetima rada, poslodavac ne smije rasporediti na takvo radno mjesto, jer bi u protivnom ugrozio ili mogao ugroziti život i zdravlje samog radnika, te život i zdravlje drugih radnika i korisnika usluga poslodavca.

Radnicima, koji zadovoljavaju zdravstvene uvjete za rad na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, ali koji još nisu osposobljeni za rad na siguran način (tečaj zaštite na radu), poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika, koji je osposobljen za takav rad, na propisani način.

Provjeravanje zdravstvene sposobnosti tijekom rada

Članak 181.

Radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, obvezan je i tijekom konzumacije radnog odnosa provjeravati svoju zdravstvenu sposobnost za daljnji rad na tim poslovima, u propisanim rokovima.

Zbog naprijed navedenih okolnosti, zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za takva radna mjesta je de facto zasnivanje s raskidnim uvjetom.

Osposobljavanje radnika za rad na siguran naČin

Članak 182.

Osposobljavanje radnika za rad na siguran način je za poslodavca kontinuirani proces, da bi izvršio obvezu iz zaštite na radu propisane ovim Kolektivnim ugovorom i to prije:          

* početka rada radnika na radnom mjestu ili;

* promjene uvjeta mjesta rada radnika u odnosu na radno mjesto u tijeku procesa rada ili;

* premještanja radnika na drugo radno mjesto.

Članak 183.

Poslodavac donosi Program osposobljavanja za rad na siguran način zavisno od obilježja rada na radnom mjestu prema zanimanju radnika, ako zapošljava više od 10 radnika, na najmanje 2 radna mjesta.

3. Zaštita života i zdravlja radnika

OdrŽavanje postrojenja, ureĐaja, opreme….

Članak 184.

 Poslodavac je dužan održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika.

Koja postrojenja, uređaje, opremu i alate te mjesto rada iz prethodnog stavka je poslodavac dužan održavati i na koji način i u kojim rokovima, propisano je ovim Kolektivnim ugovorom, odlukama poslodavca – fizičke osobe, ili pravilima zaštite na radu poslodavca – pravne osobe.

Poslodavac je dužan opskrbiti radnika s dovoljnom koli­činom i odgovarajućom vrstom zaštitnih sredstava za rad na radnom mjestu.

Procjena opasnosti

Članak 185.

Poslodavac, koji zapošljava više od 20 radnika, dužan je izraditi Procjenu opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu za rad radnika pri obavljanju poslova radnog mjesta, kao sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora (zamjenjuje pravila o zaštiti na radu), prema posebnim propisima.

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa za radna mjesta s posebnim uvjetima rada

Članak 186.

Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, radnici, koji obavljaju ili bi trebali obavljati poslove s posebnim uvjetima rada za poslodavca, moraju ispunjavati još i posebne uvjete u pogledu:

* dobi života,

* spola;

* stručnih sposobnosti;

* zdravstvenog stanja;

* tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje);

* psihofizioloških i psihofizičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička sposobnost).

Poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti privatnog zdravstva RH

Članak 187.

Poslovi s posebnim uvjetima rada taksativno su nabrojeni u članku 3. točka 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (»Narodne novine«, br. 5/84., koji je preuzet kao republički propis temeljem Zakona…… »Narodne novine«, br. 53/91.).

 Za djelatnost zdravstva u privatnom i mješovitom vlasništvu kapitala izdvojeni su poslovi iz citiranog članka 3. Pravilnika, kao specifični poslovi za tu djelatnost sa uvjetima za njihovo obavljanje, uvjetom zdravstvene sposobnosti radnika, kontraindikacijama koje ga diskvalificiraju za daljnji rad i rokovima za provjeru njegove zdravstvene sposobnosti i to za npr.:

1. rukovanje stanicama i posudama s komprimiranim plinovima;

Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan vid na daljinu, - kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti,

2. rukovanje uređajima za preradu lako zapaljivih tekućina i plinova;

Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. struč­na osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan vid na daljinu, - kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti, uredno vidno polje, uredan sluh, 4. Psihička sposobnost: opća intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost iznad donje granice prosjeka.

Rok za provjeru: zdravstveno i psihičkog stanja 48 mjeseci.

3. poslove, koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje; poslovi, koji zahtijevaju ručno dizanje ili nošenja tereta težih od 25 kg za muškarce i težih od 15 kg za žene, poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkim i u prisilnim položajima tijela (npr. stomatologija),

4. kontraindikacije: kronične bolesti, kardiovaskularni i respiratorni sustav i…

Rok za provjeru: 24 mjeseca.

5. rad pri kojima je radnik izložen ionizirajućem zračenju:

Posebni uvjeti rada: 1. dob života, radnik stariji od 18 godina, 2. spol (kontraindikacije) žena za vrijeme trudnoće, 3. stručna sposobnost (odgovarajuća stručna osposobljenost), 4. zdravstveno stanje (kontraindikacije): bolesti krvotvornih organa, maligne bo­les­ti, bolesti očne leće, bolesti kože uzrokovane ionizirajućim zračenjem, teži duševni poremećaji, teže bolesti centalnog živča­nog sustava, teži poremećaj endokrinih žlijezda.

Rok za provjeru: zdravstveno stanje 12 mjeseci

6. poslove, pri kojima je radnik izložen kiselinama i lužinama (npr. u laboratorijima);

Posebni uvjeti rada: 1. dob života radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti respiratornog sustava , kože i sluznica oka;

Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12 mjeseci

7. poslove, pri kojima je radnik izložen plinovitim nadraž­ljiv­cima; (formaldehidu, amonijaku, kloru, sumpornom dioksidu, acetonu, dušikovim oksidima, ozonu i dr.);

Posebni uvjeti rada: 1. dob života, radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti respiratornog sustava kože i sluznica oka, a kod izloženosti formaldehidu, još i sklonost alergiji).

Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja; 24 mjeseca.

8. poslove, pri kojima je radnik izložen biološkim agensima – npr. u mikrobiološkim i parazitološkim laboratorijima (npr. poslovi, kojima su radnici izloženi uzročnicima zarazne žutice, tuberkuloze humanog ili bovinog tipa, salmonelama, brucelama i drugim uzročnicima, poslovi u operativnim traktovima, dijagnos-tičkim laboratorijima i dr.),

Posebni uvjeti rada: 1. radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje kontraindikacije: kronične bolesti i stanja koja smanjuju obrambene sposobnosti organizma, dekompenzirana šećerna bolest; kronične bolesti dišnih organa, kronične bolesti jetre i bubrega.

Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.

Poslodavac posebnim općim aktom identificira radna mjesta iz svoje registrirane djelatnosti prema opisu od 1- 8. iz prethodnog stavka.

Nakon identifikacije radnih mjesta, pa zatim i identifikacije broja i strukture zaposlenih radnika/radno mjesto, poslodavac poduzima aktivnosti glede njihove zaštite zdravlja radi rada na siguran način, kako je propisano odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

OpĆi poslovi – specifiČni za djelatnost zdravstva

Članak 188.

Pored poslova iz prethodnog članka, poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti zdravstva identificirani su i poslovi iz članka 6. Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (»Narodne novine«, br. 23/94.) i to:

a) poslovi pregleda, liječenja i njege bolesnika te poslovi koji dovode radnika u neposredan dodir s lijekovima;

b) poslovi opremanja i izdavanja lijekova, te rada koji dovode radnika u neposredan dodir s lijekovima;

Na okolnosti iz prethodnog stavka, zdravstveni radnici podliježu obvezi:

* liječničkog pregleda na TBC pluća,

* RTG snimanje pluća, ako se na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na TBC pluća.

Zdravstveni pregled iz prethodnog stavka obavlja zdravstveni radnik prije stupanja u radni odnos i jedanput godišnje (1 x/god.) tijekom zaposlenja.

... i za rad u sferi ionizirajuĆeg zraČenja

Članak 189.

Zdravstvenom nadzoru podliježu prema odredbama članka 7. Pravilnika o zdravstvenim uvjetima za rad s izvorima ionizi­rajućih zračenja, te mjerilima, sadržaju, načinu i rokovima čuvanja podataka o zdravstvenim pregledima osoba, koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, br. 76/2000.) i zdravstveni radnici koji:

– rade na poslovima s izvorima ionizirajućeg značenja.

Zdravstveni radnici iz prethodnog stavka obvezni su obaviti preglede:

* prethodni zdravstveni pregled,

* redovni zdravstveni pregled,

* nadzorni zdravstveni pregled,

* izvanredni nadzorni zdravstveni pregled.

Sadržaj pregleda objavljen je Pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.

Prethodni zdravstveni pregled obavlja se prije početka rada s izvorima ionizirajućeg zračenja.

Redovni zdravstveni pregled obavlja se svakih 12 mjeseci nakon prethodnog pregleda.

Prošireni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se svakih 5 godina nakon prethodnog pregleda.

Izvanredni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se u sluča­jevima propisanim Pravilnikom.

4. Osobna zaštitna sredstva radnika

Članak 190.

U tijeku procesa rada, radnik je dužan koristiti osobna zaštit­na sredstva.

Osobna zaštitna sredstva iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje svojim općim aktom (odluka ili pravilnik), primjereno vrsti poslova i riziku ugroženosti koji proizlazi iz sadržaja rada radnika.

Općim aktom poslodavac utvrđuje ne samo vrstu osobnog zaštitnog sredstva, već i dinamiku njihove promjene u tijeku dnevnog ili tjednog rasporeda rada.

Radnik je dužan pod prijetnjom primjene sankcija koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su za njega propisana u procesu rada.

Obveze poslodavca glede osiguranja kvalitete radnih prostorija, opreme i instalacija u poslov nom prostoru, koje koristi radnik u procesu rada

Članak 191.

Radi rada na siguran način svojih radnika, poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad radnika, kao njihovo mjesto rada, održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje rad­nika.

Poslodavac je dužan održavati instalacije u objektu iz pret­hod­nog stavka u ispranom stanju i kontrolirati njihovu ispravnost u rokovima utvrđenim tehničkim propisima za svaku vrstu instalacija.

Uporaba opreme poslodavca

Članak 192.

Poslodavac ne smije staviti u uporabu strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna.

Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika.

Poslodavac je dužan obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u propisanim rokovima.

5. Ispitivanje ispravnosti opreme

Članak 193.

Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima:

* prije njihovog stavljana u uporabu;

* najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe;

* poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja;

* prije početka korištenja na novom mjestu uporabe.

Pod strojevima i uređajima s povećanom opasnosti u djelatnosti zdravstva smatraju se kompresori, centrifuge, RTG uređaji, te uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima.

Popis strojeva i uređaja s povećanom opasnosti u smislu odredbi prethodnog stavka svaki poslodavac identificira kao izvadak iz Popisa svoje trajne imovine i istakne na vidnom mjestu u radnom prostoru u kojem je smješten takav stroj ili uređaj.

Obvezne evidencije iz domene zaŠtite
na radu

Članak 194.

Poslodavac vodi propisane evidencije o kontroli ispravnosti sredstava i uvjeta rada, te kontrole zdravstvenog stanja radnika u odnosu na propisane kontraindikacije za poslove radnog mjesta koje obavlja u smislu članka 187., 188. i 189. ovog Kolektivnog ugovora i koje bi ga eventualno diskvalificirale za daljnji rad.

Na okolnosti navedene u prethodnom stavku poslodavca kontrolira državni inspektor zaštite na radu.

Upute za koriŠtenje sredstava rada

Članak 195.

Poslodavac je dužan davati radnicima odgovarajuće obavijesti i pisane upute, koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju obavlja.

Obavijesti iz prethodnog stavka poslodavac može dati i usmeno u iznimnim situacijama, kada prijeti iznenadna i neposredna opasnost po život i zdravlje.

Snagu obavijesti u smislu odredbi stavka 1. ovog članka imaju i znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti u skladu s propisima zaštite na radu.

Poslodavac izrađuje pisane upute iz stavka 1. ovog članka prema uvjetima rada. Pisane upute moraju biti istaknute na vidnim mjestima, u okrugu obavljanja poslova radnika.

Upute, bez obzira na formu, za radnika su obvezne u izvrše­nju, nezavisno što nisu ugrađene u ugovor o radu, pod prijetnjom primjene sankcija, u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora.

6. Odnos prema infekcioznom otpadu – obveza donošenja općeg akta

Članak 196.

Poslodavac je dužan selekcionirati otpad koji reproducira radom u obavljanju registrirane djelatnosti prema potencijalnim izvorima (komunalni i infektivni otpad).

Posebnim općim aktom poslodavac utvrđuje vrstu i klasifikaciju otpada iz obavljanja svoje djelatnosti, način njegovog razvrstavanja, puteve i način odlaganja, rokove i način skla­dištenja, način uništavanja, zaduženje radnika za obavljanje navedenih poslova i dr.

7. Obveza čuvanja dokumenata – isprava

Članak 197.

Poslodavac je dužan čuvati:

* tehničku dokumentaciju u svezi objekta koji koristi za rad­ne i pomoćne prostorije;

* upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi;

* isprave o obavljenim ispitivanjima;

* dokaze o ispravnosti instalacija;

* evidencije o radnicima osposobljenim za rad na siguran način;

* radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada;

* ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti.

8. Mjere prevencije zaštite na radu

Članak 198.

U organizaciji rada glede zaštite na radu radnika, poslodavac će se pridržavati načela prevencije, a sastoje se:

– u procjenjivanju i izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći,

– u prilagođavanju rada pojedinih radnika u pogledu prila­god­be rada sredstvima rada i mjestu rada, korištenju instrumenata i pomagala, te načina rada radi otklanjanja štetnih utjecaja,

– u prilagođavanju tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite radnika i zaštite radne okoline,

– u davanju prednosti kolektivnim mjerama zaštite nad individualnim,

– u davanju odgovarajućih uputa radnicima za izbjegavanje opasnosti,

– u zabrani samostalnog rada radniku, koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, a priroda posla je takva, da postoje opasnosti i štetnosti po život i zdravlje radnika,

– zabraniti rad radniku s umanjenom radnom sposobnosti da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti,

– obustaviti rad u radnim prostorijama u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika,

– zabraniti rad radniku, koji ne koristi osobna zaštitna sredstva pri radu i udaljiti ga s radnog mjesta,

– zabraniti rad radniku, ako uoči, da su sredstva i uređaji koje radnik koristi u procesu rada neispravni,

– odstraniti radnika s radnog mjesta, ako primijeti da isti nije pri radu s opasnim radnim tvarima primijenio propisana pravila zaštite na radu,

– spriječiti uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije,

– udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti,

– označiti uočljivo opasne radne tvari i njihovo propisno skladištenje,

– provoditi kontinuirano inventuru lijekova, kako bi izdvojio lijekove kojima je istekao rok valjanosti, sukladno posebnom općem aktu,

– redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava,

– utvrditi plan evakuacije i spašavanja radnika,

– osigurati zabranu pušenja u radnim prostorijama,

– osigurati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći,

– starati se, da svaki radnik obavlja poslove svog radnog mjesta s dužnom pozornošću, sukladno pravilima zaštite na radu,

– insistirati, da svaki radnik odmah izvijesti poslodavca o neposrednoj opasnosti za njegovu sigurnost i zdravlje,

– insistirati kod radnika, da odmah obustavi rad na radnom mjestu, ako smatra da mu je zdravlje ugroženo,

– i drugo, što je Zakonom o zaštiti na radu propisano kao obveza poslodavca i radnika.

 Prilikom planiranja i uvođenja novih tehnologija, poslodavac ako zapošljava propisani broj radnika, dužan je savjetovati se sa odborom za zaštitu na radu u svezi s izborom opreme, uvjetima rada i radne okoline koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika.

9. Osposobljavanje radnika za rad na »siguran način«

Članak 199.

Glede primjene načela prevencije u praksi, poslodavac mora svakog radnika osposobiti za rad na siguran način za poslove koji su utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada iz članka 187., 188. i 189. ovog Kolektivnog ugovora.

Primjena načela iz prethodnog stavka pretpostavlja:

1. prethodne provjere njegove zdravstvene sposobnosti za rad za ona radna mjesta, koja su označena s posebnim uvjetima rada;

2. prethodno osposobljavanje radnika kroz sustav svladavanja programa tečaja iz zaštite na radu;

3. provjera praktične osposobljenosti radnika za svaku vrstu posla na svakom za njega novom radilištu.

Sadržaj osposobljavanja utvrđuje poslodavac za svako radno mjesto, bez obzira na broj zaposlenih radnika/radno mjesto.

Prije uvođenja u rad, poslodavac sam zapisnikom provjerava praktičnu osposobljenost radnika ili organizira da provjeru obavi drugi radnik istog zanimanja, iste ili više stručne naobrazbe, koji je također prošao navedenu provjeru i koji je utemeljio stečena znanja za rad na siguran način obavljanjem istih poslova i u istim uvjetima duži niz godina u prethodnom vremenu rada.

Zapisnik iz prethodnog stavka čini sastavni dio dosjea radnika.

Svako radilište poslodavca, u propisanoj dokumentaciji radi­liš­ta (na pr. podružnice ustanove), obvezno mora imati i zapisnik o provjeri stečenih znanja radnika za rad na siguran način u duhu ovog članka.

Ako jedan te isti radnik obavlja poslove različite vrste, u dokumentaciji iz prethodnog stavka poslodavac mora osigurati zapisnik/e o provjeri njegovog znanja za svaku vrstu poslova koje radnik obavlja, radi njegovog rada na siguran način na svim poslovima.

10. Obveze poslodavca iz zaštite na radu

Članak 200.

 Obveze poslodavca iz zaštite na radu su:

 1. izraditi procjenu opasnosti od nastupa rizika za sigurnost i zdravlje radnika na radu, uključujući i one kojima su izvrgnute skupine radnika, ako sukladno članku 18. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu;

2. utvrditi u pisanom obliku provedbu organizacije zaštite na radu odredbama ovog Kolektivnog ugovora ili drugog općeg akta, ako zapošljava više od 20 radnika;

3. zadužiti jednog ili više ovlaštenika u statusu radnika za provođenje mjera zaštite na radu, ako zapošljava više od 50 radnika;

4. osigurati provedbu procesa rada iz djelatnosti poslodavca u skladu s propisima zaštite na radu posebnim pisanim uputama;

5. osigurati, da se upute iz prethodne točke istaknu na mjestu rada radnika na svakom radilištu radi njihovog korištenja od strane radnika;

6. osigurati, da svaki radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, za radno mjesto za koje je to propisano položi ispit iz zaštite na radu;

7. osigurati, da onaj radnik, koji nije položio ispit iz prethodne alineje obavlja poslove svog radnog mjesta, koji su klasificirani kao poslovi s posebnim uvjetima rada pod nadzorom drugog radnika koji posjeduje takav ispit;

8. osigurati, da svaki radnik iz točke 5. koji ispunjava uvjet za rad na siguran način prije početka rada na novom radnom mjestu s istim uvjetima rada, pristupi provjeri stečenih znanja za takav način rada i to za svaku vrstu poslova, koje će obavljati na tom radnom mjestu, kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom;

9. osigurati, da svaki radnik koji bi trebao, odnosno, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada iz (općeg akta odluke poslodavca ili pravilnika) i procjene opasnosti treba imati položen ispit iz zaštite na radu;

10. osigurati, da radnik koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada pristupi provjeri svoje zdravstvene sposobnosti u roku, kako je to propisano posebnim propisima;

11. osigurati da radnik iz točke 6. koristi osobna zaštitna sredstva na radu, primjereno vrsti poslova koje radnik obavlja;

12. osigurati zaštitu mjesta rada radnika na radilištu, primjereno vrsti poslova svakog radilišta;

13. osigurati tehničku ispravnost strojeva, uređaja i osobnih zaštitnih sredstva koja radnik koristi u procesu rada;

14. osigurati provjeru tehničke ispravnosti sredstava rada iz prethodne točke prije njihovog stavljanja u eksploataciju, ali i za vrijeme eksploatacije, u rokovima i na način kako je propisano procjenom opasnosti;

15. zabraniti rad svakom radniku koji je u stanju utjecaja alkohola ili drugih sredstava ovisnosti;

16. privremeno udaljiti svakog radnika s radilišta ako njegov ovlaštenik prema vanjskim znacima postavi sumnju, da radnik radi pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti;

17. privremeno udaljiti svakog radnika s rada na isti način kako je navedeno u prethodnoj alineji, za kojeg ovlaštena osoba utvrdi, da u procesu rada radnik ne koristi propisana zaštitna sred­stva;

18. osigurati provođenje mjera prema kojima bi spriječio uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore radilišta;

19. obustaviti rad strojeva na mehanički ili električni pogon za koje ovlaštena osoba utvrdi, da su tehnički neispravni ili da ne posjeduju propisani atest tehničke ispravnosti, ili je atestu istekao rok valjanosti;

20. osigurati sve radnike za slučaj nastupa rizika ozlijede na radu i profesionalne bolesti;

21. osigurati djelatnost poslodavca od odgovornosti od nastupa mogućih rizika bez obzira na poduzete mjere zaštite na radu u skladu s Zakonom o zaštiti na radu, ovim Kolektivnim ugovorom;

22. nadoknaditi radniku štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću i svezi s radom, prema načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava;

23. prijaviti svako radilište – podružnicu nadležnoj Inspekciji zaštite na radu;

24. postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama;

25. izvijestiti povjerenike radnika o mjerama koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja najmanje svaka tri mjeseca direktno ili posredno preko odbora za zaštitu na radu, za one poslodavce, koji zapošljavaju odgovarajući broj radnika;

26. utvrditi plan evakuacije i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog događaja;

Ovlaštena osoba prema odredbama ovog članka je poslodavac ili njegov ovlaštenik poslodavac, koji zapošljava za poslove zaštite na radu do 50 radnika;

Radna mjesta za koje se traže posebni uvjeti rada prema odredbama ovog članka su radna mjesta utvrđena u općem aktu poslodavca (odluka ili pravilnik) i procjeni opasnosti.

Radilište, prema odredbama ovog članka je svako radilište sa statusom stalnog radilišta za pravne osobe – ustanove- tj. za podružnice, gdje poslodavac obavlja radove iz svoje registrirane djelatnosti, ali u dislociranom mjestu.

Članak 201.

 Poslodavac mora primijeniti odgovarajuće mjere da radnici i njihovi predstavnici (povjerenik radnika za zaštitu na radu) budu obaviješteni o opasnostima za sigurnost zdravlja, o zaštitnim mjerama općenito i na radnom mjestu i o mjerama koje poslodavac poduzima da bi radnici bili pravodobno obaviješteni o ozbiljnim i neizbježivim opasnostima i potrebi hitnog napuštanja radnog mjesta u takvim slučajevima.

ZaŠtita nepuŠaČa

Članak 202.

Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima.

Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima, osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknuti znak mjesta za pušenje.

Zabrana konzumacije alkohola i…..

Članak 203.

Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore.

Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika, koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

Utvrđivanje, da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom ili aparatom.

Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola.

11. Obveze radnika iz zaštite na radu

Članak 204.

Obveze radnika iz zaštite na radu su:

 1. raditi s dužnom pažnjom, sposoban za rasuđivanje, bez utjecaja alkohola i opijata, tj. na način da postiže očekivane poslovne efekte na radnom mjestu i da ne ugrožava svoj život ili svoje zdravlje, kao i zdravlje i živote drugih radnika, te korisnika usluga poslodavca;

2. pristupiti svim organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom mjestu;

3. pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu;

4. pridržavati se svih pisanih uputa proizvođača glede korištenja sredstava rada, alata i pomagala, mjesta rada, instalacija i dr., sve radi rada na siguran način;

5. obustaviti rad ili korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja opasnosti za rad radnika na siguran način;

6. koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

7. upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu eskalirati u činidbe, koje će oštetiti ili uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,

 8. upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na svoje tjelesne nedostatke ili bolesti, koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegovu okolinu,

9. ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri primjereno radnom mjestu za rad na siguran način,

10. podvrgnuti se provjeri da li obavlja rad pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži;

 11. pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim propisanim pregledima na koje je upućen od poslodavca, radi zaštite na radu, u smislu članka 19., 20. i 21. ovog Kolektivnog ugovora;

12. pristupiti praktičnoj provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova, na način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom;

13. pridržavati se pisanih i usmenih uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja strojeva i uređaja, alata, potrošnog materijala, sitnog inventara i instalacija;

14. odnositi se prema kolegama i pretpostavljenima s dužnom pažnjom, poštujući pri tome ličnost i dostojanstvo svake osobe prema pravilima građanskog morala.

Usluge medicine rada

Članak 205.

Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine rada, kako bi osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi.

Usluge iz prethodnog stavka poslodavac ugovara sa zdravstvenim ustanovama za medicinu rada ili sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.

Ovlaštenja službe medicine rada, te obveze poslodavca prema njoj i obrnuto, utvrđene su odredbama Zakona o zaštiti na radu.

X. MIRNO RJEŠAVANJE SPORA NA RELACIJI POSLODAVAC – SINDIKAT

Mirovno vijeĆe

Članak 206.

Ako nastane spor između više radnika na radu kod poslodav­ca ili više poslodavaca u svezi ostvarenja nekog prava iz ovog Kolektivnog ugovora, koji bi mogao dovesti do štrajka, stranke Sindikat i Udruga će provesti postupak mirenja.

Mirenje provodi Mirovno vijeće sastavljeno od tri člana od kojih jednog imenuje Udruga, jednog Sindikat, a trećeg sporazumno obje stranke.

Ako se oko imenovanja trećeg člana obje stranke ne mogu usuglasiti, Udruga će u ime stranaka zatražiti da ga imenuje ministar rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske i to u roku od 24 sata, računajući od dana zadnjeg razgovora o istom predmetu, koji je rezultirao saznanjem o nemogućnosti dogovora.

Članak 207.

Prvi sastanak Mirovnog vijeća saziva predsjednik imenovan na način kako je navedeno u prethodnom članku.

Mirovno vijeće zasijeda u punom sastavu i utvrđuje prijedlog za mirenje.

Članak 208.

Ugovorne stranke mogu prihvatiti i odobriti prijedlog Mirov­nog vijeća o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg dana nakon primitka prijedloga.

Ako se neka stranka ne izjasni o prijedlogu Mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovog članka, smatra se da ga nije prihvatila.

Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne stranke ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

ArbitraŽa

Članak 209.

Ako se postupkom mirenja na opisani način u prethodnom članku nije mogao riješiti nastali spor, stranke mogu rješenje povjeriti arbitraži.

Sastav, način rada i odlučivanja, te rokove za donošenje odluke arbitraže, stranke će posebno ugovoriti.

Članak 210.

Troškove mirenja snosi poslodavac/i sudionik/ci postupka mirenja.

RjeŠavanje spora posredstvom treĆih osoba

Članak 211.

Ugovorne stranke mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti i posredovanjem trećih osoba.

XI. ŠTRAJK

Članak 212.

Poslodavci iz članka 1. ovog Kolektivnog ugovora neće spr­je­ča­vati ili ometati štrajk radnika kao izraz njihovog nezadovoljstva glede ostvarenja svojih prava, koji organizira Sindikat u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 213.

Zabranjen je štrajk u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost u službama – za djelatnosti, kako je propisano člankom 160. Zakona.

Članak 214.

Pri organiziranju i vođenju štrajka Sindikat preuzima obvezu poštivanja Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

Sindikat preuzima obvezu da štrajk neće ugroziti pravo na život i zdravlje građana korisnika usluga poslodavaca te osobnu sigurnost svih sudionika štrajka.

Način donošenja odluke/a o štrajku, te druga pitanja u svezi štrajka koja nisu riješena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivat će se pravila Sindikata.

Članak 215.

Štrajk se mora najaviti poslodavcu.

U pismu kojim se štrajk najavljuje, Sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štraj­kaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.

Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.

Članak 216.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.

Za poslodavce čiji su radnici uključeni u štrajk, mora se osnovati zajednički štrajkaški odbor ili imenovati osobu koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.

Štrajkaški odbor prema odredbama ovog članka može se osnovati za iste namjene i za iste svrhe na nivou Podružnice ili više Podružnica Sindikata.

Odluku o imenovanju članova štrajkaškog odbora u smislu odredbi stavka 3. ovog članka donosi Izvršni odbor Sindikata.

Članak 217.

Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.

Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.

Članak 218.

Na prijedlog bilo koje stranke, Sindikat i Udruga sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, stranke obavezno vode računa da najavljeni štrajk obuh­vati najmanji mogući broj radnika, kako bi se poslovi zdravstvene zaštite obavljali bez prekida u kontinuitetu.

Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati sadrže i minimalni broj radnika za svakog poslodavca koji moraju raditi u vrijeme štrajka.

Štrajk ne smije započeti dok se ne utvrde poslovi koji se ne smiju prekidati i broj radnika koji moraju raditi.

U slučaju da stranka koja inicira štrajk ne dostavi prijedlog iz stavka 1. ovog članka do najave štrajka, inicijator-organizator štrajka mora samostalno izraditi pravila o tim poslovima uz neposredno sudjelovanje stručnjaka iz privatne prakse ili javnog zd­rav­stva.

O pravilima iz prethodnog stavka ovoga članka Sindikat će obavijestiti Udrugu najkasnije tri dana prije početka štrajka.

Članak 219.

Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Kolektivnom ugovoru radnici ne smiju od svojih poslodavaca biti stavljeni u nepovoljniji položaj, u odnosu na zatečeno stanje, ili se na radnika/e ne smiju primijeniti bilo kakve duge mjere represije (šikaniranje i tome sl.).

XII. TUMAČENJE UGOVORA

Članak 220.

Ugovorne stranke osnivaju zajedničku komisiju za tuma­čenje ovoga Kolektivnog ugovora u koju svaka imenuje po dva predstavnika i njegovog zamjenika, a zajednički predsjednika komisije.

Zajednička komisija iz stavka 1. ovoga članka osnovat će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Kolektivnog ugovora.

Komisija za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora:

– daje tumačenje odredaba ovoga Kolektivnog ugovora,

– prati izvršenje ovoga Kolektivnog ugovora i izvještava obje strane o njegovom kršenju,

– obavlja druge poslove određene ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 221.

Komisija donosi odluke većinom glasova svih članova.

Ako se komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom struč­njaku.

Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova u kojim se treba donijeti odluka, stranke će primijeniti odredbe članka 206. stavak 3. ovog Kolektivnog ugovora.

Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički snose obje strane.

Tumačenje neutralnog stručnjaka komisija je dužna prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga prezentirati.

Tumačenje komisije obavezno je i dostavlja se Udruzi i Sindikatu.

O tumačenju iz prethodnog stavka Udruga i Sindikat informiraju svoje članove na stranicama časopisa »Privatna praksa u zdravstvu«.

Članak 222.

Radnik član Sindikata ili poslodavac član Udruge može tražiti tumačenje ovog Kolektivnog ugovora od Odbora za kolektivno pregovaranje Sindikata odnosno Udruge. Ako predlagatelj nije zadovoljan tumačenjem Odbora za kolektivno pregovaranje, može ponoviti zahtjev za tumačenje koji Sindikat ili Udruga prosljeđuju Komisiji za tumačenje iz članka 220. ovog Kolektivnog ugovora.

Na zahtjev Sindikata ili Udruge, komisija za tumačenje dužna je dati tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15 dana.

XIII. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 223.

Svaka ugovorna stranka može predložiti izmjene i dopune ovoga Kolektivnog ugovora.

U ime Sindikata i Udruge prijedlog izmjena i dopuna ovoga Kolektivnog ugovora podnose Odbori za kolektivno pregovaranje.

Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Kolektivnog ugovora mora se pisano izjasniti u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

U protivnom, ako stranka kojoj je podnesen prijedlog ne postupi na opisani način, stranka koja je podnijela prijedlog ima pravo inicirati postupak mirenja na način kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 224.

Ovaj Kolektivni ugovor stranke mogu pismeno otkazati jedna drugoj/drugima s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

XIV. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 225.

Sva prava iz rada i po osnovi rada utemeljena ovim Kolek­tiv­nim ugovorom radnik ostvaruje na osnovi posebnog rješenja ili odluke poslodavca.

Jedan primjerak pravnog akta iz prethodnog stavka poslodavac dostavlja radniku, a po jedan knjigovođi i u dosje radnika.

Dostavu pravnog akta iz stavka 1. ovog članka poslodavac obavlja na način kako je propisano odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 226.

Nacrt prijedloga ovog Ugovora priprema osoba pravne struke.

Nacrt prijedloga izrađuje Odbor za kolektivno pregovaranje Udruge i Sindikata.

Izrađeni Nacrt prijedloga ovog Kolektivnog ugovora, Odbori iz prethodne stavke dostavljaju na mišljenje Izvršnom odboru Udruge, odnosno Sindikata.

Odbori za kolektivno pregovaranje razmatraju primjedbe i prijedloge svojih Izvršnih odbora na tekst Nacrta prijedloga i utvrđuju prijedlog ovog Kolektivnog ugovora za donošenje.

Ovaj Ugovor donose Izvršni odbori Udruge i Sindikata.

Ovaj Ugovor postaje pravno perfektan kada ga potpišu tajnici Udruge i Sindikata.

Članak 227.

Ovaj Ugovor dostavlja se Ministarstvu rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske kao nadležnom tijelu za upis u Knjigu evidencija kolektivnih ugovora sukladno članku 3. Pravilnika o vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora.

Članak 228.

Izmjene i dopune ovog Kolektivnog ugovora obavljaju se na identičan način, kako je propisano za njegovo donošenje.

Članak 229.

Ugovor stupa na snagu osmog dana, računajući od dana objave u »Narodnim novinama«.

Stupanjem na snagu ovog ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – pročišćeni tekst, objavljen u »Narodnim novinama«, br. 24/02. od 13. 3. 2002.g. i ispravak objavljen u »Narodnim novinama«, 68/02 od 12. 6. 2002.

Urbroj: 0235/2003.

Tajnik Sindikata                                                Tajnik Udruge

       Sibel Latin, v. r.                                Ivan Gabrilo, dipl. iur., v. r.