2985
Na
temelju članka 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne
uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora
na sjednici 30. rujna 2003., utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o sustavu
državne uprave.
Pročišćeni
tekst Zakona o sustavu državne uprave obuhvaća Zakona o sustavu državne uprave
(»Narodne novine«, br. 75/93.) te njegove izmjene i dopune objavljene u
»Narodnim novinama«, br. 92/96., 48/99., 15/00. i 59/01. u kojima je naznačeno
vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa:
023-03/01-01/04
Zagreb, 30. rujna 2003.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
I.
OSNOVNE ODREDBE
Članak
1.
Poslovi
državne uprave su neposredna provedba zakona, donošenje propisa za njihovu
provedbu, obavljanje upravnog nadzora te drugi upravni i stručni poslovi.
Poslovi
državne uprave uređuju se zakonom.
Članak
2.
Poslove
državne uprave obavljaju tijela državne uprave.
Posebnim
zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na
temelju zakona imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: pravne osobe koje imaju
javne ovlasti).
Članak
3.
Tijela
državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i uredi državne
uprave.
Ministarstva
i državne upravne organizacije su središnja tijela državne uprave, a uredi
državne uprave se osnivaju kao prvostupanjski uredi državne uprave u jedinicama
područne (regionalne) samouprave.
Članak 4.
Za
obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti središnjih tijela
državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice.
Članak
5.
Za obavljanje
određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u
jedinicama područne (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno općini
osnivati ispostave.
Članak
6.
Ministri,
njihovi zamjenici i pomoćnici, ravnatelji državnih upravnih organizacija, te
njihovi zamjenici i pomoćnici dužnosnici su Republike Hrvatske.
Dužnosnici iz stavka 1. ovoga članka ne smiju
istodobno obnašati dužnost u tijelima zakonodavne vlasti, sudbene vlasti niti
biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Dužnosnici iz stavka 1. ovoga članka mogu staviti u
mirovanje dužnost u zakonodavnoj vlasti, sudbenoj vlasti ili predstavničkim
tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je nespojiva
sa dužnošću na koju su imenovani, odnosno izabrani i po prestanku dužnosti u
tijelima državne uprave, na vlastiti zahtjev, nastaviti obnašati dužnost u
zakonodavnoj vlasti ili predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Članak 7.
Poslove državne uprave u tijelima državne uprave
obavljaju državni službenici, koji se primaju u državnu službu na temelju
javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno.
Pomoćno-tehničke poslove u tijelima državne uprave
obavljaju namještenici.
Prava, obveze, odgovornosti i način određivanja plaće
državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave uređuju se
propisima o državnim službenicima i namještenicima.
Članak 8.
Pripadnicima nacionalnih manjina iz članka 22. stavka
2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u
ministarstvima i državnim upravnim organizacijama, vodeći računa o njihovom
ukupnom udjelu u stanovništvu Republike Hrvatske, a u uredima državne uprave u
jedinicama područne (regionalne) samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom
udjelu u stanovništvu županije.
Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada)
nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima
državne uprave.
Članak 9.
Vlada usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne
uprave.
Članak 10.
Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se
u državnom proračunu.
Članak 11.
Sredstva za obavljanje poslova državne uprave
povjerenih tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s
posebnim zakonom kojim su te ovlasti povjerene.
Članak 12.
Rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u
povjerenim im poslovima državne uprave je javan.
Javnost
se može isključiti samo izuzetno, u slučajevima predviđenim zakonom.
Članak 13.
Štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj
stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje
imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje
Republika Hrvatska.
Članak 14.
U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela
državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti.
Članak 15.
Protiv pojedinačnih akata, radnji i mjera tijela
državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne
uprave, donijetih u prvom stupnju, može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba
nije dopuštena zatražiti sudska zaštita.
II.
POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE
1.
Neposredna provedba zakona i drugih propisa
Članak
16.
Tijela
državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujući zakone i druge
propise, rješavaju u upravnim stvarima, vode propisane očevidnike, izdaju
uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne i stručne poslove.
2.
DonoŠenje provedbenih propisa
Članak 17.
Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija
donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su
na to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti.
Članak 18.
Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe
zakona radi njihove primjene.
Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno
postupanje.
Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne
uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim
osobama koje imaju javne ovlasti.
Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u
»Narodnim novinama«, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave,
ako tim propisima nije iznimno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju
na snagu danom objave.
3.
Provedba upravnog nadzora
Članak
19.
U
provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i
drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju
javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave.
Članak
20.
U
provedbi upravnog nadzora, tijela državne uprave nadziru osobito:
1.
zakonitost rada i postupanja,
2.
rješavanje u upravnim stvarima
3.
djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne
uprave,
4.
svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za
obavljanje poslova državne uprave te
5.
odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama.
Članak
21.
Ako u
provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave ocijene da postoje određene
nezakonitosti ili nepravilnosti u donošenju propisa, odnosno općih akata, radu
ili postupanju, da postoje nedostaci u rješavanju upravnih stvari, da je
unutarnje ustrojstvo nesvrhovito, da ne zadovoljava stručna osposobljenost ili
da ne postoji odgovarajući odnos službenika i namještenika prema strankama,
poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti
ili nepravilnosti, a osobito:
1. zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o
obavljanju poslova državne uprave,
2. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne
uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih
poslova državne uprave,
3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti
odgovarajućih službenika, odnosno namještenika,
4. neposredno obaviti poslove u granicama svog
djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne
samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima na njihov trošak, kad ocijene
da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a tijelo državne
uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno
pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za
to ostavljenom ili primjerenom roku,
5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom.
Članak 22.
U granicama svog djelokruga:
1. ministarstva i državne upravne organizacije
nadziru rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim
im poslovima državne uprave,
2. uredi državne uprave u jedinicama područne
(regionalne) samouprave nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim
im poslovima državne uprave na području županije.
Nadležno ministarstvo, odnosno državna upravna
organizacija može u obavljanju poslova državne uprave koji su povjereni
tijelima županije, grada, odnosno općine davati županu, gradonačelniku, odnosno
načelniku naredbe u skladu sa zakonom.
Pojedinačnom
naredbom ne može se odredjivati način rješavanja određene, pojedinačne upravne
stvari.
4.
Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru
Članak
23.
U
provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan
uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i
fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se
ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima.
Inspekcijski
nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu
nadzora, kad je to određeno posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: inspektori).
Članak
24.
Inspekcijske
poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne
(regionalne) samouprave a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave, ako
posebnim zakonom nije što drugo određeno.
Središnja tijela državne uprave mogu neposredno
obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti ureda državne uprave u
jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Članak 25.
Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje
njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice
inspektora propisuje čelnik nadležnoga središnjeg tijela državne uprave.
Članak 26.
Inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim
propisima, pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete,
robu i druge stvari kod nadziranih osoba, saslušati pojedine osobe u upravnom
postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba,
kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.
Članak 27.
Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori
su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena
tajna.
Službenici tijela državne uprave, državnih tijela,
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih
osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima, odnosno po njihovim
općim aktima smatra tajnom.
Članak 28.
Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis,
inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima:
1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka,
odnosno nepravilnosti u određenom roku,
2. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog
kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu
kaznu,
3. poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge
radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.
Članak 29.
O izvršenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim,
odnosno naređenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik.
Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu
inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela, tijela
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe.
Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim
pregledima.
Članak 30.
Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom
roku, inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje, u okviru svojih
zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti.
Članak 31.
Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog
nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje,
inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske
uprave.
Članak 32.
Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora
odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po
zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorači
svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu,
odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u
drugim slučajevima predviđenim posebnim zakonom.
5.
Drugi upravni i struČni poslovi
a)
Praćenje stanja
Članak
33.
Tijela
državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih
podataka i obavijesti, izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge
prikladne načine.
Na
temelju izrađenih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza itd.) te na
drugi način prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela državne
uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima
ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih
akata iz njihove nadležnosti.
b)
Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi
Članak 34.
Središnja tijela državne uprave pripremaju nacrte
prijedloga propisa iz svog djelokruga, izrađuju stručne podloge za rješavanje
ili objašnjenje određenih pojava, pripremaju prijedloge odgovora ili daju
odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe
tijela izvršne vlasti.
Članak 35.
Središnja tijela državne uprave obavljaju i druge
stručne poslove iz svog djelokruga, ostvaruju domaću i inozemnu stručnu
suradnju te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim
osobama i građanstvu.
III.
USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE
A)
MINISTARSTVA I DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE
1.
Ministarstva
Članak 36.
Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova
državne uprave u jednom ili više upravnih područja.
U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih
područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva.
Upravne
organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva.
Članak
37.
Ministarstva
obavljaju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito:
1.
neposredno primjenjuju zakone i druge propise,
2.
osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa,
3.
pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa,
4.
rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom
ovlašteni te u drugom strupnju, ako zakonom nije što drugo određeno,
5.
provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
6. vode
propisane očevidnike,
7.
prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu
poduzimanje odgovarajućih mjera,
8.
izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima,
9.
osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim
državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova.
a)
Ministar
Članak
38.
Ministar
predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito:
1.
provodi utvrđenu politiku Vlade,
2.
donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten,
3.
brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u
pitanjima od zajedničkog interesa osigurava suradnju ministarstva s državnim
tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim
osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama,
4. prema
državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim
propisima u slučaju povrede službene dužnosti.
Ministar
ima i druge obveze i ovlasti utvrđene posebnim zakonom, odnosno drugim
propisima.
b)
Zamjenik ministra
Članak 39.
Ministar može imati zamjenika. Zamjenika ministra
imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog ministra. Zamjenik ministra odgovoran
je za svoj rad ministru i Vladi.
Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u slučaju
njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri
ministar.
Ukoliko zamjenik ministra nije imenovan, ministra će
zamjenjivati pomoćnik ministra kojeg odredi ministar.
c)
Tajnik ministarstva
Članak
40.
Tajnik
ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, te tehnički
usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih
organizacija u sastavu ministarstva, brine o stručnom osposobljavanju i
usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i
pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad državnih
službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Tajnika
ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra.
Tajnik
ministarstva za svoj rad odgovara ministru.
d)
Pomoćnik ministra
Članak
41.
Ministar
može imati i jednog ili više pomoćnika.
Pomoćnika
ministra imenuje i razrješuje Vlada, na prijedlog ministra.
Pomoćnik
ministra u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice
ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Pomoćnik
ministra odgovoran je za svoj rad ministru.
e)
Upravne organizacije u sastavu ministarstva
Članak
42.
Upravne
organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao:
1.
uprave, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u
kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi, s određenim stupnjem
samostalnosti u radu,
2.
zavodi, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u
kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju
posebne načine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i
određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih
poslova,
3.
ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva,
u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kad
obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost
djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva.
Članak
43.
Radom
upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja pomoćnik
ministra, odnosno ravnatelj s položajem pomoćnika ministra.
2.
Državne upravne organizacije
Članak
44.
Državne
upravne organizacije se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u
jednom ili više upravnih područja.
Državne
uprave organizacije osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i
ravnateljstva.
Članak
45.
Državne
upravne organizacije obavljaju upravne, stručne i druge poslove, iz svog
djelokruga, a osobito:
1.
proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih
načina rada, a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave,
2. vode
propisane očevidnike,
3. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to
izrijekom zakonom ovlašteni,
4. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih
propisa,
6. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja
u državnim tijelima,
7. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave,
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim pravnim
osobama,
8. ostvaruju međunarodnu suradnju,
9. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od
interesa za djelatnost za koju su ustrojeni,
10. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i
drugim propisima.
Članak 46.
Radom državnih upravnih organizacija upravlja
ravnatelj.
Ravnatelja državnih upravnih organizacija imenuje i
razrješuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade i uz prethodno pribavljeno
mišljenje nadležnog ministra. Za svoj rad ravnatelj je odgovoran Vladi, odnosno
nadležnom ministru.
Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i
upravlja njezinim radom, a osobito:
1. brine o provedbi zakona i drugih propisa,
2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom
zakonom ovlašten,
3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova
i poduzima mjere za osiguravanje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove i
daje naputke za rad, brine se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju
državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom
korištenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere za utvrđivanje
odgovornosti za povrede službene dužnosti određene zakonom.
Ravnatelj ima i druge ovlasti i obveze određene
zakonom i drugim propisima.
Članak 47.
Ravnatelj državne upravne organizacije može imati
zamjenika.
Zamjenika ravnatelja imenuje i razrješuje Vlada, na
prijedlog ravnatelja. Zamjenik je za svoj rad odgovoran ravnatelju.
Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju
njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri
ravnatelj.
Ako nije imenovan zamjenik ravnatelja, Vlada određuje
osobu koja će zamjenjivati ravnatelja.
Članak 48.
Ravnatelj državne upravne organizacije može imati
jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog
ravnatelja.
Pomoćnik ravnatelja upravlja radom odgovarajuće
unutarnje ustrojstvene jedinice državne upravne organizacije te obavlja i druge
poslove koje mu povjeri ravnatelj.
Pomoćnik ravnatelja je za svoj rad odgovoran
ravnatelju.
B)
DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI, GRADU, ODNOSNO OPĆINI
1.
Uredi državne uprave
Članak
49.
Za
obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području
jedinice područne (regionalne) samouprave ustrojava se ured državne uprave.
Unutarnje
ustrojstvo ureda državne uprave uređuje se uredbom Vlade.
Članak 50.
Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne)
samouprave obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima za
koja je ustrojen, a osobito:
1. neposredno provodi zakone i druge propise i
osigurava njihovu provedbu,
2. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako
to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središnjim tijelima državne
uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima
jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor,
4. prati stanje u svom djelokrugu, te središnjim
tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim
upravnim područjima.
2.
Predstojnik ureda državne uprave
Članak 51.
Radom ureda državne uprave u jedinici područne
(regionalne) samouprave upravlja predstojnik.
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne
(regionalne) samouprave je čelnik tog ureda.
Predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne
(regionalne) samouprave imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog ministra
nadležnog za poslove opće uprave na temelju prethodno provedenoga javnog
natječaja.
Za obavljanje poslova u uredu državne uprave u
jedinici područne (regionalne) samouprave predstojnik ureda odgovoran je Vladi
i ministru nadležnom za poslove opće uprave.
Članak 52.
Natječaj iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona provodi
ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.
Članak 53.
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne
(regionalne) samouprave upravlja radom ureda, a osobito:
1. brine o provedbi zakona i drugih propisa,
2. nadzire zakonitosti i pravovremenost obavljanja
poslova, usklađuje rad u uredu državne uprave i provodi neposredan nadzor nad
radom u uredu, poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, raspoređuje
poslove, daje upute za rad, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju
državnih službenika i namještenika i o urednom i pravilnom korištenju imovine i
sredstava za rad te poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede
službene dužnosti određene zakonom,
3. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u
ispostavama u općinama i gradovima,
4. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici
područne (regionalne) samouprave s tijelima jedinica lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Članak 54.
Predstojnik ureda državne uprave može imati zamjenika
kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave, na
prijedlog predstojnika ureda, a na temelju prethodno provedenoga javnog
natječaja.
Zamjenik predstojnika ureda državne uprave zamjenjuje
predstojnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja druge
poslove koje mu povjeri predstojnik.
Ako zamjenik predstojnika ureda državne uprave ne
bude imenovan, ministar nadležan za poslove opće uprave određuje državnog
službenika koji će obavljati poslove zamjenika predstojnika ureda državne
uprave, ali ne duže od šest mjeseci.
3.
Ispostave ureda državne uprave
Članak 55.
Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz
nadležnosti ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave
mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada na
prijedlog predstojnika ureda državne uprave.
Ispostavom upravlja voditelj ispostave koji je za
svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku ureda državne uprave u
jedinici područne (regionalne) samouprave.
C)
OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI
Članak 56.
Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u povjerenim im poslovima
državne uprave:
1. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom
stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost,
2. vode očevidnike određene zakonom i drugim
propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde,
3. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su
im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.
Članak 57.
Za zakonito i stručno obavljanje povjerenih poslova
državne uprave, odgovorni su župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik te
ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.
Članak 58.
Na službenike koji obavljaju povjerene poslove
državne uprave u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te
pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima
se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i
namještenika.
D)
UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
Članak
59.
Unutarnje
ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade.
Uredbom
Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih
jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug, način upravljanja tim
jedinicama, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za
obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica, način planiranja poslova, radno
vrijeme, održavanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog značaja za
rad tijela državne uprave.
Na
temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga
članka, pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih
službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i
stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti
te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena
uredbom Vlade.
Članak
60.
Pravilnik
o unutarnjem redu iz članka 59. stavka 3. ovoga Zakona donose:
1. za
ministarstvo, ministar,
2. za
državne upravne organizacije, ravnatelj,
3. za
ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, predstojnik.
E)
ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, JEDINICAMA
LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE
OVLASTI, MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA
JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE
IMAJU JAVNE OVLASTI
1.
Odnosi Vlade Republike Hrvatske prema tijelima državne uprave, jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne
ovlasti
Članak
61.
U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne
uprave Vlada može:
1. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave u povjerenim im poslovima državne
uprave,
2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske
za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u
povjerenim im poslovima državne uprave s Ustavom i zakonom,
3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne
uprave, tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj
osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba koja ima
javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog
djelokruga, a osobito razriješiti, odnosno predložiti razrješenje čelnika
tijela državne uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu
sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim im
je ovlaštenje povjereno,
4.
pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika,
5.
poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.
2.
Međusobni odnosi tijela državne uprave
Članak 62.
Ministarstva i državne upravne organizacije dužni su
međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu,
dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike,
usklađivati planove rada, osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe
za pitanja od zajedničkog interesa, priređivati zajednička stručna savjetovanja
te podsticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje.
Članak 63.
Ministarstva i državne upravne organizacije dužni su
uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave pružati
stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s
izvršavanjem zakona i drugih propisa, davati stručna mišljenja i objašnjenja te
održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim
pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti
rada u uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Članak 64.
Ministarstva i državne upravne organizacije provode
upravni nadzor nad radom ureda državne uprave u jedinicama područne
(regionalne) samouprave i poduzimaju odgovarajuće mjere, a osobito pokreću
postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno
izvršavaju poslove iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinici područne
(regionalne) samouprave kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon
ili drugi propis, a ured državne uprave u jedinici područne (regionalne)
samouprave nije postupio sukladno prethodno datim napucima, u za to ostavljenom
mu primjerenom roku.
3.
Odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti
Članak
65.
Tijela
državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova
državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito:
1. nadzirati zakonitost, pravovremenost i pravilnost
obavljanja povjerenih poslova državne uprave,
2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne
ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne
ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito
obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im
poslovima državne uprave te predložiti Vladi poduzimanje mjera iz članka 61.
podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, predložiti razrješenje čelnika pravnih osoba
koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlaštenje povjereno,
3.
pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje
imaju javne ovlasti,
4.
poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Tijela
državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s
tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama
koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno
obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im
stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu
provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno
djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne
uprave.
IV.
SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
Članak 66.
Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se
državnim proračunom.
Tijela državne uprave dužna su Vladi dostaviti
zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana
rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. rujna tekuće godine.
Ako se
u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na
temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se
dodatna sredstva, a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji, smanjit će se
osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave.
Članak
67.
Ako
više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove
(grijanje, osvjetljenje, čišćenje itd.), Vlada može, u dogovoru s tim tijelima,
odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo
jednom od tih tijela.
Tijelo
državne uprave dužno je održavati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je
u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik, u skladu s
posebnim propisima.
Članak
68.
Tijelo državne uprave može određene stvari opreme
koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne
i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne
ovlasti.
Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se
ugovorom između tijela državne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.
Vlada može odrediti obvezatno zajedničko korištenje
stvari opreme od strane dva ili više tijela državne uprave.
Članak 69.
Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju
novčanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari
opreme, o prenošenju prava korištenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili
uzimanju na poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi
Vlada.
Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez
naknade samo na drugo državno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova državne
uprave i na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnu
osobu koja ima javne ovlasti.
Članak 70.
O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela
državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave, u skladu s državnim proračunom.
Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave
obavlja se predračunom, a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom
tijela državne uprave.
Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije
početka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog
proračuna.
Članak 71.
Za zakonito korištenje sredstava tijela državne
uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave, kao izvršitelj, i računopolagač.
Čelnik tijela državne uprave može, u skladu s
propisima, svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja.
Članak 72.
Godišnjim obračunom tijela državne uprave obavlja se
konačna raspodjela sredstava tijela državne uprave.
Tijela državne uprave vode podatke o stanju i
kretanju sredstava u skladu s posebnim propisima.
Ministar financija donosi bliže propise o
financijskom i materijalnom poslovanju tijela državne uprave i o dužnostima,
pravima i obvezama izvršitelja i računopolagača u tijelima državne uprave, ako
posebnim zakonom nije što drugo određeno.
V.
ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA
Članak 73.
Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na
međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Tijela državne uprave dužna su davati građanima i
pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima
radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave.
Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o
obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvješćivati je o svom radu putem
sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.
Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako
bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne,
ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana
i pravnih osoba.
Članak 74.
Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu
davati ministri, ravnatelji državnih upravnih organizacija i predstojnici ureda
državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Čelnici
iz stavka 1. ovoga članka mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i
pojedine državne službenike.
Državni
službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni
za njihovu točnost i pravodobnost. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje
netočnih izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti.
Članak 75.
Ministri,
ravnatelji državnih upravnih organizacija, predstojnici ureda državne uprave u
jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno državni službenik kojeg
oni ovlaste, može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave
održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja.
Ministri,
odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija mogu odlučiti da se nacrti
propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave
putem sredstava javnog priopćavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da
na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe.
Članak
76.
Kad
tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade
pitanja iz svog djelokruga, o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i
drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava
javnog priopćavanja.
Članak 77.
Tijela
državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i
pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom
zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske
dužnosti.
Članak
78.
U
rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u
postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave,
tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe
koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. Takva uvjerenja moraju se
pribaviti po službenoj dužnosti.
Članak 79.
Kad se
u upravnom postupku građani i pravne osobe, odnosno njihovi zastupnici i
punomoćnici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su
pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih
troškova.
O
zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je
pozvao stranku, na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima
u upravnom postupku.
Protiv
zaključka iz stavka 2. ovoga članka, stranka može uložiti žalbu tijelu
nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja,
protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor.
Troškovi
iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad
tijela koje vodi upravni postupak.
Ukoliko
službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene
osobe, postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu
troškova.
Članak
80.
Tijela
državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje
prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave, kao i na nepravilan odnos
državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i
interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.
Tijela
državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati
potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija
za pritužbe, knjiga pritužbi itd.), kao i omogućiti usmeno izjavljivanje
prigovora, odnosno pritužbe.
Prigovore,
odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad
odnose prigovori i pritužbe.
Na
podnijete prigovore i pritužbe, čelnik tijela državne uprave dužan je građanima
i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora,
odnosno pritužbe.
Članak
81.
O
poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama, o
podnesenim prigovorima, odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i
prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, predstojnici ureda
državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave dužni su izvijestiti
nadležna ministarstva, odnosno državne upravne organizacije.
Članak
82.
Trajanje
radnog vremena u tjednu, dnevni raspored radnog vremena, kao i druga pitanja u
svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom.
Članak 83.
Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se
ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta ureda državne uprave u
jedinicama područne (regionalne) samouprave i njihovih ispostava.
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne
(regionalne) samouprave određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane
te mjesto i vrijeme njihova održavanja.
Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način
javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o
mjestu i vremenu njihova održavanja.
Članak 84.
Na zgradama u kojima su smještena tijela državne
uprave mora biti istaknut naziv tijela.
Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut
raspored prostorija tijela državne uprave.
Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta
osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje
obavljaju.
Članak 85.
Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga
Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave
obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.
Članak
86.
Na
način propisan u odredbama članaka 73. do 84. ovoga Zakona dužne su postupati i
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju
javne ovlasti u obavljanju povjerenih im poslova državne uprave.
VI.
PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 87.
Danom stupanja na snagu Zakona o sustavu državne
uprave (»Narodne novine«, br. 75/93.), prestaje važiti Zakon o upravi (»Narodne
novine«, br. 16/78., 50/78., 29/85., 41/90., 47/90. i 53A/91.), osim u dijelu
kojim se uređuju radni odnosi radnika u organima uprave, do donošenja propisa o
državnim službenicima i namještenicima, odnosno njihovim plaćama.
Članak 88.
Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 15/00.) državni tajnici
u ministarstvima prestaju obnašati dužnost državnog tajnika.
Članak 89.
Vlada će uredbom urediti unutarnje ustrojstvo ureda
državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.).
Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave dužno je
u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.) raspisati
natječaj za imenovanje predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne
(regionalne) samouprave.
Do imenovanja predstojnika ureda državne uprave,
poslove predstojnika ureda državne uprave obavljat će pročelnik županijskog
ureda kojeg će odrediti Vlada najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja na
snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne
novine«, br. 59/01.).
Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne
(regionalne) samouprave donijet će Pravilnik o unutarnjem redu ureda državne
uprave u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz stavka 1. ovoga
članka.
Članak 90.
Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne)
samouprave preuzima državne službenike i namještenike županijskih ureda.
Državni službenici i namještenici županijskih ureda
nastavljaju s radom na poslovima koje su obavljali do stupanja na snagu Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br.
59/01.) do donošenja rješenja na temelju Pravilnika iz članka 91. stavka 4.
ovoga Zakona.
Predstojnik ureda državne uprave dužan je rješenja iz
stavka 2. ovoga članka donijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja
na snagu Pravilnika o unutarnjem redu.
Državne službenike i namještenike ureda župana koji
su obavljali poslove prijema i otpreme pošte, arhiviranja te ostale poslove
pismohrane, odnosno druge poslove za potrebe župana i upravnih odjela i službi
županije u njezinom samoupravnom djelokrugu, može preuzeti županija na temelju
sporazuma.
Na državne službenike i namještenike koji ne budu
raspoređeni u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka primjenjuju se odredbe
Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Članak
91.
Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 59/01.) županijski uredi
i njihove ispostave nastavljaju radom kao unutarnje ustrojstvene jedinice ureda
državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, do donošenja
uredbe iz članka 91. stavka 1. ovoga Zakona.
Uredi državne uprave u jedinicama područne
(regionalne) samouprave preuzimaju poslove, opremu, pismohranu i drugu
dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze
županijskih ureda.
Uredi državne uprave u jedinicama područne
(regionalne) samouprave nastavljaju radom u poslovnim prostorima županijskih
ureda.
Poslovni prostor u vlasništvu županije koji su
koristili županijski uredi kao tijela državne uprave, a koji su županije stekle
na temelju odredbi Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, br.
90/92., 94/93.., 117/93., 5/97., 17/99., 128/99., 51/00. i 105/00.) nastavljaju
koristiti uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave
pod uvjetima pod kojima su ih koristili županijski uredi do stupanja na snagu
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne
novine«, br. 59/01.).
Vlasništvo nad poslovnim prostorom iz stavka 4. ovoga
članka Republika Hrvatske i županija mogu urediti posebnim sporazumom.
Članak 92.
Vlada će uskladiti Uredbu o sadržaju naziva tijela
državne uprave, lokalne i mjesne samouprave (»Narodne novine«, br. 25/94.) s
odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave
(»Narodne novine«, br. 59/01.) u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu toga
Zakona.
Članak 93.
Poslove državne uprave u Gradu Zagrebu nastavljaju obavljati upravna tijela Grada Zagreba dok se ovo pitanje ne uredi posebnim zakonom.