HRVATSKI SABOR

486

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudo­vima, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 30. siječ­nja 2004. godine.

Broj: 01-081-04-338/2
Zagreb, 4. ve­ljače 2004.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O SUDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o sudovima (»Narodne novine«, br. 3/94., 100/96., 115/97., 131/97., 129/00., 67/01., 5/02., 101/03. i 117/03.) u članku 10. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može uz prethodno mišljenje Opće sjednice toga suda, odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u pojedinoj pravnoj stvari postupa drugi stvarno nadležni sud, ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadležan zbog velikog broja predmeta koje ima u radu, ne može u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske rješenjem će odrediti koji se predmeti ustupaju drugom stvarno nadležnom sudu na suđenje, uzevši u obzir da to ponajprije budu predmeti u kojima još nije podnesena niti jedna procesna radnja ili u kojima su poduzete tek prve radnje, poput odgovora na tužbu, uzimanja obrane okrivljenika i sl.«

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»U slučaju iz stavka 1. ovoga članka strankama i njihovim punomoćnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza. Odvjetnicima pripada naknada troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja i naknada troškova prijevoza određena Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Ovi troškovi će se isplatiti na teret državnog proračuna, ako su ti troškovi veći od onih koje bi stranke imale da se postupak vodi pred mjesno nadležnim sudom.«

Članak 2.

U Glavi »II. USTROJSTVO, DJELOKRUG I NADLEŽ­NOST«, u odjeljku »2. DJELOKRUG I NADLEŽNOST SUDOVA« iza članka 15. dodaje se novi članak 15.a koji glasi:

»Članak 15.a

Nadležnost općinskih, županijskih, trgovačkih sudova, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske u parničnim postupcima određena je Zakonom o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. i 117/03.).«

Dosadašnji članak 15.a postaje članak 15.b.

Članak 3.

U članku 16. stavku 1. točka 2. briše se.

U točki 3. podtočka e) briše se.

Stavak 5. briše se.

Članak 4.

U članku 17. točke 4. i 5. brišu se.

Članak 5.

U članku 19. stavku 1. točke 1. i 2. brišu se.

Dosadašnje točke 3. i 4. postaju točke 1. i 2.

U dosadašnjoj točki 5., koja postaje točka 3., riječ: »izvrše­nja« zamjenjuje se riječju: »ovrha« u odgovarajućem broju i padežu, a riječ: »izvršenika« zamjenuje se riječju: »ovršenika«.

U dosadašnjoj točki 6., koja postaje točka 4., riječ: »izvrše­nje« zamjenjuje se riječju: »ovrhu«.

Dosadašnja točka 7. postaje točka 5.

Članak 6.

Članak 20. briše se.

Članak 7.

U članku 22. točke 4., 5., 6. i 8. brišu se.

Dosadašnja točka 7. postaje točka 4.

Članak 8.

Članak 24. briše se.

Članak 9.

U članku 28. stavku 2. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »i pitanja značajna za primjenu propisa pojedinih pravnih područja iz nadležnosti suda«.

Stavak 5. briše se.

Članak 10.

U članku 30. stavku 1. iza riječi: »sjednica odjela« dodaju se riječi: »ili sudaca«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici sudskog odjela Vrhov­nog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća toga odjela.«

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»Obvezatnost stajališta sudova nižeg stupnja vrijedi dok odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne zauzme drukčiji stav.«

Članak 11.

U članku 31.h stavku 1. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju riječi: »koje se sastoji od predsjednika i dva člana«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»Sudačko vijeće imenovat će izborno povjerenstvo prije isteka roka za utvrđivanje liste kandidata.«

Članak 12.

U članku 31.i stavku 1. druga rečenica mijenja se i glasi: »Dan i mjesto izbora određuje sudačko vijeće, vodeći računa o tome da se svim sucima omogući nesmetano glasovanje.«

Stavak 2. briše se.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 2., riječi: »na način da na dan izbora« zamjenjuju se riječima: »tako da«.

Dosadašnji stavci 4. – 6. postaju stavci 3. – 5.

Članak 13.

Iza članka 31.n dodaje se Glava »III.a KODEKS SUDAČKE ETIKE« i članci 31.o i 31.p koji glase:

»Članak 31.o

Kodeks sudačke etike (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuje etička načela i pravila ponašanja sudaca, radi čuvanja dostojanstva i ugleda sudačke dužnosti. Pri obavljanju dužnosti i u svoje slobodno vrijeme suci su dužni poštovati zakon i Kodeks.

Kodeks donosi Vijeće kojega čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj.

Vijeću iz stavka 2. ovoga članka predsjedava predsjednik Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Predsjednik vijeća saziva sjednice vijeća. Predsjednik vijeća mora sazvati sjednicu vijeća kad to pisano zahtijeva jedna četvrtina svih predsjednika sudačkih vijeća.

Vijeće odlučuje na sjednici javnim glasovanjem većinom gla­sova svih članova.

Članak 31.p

Predsjedavajući Vijeća rukovodi radom na sastavljanju nacrta Kodeksa. Nacrt se dostavlja svim predsjednicima sudačkih vijeća radi davanja prijedloga i primjedaba u primjerenom roku. Predsjednici sudačkih vijeća dužni su s tekstom nacrta upoznati suce.

Nakon toga, Vijeće utvrđuje prijedlog Kodeksa i dostavlja ga na raspravu sucima. Suci mogu u roku od 30 dana dati primjedbe i prijedloge na dostavljeni prijedlog Kodeksa.

Nacrt i prijedlog Kodeksa dostavljaju se na mišljenje Udruzi hrvatskih sudaca, odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za pravosuđe i ministru nadležnom za poslove pravosuđa.

Kodeks se mijenja i nadopunjuje po istom postupku po kojem je donesen, a na prijedlog Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedne četvrtine sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj, većine predsjednika svih sudačkih vijeća ili Udruge hrvatskih sudaca.

Prijedlog za izmjene i dopune Kodeksa mogu dati predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odbor Hrvatskoga sabora nadležan za pravosuđe, ministar nadležan za poslove pravosuđa i najmanje deset sudaca.«

Članak 14.

Članak 32. mijenja se i glasi:

»Vrhovni sud Republike Hrvatske ima Kazneni odjel, Gra­đanski odjel, Odjel za praćenje, proučavanje i bilježenje sudske prakse, Odjel izobrazbe sudaca i informatizacije, Ured predsjednika te jedinice stručnih i pomoćno-tehničkih službi.

Građanski odjel obuhvaća područja građanskoga, trgovačkog i upravnog prava.

Kazneni odjel obuhvaća područja kaznenog, prekršajnog prava, te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu.

Suci se raspoređuju u odjele godišnjim rasporedom poslova.

U Uredu predsjednika obavljaju se poslovi vezani uz sudsku upravu i poslovi međunarodne suradnje Vrhovnog suda Repub­like Hrvatske koji obuhvaćaju i poslove protokola za potrebe toga suda.

Na poslove protokola Vrhovnog suda Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Vrhovni sud može za svoje poslove protokola upotrebljavati objekte koji su u tu svrhu na raspolaganju Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske.

Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobliže se uređuje Poslovnikom toga suda i Sudskim poslovnikom, sukladno zakonu. Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi predsjednik suda nakon pribavljenog mišljenja Opće sjednice.«

Članak 15.

U članku 39. riječi: »viši savjetnici i savjetnici« zamjenjuju se riječima: »viši upravni savjetnici i upravni savjetnici«, a riječi: »mlađi pristav I. vrste zvanja« zamjenjuju se riječima: »samostalni upravni referent«.

Članak 16.

U članku 50. stavku 1. i 2. riječi: »savjetnik u sudu« zamjenjuju se riječima: »savjetnik ili tajnik suda«.

Članak 17.

U Glavi »VI. SUCI I SUCI POROTNICI« iza članka 51. dodaje se odjeljak »1.a ISPUNJAVANJE SUDAČKIH OBVEZA« i članak 51.a koji glasi:

»Članak 51.a

Rad sudaca prati se:

a) utvrđivanjem ispunjava li sudac svoje sudačke obveze, i

b) ocjenjivanjem sudaca.«

Članak 18.

Ispred članka 52. dodaje se naslov »a) Ispunjavanje sudačkih obveza«, a članak 52. mijenja se i glasi:

»Predsjednik suda u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost uvrđuje za prethodnu kalendarsku godinu:

1. je li sudac donio onaj broj odluka koje je trebao donijeti na temelju okvirnih mjerila za rad sudaca, pri čemu će se utvrditi rezultat rada po vrstama predmeta, u apsolutnim brojevima i postotku,

2. je li sudac poštovao rokove u kojima je u obvezi objaviti, napisati i otpremiti odluku, na način da su rokovi u cijelosti poštovani, odnosno poštovani iznad 75% i ispod 75%,

3. koliko je protiv prvostupanjskih odluka izjavljeno žalbi i kakve su odluke donesene u žalbenom postupku (potvrđene, ukinute ili preinačene), u apsolutnom broju i u postotku, te koliko je odluka ukinuto zbog bitnih povreda postupka,

4. koliko je protiv drugostupanjskih odluka izjavljeno izvanrednih pravnih lijekova (potvrđene, ukinute ili preinačene), u apsolutnom broju i u postotku,

5. je li sudac sudjelovao u oblicima stručnog usavršavanja i postdiplomskim studijima, u kojima i kako, kao sudionik-polaznik ili kao predavač, je li objavljivao znanstvene i stručne radove ili sudjelovao kao nastavnik ili suradnik u nastavi na pravnim fakultetima, te u radnim tijelima za pripremu nacrta propisa. U takvim slučajevima sudac je najkasnije do 31. prosinca kalendarske godine dužan pisano izvijestiti predsjednika suda o obliku i trajanju aktivnosti,

6. je li protiv suca izrečena mjera privremenog udaljenja od sudačke dužnosti, pokrenut stegovni postupak i kakva je odluka donijeta u tom postupku. Ako je stegovni postupak u istoj godini pokrenut i dovršen donošenjem odluke Državnoga sudbenog vijeća o obustavi tog postupka ili sudac bude oslobođen od odgovornosti, činjenica pokretanja i vođenja tog postupka ne smije se navoditi u odluci predsjednika suda kojem utvrđuje ispunjavanje sudačkih obveza. Ako je takva odluka donesena u sljedećoj godini, ta će se okolnost utvrditi u sljedećem rješenju,

7. ostale aktivnosti i postupke koji omogućuju da se što potpunije utvrdi kako sudac ispunjava svoje sudačke obveze.«

Članak 19.

Iza članka 52. dodaju se članci 52.a – 52.f koji glase:

»Članak 52.a

Ako sudac nije donio onaj broj odluka koje je trebao donijeti na temelju okvirnih mjerila za rad sudaca, jer je bio opterećen izrazito teškim i složenim predmetima, smatra se da je postigao odgovarajući rezultat u radu, uvećan za 10%. Ta će se činjenica utvrditi u izreci rješenja kojim predsjednik suda utvrđuje ispu­njenje sudačke obveze.

Članak 52.b

Okolnosti iz članka 52. i 52.a ovoga Zakona predsjednik suda utvrđuje za prethodnu kalendarsku godinu rješenjem koje se donosi najkasnije do 28. veljače tekuće godine.

Za predsjednika suda koji uz poslove sudske uprave radi i na poslovima suđenja takvo rješenje donijet će zamjenik predsjednika.

Članak 52.c

Protiv rješenja predsjednika suda nezadovoljni sudac ima pravo prigovora u roku od osam dana od dana dostave tog rješenja.

Prigovor se podnosi putem predsjednika suda koji je donio pobijano rješenje predsjedniku neposredno višeg suda.

Članak 52.d

Predsjednik suda koji je donio pobijano rješenje može prigovor odbaciti kao nepravodoban ili nedopušten. Ako utvrdi da je prigovor osnovan, predsjednik suda može rješenje izmijeniti u cijelosti ili djelomice, u roku od 15 dana od dana primitka prigovora.

Ako predsjednik suda ne izmijeni svoje rješenje, obvezan je prigovor u daljnjem roku od tri dana dostaviti predsjedniku neposredno višeg suda na odlučivanje, sa svim spisima predmeta.

Predsjednik suda koji je donio rješenje može se pisano oči­tovati na prigovor suca.

Članak 52.e

Predsjednik neposredno višeg suda rješenjem može prigovor suca odbaciti kao nepravodoban ili nedopušten ili odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje, ili prigovor prihvatiti i ukinuti ili preinačiti prvostupanjsko rješenje.

Članak 52.f

Rješenje doneseno po prigovoru iz članka 52.e ovoga Zakona pravomoćno je danom dostave sucu.

Protiv tog rješenja nezadovoljni sudac može podnijeti ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske.«

Članak 20.

Ispred članka 53. dodaje se naslov »b) Ocjenjivanje sudaca«, a članak 53. mijenja se i glasi:

»Sudačko vijeće ocjenjuje suca u postupku imenovanja na drugi sud ili kada se na sudačku dužnost imenuje trajno.

Sudačko vijeće odgovarajuće ocjenjuje suca prema svim elementima iz članka 52. ovoga Zakona.«

Članak 21.

Iza članka 53. dodaju se članci 53.a – 53.i koji glase:

»Članak 53.a

Sudačko vijeće pri ocjeni obnašanja sudačke dužnosti uzima u obzir pravomoćno rješenje predsjednika suda iz članka 52.f ovoga Zakona, te druge isprave koje su u vezi s radom suca i usmene rasprave o kandidatu.

Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, na postupanje sudačkog vijeća odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 53.b

Metodologiju izrade ocjene utvrdit će vijeće kojeg čine pred­sjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj. Tom vijeću predsjeda predsjednik sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji saziva sjednice tog vijeća. Sjednice vijeća moraju se sazivati kada to pisano zahtijeva jedna četvrtina svih predsjednika sudačkih vijeća u državi.

Članak 53.c

Ocjena može biti:

1. nezadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost,

2. prosječno i korektno obnaša sudačku dužnost,

3. udovoljava uvjetima za napredovanje,

4. pokazuje iznadprosječno znanje, sposobnost i rezultate.

Odluka o ocjeni donosi se javnim glasovanjem.

Članak 53.d

Odluka o ocjeni ima uvod, izreku, obrazloženje i uputu o pravnom lijeku.

U uvodu odluke navodi se naziv sudačkog vijeća koje je odlučivalo, dan kada je održana sjednica na kojoj je dana ocjena i broj članova vijeća koji su sudjelovali u radu sjednice.

U izreci odluke navodi se ocjena iz prethodog članka ovoga Zakona.

U obrazloženju odluke iznose se razlozi za odluku.

Odluku u ime sudačkog vijeća potpisuje predsjednik vijeća.

Članak 53.e

Odluka se dostavlja sucu na kojega se odnosi, predsjedniku suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

Članak 53.f

Sudac nezadovoljan ocjenom ima pravo u roku od osam dana od dana dostave odluke podnijeti prigovor posebnom vijeću sas­tav­ljenom od pet sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Prigovor se podnosi putem sudačkog vijeća koje je donijelo pobijanu odluku.

Sudačko vijeće koje je donijelo pobijanu odluku može se očitovati na navode prigovora u roku od osam dana od dana dostave prigovora. Nakon toga u daljnjem roku od tri dana sudačko vijeće mora dostaviti predmet vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 53.g

Vijeće iz članka 53.f stavka 1. ovoga Zakona imenuje su­dačko vijeće Vrhovnog suda većinom glasova svih članova vijeća, u vrijeme kada se utvrđuje godišnji raspored poslova u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za sljedeću kalendarsku godinu.

Istodobno se imenuje i pet članova koji u slučaju sprije­čenosti trebaju zamijeniti člana vijeća (zamjenici članova).

Predsjednika i zamjenika predsjednika vijeća imenuje su­dač­ko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nakon što vijeće bude imenovano, dvotrećinskom većinom glasova.

Predsjednik i zamjenik predsjednika, članovi i zamjenici članova vijeća, dužnost smiju obnašati najviše dvije godine uzastopno. Nakon proteka roka od dvije godine mogu biti ponovno imenovani u to vijeće.

Članak 53.h

Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske može prigovor odbaciti kao nepravodoban ili nedopušten ili ga odbiti i potvrditi ocjenu nadležnoga sudačkog vijeća, ili može prigovor prihvatiti i tu odluku ukinuti i prema potrebi vratiti nadležnom sudačkom vijeću na ponovno odlučivanje ili je može preinačiti.

Protiv odluke vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske sudačko vijeće nadležnog suda ili sudac na kojeg se ocjena odnosi mogu podnijeti ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvat­ske.

Članak 53.i

Sudac kojem je Državno sudbeno vijeće izreklo stegovnu sankciju za lakšu povredu sudačke dužnosti ne smije biti imenovan u drugi sud prije proteka roka od godine dana računajući od dana donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti, a ako je oglašen odgovornim za težu povredu sudačke dužnosti ne smije biti imenovan u drugi sud prije proteka roka od tri godine računajući od dana donošenja te odluke.«

Članak 22.

Članak 54. mijenja se i glasi:

»Sudačko vijeće ocjenjuje prvi put imenovanoga suca nakon navršene četvrte godine rada suca.

U ocjenjivanju prvi put imenovanih sudaca odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 53.a – 53.i ovoga Zakona.

Šest mjeseci prije isteka roka od pet godina od dana imenovanja, predsjednik suda u kojem takav sudac obavlja sudačku dužnost obavijestit će Državno sudbeno vijeće da je potrebno donijeti odluku o trajnom imenovanju suca. Uz tu obavijest pred­sjednik suda dostavlja i ocjenu obnašanja sudačke dužnosti, koja je za tog suca data nakon četvrte godine rada, kao i svoje miš­ljenje treba li tog suca trajno imenovati na sudačku dužnost.«

Članak 23.

Članak 60. mijenja se i glasi:

»Sudac ne smije biti član političke stranke, niti se baviti po­litič­kom djelatnošću.«

Članak 24.

U članku 61. stavku 3. riječi: »ili bi umanjili njegov društveni ugled ili je inače nespojiv« zamjenjuju se riječima: »ili umanjiti njegov društveni ugled ili su inače nespojivi«.

Članak 25.

U članku 64. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:

»– dodatak na plaću kada je sudac upućen na rad u drugi sud,«.

Dosadašnji podstavci 2. – 8. postaju podstavci 3. – 9.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Visinu dodatka na plaću sucu koji je upućen na rad u drugi sud utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.«

Članak 26.

U članku 65. stavku 3. riječ: »nižeg« zamjenjuje se riječju: »raz­ličitog«.

U stavku 4. i 5. riječi: »predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske« zamjenjuju se riječima: »predsjednik zajedničkog neposredno višeg suda«.

Članak 27.

Iza članka 65. dodaje se članak 65.a koji glasi:

»Članak 65.a

Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u sud višeg stupnja.

Predsjednik višeg suda će mu povjeriti poslove u izradi nacrta odluka iz nadležnosti tog suda ili druge odgovarajuće poslove.

Sudac upućen na rad u drugi sud na temelju članka 65. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 3/94., 100/96., 115/97., 131/97., 129/00. i 67/01.), odnosno stavka 1. ovoga članka, ima pravo na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada (smještaj, korištenje osobnog automobila u službene svrhe i dr.).

Posebni uvjeti rada iz stavka 3. ovoga članka i visina naknade troškova zbog tih uvjeta utvrđuju se pravilnikom ministra nadležnog za poslove pravosuđa.«

Članak 28.

U članku 66. stavku 1. riječi: »zamjenika ministra« zamje­njuju se riječima: »državnog tajnika«.

Članak 29.

U članku 67. stavku 3. riječi: »šest mjeseci« zamjenjuju se riječima: »jednu godinu.«

Članak 30.

U članku 75. stavku 1. riječ: »imenovana« zamjenjuje se riječju: »primljena«.

Stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»Za tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske može biti primljena osoba koja ispunjava uvjete za višega sudskog savjetnika.

Tajnik suda organizira i odgovara za rad sudskih službenika i namještenika, te se brine o urednom i pravodobnom obavljanju uredskih i drugih tehničkih poslova u sudu, po ovlaštenju pred­sjednika suda odgovara na pritužbe stranaka na rad suda, a uz suglasnost predsjednika suda odlučuje o rasporedu sudskih službenika i namještenika za vrijeme rada, osim u odnosu na sud­ske savjetnike, a obavlja i druge poslove koje mu povjeri pred­sjednik suda.«

Članak 31.

Članak 76. mijenja se i glasi:

»Sud može imati sudske savjetnike i više sudske savjetnike.

Za sudskog savjetnika u općinskom, prekršajnom i trgo­vač­kom sudu može biti primljena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava i položen pravosudni ispit. Za višeg sudskog savjetnika u tim sudovima može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski savjetnik, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje pet godina.

Sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hr­vat­ske i županijskim sudovima može biti osoba koja ispunjava uvjete propisane za suca općinskog suda.

Za višega sudskog savjetnika Upravnog suda Republike Hrvat­ske, Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i županijskih sudova može biti primljena osoba koja ispunjava uvjete propisane za sud­skog savjetnika toga suda, uz uvjete da je radila kao sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno kao sudski savjetnik najmanje pet godina, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje osam godina.

Viši sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ispunjava uvjete propisane za suca županijskog suda.«

Članak 32.

Iza članka 76. dodaje se članak 76.a koji glasi:

»Članak 76.a

Sudski savjetnici ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice.

Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku.

Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadležni sudac će sam provesti postupak.

Sudski savjetnici ovlašteni su na provođenje postupka i pred­laganje odluka u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka u sljedećim postupcima:

1. u parničnom postupku u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna, odnosno u trgovačkim sudovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna,

2. u ovršnim postupcima,

3. u ostavinskim postupcima,

4. u zemljišnoknjižnim postupcima,

5. u izvanparničnim postupcima, osim postupaka oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice i ure­đenja međa,

6. u prekršajnim postupcima,

7. u drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.«

Članak 33.

U članku 78. stavak 3. mijenja se i glasi:

»Uvjeti i način primanja sudačkih vježbenika u sudove, kao i trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse, uvjeti za polaganje pravosudnog ispita, način polaganja pravosudnog ispita, ispitno povjerenstvo, naknada za rad u ispitnom povjerenstvu, izjednačavanje dosad položenih ispita s položenim pravosudnim ispitom, te druga pitanja s tim u svezi, uređuju se posebnim zakonom.«

Članak 34.

Članak 80. mijenja se i glasi:

»Postupak zbog lakše povrede službene dužnosti sudskih službenika i namještenika pokreće zaključkom predsjednik suda osobno ili na osnovi pisanog prijedloga nadređenog službenika. Protiv zaključka o pokretanju postupka žalba nije dopuštena.

Zaključak o pokretanju postupka dostavlja se sudskom službeniku ili namješteniku koji može podnijeti pisani odgovor u roku od tri dana od dana dostave. Ako je postupak pokrenut na temelju pisanog prijedloga nadležnog službenika, uz zaključak o pokretanju postupka, sudskom službeniku se dostavlja i pisani prijedlog nadređenog službenika.

Postupak provodi i rješenje donosi predsjednik suda.

U postupku zbog lakše povrede službene dužnosti odgova­rajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.«

Članak 35.

Iza članka 80. dodaju se članci 80.a i 80.b koji glase:

»Članak 80.a

Postupak zbog teške povrede službene dužnosti sudskih službenika i namještenika pokreće predsjednik suda i prijedlog dostavlja nadležnom službeničkom sudu.

Postupak je pokrenut danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu.

Na sadržaj prijedloga za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku o sadržaju optužnice.

Službenički sud će o prijedlogu za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti obavijestiti službenika i namje­štenika protiv kojeg je postupak pokrenut, dostavom primjerka prijedloga zajedno s priloženim dokazima.

Službenik ili namještenik može podnijeti pisani odgovor u roku od tri dana od dostave prijedloga.

Postupak za teške povrede službene dužnosti sudskih službenika i namještenika provode službenički sudovi nadležni za službenike i namještenike u tijelima državne uprave, stručnim službama Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske.

Članak 80.b

Rješenjem predsjednika suda može se službenika ili namje­štenika udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe.«

Članak 36.

Članak 81. mijenja se i glasi:

»Ovlasti iz članka 34. ovoga Zakona predsjednik suda može zaključkom prenijeti na suca, a iznimno na tajnika suda ili sudskog savjetnika, i to za sve ili samo za pojedine predmete.

U postupku zbog povrede službene dužnosti ili naknade štete sudskih službenika i namještenika primjenjuju se odgovarajući propisi kojima se uređuje odgovornost za povrede službene dužnosti ili naknade štete državnih službenika i namještenika, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.«

Članak 37.

U članku 96. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»U izgradnji kapitalnih objekata i nabavi opreme za sudove mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine.«

Članak 38.

Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 25. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 39.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa Sudskim poslovnikom će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona urediti postupanje s predmetima iz članka 1. ovoga Zakona.

Pravilnik iz članka 27. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 40.

Vijeće iz članka 53.b ovoga Zakona utvrdit će metodologiju izrade ocjena u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 41.

Postupci zbog povrede službene dužnosti koji nisu završeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se u skladu s odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Narodne novine«, br. 27/01.).

Članak 42.

Do dana stupanja na snagu odredbi članka 52. – 52.f ovoga Zakona, za suce koji se kandidiraju u drugi sud ocjenu o obnašanju sudačke dužnosti daju sudačka vijeća na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Sudac nezadovoljan ocjenom ima pravo u roku od 8 dana od dana dostave odluke podnijeti prigovor posebnom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 53.f ovoga Zakona. Prigovor se podnosi putem sudačkog vijeća koje je donijelo odluku.

Članak 43.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o sudovima.

Članak 44.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, s tim što odredbe članka 52. – 52.f ovoga Zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2005.

Klasa: 711-01/04-01/01
Zagreb, 30. siječnja 2004.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.