ministarSTVO poljoprivrede, Šumarstva i vodnoga gospodarstvA

532

Na temelju članka 63. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine« br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02 – u daljnjem tekstu: Zakon o naknadi), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI ODUZETOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se mjerila za utvrđivanje vrijednosti oduzetog poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemlji­šta, koja se utvrđuje u postupku prava na naknadu prijašnjem vlas­niku.

Vrijednost oduzetog poljoprivrednog zemljišta ovisno o klasama i kulturama po hektaru (ha) za pojedino područje na kojem se nalazi nekretnina, utvrđuje se prema podacima o početnoj cije­ni za prodaju poljoprivrednog zemljišta u državnom vlas­ništvu objavljenog u službenom glasilu Porezne uprave Ministarstva financija Porezni vjesnik broj 3a iz ožujka 2003. godine.

Vrijednost oduzetog šumskog zemljišta utvrđuje se prema podacima o početnoj cijeni za prodaju poljoprivrednog zemljišta klase livade i pašnjak sukladno stavku 2. ovoga članka.

Članak 2.

Vrijednost šume utvrđuje se prema Mjerilima za utvrđivanje vrijednosti šume u prilogu 1. ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Članak 3.

Iznos utvrđen na temelju gornjih mjerila potrebno je umanjiti prema izrazu iz članka 59. Zakona o naknadi.

Članak 4.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje vrijednosti oduzetog poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta (»Narodne novine«, broj 58/98, 106/01.)

U postupcima pokrenutim po Zakonu o naknadi u kojima do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika nije doneseno prvostupanjsko rješenje, za izračun visine naknade primijenit će se kriteriji iz ovog Pravilnika.

Članak 5.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/04-01/4
Urbroj: 525-01-04-1
Zagreb, 22. siječnja 2004.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.

Mjerila za utvrĐivanje
vrijednosti Šume

Ovim se mjerilima utvrđuje naknada vrijednosti šume za sljedeća stanja:

a) u trenutku oduzimanja

b) u vrijeme donošenja prvostupanjskoga rješenja o utvrđi­vanju prava vlasništva.

Ad a) Naknada vrijednosti šume u trenutku oduzimanja jednaka je vrijednosti šume utvrđenoj ovim mjerilima.

Ad b) Naknada vrijednosti šume u vrijeme donošenja prvostupanjskoga rješenja o utvrđivanju prava vlasništva jednaka je vrijednosti šume utvrđenoj ovim mjerilima umanjenoj za vrijednost stvarnih ulaganja u šumu koju čine: troškovi podizanja šume, troškovi uzgojnih radova u razdoblju od podizanja šume do 1/5 ophodnje i troškovi zaštite šume. Za obračun se uzimaju podaci iz evidencije sadašnjega vlasnika odnosno nositelja prava korištenja i raspolaganja.

Vrijednost šume utvrđuje se za ove grupe sastojina:

I. plantaže, kulture i sastojine prvoga dobnog razreda

II. dozrijevajuće sastojine

III. približno zrele i zrele sastojine

IV. prjeborne sastojine

V. panjače i šikare.

U grupu približno zrelih i zrelih sastojina (grupa III.) ulaze sastojine mlađe za dobni razred od ophodnje propisane u gospodarskoj osnovi. Ako gospodarskom osnovom nije za određenu vrstu drveća propisana ophodnja odnosno sječna zrelost, ona se određuje prema članku 20. Pravilnika o uređivanju šuma (»Na­rod­ne novine«, br. 11/97, 121/97, 132/97, 52/01, 150/03 i 194/03).

Ad I. Vrijednost plantaža, kultura i sastojina prvoga dobnog razreda (u trenutku obračuna) utvrđuje se prema formulama:

V_g= T × r^a                                                 (1)

r = 1+p/100                                              (2)

gdje je:

V_g – vrijednost sastojine koja je stara g godina, kn

T –  trošak podizanja sastojine, kn

r –   kamatni faktor

p –  kamatnjak (godišnji prirast vrijednosti sastojine), % (po­stotak)

g –  starost sastojine u koju se ne uračunava starost posađenih sadnica, reznica, i sl. do vremena sadnje, god. (godina)

1. Neposredni i posredni troškovi podizanja sastojine T utvr­đuju se na temelju kalkulacija iz redovnoga godišnjeg plana prav­ne osobe koja gospodari šumom.

2. Troškove podizanja sastojine T za panjaču treba umanjiti za 50 % zbog kraćeg razdoblja obnove (regeneracije).

3. Kamatnjak (godišnji prirast vrijednosti sastojine) p% utvrđuje se prema vrijednosti sastojine na panju zrele za sječu, odnosno tzv. modelne sastojine, po formuli:

                                   (3)

gdje je:

V_n –   vrijednost na panju sastojine zrele za sječu, kn

n –     ophodnja sastojine zrele za sječu, god.

4. Vrijednost na panju sastojine zrele za sječu V_n utvrđuje se tako da se u osnovi gospodarenja ili prirasno-prihodnim tablicama odabere tzv. modelna sastojina koja bi u vrijeme zrelosti sličila onoj za koju se izračunava naknada, prema vrsti drveća, propisanoj ophodnji, obrastu, omjeru smjese i drugim uređi­vač­kim čimbenicima, zatim se za nju odredi količina drva, procijeni postotni udio sortimenata, obračuna količina sortimenata i njihova vrijednost te odbiju troškovi iskorištavanja šuma (sječe i izrade, privlačenja odnosno iznosa na pomoćno stovarište te utovara u prijevozno sredstvo). Svi ostali elementi i troškovi uzimaju se prema prosjeku redovnoga godišnjeg plana odnosno rebalansa plana pravne osobe koja gospodari šumom, a obračunavaju se po važećem cjeniku javnog poduzeća »Hrvatske šume«, d.o.o. Zagreb.

5. Postotak prirasta vrijednosti p % za plantaže i kulture ophodnje do 20 godina jednak je kamatnoj stopi uz koju bi se mogao dobiti kredit za njihovo podizanje.

Ad II. Vrijednost dozrijevajuće sastojine stare m godina jednaka je vrijednosti predmetne sastojine Vm prema formuli (1) gdje je g = m.

1. Za šume sa smanjenim obrastom utvrđenu vrijednost treba umanjiti za ove postotke:

za šume obrasta 0,6 … 0,69 10%

za šume obrasta 0,6 … 0, 0,6 … 0,:p>

2. Za šume obrasta 0,7 do 1,0 utvrđena se vrijednost ne smanjuje.

3. Za šume obrasta manjeg od 0,5 ne računa se vrijednost na navedeni način jer se takve šume, bez obzira na starost, smatraju zrelim za sječu.

4. Obrast se utvrđuje osnovom gospodarenja ili procjenom pomoću prirasno-prihodnih tablica.

Ad III. Utvrđivanje vrijednosti približno zrelih i zrelih sastojina

1. Stvarna se vrijednost Vg određuje ovako:

– utvrdi se količina drva: a) za uređene sastojine prema osnovi gospodarenja ili klupiranjem, b) za neuređene sastojine pomoću prirasno-prihodnih tablica ili metodom uzorka,

– procijeni se udjel sortimenata,

– obračuna njihova količina drva i vrijednost,

– odbiju se troškovi iskorištavanja šuma faze I (sječa i izrad­ba), faze II (privlačenje drva) te troškovi utovara drva u prije­vozno sredstvo.

Navedene se veličine utvrđuju iz redovnoga godišnjeg plana pravne osobe koja gospodari šumom, odnosno važećih normativa i cjenika javnog poduzeća »Hrvatske šume«, d.o.o. Zagreb.

Posebno se vrjednuje postojeći pomladak. Njegova vrijednost izražena u postotku od ukupne vrijednosti sastojine Vg iznosi za:

• vrlo dobro pomlađenje                       40 –50%

• dobro pomlađenje                              20 –30%

• slabo pomlađenje                               2 –10%,

te se za njegov iznos poveća vrijednost sastojine.

Stanje se pomlađivanja utvrđuje na temelju osnove gospodarenja ili očevida na terenu.

Ad IV. Utvrđivanje vrijednosti prjebornih šuma

1. Vrijednost prjeborne šume E jednaka je zbroju vrijednosti te sastojine Vm na panju (drvo iznad taksacijske granice) i vrijednosti pomlatka u toj sastojini. Izračunava se prema formuli:

E = V_1× q^o + V₂ + V₃ + V_{m ×} p_p                  (4)

q = 1,0 + p_t /100                                          (5)

gdje je:

E – vrijednost raznodobne sastojine, kn

V₁ –   vrijednost na panju sastojine I. debljinskog razreda, kn

V₂ –   vrijednost na panju sastojine II. debljinskog razreda, kn

V₃ –   vrijednost na panju sastojine III. debljinskog razreda, kn

q – kamatni faktor

p_t – kamatnjak (prosječni tečajni godišnji prirast), %

o – ophodnjica, 10 godina

V_m –  ukupna vrijednost sastojine na panju (V₁+V₂+V₃), kn

p_p –   postotak vrijednosti pomlatka od V_m,,%

2. Vrijednost se drva sastojine na panju utvrđuje tako da se nakon obavljenoga klupiranja ili polaganja primjernih ploha dobiveni podaci razvrstaju na debljinske razrede:

I. mladi dio sastojine                             10 – 30 cm

II. dozrijevajući dio sastojine                 31 – 50 cm

III. zreli dio sastojine                                 > 51 cm,

a zatim se obračuna količina drveta po debljnskim razredima, utvrdi njegova vrijednost, odbiju troškovi iskorištavanja šu­ma faze I. i faze II. s troškovima utovara u prijevozno sredstvo. Navedene se veličine utvrđuju iz redovnoga godišnjeg plana prav­ne osobe koja gospodari šumom, odnosno važećih normativa i cjenika javnog poduzeća »Hrvatske šume«, d.o.o. Zagreb.

3. Vrijednost na panju drva sastojine V_m jednaka je zbroju vrijednosti drva navedenih debljinskih razreda:

V_m = V₁ + V₂ + V₃                                                 (6)

Vrijednost ponika, pomlatka i mladika izražena u postotku p_p od ukupne vrijednosti raznodobne sastojine V_m iznosi za:

• vrlo dobro pomlađenje                       20 – 25%

• dobro pomlađenje                              10 – 15%

• slabo pomlađenje                                 1 – 5%.

Stanje se pomlađivanja utvrđuje na temelju osnove gospodarenja ili očevida na terenu.

Ad V. Utvrđivanje vrijednosti panjača i šikara

1. Za sastojine podignute iz panja s kojima se gospodari prema načelima oplodne sječe, vrijednost se utvrđuje kao za visoke regularne šume, uz smanjenje troškova osnivanja mladih sastojina.

2. Za mlade degradirane panjače koje su prikladne za melioraciju, vrijednost se utvrđuje kao za mlade nedegradirane sastojine, a od njezine se vrijednosti na panju odbiju troškovi melioracija. Procjeni vrijednosti prethodi utvrđivanje postotka prirasta vrijednosti p na temelju troškova podizanja V_o slične nedegradirane sastojine i vrijednosti V_n takve nedegradirane sastojine zrele za sječu (formula 3). S navedenim elementima utvrđuje se vrijednost V_m slične nedegradirane sastojine koju treba umanjiti za troškove melioracija V. Elementi se utvrđuju iz redovnoga godišnjeg plana pravne osobe koja gospodari šumom, odnosno važećih normativa i cjenika javnog poduzeća »Hrvatske šume«, d.o.o. Zagreb.

Vrijednost E za takvu mladu degradiranu panjaču prikladnu za melioraciju obračuna se prema formuli:

E = V_m – V = T × r^m – (V₁ + V₂ + V₃ + ...) (7)

r = 1,0 + p/100                                            (8)

gdje je:

E –  vrijednost mlade degradirane panjače prikladne za melioraciju, kn

V_m –vrijednost slične nedegradirane sastojine, kn

T –  troškovi podizanja slične nedegradirane sastojine, kn

p –  kamatnjak (godišnji prirast vrijednosti slične nedegradirane sastojine), %

m – starost predmetne mlade sastojine prikladne za melioraciju, god.

V –  ukupni trošak melioracija u pojedinim godinama (V₁+V₂+V₃+...), kn

3. Za mlade degradirane panjače u kojima stabla kakvoćom i svojstvima ne opravdavaju daljnje gospodarenje pa se stoga smatraju zrelima za sječu, te za degradirane panjače približno ili potpuno zrele za sječu, vrijednost E utvrđuje se u visini cijene III. razreda neposječenoga ogrjevnoga drva (drvo »na panju«).

4. Vrijednost E za šikare i makije utvrđuje se tako da se vrijednost mlade degradirane panjače prikladne za melioraciju (formula 7) umanji 50 do 80%.