KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA RADNIKE HP - HRVATSKE POŠTE d.d.

785

sklopljen između

HP – Hrvatske pošte d.d. Jurišićeva 13, Zagreb

i

Hrvatskog sindikata pošte, iz Zagreba, Brešćenskoga 4,

Republičkog sindikata radnika Hrvatske pošte i telekomunikacija, iz Zagreba, Kneza Mislava 11

Koordinacije sindikata Hrvatske pošte, iz Zagreba, Branimirova 4,

Udruge sindikata Hrvatske pošte i telekomunikacija Zagreb, iz Splita, Sinjska 4

I. UVODNE ODREDNICE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor), uređuju se prava i obveze radnika Hrvatske pošte iz rada i na temelju rada zaposlenih u HP – Hrvatskoj pošti d.d. (u daljnjem tekstu: Poslodavac), kao i prava i obveze Poslodavca sukladno Zakonu i drugim propisima.

Članak 2.

Odrednice ovog Ugovora primjenjivat će se na stranke koje ga potpišu.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Članak 3.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, mora sadržavati uglavke o:

1. strankama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. danu otpočinjanja rada,

5. očekivanom trajanju Ugovora, u slučaju Ugovora o radu na određeno vrijeme,

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja Ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu odre­đi­vanja trajanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja Ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovog član­ka može se u Ugovoru uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja.

Članak 4.

Svaki radnik sklapa Ugovor o radu koji u ime Poslodavca potpisuje predsjednik Uprave Društva ili opunomoćena osoba.

Radni odnos zasniva se na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na neodređeno vrijeme).

Iznimno, radni odnos može se zasnovati i na određeno vrije­me u slučajevima i uvjetima utvrđenim Zakonom i Ugovorom.

Članak 5.

Poslodavac može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme s osobom koja je završila školsko obrazovanje radi njenog osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova na radnim mjestima u struci, odnosno na radnim mjestima iz zanimanja za koje se školovala (u nastavku teksta: pripravnik).

Iznimno, pripravnik se može primiti u radni odnos i na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža, a radni odnos prestaje istekom roka utvrđenog u Ugovoru o radu.

Članak 6.

Zasnivanju radnog odnosa može prethoditi postupak internog natječaja kojim se utvrđuje da li u Društvu ima radnika koji udo­voljavaju traženim uvjetima i kriterijima, osim za radna mjesta s posebnim ovlastima i odgovornostima. O javnom oglašavanju potreba za radnicima Poslodavac je dužan istovremeno na primjeren način obavijestiti radnike.

Članak 7.

Ugovaranje i trajanje probnog rada, pripravničkog staža, volonterskog rada i stručnih ispita uredit će se Pravilnikom o radu.

Članak 8.

Poslodavac može određene poslove povjeriti radnicima da ih obavljaju kod kuće u sljedećim slučajevima:

– majci s djetetom do 6 godina starosti,

– samohranom roditelju s djetetom do 10 godina starosti,

– invalidu Domovinskog rata,

– invalidu rada.

Rad pod uvjetima iz prethodnog stavka može se obavljati ako postoje svi potrebni uvjeti za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je zasnovan radni odnos.

Odredbe o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci uredit će se Ugovorom o radu radnika iz stavka 1. ovog članka.

III. IZMJENE UGOVORA O RADU

Članak 9.

Ugovor o radu može se izmijeniti bez prethodnog otkaza Ugovora o radu osobito u slučajevima:

– potrebe procesa i organizacije rada uz prethodno pribav­ljenu suglasnost radnika

– na zahtjev radnika iz obiteljskih ili drugih opravdanih raz­loga

– kada se tijekom radnog vijeka radnika smanjuje njegova radna sposobnost zbog godina starosti, povrede na radu, radnog invaliditeta, ratnog invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti, te drugih razloga koji se utvrđuju posebnim propisima ili općim aktom.

U slučajevima iz alineje 3. stavka 1. ovog članka, Poslodavac je obvezan osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika kao primjerice: lakši posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima, druge poslove za koje je on sposoban i slično, bez smanjenja bodova, odnosno plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Radniku koji u slučajevima iz stavka 2. ovog članka ne radi puno radno vrijeme može se osigurati rad na nekim drugim poslovima, najduže do punog radnog vremena.

Članak 10.

Prije stupanja na rad organizacijska jedinica Poslodavca u kojoj radnik zasniva radni odnos mora omogućiti radniku upoznavanje s općim aktima Poslodavca kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa i s Kolektivnim ugovorom.

Članak 11.

Ako radnik svojim radom ne ostvaruje predviđene rezultate radnog mjesta može se pokrenuti postupak otkaza Ugovora o radu s ponudom novog Ugovora za radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i znanjima.

Ocjenu donosi komisija sastavljena od tri člana i to dva pred­stavnika Poslodavca i jedan sindikata.

IV. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Članak 12.

Radno vrijeme iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme radnika raspoređeno je na 5 (pet) radnih dana u tjednu.

Samo u slučaju isplata mirovina i sličnih izvanrednih isplata, rad se može rasporediti na 6. radni dan u tjednu.

Za rad 6. dana u tjednu radniku pripada jedan dan odmora uz naknadu plaće, a koji će se iskoristiti u tekućem mjesecu.

Početak i završetak radnog vremena određuje Poslodavac.

Članak 13.

Radnik koji radi na radnom mjestu s nepunim radnim vremenom ima prava i obveze radnika koji radi puno radno vrijeme, a ostvaruje ih u opsegu koji ovisi o dužini radnog vremena, doprinosu u radu i rezultatima rada, sukladno Kolektivnom ugovoru.

Članak 14.

Rad radnika u vremenu između 22 (dvadesetdva) sata i 6 (šest) sati idućeg dana smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da pojedini radnik radi noću uzastopno najviše jedan tjedan.

Radno vrijeme noću poseban je uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog odnosa.

Majka s djetetom do 6 godina života, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina života i žena starija od 50 godina života ne može se rasporediti na rad noću, osim uz pisanu suglasnost ili na osobni zahtjev.

Članak 15.

U pojedinoj organizacijskoj jedinici može se izvršiti preraspodjela radnog vremena ako to zahtijeva priroda posla, organizacija rada, bolje korištenje sredstava rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili izvršenje određenih poslova i zadataka.

Puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti sukladno odrednicama Zakona o radu tako da tijekom jednog razdob­lja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude duže od punog radnog vremena u roku od 1 (jedne) godine od prestanka potrebe za preraspodjelom radnog vremena, a najkasnije do 30. lipnja naredne godine.

Kod preraspodjele radnog vremena rad duži od punog radnog vremena u tjednu ne smatra se prekovremenim radom, odnosno posebnim uvjetom rada.

Članak 16.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena, sukladno odredbama Zakona donosi Poslodavac uz prethodno pribavljeno mišljenje radničkog vijeća, a dostavlja se radniku najmanje 8 dana prije preraspodjele.

Radniku na kojeg se odnosi preraspodjela radnog vremena pripadaju sva prava utvrđena Zakonom, a plaću u razdoblju u kojem će radnik raditi ili neće raditi, isplaćivat će mu se prema odredbama Pravilnika o plaćama.

Članak 17.

Odluku o prekovremenom radu donosi Poslodavac, s tim da se radniku može narediti prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanim Zakonom.

Odluka o prekovremenom radu mora biti pisana i dostavljena radniku najkasnije u roku od 5 dana nakon početka obavljanja prekovremenog rada.

Trudnica, majka s djetetom do 3 godine starosti, malodobni radnik, roditelj koji radi polovicu punog radnog vremena zbog njege teže hendikepiranog djeteta i samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti može raditi prekovremeno samo ako dade pisani pristanak.

Članak 18.

Odluku o pozivanju radnika na izvanredni rad u slobodno vrijeme donosi ovlaštena osoba Poslodavca samo u slučajevima kada se raspoloživim radnicima ne može osigurati nesmetano pružanje poštanskih usluga.

Članak 19.

Ako priroda poslova i organizacija rada to omogućava, Poslodavac može radniku koji radi s punim radnim vremenom, na njegov pisani zahtjev odobriti da radi kraće od punog radnog vremena.

V. ODMORI I DOPUSTI

Članak 20.

Radnik koji radi najmanje 6 (šest) sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 (trideset) minuta.

Vrijeme odmora ne može se koristiti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti zadnja dva sata radnog vremena.

Korištenje stanke uredit će se Pravilnikom o radu, a za radnike koji neposredno rade s korisnicima usluga i Pravilnikom o radnom vremenu.

Radnici koji rade dulje od 10 sati dnevno, imaju pravo na odmor u tijeku rada u dvostrukom trajanju.

Članak 21.

Radnik ima pravo na odmor između 2 (dva) uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

Iznimno od odredbe stavka 1. radniku se može utvrditi pravo na odmor iz prethodnog stavka u trajanju od najmanje 10 (deset) sati neprekidno pod uvjetima utvrđenim Zakonom.

Članak 22.

Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 (dvadesetčetiri) sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora u sljedećem tjednu, po mogućnosti prema želji radnika.

Članak 23.

Duljina godišnjeg odmora traje minimalno 18 (osamnaest) radnih dana i povećava se primjenom sljedećih kriterija:

1. A. Temeljem grupa složenosti             

         1. NKV                                                                    1 dan

         2. PKV, NSS                                                           2 dana

         3. SSS, KV,                                                             3 dana

         4. VKV, VŠS                                                           4 dana

         5. VSS                                                                     5 dana

B. Temeljem radnog staža

         – do 5 godina radnog staža                                       1 dan

         – od 5 do 10 godina radnog staža                             2 dana

         – od 10 do 15 godina radnog staža                           3 dana

         – od 15 do 20 godina radnog staža                           4 dana

         – od 20 do 25 godina radnog staža                           5 dana

         – od 25 do 30 godina radnog staža                           6 dana

         – preko 30 godina radnog staža                                7 dana

C. Temeljem otežanih uvjeta rada

– Rad sa strankama                                                   1 dan

– Rad na otvorenom (dostavljači i
radnici na peronu)                                                  1 dan

– Rad na motoru                                                       2 dana

2. Temeljem posebnih socijalnih uvjeta

– roditelju djeteta sa smetnjama u
psihofizičkom razvoju ili utvrđenim
invaliditetom                                                           2 dana

– samohranom roditelju                                             2 dana

– radniku za svako dijete do
15 (petnaest) godina starosti                                   1 dan

– radniku invalidu u skladu sa Zakonom                     2 dana

Kriteriji se primjenjuju kumulativno.

U smislu odredbi ovog Ugovora samohranim roditeljem se smatra roditelj:

– vanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen,

– vanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a majka ostvaruje pravo na dječji doplatak,

– djeteta razvedenih roditelja, a roditelj kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ostvaruje pravo na dječji doplatak,

– kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim.

U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se blagdani, neradni dani, subote i nedjelje.

Radnik, koji se prvi put zapošljava ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

Ako je radnik zasnovao radni odnos u tijeku kalendarske godine, a nema šest mjeseci radnog staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, razmjerno vremenu provedenom na radu u toj godini, ali ne manje od 2 dana za svaki mjesec proveden na radu.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 01. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Godišnji odmor za radnike u HP – Hrvatskoj pošti d.d. maksimalno iznosi 30 radnih dana.

Članak 24.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, s tim da se prvi dio mora koristiti bez prekida u trajanju ne manjem od 12 (dvanaest) radnih dana neprekidno.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti dva puta godišnje na dan koji želi, a još jedan dan ako postoji mogućnost, ali uz obvezu da o tome najmanje 2 (dva) dana ranije obavijesti neposrednog rukovoditelja.

Članak 25.

Do kraja kalendarske godine Poslodavac, uz savjetovanje radničkog vijeća, uvažavajući potrebe organizacije rada i osobne potrebe radnika, donosi plan odmora za iduću kalendarsku godinu u kojem utvrđuje trajanje godišnjeg odmora, te dan kada će pojedini radnik u tijeku godine započeti s korištenjem godišnjeg odmora.

Članak 26.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora treba sadržavati sve kriterije po kojima je radniku utvrđena dužina godišnjeg odmora i vrijeme u kojem će radnik koristiti godišnji odmor.

Prigodom utvrđivanja dužine godišnjeg odmora pojedinom radniku uzimaju se u obzir svi kriteriji koje radnik ispunjava 30 (trideset) dana prije nastupa godišnjeg odmora.

Iznimno, kod kriterija radnog iskustva uzimaju se u obzir pune godine radnog staža koje će radnik ispuniti na kraju kalendarske godine za koju se godišnji odmor utvrđuje.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora mora se uručiti radniku, najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka koriš­tenja godišnjeg odmora.

Članak 27.

Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor i o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 28.

Protiv odluke o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora radnik ima pravo podnijeti zahtjev za zaštitu prava Poslodavcu u roku od 15 (petnaest) dana od uručenja odluke.

Članak 29.

Radnik koji je započeo korištenje odmora, koji je prekinut ili nije iskorišten uslijed bolesti ili porodnog dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30. lipnja naredne godine, pod uvjetom da je radio najmanje 6 (šest) mjeseci u godini koja je prethodila godini u kojoj se vratio na rad.

Članak 30.

Radnik ima pravo odsustvovati s rada uz naknadu plaće do 7 (sedam) radnih dana godišnje, s tim da u pojedinačnim slučaje­vima ostvaruje sljedeća prava:

– sklapanje braka                                                              5 dana

– sklapanje braka djeteta                                                  1 dan

– rođenje djeteta                                                               5 dana

– smrt roditelja, bračnog druga i djeteta                             5 dana

– smrt roditelja bračnog druga                                           3 dana

– smrt brata i sestre                                                           4 dana

– smrt djeda i bake                                                           3 dana

– selidba                                                                           3 dana

– elementarna nepogoda                                                    5 dana

– teška bolest člana uže obitelji                                          4 dana

– za sudjelovanje na kulturnim, sportskim
i drugim aktivnostima do                                                 5 dana

– kada su po nalogu Poslodavca poslani na
preventivno aktivni odmor do                                         7 dana

– svečane prisege u HV (otac i majka)                               1 dan

– i u ostalim slučajevima (npr. smrt unuka,
snahe, zeta i dr.) do                                                        3 dana

Dobrovoljni davatelji krvi za svako davanje krvi koriste 2 (dva) slobodna dana, zasebno i neovisno od broja dana godišnjeg odmora tijekom godine.

Članak 31.

U posebnim slučajevima radniku se može, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust tijekom kalendarske godine u pravilu do 30 (trideset) dana i to za:

– njegu člana obitelji s kojim živi u zajedničkom domaćin­stvu

– izgradnju ili popravak kuće i popravak stana

– liječenje na vlastiti trošak

– obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na vlastiti trošak i za zanimanja koja nisu temeljna djelatnost Poslodavca

– posjetu članovima uže obitelji koji žive u zemlji i inozemstvu.

Kada to okolnosti dozvoljavaju, neplaćeni dopust u slu­čajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti radniku u trajanju i više od 30 (trideset) dana.

VI.  ZAŠTITA NA RADU

Članak 32.

Poslodavac je obvezan primjenjivati, a radnik se pridržavati propisa s područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu.

Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

U cilju prilagođavanja tehničkom napretku, Poslodavac je obvezan planirati tehnološki razvoj proizvodnog ili radnog procesa zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim.

Poslodavac je obvezan kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike, odnosno njihove povjerenike za zaštitu na radu, o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Članak 33.

Poslodavac preuzima obvezu da, u cilju osiguranja zaštite rad­nika tijekom njihovog rada, osigura provođenje sljedećih mjera:

– osiguranje potrebnih uvjeta za nesmetano obavljanje poslova na radnim mjestima,

– osiguranje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama može nesmetano odvijati,

– osiguranje mjera zdravstvene zaštite putem obveznih zdrav­stvenih pregleda radnika u posebnim zdravstvenim institucijama i to za radnike koji rade na radnim mjestima s naročito otežanim i posebnim uvjetima rada,

– osiguranje mjera zdravstvene zaštite najmanje jednom godišnje za radnike koji rade puno radno vrijeme s korisnicima usluga,

– osiguranje zaštitne opreme i osobnih zaštitnih sredstava,

– osiguranje uvjeta, odnosno mjera za ostvarivanje boljih uvjeta rada radnika kod kojih postoji povećana opasnost od profesionalnih oboljenja ili nastupa invalidnosti,

– osiguravanje ispravnosti sredstava za rad sukladno propisima o zaštiti na radu i kontrolu u određenim vremenskim razdob­ljima,

– obavještavanje i osposobljavanje radnika za rad na siguran način,

– osiguravanje radnicima, koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu obavljati posao za koji su zasnovali radni odnos, moguć­nosti da se, prema preostaloj radnoj sposobnosti, mogu premjestiti na drugo radno mjesto.

Poslodavac će povjereniku zaštite na radu ili sindikalnom povjereniku osigurati pravo uvida u provedbu mjera iz prethodnog stavka ovog članka.

Članak 34.

U vezi provođenja mjera zaštite na radu, povjerenik radnika zaštite na radu ima prava i obveze:

– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvo­đenja nove tehnologije uvođenja i novih supstanci u radni i proizvodni proces,

– biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,

– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provo­đenja mjera zaštite na radu,

– prisustvovati inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik,

– pozivati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unaprjeđivati znanje, pratiti i prikupljati informacije od značenja za njihov rad,

– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

– svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način,

– pristupu mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada.

Članak 35.

Otežani uvjeti rada koji se ne mogu otkloniti primjenom propisa i mjera zaštite na radu, utvrđuju se prema sljedećim kriterijima:

– utjecaj okoline – mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibra­cije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi,

– opterećenja – fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obavezno korište­nje osobnih zaštitnih sredstava, koja povećavaju napor ili oteža­vaju obavljanje poslova,

– povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, kao i ugrožavanja zdravlja, života i drugih bolesti u svezi s radom kao i tehnoloških akcidenata,

– rad sa zagađujućim i prljavim tvarima.

Članak 36.

Poslodavac ne može ugovoriti i isplatiti novčanu naknadu radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za propuštenu primjenu propisa zaštite na radu.

VII. POSEBNA ZAŠTITA INVALIDNIH OSOBA, HENDIKEPIRANIH OSOBA I RADNIKA PRED MIROVINOM

Članak 37.

Naknada plaće radniku – invalidu rada, pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana kojim je utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, odnosno od dana prekvalifikacije ili dokvalifikacije do ponude drugih poslova i ne može se isplatiti u iznosu nižem od bodova, odnosno plaće radnog mjesta, isplaćivane temeljem prethodno sklopljenog Ugovora o radu.

Članak 38.

Radnik kojem do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet godina staža ili 5 godina života, zadržava do odlaska u mirovinu plaću radnog mjesta koje je imao u navedenom trenut­ku, ako je to za radnika povoljnije.

VIII. PLAĆE

Članak 39.

Radniku za obavljeni rad kod Poslodavca pripada plaća, te ostala primanja u skladu sa Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i odlukama Poslodavca.

Plaća radnika sastoji se od:

1. Osnovne plaće

2. Uvećanja za radni staž

3. Dodatka za prehranu

4. Uvećanja plaće za rad u posebnim uvjetima.

Članak 40.

Osnovna plaća je plaća radnika za rad u punom radnom vremenu, utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i uvjetima rada na tom mjestu koji nisu obuhvaćeni čl. 43. ovog Ugovora.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak broja bodova radnog mjesta utvrđenog Pravilnikom o plaćama i bruto vrijednosti boda.

Bruto vrijednost boda iznosi 8,044 kuna.

Najniža osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme iznosi u brutu (neto plaća uvećana za porez, prirez i doprinose iz plaće) za:

 – NKV i NSS                2.896 kn

 – PKV                           3.740 kn

 – KV                              3.861 kn

 – SSS                             4.344 kn

 – VKV                           4.826 kn

 – VŠS                            5.309 kn

 – VSS                            6.998 kn

Cjenik radnih mjesta iz čl. 6 Pravilnika o plaćama od 3. prosinca 2001. godine (HP glasnik 6/2001) ostaje na snazi do dono­šenja novog Pravilnika o plaćama koji će za osnove imati financijske pokazatelje iz tablice financijskih pokazatelja po novom Kolektivnom ugovoru u odnosu na važeći Kolektivni ugovor (tab­lica u prilogu), od 15. prosinca 2003. godine, a koja je sastavni dio ovog Ugovora.

Kod izrade novog cjenika radnih mjesta primijenit će se princip, da za isto radno mjesto (poslove) bude utvrđena ista vrijednost u bodovima.

Cjenik radnih mjesta utvrđen u smislu prethodnog stavka smatra se sastavnim dijelom ovog Kolektivnog ugovora nakon što na njega daju suglasnost potpisnici ovog Ugovora.

Članak 41.

Osnovna plaća povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5% i to od prvog dana po isteku mjeseca u kojem je radnik navršio punu godinu radnog staža.

Kao broj navršenih godina radnog staža smatra se ukupan broj godina radnog staža koje radnik navršava do kraja tekuće kalendarske godine.

Članak 42.

Radnik ima pravo na dodatak za prehranu u visini od 550 kn bruto. Dodatak za prehranu ne isplaćuje se za dane provedene na službenom putu, bolovanju i godišnjem odmoru.

Članak 43.

Za rad u posebnim uvjetima osnovna plaća uvećava se za:

– noćni rad                                                                     40 %

– prekovremeni rad                                                          50 %

– rad subotom                                                                 25 %

– rad nedjeljom, neradnim danom i blagdanom                 35 %

– dvokratni rad                                                                20 %

– popodnevni rad (samo za radnike koji stalno rade u

   popodnevnoj smjeni)                                                     10 %

– smjenski rad (2. smjena)                                               10 %

– rad na dan Božića                                                         50 %

– rad na dan Uskrsa                                                         80 %

– za rad u slobodno vrijeme u izvanrednim

   okolnostima                                                                100 %

U slučaju ostvarivanja prava po više temelja iz stavka 1. ovog članka, osim temeljem prekovremenog rada i rada noću, primijenit će se postotak koji je najpovoljniji za radnika.

Članak 44.

Plaća pripravnika obračunava se u visini 70% osnovne plaće za najniže radno mjesto u stručnoj spremi za koju se radnik priprema.

Plaća pripravnika uvećava se za dodatak za prehranu i za rad u posebnim uvjetima

Članak 45.

Sindikalnom povjereniku, koji je oslobođen obveza na radnom mjestu, pripada plaća kao i sva prava iz radnog odnosa, odnosno Ugovora o radu, bez uvećanja plaće za rad u posebnim uvjetima.

IX. NAKNADE PLAĆA

Članak 46.

Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odre­đenih Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i drugim propisima, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove osnov­ne plaće s odgovarajućim uvećanjem za radni staž i dodatkom za prehranu i to u slučajevima:

– plaćenog dopusta utvrđenog Pravilnikom o radu

– blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom

– rada u upravljačkim i sindikalnim tijelima, vojne vježbe, vježbe jedinica MUP-a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj zaštiti, obrazovanja i prekvalifikacije, te stručnog obrazovanja sukladno potrebama Poslodavca

– zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika

– sudjelovanja u športskim susretima radnika Poslodavca, ako je dobio odobrenje

– sindikalnog obrazovanja.

Članak 47.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini svoje prosječne mjesečne plaće iz čl. 39. i naknada plaće iz čl. 46. ovog Ugovora, isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno plaće i naknada plaće tekućeg mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Članak 48.

Za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti, za prvih 42 dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 75% osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu u visini 100% osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

X. ROKOVI I RAZDOBLJE ISPLATE PLAĆE I NAKNADA PLAĆE

Članak 49.

Plaće i naknade plaća radnika isplaćuju se jednom mjesečno do 15. u mjesecu za protekli mjesec.

Isplate plaća i naknada plaće obavljaju se preko tekućeg računa ili štednih knjižica Hrvatske poštanske banke.

XI. USKLAĐIVANJE PLAĆA I NAKNADA PLAĆE S KRETANJEM TROŠKOVA ŽIVOTA

Članak 50.

Poslodavac se obvezuje usklađivati plaće i naknade plaća s kretanjem troškova života jedanput godišnje za razdoblje siječanj do prosinac poslovne godine.

Razlika za isplatu temeljem usklađivanja utvrđuje se prema slje­dećem obrascu (formuli):

                                 Osnovica x Pokazatelj

                    R (I-XII) = _______________________

                                         100

Osnovicu za usklađivanje plaća čini prosječno isplaćena plaća iz čl. 39. st. 2, točke 1., 2. i 4., plaća iz čl. 43. i prosječno isplaćene naknade iz čl. 46., 47. i 48. ovog Ugovora, za razdoblje za koje se provodi usklađivanje.

Pokazatelj ukupno ostvarenog rasta troškova života čini postotak izveden iz zbroja mjesečnih indeksa troškova života prema prosincu prethodne godine koje mjesečno objavljuje Državni zavod za statistiku, za razdoblje za koje se provodi usklađivanje.

Isplata razlike temeljem odluka Uprave Društva bit će u siječnju tekuće godine za prethodnu godinu.

Visina bruto vrijednosti boda usklađivat će se jednokratno u siječnju tekuće godine u skladu s prosječnim pokazateljem iz stav­ka 4. ovog članka (Pokazatelj/12 mj.) za prethodnu godinu.

Prvo usklađivanje plaće i naknada plaće i bruto vrijednosti boda izvršiti će se u siječnju 2005. godine.

Ako se provedenim postupkom usklađivanja utvrdi porast troškova života, odluku o visini isplate razlike i nove bruto vrijednosti boda donosi Uprava Društva u dogovoru sa sindikatima.

XII. NAKNADE NA TERET RASHODA

Članak 51.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora razmjerno radnom vremenu radnika utvrđenom Ugovorom o radu. Invalidi rada i radnici koji sukladno Zakonu o radu rade sa skraćenim radnim vremenom imaju pravo na puni regres.

Novoprimljeni radnik koji je koristio u potpunosti godišnji odmor kod bivšeg poslodavca nema pravo na regres.

Ukoliko je kod bivšeg poslodavca iskoristio samo dio godišnjeg odmora i nije iskoristio pravo na regres, pripada mu dio regresa razmjerno dijelu godišnjeg odmora na koji ima pravo u Društvu.

Regres za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u visini 2.000 kn neto, za puno radno vrijeme.

Regres se isplaćuje u mjesecu koji prethodi mjesecu ko­rište­nja godišnjeg odmora. Uprava može, uz suglasnost sindikata, odlučiti o promjeni roka isplate regresa.

Članak 52.

Radniku se nadoknađuju troškovi prijevoza na rad i s rada u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne ili pojedinačne karte (ako ne postoji mogućnost kupnje mjesečne karte), u mjesnom i međumjesnom javnom prijevozu, ali ne više od 600 kn mjesečno.

Ako se radnik ne može koristiti sredstvima javnog prometa za prijevoz na rad i s rada, ima pravo na naknadu troškova u visini cijene prijevoza u javnom prometu za odgovarajuću uda­ljenost na drugoj najbližoj lokaciji.

Naknada troškova prijevoza iz stavka 1. i 2. ovog članka obračunava se i isplaćuje isključivo za dane prisustva na radu.

Članak 53.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, (obav­ljanje određenih radnih zadataka, privremeno upućivanje radi zamjene odsutnog radnika – izaslanje i obavljanje redovitih poslova radnog mjesta vozača i pratioca auto linija) pripada mu naknada prijevoznih troškova, naknada punog iznosa troškova noćenja, najviše do iznosa računa hotela s četiri zvjezdice i dnev­nica u visini utvrđenoj propisima o porezu na dohodak.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuje se sukladno propisima za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna.

Troškovi se nadoknađuju na temelju vjerodostojne dokumentacije (računa, prijevozne karte i dr.).

Članak 54.

Dnevnice se izuzetno isplaćuju i u slučaju kada je mjesto rada udaljeno i manje od 30 km ili 16,20 morskih milja od mjesta zaposlenja ili prebivališta (izaslanje na otoke), ili ako prometne okolnosti ne omogućuju svakodnevni povratak.

Članak 55.

Kada je radnik privremeno upućen na rad radi zamjene odsutnog radnika izvan mjesta stalnog rada, mjesta prebivališta ili mjesta boravišta u mjesto rada udaljeno manje od 30 km, a omogućen mu je svakodnevni povratak, pripada mu naknada troškova prijevoza u visini razlike stvarnih troškova prijevoza i redovne mjesečne naknade za prijevoz na rad i s rada.

Članak 56.

U slučajevima iz čl. 54. i 55. ovog Ugovora, kada nije organiziran javni prijevoz do mjesta rada, Poslodavac je dužan radniku osigurati prijevoz.

Članak 57.

Naknada troškova za uporabu privatnog vozila u službene svrhe po prijeđenom kilometru iznosi:

– za automobile                                                               30 %

– za motorkotače                                                            15 %

– za motorkotače na neasfaltiranoj cesti                           20 %

– za bicikle                                                                      10 %,

od cijene litre benzina Euro-super 95.

Uporabu privatnog automobila za službene svrhe odobrava Uprava Društva.

Članak 58.

Radniku koji je raspoređen po potrebi posla na rad u drugo mjesto, priznaju se selidbeni troškovi:

– prijevoz radnika, članova obitelji i stvari,

– dnevnica radniku za vrijeme putovanja od mjesta prebi­va­lišta do mjesta preseljenja.

Članak 59.

Poslodavac je dužan kolektivno osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodno vrijeme, tijekom 24 sata, za trajnu invalidnost uslijed nezgode, na iznos od najviše 80.000,00 kuna, za liječenje u bolnici od posljedica nezgode na iznos od 40,00 kuna po danu, za smrt uslijed nezgode 40.000,00 kuna, te za smrt uslijed bolesti na 20.000,00 kuna. Preslika police osiguranja je sastavni dio ovog Ugovora.

Poslodavac je dužan osigurati isplatu radniku za slučaj pretrpljenog straha uzrokovanog prepadom, orobljavanjem, pljačkom za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta u visini od najmanje 15.000,00 kn.

Članak 60.

Poslodavac će isplatiti radnicima prigodnu isplatu za Uskrs u visini neoporezivog iznosa poklon-bona, u skladu s propisima o porezu na dohodak.

Poslodavac će isplatiti radnicima prigodnu isplatu za Božić u visini najmanje 1000 kn neto.

Članak 61.

Kada radnik stekne uvjete za mirovinu, pripada mu pravo na isplatu otpremnine u visini od pet prosječnih mjesečnih neto plaća i naknada plaće isplaćene u HP-u u prethodnom mjesecu.

Članak 62.

Radnik kojem Poslodavac otkazuje Ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada u HP-u, osim u slučaju kada se otkaz daje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu jedne polovine prosječne mjesečne plaće radnika ostvarene u tri posljednja mjeseca koja su prethodila prestanku Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada provedenu u HP-u.

Članak 63.

Za dugogodišnji rad kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade i to:

– za 10 godina                40 %

– za 15 godina                50 %

– za 20 godina                65 %

– za 25 godina                75 %

– za 30 godina                90 %

– za 35 godina               120 %

– za 40 godina               150 %,

od iznosa jedne prosječne neto plaće i naknade plaće ispla­ćene kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini, a isplaćuje se u mjesecu kada je navršena puna godina staža.

Članak 64.

Radniku ili njegovoj obitelji isplaćuje se pomoć u visini neoporezivog iznosa sukladno propisima o porezu na dohodak za:

1. smrt radnika

2. smrt člana uže obitelji (bračnog druga, djece i roditelja)

3. neprekidno bolovanje duže od 180 dana jednom godišnje

4. zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed prirodnih nepogoda ili požara, kada troškove snosi sam radnik

5. zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) radnika i članova uže obitelji (bračnog druga i djece), rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, kada troškove snosi sam radnik.

Odluku o dodijeli potpore iz točke 4. i 5. stavka 1. ovog član­ka donosi Uprava u skladu s mogućnostima, a prema kriterijima utvrđenim Pravilnikom o naknadama radnicima na teret troškova.

Članak 65.

Sredstva za prigodne poklone djeci radnika isplaćuju se svakom radniku po djetetu u visini neoporezivog dijela dara (poklon), sukladno propisima o porezu na dohodak.

Pravo na poklone imaju djeca radnika, djeca umrlih radnika, kao i djeca poginulih i nestalih radnika u Domovinskom ratu, do15 godina starosti navršenih u tekućoj godini.

Članak 66.

Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se mjesečno djeci predškolskog uzrasta pa do završetka srednje škole, prema sljedećim kriterijima:

– za djecu predškolskog uzrasta (godinu
dana prije škole)                                 450,00 kn 

– za djecu u osmogodišnjoj školi            810,00 kn 

– za djecu u srednjoj školi                   1.170,00 kn.

Isplata teče od 1. u mjesecu kada je školovanje započeto, odnosno od dana nastupa smrti radnika.

Članak 67.

Novčana pomoć za školovanje isplaćuje se djeci samohranih roditelja jednom godišnje, a najkasnije do 15. rujna u tekućoj godini i to:

– za djecu predškolskog uzrasta (godinu
dana prije škole)                                 450,00 kn 

– za djecu u osmogodišnjoj školi            810,00 kn 

– za djecu u srednjoj školi                   1.170,00 kn.

Članak 68.

Novčana pomoć djeci, odnosno zakonskim starateljima dje­ce, radnika HP-a koji su poginuli i nestali u Domovinskom ratu i radnika HP -a koji su nasilno izgubili život za vrijeme obavljanja poslova u HP-u, mjesečno se isplaćuje pomoć i to:

– za djecu predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće i naknada plaće u HP-u u prethodnoj godini

– za djecu do završenog osmog razreda osnovne škole, 70% prosječno isplaćene neto plaće i naknada plaće u HP-u u prethodnoj godini

– za djecu do završene srednje škole, 90% prosječno isplaćene neto plaće i naknada plaće u HP-u u prethodnoj godini.

Isplata teče od 1. u mjesecu kada je školovanje započeto, odnosno od dana nastupa smrti ili pogibije, te saznanju o nestanku radnika.

Članak 69.

Novčana pomoć iz čl. 66., i 67. i 68., ovog Ugovora prestaje se isplaćivati kada nastupe sljedeći slučajevi:

– kada dijete redovno završi srednju školu,

– kada dijete samovoljno ili uz suglasnost staratelja napusti srednju školu,

– kada dijete više od jedanput ponavlja razred u srednjoj školi.

Članak 70.

Radnik sa članovima svoje obitelji ima pravo na korištenje radničkih odmarališta uz dogovor sindikata i Poslodavca.

Članak 71.

Iz sredstava Poslodavca izdvajaju se sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika za:

– redovne liječničke preglede radnika jednom godišnje,

– sportske susrete radnika u organizaciji Poslodavca i sindikata i

– rekreacijske potrebe u okviru organizacijskih jedinica Poslodavca ovisno o broju radnika organizacijske jedinice.

Program, organizaciju i raspodjelu sredstava za namjene iz stavka 1. utvrđuje povjerenstvo ugovornih strana, najkasnije do 31. siječnja za tekuću godinu.

XIII. PLAĆA TEMELJEM IZUMA I TEHNIČKIH UNAPRJEĐENJA

Članak 72.

Radniku, autoru izuma ostvarenog na radu ili u svezi s radom, te tehničkog unapređenja koji je Poslodavac prihvatio primijeniti, pripada naknada sukladno Pravilniku o izumima i teh­ničkim unapređenjima.

Radniku, autoru izuma koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, ako je u svezi s djelatnošću Poslodavca, a autor izuma je prodao pravo njegovog korištenja, ne pripada naknada iz stavka 1. ovog članka.

Članak 73.

U slučaju kada korisnost izuma ili tehničkog unaprjeđenja nije moguće utvrditi mjerljivim pokazateljima, naknada se utvr­đuje u jednokratnom iznosu.

Odluku o visini naknade iz stavka 1. ovog članka donosi Poslo­davac.

XIV. OTKAZNI ROKOVI KOD OTKAZA UGOVORA O RADU

Članak 74.

U slučaju redovitog otkaza primjenjuje se otkazni rok utvr­đen Zakonom.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće izbivati s rada 8 sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Odredbe o otkazu primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže Ugovor i istodobno predlaže radniku sklapanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

Članak 75.

Radniku se otkaz Ugovora o radu kod Poslodavca s obraz­loženim razlozima za donošenje tog akta mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku.

XV. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

Članak 76.

Za slučaj nastupanja okolnosti zbrinjavanja viška radnika Poslodavac će zajedno s radničkim vijećem sklopiti poseban sporazum o postupku i načinu, te kriterijima za izradu programa zbrinjavanja viška radnika.

Članak 77.

U slučaju jednake radne efikasnosti upotrebljavaju se sljedeći uvjeti za očuvanje zaposlenja:

a) stručna sprema, tj. osposobljenost za rad     

– radnik ima potrebnu školsku spremu i najmanje
jednu godinu uspješnog osposobljavanja za
rad koji obavlja                                                             40 bodova

– radnik nema potrebnu školsku spremu,
s 10 godina rada stekao je traženu
osposobljenost za obavljanje poslova                             40 bodova

– radnik ima potrebnu školsku spremu,
nema stručne osposobljenosti za rad                              20 bodova

– radnik nema potrebnu školsku spremu,
a ima traženu osposobljenost za obavljanje
poslova                                                                         20 bodova

– nema tražene stručne osposobljenosti za rad                     0 bodova

b) duže radno iskustvo                                                         

– ubraja se do pet godina sa svakom godinom
radnog iskustva                                                                  2 boda

– za više od pet godina maksimalan broj
bodova                                                                         10 bodova

c) duži radni staž                                                                  

– do deset godina za svaku godinu                                     0,5 bodova

– iznad deset godina po jedan bod,
maksimalni broj bodova                                                 10 bodova

– radnice s 35 godina mirovinskog staža
osiguranja                                                                       0 bodova

d) zdravstveno stanje radnika                                               

– slabije zdravstveno stanje kao posljedica
nesreće na radu kod Poslodavca ili
posljedica profesionalne bolesti                                       5 bodova

e) socijalno stanje                                                                

– u porodici s dva djeteta do 18 godina
starosti, tj. za vrijeme školovanja djece                           5 bodova

– u porodici s tri ili više djeteta do 18 godina
starosti, tj. za vrijeme školovanja djece                          10 bodova

– nezaposleni bračni drug                                                   5 bodova

– radnik, bračni drug, tj. porodični član
zajedničkog domaćinstva koji se bavi obrtom
ili je osnivač ili suosnivač domaćeg ili
mješovitog poduzeća ili ako samostalno
obavlja poljoprivrednu djelatnost                                    10 bodova

XVI. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 78.

U ostvarivanju prava radnika iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu prema odredbama zakona i Pravilnika o radu.

Zahtjev za zaštitu prava podnosi se predsjedniku Uprave u roku od 15 dana, računajući od dana kad je uručena odluka kojom je povrijeđeno njegovo pravo.

Članak 79

Poslodavac je dužan osigurati radniku rad u okruženju nesmetanom od seksualnog uznemiravanja bilo koje vrste.

Pod seksualnim uznemiravanjem na radnom mjestu podrazumijeva se nepoželjno i destruktivno ponašanje seksualne prirode ili drugi oblici ponašanja koji se temelje na spolu, a koji ugro­ža­vaju dostojanstvo žena i muškaraca na poslu, a obuhvaća ne­željeno fizičko (neželjeni dodiri, primoravanje na seksualne usluge), verbalno (nepoželjni seksualni komentari i aluzije) ili neverbalno ponašanje (pogledi, pokreti, pornografske slike).

XVII. ODGOVORNOST RADNIKA

Članak 80.

O odgovornosti radnika za izvršavanje radnih obveza, a u svezi sa savjesnim i stručnim obavljanjem poslova uz upute Poslodavca i odgovornost radnika za štetu Poslodavcu, odlučuje se sukladno zakonu i Pravilniku o radu.

XVIII. OBRAZOVANJE RADNIKA

Članak 81.

Radnici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati na radu u skladu sa svojim sposobnostima i uvjetima rada iz djelatnosti Poslodavca.

Pravo na obrazovanje radnika uredit će se posebnim pravilnikom.

Obrazovanje za potrebe Poslodavca je obveza radnika, te mu za to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio.

Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika koji je upućen na obrazovanje od strane Poslodavca uređuju se posebnim Ugovorom.

Prilikom obrazovanja radnici imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit                    3 dana

– za diplomski rad               5 dana.

Ukoliko se radnik obrazuje u ustanovi koja je udaljena više od 200 (dvjesto) kilometara od mjesta rada, odobrava mu se dodatno 1 (jedan) dan za put.

Radnici koje Poslodavac nije uputio na obrazovanje imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit                    1 dan

– za diplomski rad               3 dana.

XIX. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 82.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije biti spriječena ili ometana ukoliko on djeluje u skladu sa Statutom sindikata, Zakonom i drugim propisima.

Članak 83.

Sindikalni povjerenik ima pravo na 1 i 1/2 (jedan i pol) sat aktiv­nosti po članu u radnom vremenu tijekom godine s naknadom plaće.

Pravo na rad u sindikatu za puno radno vrijeme (profesionalni rad) ima po jedan izvršitelj na svakih 750 članova.

Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plaće, utvrđenih u prethodnom stavku, Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku, koji sindikalnu aktivnost ne obavlja puno radno vrijeme, omogućiti izostanak s rada s naknadom plaće prilikom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu najduže do 10 (deset) radnih dana u tijeku godine.

Članak 84.

Sindikalni povjerenik za svoj rad u sindikatu odgovara samo članstvu i tijelima sindikata.

Sindikalni povjerenik, zbog sindikalnih aktivnosti kojima se štite prava i interesi zaposlenih u skladu sa Statutom sindikata ne može biti pozvan na bilo kakvu odgovornost ili doveden u nepovoljan položaj.

Za vrijeme trajanja mandata i godinu dana nakon isteka mandata sindikalnom povjereniku, ne može se bez njegove suglasnosti i suglasnosti sindikata:

– premjestiti na drugo radno mjesto kod Poslodavca ili u dru­go poduzeće,

– utvrditi kao višak zaposlenih.

Povjerenik ima pravo nakon prestanka sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada gdje je radio prije odlaska na funkciju.

Sindikalnom povjereniku, kojemu je funkcija prestala prije isteka punog mandata, sindikalni imunitet nakon funkcije traje razmjerno vremenu provedenom na funkciji, a ne više od 2 (dvije) godine.

Sindikat je obvezan Poslodavca obavijestiti o sindikalnim povjerenicima i o trajanju mandata svakog povjerenika.

Sindikalnom povjereniku, koji je oslobođen obveza na radnom mjestu, pripada plaća kao i sva ostala prava temeljem Ugovora o radu ili temeljem posebno sklopljenog Ugovora između poslodavca i sindikata.

Članak 85.

Radnici koji nisu članovi sindikata za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora plaćaju doprinos solidarnosti u visini i na način utvrđen Zakonom o radu, a nakon provedbe referenduma.

Referendum se provodi u skladu s Pravilnikom o provođenju referenduma o prihvaćanju Kolektivnog ugovora s odredbom o doprinosu solidarnosti.

Način plaćanja doprinosa solidarnosti uređuje se Sporazumom između sindikata, potpisnika ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 86.

Poslodavac sindikatu osigurava sljedeće radne uvjete:

a) Radne prostorije veličine od najmanje 1,5% m² od ukupnog broja članova s time da prostor ne može biti manji od 15 m²;

b) Potrebna sredstva:

– namještaj

– jedan telefonski priključak na svakih započetih 500 članova (uz plaćanje računa)

– potrošni materijal i sitni inventar

c) Slobodu sindikalnog izvješćivanja, podjele tiska, besplatno korištenje poštanskih usluga;

d) Ustega članarine i sindikalnih financijskih potpora članovima sindikata.

Članak 87.

Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku i povjereniku radnika zaštite na radu omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za obnašanje njegove dužnosti, te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava, ako za to postoji pisana suglasnost radnika.

XX. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK

Članak 88.

Radnici imaju pravo na organizirani štrajk.

Članak 89.

Sindikati se suzdržavaju od štrajka, ako se sve odrednice iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su Ugovorom uređena.

Za sva pitanja, koja Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim propisima ili aktima, sindikat se ne odriče prava na štrajk.

Obveza socijalnog mira vrijedi do kraja važenja Kolektivnog ugovora.

Izuzetno od stavka 1. i 2. ovog članka, dozvoljen je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima radnika, uz poštivanje zakonskih odredbi o radnoj obvezi.

Članak 90.

Za organizaciju i provedbu štrajka, sindikat koristi sindikalne propise o štrajku.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor.

Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

XXI. RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU POTPISNIKA UGOVORA

Članak 91.

Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.

Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.

Članak 92.

Mirenje iz prethodnog članka provodi Mirovno vijeće.

Mirovno vijeće čine tri člana:

– jedan predstavnik Poslodavca

– jedan predstavnik sindikata ili njihovih udruga, odnosno udruga više razine i

– jedan član kojeg izaberu stranke u sporu s liste koje utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.

Članovi Mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika vijeća.

Članak 93.

Potpisnici ovog Ugovora mogu prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog Mirovnog vijeća.

Prijedlog koji stranke prihvate ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

XXII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 94.

Ugovor je sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 95.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu Ugovora i to u pisanom obliku.

Druga strana je obavezna očitovati se na predložene izmjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana.

Članak 96.

Jedna potpisnica Ugovora može otkazati Ugovor, ali je dužna prethodno najaviti svoje odstupanje pisano, najmanje tri mjeseca prije otkazivanja Ugovora.

Članak 97.

Ugovor se sklapa na određeno vrijeme do 31. 12. 2006.

Postupak sklapanja novog Ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka valjanosti Ugovora.

Članak 98.

Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odrednicama Ugovora, a najkasnije u roku od 60 dana nakon potpisivanja Ugovora, ako Zakonom nije propisan kraći rok.

Članak 99.

Poslodavac i sindikat imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odrednica Ugovora i praćenje njihove primjene najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisivanja.

Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih po tri člana imenuje svaka ugovorna strana.

Zajedničko tijelo donosi Poslovnik o svom radu.

Članak 100.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorne strane, svaka u svom dijelu, a troškove Mirovnog vijeća i zajedničkog tijela za tumačenje Ugovora, strane dijele proporcionalno.

Članak 101.

Ugovor ima otvorenu klauzulu kojom se dopunjuju odrednice dodatnim ugovorima.

Članak 102.

Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a primjenjuje se od 1. 1. 2004. godine.

Predstavnici Poslodavca i sindikata će najkasnije do 20. prosinca u tekućoj godini zajednički analizirati i utvrditi preostala sredstva i mogućnosti njihove isplate.

Članak 103.

Ovaj Ugovor objavljuje se u HP Glasniku – službenom glasilu Društva.

Zagreb, 22. prosinca 2003.

Za Hrvatski sindikat pošte                                      

Predsjednik Uprave                                                      Po ovlaštenju

Jadranka Dumbović, v. r.                                           Za Poslodavca:

Za Republički sindikat radnika                                      dr. sc. Marijan Bolarić, v. r.  

Hrvatske pošte i telekomunikacija                                 Član Uprave

Jadranko Vehar, v. r.                                                 Branko Jakušić, dipl. oec., v. r.

Za Koordinaciju sindikata                                             Član Uprave

Hrvatske pošte                                                             Dubravko Maurović,

Davor Hrstić, v. r.                                                      dipl. ing. el. v. r.

Za Udrugu sindikata HPT                                             Član Uprave

Petar Gudelj, dipl. ing., v. r.                                       Tomislav Marinović, dipl. iur., v. r.