MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

929

Na teme­lju članka 70. i 87. Zakona o rudarstvu – pročišćeni tekst (»Narodne novine«, br. 190/03.), ministar gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O BITNIM TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA, SIGURNOSTI I ZAŠTITI PRI ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI TEKUĆIH I PLINOVITIH UGLJIKOVODIKA IZ PODMORJA REPUBLIKE HRVATSKE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom određuju se bitni tehnički zahtjevi za sigurnost i zaštitu pri istraživa­nju i eksploataciji (u da­lj­njem tekstu – rudarski radovi) tekućih i plinovitih ugljikovodika (u daljnjem tekstu – ug­ljikovodika) iz podmorja Republike Hrvatske.

Članak 2.

Ci­lj zahtjeva iz članka 1. ovog Pravilnika je tehničko-tehno­loš­ko izvođe­nje rudarskih radova na siguran način u skladu s odredbama Zakona o rudarstvu (»Narodne novine«, br. 35/95. i 114/01.), Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 17/94., 74/94. i 43/96), važećim normama i pravilima rudarske struke kojima se osigurava sigurnost i zaštita zdrav­lja ­ljudi, sprječava zaga­đi­va­nje mora, morskog dna, podzem­lja i zraka, sprječava ne­op­ravdano ometa­nje pomorskog i zračnog prometa, neopravdani ribolov, kao i sprječava uništava­nje morske flore i faune.

Članak 3.

Rudarski radovi u podmorju izvode se s platforme i/ili broda za buše­nje.

Članak 4.

U svrhu istraživa­nja i/ili eksploatacije ug­ljikovodika platforma se oprema rudarskim postroje­njima, opremom, alatima, ure­đajima i instalacijama, teme­ljem rudarskih propisa. Platforme se koriste za istraživa­nje ug­ljikovodika (buše­nje, remont i sl. – u da­lj­­njem tekstu bušaća platforma) i za eksploataciju ug­ljiko­vo­dika (u da­lj­njem tekstu proizvodna platforma). Platforme su prema pomorskim propisima tehnički plovni ili plutajući objekti (ili pomorski nepomični, plutajući ili pokretni odobalni objekti).

Platforme mogu biti pokretne ili nepokretne (nepomične).

Članak 5.

Platformu(e) treba pozicionirati i orijentirati na teme­lju po­mor­skih propisa uvažavajući pri tome utjecaj i prirodnih čimbenika.

Označava­nje platforme(i) i signalizacija na ­njoj mora biti u skladu s propisima pomorskog i zračnog prometa.

II. SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA LJUDI I ZAŠTITA OKOLIŠA

A. OPĆI UVJETI

Članak 6.

Oko platforme mora biti određena zona sigurnosti u koju je zabra­njen pristup neovlaštenim plovnim objektima, helikopterima i zrakoplovima.

Zona sigurnosti oko platforme određena je sukladno pomorskim propisima. U toj zoni zabra­njeno je sidre­nje plovila i dubinski ribolov.

Članak 7.

Uz platformu sa stalno nazočnom posadom uvijek treba biti brod opskrb­ljivač.

Članak 8.

Zabra­njeno je baca­nje i ispušta­nje u more čvrstog neraspad­ljivog otpada (plastičnih, metalnih i staklenih predmeta), u­ljne is­plake, motornih u­lja, nabušenog materijala iz u­ljne isplake, teku­ćih ug­ljikovodika, otrovnih i štetnih tvari.

Članak 9.

Platforma, metalna postroje­nja, instalacije i uređaji na ­njoj moraju biti zaštićeni od korozije sukladno važećim propisima.

Članak 10.

Sve površinske cjevovode na platformi treba, prema namje­ni, prepoznat­ljivo označiti bojama u skladu s važećim propisima, te označiti i smjer toka fluida.

Članak 11.

Na platformi moraju biti određene zone opasnosti od eksplozije.

Zone opasnosti od eksplozije određene su na teme­lju normi za klasifikaciju ugroženog prostora.

U zonama opasnosti od eksplozije, mogu se ugrađivati elek­trični uređaji i instalacije izvedene u skladu s važećim normama i propisima za protueksplozijsku zaštitu.

Članak 12.

U zonama opasnosti od eksplozije zabra­njena je uporaba otvorenog plamena, uređaja i priručnog alata koji iskri kao i odla­ga­nje zapa­ljivih materijala.

U zonama opasnosti od eksplozije mogu se izvoditi radovi zavariva­nja i reza­nja metalnih materijala samo uz pismeno odob­re­nje odgovorne osobe, s propisanim i primije­njenim mjerama zaštite te uz prethodno ukla­nja­nje svih izvora opasnosti.

Članak 13.

Električni uređaji i instalacije moraju po svojoj konstrukciji i izvedbi biti u sukladnosti sa zahtjevima za sigurnu uporabu u uvjetima u kojima su instalirani i na način da se otkloni svaka moguća opasnost od električnog udara, požara i eksplozije.

Članak 14.

Zaštita od statičkog elektriciteta na platformi mora biti izvedena u skladu s važećim propisima.

Svi metalni uređaji, postroje­nja i ­njihovi dijelovi moraju biti propisano spojeni na sustav za izjednačava­nje potencijala.

Zaštitna radna odjeća i obuća radnika mora biti antistatična, sukladno važećim propisima.

Članak 15.

Propisani znakovi upozore­nja, obavijesti i zabrane moraju biti istaknuti na vid­ljivim mjestima.

Članak 16.

Platforma mora biti oprem­ljena sredstvima i uređajima (senzorima i alarmima) za dojav­ljiva­nje požara i dima te propisanim uređajima i aparatima za gaše­nje požara (vodom ili drugim odgovarajućim sredstvima).

Članak 17.

Bušaća platforma i proizvodna platforma s posadom mora biti oprem­ljena sustavom stalnog nadzora pojava plinovitih ug­ljiko­vodika, štetnih i otrovnih plinova, s prikladno razmještenim senzorima i alarmima u zonama opasnosti od eksplozije i zatvorenim prostorijama u kojima može doći do stvara­nja eksplozivne smjese.

Obvezna je uporaba prenosivih detektora za štetne i opasne plinove.

Članak 18.

Na bušaćoj platformi mora biti organizirana stanica za zašti­tu radnika od štetnih i opasnih plinova, a na proizvodnoj plat­formi po potrebi.

Stanica mora biti oprem­ljena sredstvima za zaštitu dišnih organa, uređajima za detekciju plinova, rezervnim dijelovima, pri­borom i alatom za održava­nje sredstava i instrumenata stanice, kompresorima za pu­nje­nje boca zrakom, te opremom i sredstvima za pruža­nje prve pomoći.

Na bušaćoj platformi mora biti izolacionih aparata uvijek 10% više ne­go je nazočno osoba.

Članak 19.

Platforme sa spa­ljivačima (bak­ljama) moraju biti oprem­ljene sustavom za da­ljinsko pa­lje­nje i sustavom za hlađe­nje bak­lji vodom. Spa­ljivači (bak­lje) moraju biti postav­ljeni na suprotnim stranama platforme, poradi smjera struja­nja vjetra.

Proizvodna platforma mora imati ispuh (vent) za ispust svih prihvaćenih plinova kod eventualnih tehnoloških ispušta­nja plina iz uređaja i instalacija.

Članak 20.

Platforma sa stalno nazočnom posadom mora biti osim s glav­nim elektropostroje­njem oprem­ljena i s elektropostroje­njem za slučaj nužnosti, koje se u slučaju havarije glavnog elektro­postro­je­nja mora automatski uk­ljučiti u rad.

Platforma bez stalne posade, ovisno o energetskim potrebama, može osim glavnoga elektroenergetskog postroje­nja imati i pomoćni elektroenergetski izvor, koji omogućuje odvija­nje tehno­loškog procesa, sustava navigacijske signalizacije i nužne rasvjete u slučaju ispada glavnog elektroenergetskog postroje­nja.

Elektropostroje­nja moraju se redovito ispitivati, a rezultate upisivati u za to odgovarajuću k­njigu.

Članak 21.

Platforma mora biti oprem­ljena sustavom pomoćnih baterija, dovo­ljnog kapaciteta da osigura neprekidni rad uređaja: sustava veza, navigacijske signalizacije, akustičkih signala, nužne rasvje­te duž puteva za spašava­nje, na helidromu, te na mjestima okup­lja­nja radnika radi napušta­nja platforme.

Ovaj sustav se uk­ljučuje automatski kada se zaustavi elektroenergetsko postroje­nja za slučaj nužnosti, a glavno postroje­nje nije u pogonu.

Članak 22.

Motori s unutar­njim izgara­njem koji rade u zonama opasnosti moraju biti oprem­ljeni iskrolovcima i uređajima za naglo gaše­nje, a temperatura oplošja motora ne smije im prelaziti 350°C.

Članak 23.

Ronilačke radove može obav­ljati samo ovlaštena institucija.

Članak 24.

Opasni radovi koji se izvode na platformi, a nisu redoviti radovi tehnološkog procesa (radovi na visini, radovi nad morem i sl.) mogu se izvoditi samo uz pisano odobre­nje odgovorne stručne osobe, uz propisane mjere sigurnosti i zaštite na radu.

Članak 25.

Stambeni prostori, moraju biti odije­ljeni od radnih prostora i ne smiju biti direktno povezani sa strojarnicom, prostorom za isplačne pumpe s rezervoarskim prostorom za isplaku, kao ni sa zatvorenim prostorom gdje su smješteni spremnici i proizvodna oprema.

Stambeni prostori moraju biti povezani prohodnim i uvijek slobodnim prolazima prema mjestima gdje se nalazi oprema za spašava­nje i ostala sredstva za brzo napušta­nje platforme. Stambeni prostori moraju biti odgovarajuće izolirani od buke, ventilirani, grijani po potrebi i prikladno osvijet­ljeni.

Članak 26.

Pri kreta­nju po platformi, izvan stambenog dijela, obvezna je uporaba propisanih sredstava osobne zaštite. Pri obav­lja­nju drugih neophodnih rad­nji i poslova, odgovorna osoba će propisati uporabu i drugih propisanih odgovarajućih zaštitnih sredstava.

Članak 27.

Na platformi s posadom mora biti osigurana ambulanta s osposob­ljenom osobom i s propisanom opremom i nosilima.

Članak 28.

Platforma mora biti oprem­ljena s odgovarajućom opremom i sredstvima za spašava­nje i evakuaciju sukladno pomorskim propisima.

Svi putevi za evakuaciju moraju biti označeni i uvijek prohod­ni.

Članak 29.

Dolazak i odlazak osob­lja na platformu obav­lja se brodom ili helikopterom.

Mjesta prekrcaja na platformi moraju biti određena i vid­ljivo označena.

Prekrcaj osoba s broda ili na brod obav­lja se košarom i palubnom dizalicom (ili preko pristana za brodove na proizvodnim platformama). Rad­nju treba obav­ljati osposob­ljeni dizaličar, uz pomoć bar dvojice radnika na platformi. Tom prilikom je obvezna uporaba pravilno pričvršćenog prsluka za spašava­nje.

Ulazak i/ili izlazak iz helikoptera obav­lja se po uputama pilota i/ili kopilota.

Članak 30.

Na platformu je zabra­njeno:

– unoše­nje kao i uporaba alkoholnih pića i opojnih droga;

– kupa­nje u moru te igra­nje kojim bi moglo doći do povrede radnika ili ošteće­nja opreme;

– uporaba električnih uređaja, koji nisu u odgovarajućoj protueksplozijskoj izvedbi, u zonama opasnosti od eksplozije;

– drža­nje zapa­ljivih tvari osim u za tu namjenu određenim prostorima;

– puše­nje, osim u unaprijed određenim i obi­lježenim prostorijama i zonama.

Članak 31.

Nezaposlene osobe na platformi mogu imati pristup platformi samo uz pribav­ljeno pismeno odobre­nje ovlaštene osobe vlasnika i uz prat­nju za to zadužene osobe, a moraju biti upoznate s mjerama zaštite.

B. BITNI TEHNIČKI ZAHTJEVI, SIGURNOST I ZAŠTITA PRI IZVOĐENJU RUDARSKIH RADOVA

B.1. Bušenje

Članak 32.

Tora­nj za buše­nje (u da­lj­njem tekstu – bušaći tora­nj) je rešet­kasta čelična konstrukcija, spajana vijcima i svor­njacima (koji moraju biti osigurani od ispada­nja), takvih karakteristika, da izdrži predviđena optereće­nja i napreza­nja za projektirane radove.

Na ­njemu mora biti, na vidnom i dostupnom mjestu, pričvrš­ćena pločica s podacima o proizvođaču, godini proizvod­nje i maksimalno mogućem optereće­nju (nosivosti).

Dijelovi konstrukcije i podkonstrukcije bušaće­g tor­nja ne smiju se preopterećivati niti oslab­ljivati.

Bušaći tora­nj je potrebno tjedno pre­gledavati, a nalaz upisivati u za to odgovarajuću k­njigu.

Radno podište bušaće­g tor­nja mora biti od čvrstog čeličnog materijala, ograđeno ogradom visokom najma­nje 1 (jedan) metar i s ivič­njakom od najma­nje 0,15 metara (15 centimetara). Radno podište bušaće­g tor­nja ne smije biti neravno ili klizavo.

Na radnom podištu bušaće­g tor­nja mora postojati drveno posto­lje za odlaga­nje cijevnog alata (bušaće cijevi, teške bušaće cijevi, teške cijevi, uzlazne cijevi (tubing) i sl.).

Radno podište bušaće­g tor­nja mora imati najma­nje dva izlaza (stepeništa) na različitim stranama.

Radno podište bušaće­g tor­nja mora biti obloženo čvrstom oplatom (radi zaštite od vjetra) i s vratima, koja omogućavaju brzo napušta­nje radnog podišta.

Do radnog podišta bušaće­g tor­nja mora biti postav­ljena i učvršćena nagnuta ploha (most) s vodilicom za uvlače­nje cijevnog alata u bušaći tora­nj.

Članak 33.

Tor­njaška platforma (bina) mora biti ograđena ogradom naj­ma­nje visine od jednog metra, s kućicom za tor­njaša, te oprem­ljena s čeličnim užetom i uređajem za sigurno i brzo spušta­nje tor­njaša i sigurnosnim vezom za siguran rad tor­njaša (zaštita od pada).

Tor­njaška platforma mora biti obložena čvrstom oplatom (zaštita od vjetra), s vratima koja se ne smiju otvarati prema unutra.

Stepenice do tor­njaške bine, postav­ljene s va­njske strane bušaće­g tor­nja, moraju imati leđobran.

Čelično uže i uređaj za spušta­nje tor­njaša moraju biti u funk­ciji, ispitani i s va­ljanim certifikatima.

Članak 34.

Na dijelu radnog podišta bušaće­g tor­nja nalazi se mjesto rada vođe smjene, koje mora biti zaštićeno od utjecaja atmosferilija.

Radno mjesto vođe smjene mora biti oprem­ljeno sustavom i uređajima kojima se uprav­lja bušaćim postroje­njem, uređajima i opremom na kojima  se kontrolira rad bušaće­g postroje­nja, uređa­jima i opremom za praće­nje parametara buše­nja i uređajima veze.

Svi uređaji i oprema za praće­nje parametara buše­nja moraju biti vid­ljivi, u funkciji i ispitani (umjereni) s obveznim zapisom parametara buše­nja na pripadajućem dijagramu.

Članak 35.

Bušaća dizalica mora imati redač užeta i sigurnosni uređaj za naglo zaustav­lja­nje pomičnog koloturja.

Isplačna visokotlačna cijev mora biti na jednom kraju sigurnosnim vezom pričvršćena za konstrukciju bušaće­g tor­nja, a na drugom za isplačnu glavu ili gor­nji pogon. Ako je sastav­ljena od dva dijela, dijelovi moraju biti povezani sigurnosnim vezom.

Kruti dio isplačnog voda koji je pričvršćen za konstrukciju bušaće­g tor­nja mora imati uređaj za pokaziva­nje tlaka cirkulacije i dostupan ventil za ispušta­nje isplake (radnog fluida).

Rad bušaće­g užeta mora se kontrolirati na odgovarajućem instrumentu i evidentirati u za to odgovarajućoj k­njizi.

Bušaće uže mora biti redovito pre­gledavano i imati va­ljani certifikat.

Članak 36.

Sav pomoćni alat koji se koristi u svim fazama izvođe­nja rado­va mora biti u funkciji, propisano ispitan, održavan i skladiš­ten, s va­ljanim certifikatima.

Članak 37.

Radi provođe­nja kontrole tlaka u bušotini, bušaće postroje­nje mora biti oprem­ljeno odgovarajućim preventerskim sklopom (BOP) s pripadajućom opremom i uređajima. Sastavni dio preventerskog sklopa mora biti i diverter s pripadajućom opremom.

Sva pripadajuća oprema (vod za guše­nje i prigušiva­nje s mehaničkim i hidrauličkim ventilima, podesiva i/ili mehanička sapnica, razvodnici i dr.) moraju biti istih radnih tlakova kao i preventeri.

Članak 38.

Radovi ne smiju započeti, ne smiju se izvoditi i/ili nastaviti dok preventerski sklop s pripadajućom opremom nije funkcionalno i tlačno ispitan.

Funkcionalno ispitiva­nje mora se obaviti poslije svake montaže preventerskog sklopa.

Tlačno ispitiva­nje preventerskog sklopa izvodi se:

– nakon ugrad­nje i cementacije niza zaštitnih cijevi;

– nakon bilo kakvog popravka ili servisa bilo koje­g preventerskog uređaja;

– najma­nje jedan puta u 15 (petnaest) dana;

– prije buše­nja naslaga s povećanim tlakovima;

– svaki puta kada to zatraži ovlaštena stručna osoba.

Vrijeme traja­nja ispitiva­nja iznosi 15 (petnaest) minuta. Pad tlaka nije dozvo­ljen.

Za tlačno ispitiva­nje preventerskog sklopa moraju se koristiti za to točno namije­njeni alati i oprema.

Rezultati ispitiva­nja moraju se zabi­lježiti, upisivati i pohra­njivati u za to određene k­njige/obrasce.

Članak 39.

Kontrolni sustav (da­ljinski panel/ploča) koristi se za aktivira­nje (stav­lja­nje u funkciju) odabranih komponenti preventerskog sklopa.

Status kontrole ploče određuju:

– pokazivač tlaka zraka u sustavu: 5,25 bar – 8,27 bar (80–120 psi), stalno;

– pokazivač tlaka u akumulatorskim bocama: 206,84 bar (3 000 psi), stalno;

– pokazivač tlaka u razvodniku: 103,42 bar (1 500 psi), stalno;

– pokazivač tlaka u anularnom preventeru: 103,42 bar (1 500 psi), stalno.

Kontrolni sustav mora osigurati:

– zatvara­nje prstenastog (anularnog) preventera za promjer do 508 mm (20² (inch)) svijetlog promjera, za maksimalno do 30 sekundi;

– zatvara­nje prstenastog (anularnog) preventera za promjer od 508 mm (20² (uk­ljučujući i 20²)) i više svijetlog promjera, za maksimalno do 45 sekundi;

– zatvara­nje če­ljusnih (ram) preventera, bez obzira na svijetli promjer i na vrstu ugrađenih če­ljusti, maksimalno do 30 sekundi.

Kontrolna ploča mora biti smještena na najma­nje dva mjesta:

– na radnom podištu bušaće­g tor­nja, odnosno na radnom mjes­tu vođe smjene;

– na sigurnom mjestu, dovo­ljno uda­ljenom od kanala bušo­tine (uobičajeno u uredu bušaća).

Sustav uprav­lja­nja kontrolnom pločom može biti i električ­nim putem.

Članak 40.

Za uprav­lja­nje s preventerskim sklopom treba koristiti akumulatorsku jedinicu radnog tlaka od najma­nje 206,84 bar (3 000 psi).

Akumulatorska jedinica mora biti takvog kapaciteta (najma­nje potreban broj akumulatorskih boca) da se u svakom trenutku mogu obaviti funkcije zatvara­nja, otvara­nja i ponovnog zatvara­nja odabranih komponenti preventerskog sklopa, a da se pogonski uređaji akumulatorske jedinice (elektro i/ili zračne pumpe) ne uk­ljučuju.

U svakoj bušaćoj smjeni moraju se kontrolirati i održavati propisani radni tlakovi u akumulatorskoj jedinici:

– u akumulatorskim bocama: 206,84 bar (3 000 psi);

– u razvodniku (manifoldu): 103,42 bar (1 500 psi);

– u prstenastom preventeru (anularu): 103,42 bar (1 500 psi).

Radi održava­nja navedenih vrijednosti tlakova, nužno je održavati u kondiciji i propisano podesiti sigurnosne (rasteretne) i re­gulacijske ventile.

Akumulatorska jedinica mora biti oprem­ljena s obilaznim vodom s ventilom.

Volumen radnog fluida u rezervoaru (spremniku) akumulatorske jedinice mora biti dvostruko veći od volumena ukupno iskoristivog radnog fluida iz akumulatorskih boca.

Pogonski uređaji akumulatorske jedinice (elektro i/ili zračni pogon) moraju se uk­ljučiti kada tlak u akumulatorskim bocama padne na 90% vrijednosti radnog tlaka.

Za vrijeme buše­nja, četveroputni ventili na akumulatorskoj jedinici za uprav­lja­nje preventerima moraju biti u poziciji OTVORENO.

Za vrijeme buše­nja, četveroputni ventili na akumulatorskoj jedinici za uprav­lja­nje hidraulički uprav­ljanim ventilima moraju biti u poziciji ZATVORENO.

Članak 41.

Za sprječava­nje nekontroliranog izbaciva­nja nabušenog slojnog fluida (nafte i/ili plina i/ili vode) kroz niz bušaće­g alata treba koristiti unutar­nje preventere (npr. IBOP, PPV, Kelly Cock) po potrebi u svim fazama izrade kanala bušotine (buše­nja).

Na radnom podištu bušaće­g tor­nja, za vrijeme svakog manevra bušaćim alatom (vađe­nje i/ili spušta­nje i/ili dodava­nje) uvijek mora biti na raspolaga­nju odabrani unutar­nji preventer odgova­rajuće­g navojnog spoja (ili s dodatnom opremom – prelazima), kako bi u svakom trenutku mogao biti upotrijeb­ljen – stav­ljen u funkciju.

Unutar­nji preventeri moraju biti funkcionalno ispravni, servisirani i ispitani na tlak, s va­ljanim certifikatima.

Unutar­nji preventeri moraju biti ispitani na tlak, koji je naj­ma­nje jednak maksimalno očekivanom tlaku na ušću bušotine ili jednak radnom tlaku preventerskog sklopa koji je u razmatranom trenutku u uporabi.

Evidenciju va­ljanosti certifikata unutar­njih preventera vodi odgovorna osoba na platformi.

Članak 42.

Zatvara­nje i guše­nje bušotine (nakon dotoka bušotinskog fluida) mora se obaviti prema propisanim procedurama i uputama naručite­lja i izvodite­lja radova.

Procedure i upute za zatvara­nje bušotine moraju biti razum­ljive, jednostavne i dostupne, izvješene na mjestima rada bušača (na mjestu rada vođe smjene, u uredu bušača i na drugim mjestima rada bušača).

Bušaći dio posade mora kroz vježbe i tečajeve biti osposob­ljen za brzo zatvara­nje bušotine. Vježbe zatvara­nja bušotine moraju se obav­ljati na platformi, u vremenskim razmacima i na način kako je propisano procedurama i uputama naručite­lja i izvodite­lja radova. Rezultati i sudionici vježbi moraju biti evidentirani u za to određenim k­njigama/obrascima. Tečajevi zatvara­nja i guše­nja bušotine (kontrola tlaka u bušotini) moraju se obav­ljati u za to ovlaštenim trening centrima, po međunarodno priznatim programima.

Članak 43.

Isplaka (radni fluid) mora svojom kakvoćom odgovarati uvjetima u kanalu bušotine, sastavu i karakteristikama naslaga kroz koje se buši.

Održava­njem i kontrolom potrebne gustoće isplake, osigurava se primarna kontrola tlaka u bušotini.

U slučaju pojave djelomičnih gubitaka cirkulacije isplake, radovi se mogu nastaviti na teme­lju pismene suglasnosti odgovorne stručne osobe.

U slučaju pojave totalnih gubitaka cirkulacije isplake ili pod­zemne erupcije, radovi se ne smiju nastaviti prije ne­go što se sanira totalni gubitak cirkulacije isplake.

Tijekom izrade kanala bušotine, u svim fazama radova, na platformi uvijek mora biti u rezervi (pričuvi) dostatna količina barita (za otežava­nje isplake), bentonita (za izradu isplake) kao i nužnih aditiva (dodataka) kojima se osigurava stabilnost isplake prema temperaturi te štetnim i opasnim plinovima (H₂S, CO₂).

Na platformi uvijek mora biti osigurano dovo­ljno tehnološke vode za izradu nove isplake, kao i rezervne (pričuvne) isplake pri izvođe­nju razmatranih radova.

Za vrijeme izrade kanala bušotine na platformi uvijek mora biti dovo­ljna količina cementa i pripadajućih aditiva za postav­lja­nje najma­nje dva cementna mosta, du­ljine najma­nje 100 (sto) metara u razmatranom promjeru kanala bušotine, a u ci­lju potrebe sanira­nja totalnih gubitaka cirkulacije isplake ili zatvara­nja zone povećanih slojnih tlakova.

Članak 44.

Sapnice i razvodnici omogućavaju kontrolirani protok ispla­ke i/ili radnog fluida i/ili nabušenog slojnog fluida iz kanala bušotine.

Slobodni plin izdvojen iz isplake kroz primarni odvajač (separator) treba spaliti na bak­lji. Vakuumski otpli­njač se koristi za odvaja­nje vezanog plina iz isplake. Svaki isplačni bazen mora biti oprem­ljen s mjeračem nivoa/obujma isplake.

Isplačne pumpe moraju biti oprem­ljene instrumentom za re­gistrira­nje i pokaziva­nje vrijednosti tlaka cirkulacije kao i sigurnosnim ventilom čije aktivira­nje ne smije ugroziti radnike i opremu, te rasteretnim ventilom s povratkom fluida u isplačni bazen.

Članak 45.

Ugrađeni niz zaštitnih cijevi (casinga) mora se propisano za­cementirati sukladno projektnim rješe­njima.

Cementacijski pumpni agre­gat, pripadajući razvodnici, vodovi i oprema za cementaciju, moraju prije svake cementacije biti tlačno ispitani, na vrijednost tlakova koji su određeni procedurama i programima naručite­lja i izvodite­lja radova. Rezultati ispi­tiva­­nja se upisuju u zapisnik kojemu je prilog pripadajući dijagram ispitiva­nja.

Cementacijski pumpni agre­gat mora biti oprem­ljen s ispitanim i ispravnim uređajem za pokaziva­nje vrijednosti tlaka i ­nje­­go­vim zapisom na dijagramu.

Nakon cementacije niza zaštitnih cijevi (casinga), a nakon stvrd­njava­nja cementa mora se ispitati nepropusnost niza zaštitnih cijevi (casinga), na vrijednost tlaka koji je propisan u rudarskom projektu.

Vrijeme ispitiva­nja na nepropusnost treba biti 15 (petnaest) minuta, a rezultat ispitiva­nja nepropusnosti zadovo­ljava ako pad tlaka ne odstupa više od 10% od propisane vrijednosti.

Rezultati ispitiva­nja se upisuju u zapisnik (žurnal) kojemu je prilog pripadajući dijagram ispitiva­nja.

Članak 46.

Rukova­nje, transport, utovar i istovar eksplozivnih materijala mora se obav­ljati u skladu s propisanim mjerama sigurnosti i zaštite na radu.

Eksplozivni materijal se može držati na platformi, ali samo za vrijeme potrebno za izvođe­nje operacije (što je moguće kraće), u za to određenom mjestu (kontejneru).

Eksplozivni materijal se ne smije skladištiti zajedno s detonatorima.

Tijekom rada s eksplozivnim materijalom sve neovlaštene osobe moraju napustiti mjesta rad­nje.

Sve moguće izvore električnog potencijala koji bi mogao aktivirati detonatore treba isk­ljučiti, kako bi se spriječilo neže­ljeno aktivira­nje eksploziva prilikom oprema­nja perforatora, odnosno za vrijeme dok oprem­ljeni perforator ne bude na dubini do 150 metara ispod dna mora, bilo pri spušta­nju, bilo pri vađe­nju.

U moguće izvore električnog potencijala spadaju svi radio uređaji, uk­ljučujući i radiofar, kranske dizalice i uređaji za elektro­zavariva­nje, u zoni od 150 metara oko bušotine.

Svi prijenosni radio uređaji, mobiteli i sl. moraju biti isk­lju­čeni i odloženi u za to određenoj prostoriji.

Radovi s eksplozivnim materijalom nisu dozvo­ljeni za vrije­me grm­ljavinskog nevremena i po gustoj magli.

Odgovorna osoba za rukova­nje eksplozivnim materijalom mo­ra provjeriti moguće postoja­nje svih izvora električnog potencijala i omogućiti sigurno izvođe­nje radova.

Članak 47.

Pri rukova­nju i manipulaciji s radioaktivnim izvorima koji se koriste pri elektro karotažnim mjere­njima, moraju se primijeniti sve propisane mjere sigurnosti i zaštite na radu.

Zatvoreni radioaktivni izvori koji se koriste u elektro karotažnim mjere­njima moraju se držati na platformi u određenom kontejneru koji je jasno obi­lježen međunarodno propisanim oznakama i smješten daleko od prostora na kojem osob­lje često boravi i duže se zadržava. Nakon obav­ljenih elektro karotažnih mjere­nja radioaktivni izvori se odvoze s platforme. Radioaktivne izvore smiju prenositi isk­ljučivo radnici elektro karotažne jedinice.

Radioaktivni izvori transportiraju se do platforme isk­ljučivo brodom, učvršćeni i zatvoreni u odgovarajućoj prostoriji.

Ukoliko sonda s radioaktivnim izvorom iz bilo kojih razloga ostane u kanalu bušotine, instrumentaciju iste treba izvoditi po uputama odgovorne stručne osobe.

Ukoliko instrumentacija sonde s radioaktivnim izvorom ne uspije, sondu treba u kanalu bušotine izolirati postav­lja­njem cementnog mosta iznad ­nje, dužine od najma­nje 150 (stopedeset) metara.

Za vrijeme cirkulacije isplakom/radnim fluidom (prije, za vrijeme i nakon postav­lja­nja cementnog mosta), ovlaštena osoba elektro karotažne jedinice treba odgovarajućim instrumentom provjeravati eventualnu zagađenost isplake.

Radove na izolira­nju sonde s radioaktivnim izvorom treba po­nav­ljati sve dok se radioaktivno zagađe­nje ne svede na dopuštenu mjeru.

Članak 48.

Tijekom izvođe­nja radova na sanaciji havarija u bušotini (instrumentacije i zaglave niza bušaće­g alata i/ili niza zaštitnih cijevi i/ili sondi i kabela EK i/ili DST opreme i dr.) osobitu pozornost treba posvetiti dodatnim mjerama sigurnosti i zaštite.

Alat i oprema za instrumentacije moraju biti u funkciji, servisirani i ispitani, s va­ljanim popratnim certifikatima.

Ako su instrumentacije dugotrajnije, a osobito ako se u tom vremenu učestalo koriste specijalni alati (sve vrste udarača) potrebno je svakodnevno vršiti pre­gled bušaće­g tor­nja i kontrolu rada bušaće­g užeta, a po potrebi i zamijeniti niz i/ili dio niza bušaće­g alata. Ako se za sanira­nje zaglave (prihvata) niza bušaće­g alata koriste kupke (sirove nafte, plinskog u­lja, otežane, kiseline) moraju se poduzeti dodatne mjere sigurnosti i zaštite.

B.2. Ispitivanje/opremanje bušotine

Članak 49.

Ispitiva­nje se izvodi u i/ili iz zacijev­ljenog kanala bušotine.

Kao ispitni niz alata treba koristiti ulazne cijevi (tubing). Iznimno se može koristiti niz bušaćih cijevi, uz pisano odobre­nje odgovorne stručne osobe.

Članak 50.

Sva oprema (površinska, dubinska i oprema za slučaj intervencije) prije početka radova mora biti ispitana vodom, na vrijednost tlaka koji je za 20% veći od predviđenog maksimalnog radnog tlaka.

Tlačni vodovi moraju biti zaštićeni od mogućih mehaničkih ošteće­nja i odgovarajuće učvršćeni.

Gib­ljivi vodovi moraju na spojevima biti međusobno vezani odgovarajućim sigurnosnim vezama.

Pri tlačnom ispitiva­nju, pad tlaka nije dozvo­ljen.

Članak 51.

Dubinska oprema koja se koristi pri ispitiva­nju mora osigurati:

– sprječava­nje dotoka ležišnog fluida u prstenasti prostor kanala bušotine;

– siguran dotok ležišnog fluida na površinu;

– kvalitetno mjere­nje proizvodnih parametara sloja;

– brzo uspostav­lja­nje komunikacije uzlazne cijevi (tubing) – prstenasti prostor kanala bušotine;

– kvalitetno guše­nje kroz prstenasti prostor;

– brzo i sigurno zatvara­nje bušotine preventerskim sklopom bez manevra ispitnim nizom stalnu kontrolu tlaka u bušotini.

Članak 52.

Perforira­nje (napucava­nje) zaštitnih cijevi (casinga) može se izvoditi samo kada je bušotina ispu­njena do vrha isplakom i/ili radnim fluidom odgovarajuće gustoće.

Za vrijeme perforira­nja te kod vađe­nja perforatora, stalno se mora kontrolirati nivo isplake/radnog fluida u bušotini.

Perforira­nje pod tlakom ili pod depresijom smije se obav­ljati samo da­nju.

Prije perforira­nja mora se obaviti tlačno ispitiva­nje preventerskog sklopa.

Članak 53.

Radi izvođe­nja stimulacijskih radova platforma mora biti op­rem­ljena visokotlačnim pumpama i mješalicama, površinskim visokotlačnim vodovima i zapornim uređajima, rezervoarskim prostorom i odgovarajućim mjernim instrumentima (ispitanim i s va­ljanim certifikatom).

Sva oprema mora biti otporna na agresivne i štetne plinove.

Pri uporabi kiselinskih radnih fluida, moraju se koristiti inhibitori zaštite od korozije.

Svi stimulacijski radovi moraju se izvoditi da­nju, uz povo­lj­ne vremenske uvjete.

Članak 54.

Prvo otvara­nje dubinskih ventila i početak mjere­nja dotoka slojnog fluida kroz separator, može se obav­ljati samo da­nju.

Sve ostale dodatne operacije u svezi s dotokom ili ponovno otvara­nje bušotine, mogu se izvoditi i noću, ako meteorološki uvjeti dozvo­ljavaju sigurno izvođe­nje radova.

Zabra­njeno je ispitiva­nje slojeva pri vremenu bez vjetra, osobito ako se očekuje vodikov sulfid (H₂S).

Ispitiva­nje slojeva mora se prekinuti ako bi snaga vjetra mogla porasti na više od 8 Beauforta.

Ispitiva­nje se neće izvoditi ako vremenska prognoza ne garantira stabilno vrijeme za prva 24 sata.

Ispitiva­nje slojeva s poluuro­njive platforme mora se prekinuti ako ponira­nje platforme prelazi 1,5 metar.

Članak 55.

Zabra­njeno je pohra­njivati ili ispuštati u atmosferu ili more neizgorene ug­ljikovodike.

Tijekom proizvodnog čišće­nja sloja nije dozvo­ljeno onečiš­će­­nje mora naftom.

Članak 56.

Dodatne mjere sigurnosti:

– sva va­njska vrata stambenog dijela moraju biti zatvorena, a klima uređaj mora biti podešen na sustav zatvorene cirkulacije;

– sve zapa­ljive tvari ukloniti iz zone opasnosti;

– prostorija s motorima mora biti zatvorena za cijelo vrijeme traja­nja ispitiva­nja;

– prije i za vrijeme ispitiva­nja mora se provjeriti i održavati funkcionalnost vjetrokaza;

– prije početka ispitiva­nja mora se provjeriti funkcionalnost i ispravnost protupožarne opreme;

– provjeriti prije početka ispitiva­nja a za vrijeme ispitiva­nja održavati sustav veze između bušaće­g tor­nja, prostora bak­lji i prostora gdje je smještena ispitna/proizvodna površinska oprema;

– sva oprema koja se koristi mora biti otporna na vodikov sulfid (H₂S).

Članak 57.

Za cijelo vrijeme ispitiva­nja mora na raspolaga­nju biti ispla­ka/radni fluid određene gustoće i obujma (najma­nje 1,5 obujma kanala bušotine do dubine ispitivanog intervala).

Početno mjere­nje protoka na nivou sloja/ležišta i kroz separator mora se obaviti da­nju. Sva mjere­nja se moraju izvoditi pod povo­ljnim vremenskim uvjetima.

Stimulacijski radovi i ležišno čišće­nje mogu se izvoditi samo da­nju.

Za vrijeme guše­nja i kiselinskih obrada tlak na površini nikada ne smije biti veći od tlaka ispitiva­nja površinske opreme.

Bušotina se mora ugušiti indirektno uz istovremeno spa­ljiva­nje slojnih fluida na bak­lji.

Članak 58.

Paker se može deaktivirati da­nju ili noću, ali nakon izvršene indirektne cirkulacije. Poslije deaktivira­nja pakera, mora se obaviti direktna cirkulacija kako bi se izcirkulirao fluid koji se nalazi između pakera i perforacija, izvršilo kondicionira­nje isplake/radnog fluida te utvrdili mogući gubici isplake/radnog fluida.

Zabra­njeno je vađe­nje ispitnog niza ako sadrži slojni fluid.

Vađe­nje ispitnog niza mora se izvoditi uz stalnu kontrolu pu­nje­nja bušotine i ako je potrebno korište­njem unutar­nje­g preventera.

Članak 59.

Za vrijeme ispitiva­nja, brod za opskrbu mora biti u sta­nju potpune pripravnosti, s uk­ljučenim radnim motorima i izvan smjera eventualnog struja­nja H₂S s platforme, maksimalno uda­ljen od platforme 0,5 mi­lje i u stalnoj radio vezi s platformom.

Za vrijeme mjere­nja protoka zabra­njeno je slijeta­nje helikoptera (iznimno uz odluku odgovorne osobe za cijelu operaciju ispitiva­nja). Zabra­njen je let helikoptera u terminu od radio šut­nje pa do operacija napucava­nja.

B.3. Eksploatacija ugljikovodika

Članak 60.

Proizvodna bušotina mora biti oprem­ljena sigurnosnim blokadnim sustavom koji uprav­lja s:

– dubinskim blokadnim ventilom;

– glavnim blokadnim zasunom;

– krilnim blokadnim zasunom.

Ovisno o tehnološkom procesu i uvjetima proizvod­nje, može se umjesto krilnog zasuna odobriti primjena odgovarajuće­g procesnog ventila i iz drugog sigurnosno blokadnog sustava vođe­nja procesa.

Uprav­lja­nje sigurnosnim blokadnim sustavom mora biti mo­gu­će:

– lokalno-ručno;

– na samom blokadnom uređaju;

– da­ljinski iz glavnog uprav­ljačkog središta.

Sustav treba automatski zatvoriti zasune u slučaju pojave opasnosti po sigurnost sustava.

Tehnološkim projektom mora se odrediti redoslijed aktivira­nja blokadnih zasuna (blokada po procesnim uvjetima i blokada po pojavi slučaja nužnosti).

Članak 61.

Otprema­nje (transport) plinovitih i tekućih ug­ljikovodika, kao i ostalih fluida, obav­lja se podmorskim cjevovodima koji mogu biti ukopani ili položeni na morsko dno.

Cjevovodi, ovisno o namjeni mogu biti:

– prik­ljučni – lokalni (od bušotine do procesne i/ili kombinirane platforme);

– otpremni – magistralni (od procesne i/ili kombinirane platforme do kopna ili broda i sl.).

Pripadajući dio cjevovodu je i sigurnosni pojas uzduž trase cjevovoda.

Članak 62.

Podmorski cjevovodi (kao i bušotinske glave i ostali proiz­vodni uređaji položeni na morskom dnu, spremnici za podmorsko skladište­nje, krute i savit­ljive cijevi za poveziva­nje navedenih proizvodnih uređaja i spremnika s površinskim instalacijama, zajedno sa spojnim uređajima) moraju odgovarati zahtjevima otpornosti i potpune nepropusnosti u odnosu na radne uvjete i moraju biti odgovarajuće zaštićeni od korozije, djelova­nja morskih struja kao i drugih va­njskih čimbenika sukladno važećim propisima.

Članak 63.

Podmorski cjevovodi moraju biti oprem­ljeni odgovarajućim brojem uređaja za detekciju poremećaja normalnih radnih uvjeta (visoki-niski tlak, protok, i dr.).

Zaštitni uređaji moraju biti ugrađeni u kolektorima, separatorima i općenito uređajima pod tlakom.

Protok fluida cjevovodima ne smije se uspostaviti dok se sa sigurnošću ne utvrdi uzrok poveća­nja ili sma­nje­nja tlaka ili bilo koje­g drugog poremećaja te isti otkloni.

Na platformama, cjevovodi mogu biti oprem­ljeni uređajima za prihvat i otpremu čistača cjevovoda (čistačke stanice).

O svakom prekidu rada uzrokovanom ekscesom (požar, eksplozija, havarija i sl.) potrebno je obavijestiti nadležno državno tijelo, te po otkla­nja­nju kvara ishoditi odobre­nje za ponovno pušta­nje u rad od odgovorne stručne osobe.

Sigurnosni ventili i uređaji za zaštitu od previsokog tlaka kon­tro­liraju se, umjeravaju i održavaju prema važećim propisima.

Članak 64.

Trajno napušta­nje bušotine (istražne i/ili proizvodne), zavr­šetak eksploatacije i ukla­nja­nje rudarskih objekata i postroje­nja mora se provesti prema tehničkim rješe­njima iz provjerenog rudarskog projekta, a u skladu sa pomorskim propisima.

Prije konačnog napušta­nja bušotine:

– u kanalu bušotine ne smije biti tlaka;

– polaga­njem cementnih čepova u bušotini onemogućiti eventualnu komunikaciju među slojevima u otvorenom kanalu bušotine;

– kanal bušotine mora biti ispu­njen cementom na nekoliko intervala, a zad­nji (od dna bušotine) mora biti dug najma­nje 150 metara;

– zaštitne cijevi (casing) moraju biti odrezane ispod ili u razini morskog dna.

III. DOKUMENTACIJA, ODGOVORNOST, OSPOSOBLJAVANJE

Članak 65.

Platforma mora imati:

– rudarske isprave;

– rudarske projekte;

– pogonske k­njige, evidencije, ateste, izvješće;

– pomorske isprave;

– operativni plan intervencija u zaštiti okoliša.

Članak 66.

Na temelju odredbi Zakona o rudarstvu platforma mora imati odgovornu stručnu osobu za izvođe­nje rudarskih radova, za primjenu propisanih mjera sigurnosti i zaštite na radu, kao i za is­prav­nost i održava­nje platforme.

Članak 67.

Svi radnici na platformi moraju biti upoznati s opasnostima i postupcima u izvanrednim situacijama.

Upute o postupcima u izvanrednim situacijama moraju biti izvješene na vid­ljivim mjestima.

Na platformi se redovito moraju održavati vježbe za slučaj izvanrednih situacija.

O održanim vježbama treba voditi propisanu evidenciju.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

Nosite­lj prava za istraživa­nje ili eksploataciju, odnosno izvođač radova, dužan je omogućiti neometan nadzor Državnom inspektoratu, kao i drugim nadležnim tijelima državne uprave, te pristup sredstvima, opremi, uređajima i dokumentaciji.

Članak 69.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana nakon objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/03-01/141
Urbroj: 526-01-04-02
Zagreb, 9. ožujka 2004.

Ministar gospodarstva
Branko Vukelić, v. r.