1457
Na temelju
članka 46. Zakona o obrtu (»Narodne novine«, broj 49/03 – pročišćeni tekst)
ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, nakon prethodno pribavljena mišljenja
Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i športa,
donosi
Članak
1.
Ovim Pravilnikom propisuju se način ostvarivanja
programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te prava,
obveze, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje naučnika.
NAUKOVANJE
Članak
2.
Cilj je naukovanja obrazovanje i osposobljavanje
naučnika za kvalificirano obavljanje poslova u pomoćničkom zvanju.
Članak
3.
Naukovanje
se sastoji od stručno-teorijskog i praktičnoga dijela.
Naukovanje
traje tri odnosno tri i pol godine, ovisno o složenosti zanimanja, što se propisuje
nastavnim planom i programom.
Članak
4.
Nastava
stručno-teorijskoga dijela naukovanja ostvaruje se u obrtničkim i u drugim
srednjim strukovnim školama (u daljnjem tekstu: srednje strukovne škole).
Članak
5.
Srednja
strukovna škola može započeti ostvarivanje dijela nastavnoga plana i programa
naukovanja koji se izvodi u školi, ako ima:
– prostor i opremu u skladu s nastavnim planom i
programom;
– nastavnike i stručne suradnike potrebne za izvođenje
nastavnoga plana i programa;
– izvedbeni plan i program teorijskog i praktičnoga
dijela naukovanja izrađen na osnovi propisanog okvirnog nastavnoga plana i
programa.
Odobrenje za početak izvođenja programa naukovanja
iz stavka 1. ovoga članka daje ministar znanosti, obrazovanja i športa sukladno
Pravilniku o načinu i postupku za utvrđivanje uvjeta za početak rada srednje škole
(»Narodne novine«, br. 50/92 i 53/92) uz prethodno pribavljenu suglasnost
ministra gospodarstva, rada i poduzetništva.
Članak 6.
Nastava stručno-teorijskoga dijela naukovanja
organizira se u razrednim odjelima i u obrazovnim grupama.
U razrednom odjelu ostvaruju se zajednički stručni
sadržaji jednog ili više zanimanja.
U obrazovnoj grupi ostvaruju se stručni sadržaji
specifični za pojedina zanimanja.
Praktični dio naukovanja izvodi se u srednjoj
strukovnoj školi u obrtničkoj radionici, u trgovačkom društvu ili kod trgovca
pojedinca (u daljnjem tekstu: obrtnik).
Članak 7.
Stručno-teorijski i praktični dio naukovanja sadržajno
su i organizacijski povezani.
Nastava se organizira i izvodi prema prethodno utvrđenom
izvedbenom nastavnom planu i programu koji izrađuju škola i obrtnik iz članka
47. stavka 3. Zakona o obrtu.
U izvedbenom programu stručno-teorijskoga dijela
naukovanja potrebno je istaknuti sadržaje prijeko potrebne za uspješno
svladavanje praktičnoga dijela naukovanja.
Godišnji i tjedni broj nastavnih sati teoretske i
praktične nastave koja se izvodi u školi utvrđen je nastavnim planom i
programom, godišnjim planom i programom rada škole, a mora se uskladiti s
radnim vremenom obrtnika, a učenici u istom danu ne mogu imati nastavu i kod
obrtnika i u školi.
Članak 8.
Za provedbu praktičnoga dijela naukovanja koji se
izvodi kod obrtnika, obrtnik mora:
– udovoljavati uvjetima iz članka 47. Zakona o
obrtu;
– imati izvedbeni plan i program praktičnoga dijela
naukovanja za svaku godinu naukovanja posebno;
– imati prostor i opremu s kojima se može realizirati
najmanje 70% radnih zadaća praktičnoga dijela naukovanja koje se izvode kod
obrtnika.
Praktični dio naukovanja mora se organizirati tako
da se naučnicima omogući redovno pohađanje nastave iz općeobrazovnog i stručno-teorijskoga
dijela nastavnoga plana i programa.
Članak
9.
Ako se
kod obrtnika ne može potpuno ostvariti praktični dio naukovanja, za koji
obrtnik i naučnik imaju sklopljen ugovor iz članka 51. Zakona o obrtu, razlika
programa praktičnoga dijela naukovanja izvodi se kod drugog obrtnika ili
iznimno u radionicama srednje strukovne škole.
Obrtnik
kod kojeg se ne može potpuno ostvariti praktični dio naukovanja, o tome je dužan
obavijestiti Hrvatsku obrtničku komoru.
Obrtnik
kod kojeg će se izvoditi razlika praktičnoga dijela naukovanja i obrtnik s
kojim je naučnik zaključio ugovor o naukovanju moraju zaključiti ugovor o
suradnji.
U zaključivanju
ugovora o suradnji između obrtnika iz stavka 3. ovoga članka posreduje
Hrvatska obrtnička komora.
O zaključenom
ugovoru Hrvatska obrtnička komora izvješćuje školu.
Članak 10.
Ugovor o naukovanju može se raskinuti sporazumno,
krivnjom, obrtnika i krivnjom naučnika.
Ako se ugovor o naukovanju raskine sporazumno,
podnositelj zahtjeva o sporazumnom raskidu ugovora mora, u suradnji s
Hrvatskom obrtničkom komorom, pronaći drugog obrtnika koji mora imati dozvolu
(licencu) iz članka 47. stavka 1. Zakona o obrtu (u daljnjem tekstu:
dozvola (licenca)), kojim će zaključiti ugovor o naukovanju.
Ako se ugovor o naukovanju ne može raskinuti
sporazumno, odluku na zahtjev zainteresirane strane donosi Hrvatska obrtnička komora.
Ako se ugovor raskine krivnjom obrtnika ili ako
obrtnik iz bilo kojih razloga prestane raditi, te ako izgubi dozvolu (licencu),
Hrvatska obrtnička komora dužna je naučniku organizirati praktični dio naukovanja
kod drugog obrtnika koji mora imati dozvolu (licencu).
Ako se ugovor raskine krivnjom naučnika, roditelj
ili staratelj naučnika dužan je pronaći drugog obrtnika koji mora imati
dozvolu (licencu), s kojom će zaključiti ugovor o naukovanju.
Članak 11.
Za praćenje ostvarivanja programa praktičnoga
dijela naukovanja koji se izvodi kod obrtnika Hrvatska obrtnička komora
određuje stručnog suradnika za obrazovanje, a strukovna škola jednog ili više
nastavnika struke.
Stručni suradnik i nastavnik iz stavka 1. ovog članka
obavljaju sljedeće poslove:
– organiziraju provedbu kontrolnog ispita iz članka
23. ovoga Pravilnika i sudjeluju u njoj;
– pružaju pedagošku i metodičku pomoć majstorima stručnim
učiteljima u obrtničkim radionicama;
– sudjeluju u radu povjerenstva za dodjelu dozvola
(licenci) za izvođenje praktičnoga dijela naukovanja.
Nastavnik
iz stavka 1. ovog članka obavlja sljedeće poslove:
– pomaže
obrtniku u izradi izvedbenog plana i programa praktičnoga dijela naukovanja,
za svaku godinu posebno;
–
organizira i izvodi nastavu iz onog dijela naukovanja za koji je strukovna škola
preuzela obvezu temeljem izvedbenoga plana i programa praktičnoga dijela
naukovanja.
Članak
12.
Naučnik
je dužan uredno pohađati nastavu iz svih dijelova programa.
Ako naučnik
ne pohađa nastavu, provodi se postupak u skladu s odredbama Zakona o srednjem
školstvu i sa statutom škole.
PRAĆENJE,
VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE NAUČNIKA
Članak
13.
Uspjeh
naučnika u stručno-teorijskom i praktičnom dijelu nastavnoga plana i programa
prati se i ocjenjuje kontinuirano tijekom godine te kontrolnim ispitom, koji
se provodi u drugoj polovici druge godine naukovanja.
Uspjeh naučnika iz pojedinih dijelova naukovanja
ocjenjuje se ocjenama: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2)
i nedovoljan (1).
Opći uspjeh naučnika utvrđuje se srednjom ocjenom
iz svih dijelova naukovanja ako su sve ocjene pozitivne, i to: ocjenom odličan
ako je srednja ocjena najmanje 4,5; ocjenom vrlo dobar ako je srednja
ocjena najmanje 3,5; ocjenom dobar ako je srednja ocjena najmanje 2,5 i
ocjenom dovoljan ako je srednja ocjena najmanje 2,00.
Ocjene za vladanje naučnika jesu: uzorno, dobro i
loše.
Članak 14.
U stručno-teorijskom dijelu naukovanja uspjeh naučnika
prati se i ocjenjuje kontinuirano, a osobito se prate i ocjenjuju prijeko
potrebni sadržaji utvrđeni izvedbenim programom iz članka 7. stavka 3. ovoga
Pravilnika.
Konačna ocjena pojedinih nastavnih predmeta stručno-teorijskoga
dijela naukovanja ne izvodi se kao aritmetička sredina pojedinačno danih
ocjena iz nastavnih područja, nego na njezino utvrđivanje utječe opseg i
važnost nastavnih sadržaja.
Članak 15.
U praktičnom dijelu naukovanja uspjeh naučnika
prati se ocjenjivanjem svake radne zadaće koja se realizira u obrtničkoj
radionici ili u srednjoj strukovnoj školi.
Opisi radnih zadaća i ocjene unose se u mapu praktičnoga
dijela naukovanja koju je naučnik dužan voditi do završetka naukovanja i
priložiti je uz prijavu za polaganje pomoćničkog ispita.
Osnovni podaci o sadržajima naukovanja realiziranim
kod obrtnika i u školi te o ocjenama naučnika unose se u pedagošku
dokumentaciju škole u skladu s člankom 69. Zakona o srednjem školstvu
(»Narodne novine«, br. 69/03 – pročišćeni tekst).
Članak 16.
Naučnik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen
ocjenom nedovoljan iz najviše dva nastavna predmeta iz sva tri dijela
nastavnoga plana i programa (općeobrazovnog, stručno-teorijskog i praktičnoga
dijela) upućuje se na polaganje popravnog, odnosno izvanrednoga kontrolnog
ispita.
Opći uspjeh naučnika kojem je na kraju nastavne
godine zaključena ocjena nedovoljan iz tri ili više predmeta, odnosno koji
nije položio popravni ili kontrolni ispit u propisanim rokovima, utvrđuje se ocjenom
nedovoljan.
Članak
17.
Općeobrazovni dio programa
Općeobrazovni
dio programa ocjenjuje se u skladu sa Zakonom o srednjem školstvu.
Članak
18.
Stručno-teorijski dio
programa
Naučnik
prvog, drugog ili trećeg razreda koji je na kraju nastavne godine iz nastavnih
predmeta stručno-teorijskoga dijela programa, a u skladu s člankom 16. ovog
pravilnika, ocijenjen ocjenom nedovoljan upućuje se na popravni ispit u ljetnom
roku.
Ako naučnik
ne položi popravni ispit u ljetnom roku, upućuje se na polaganje
izvanrednoga kontrolnog ispita koji će se održati do kraja školske godine.
Naučnik
prvog i drugog razreda koji u tom roku ne položi izvanredni kontrolni ispit
ponavlja razred. Naučnik prvog i drugog razreda isti razred može ponavljati
samo jedanput.
Naučniku
trećeg razreda koji do kraja školske godine ne položi ispite u zadanim
rokovima naukovanje se produžava najviše do godine dana, u kojem razdoblju
ima sva prava i obveze redovnog učenika.
Ako naučnik
do kraja godine za koju mu je produženo naukovanje ne položi izvanredni
kontrolni ispit, ne može pristupiti polaganju pomoćničkog ispita i gubi
status naučnika.
Članak
19.
Praktični dio programa
Naučnik
prvog, drugog ili trećeg razreda koji je na kraju nastavne godine iz praktičnoga
dijela naukovanja, a u skladu s člankom 16. ovog pravilnika, ocijenjen
ocjenom negativan upućuje se na polaganje izvanrednoga kontrolnog ispita na
kraju školske godine.
Naučniku
prvog razreda koji ne položi izvanredni kontrolni ispit škola i obrtnik dužni
su preporučiti promjenu zanimanja.
Naučnik
prvog i drugog razreda koji ne položi izvanredni kontrolni ispit ponavlja
razred. Isti razred može se ponavljati samo jedanput.
Naučniku
trećeg razreda koji ne položi izvanredni kontrolni ispit praktični dio naukovanja
produžuje se najviše do godine dana, u kojem razdoblju ima sva prava i obveze
redovnog naučnika.
Članak
20.
Produžetak naukovanja
Ako se
utvrdi da je naučnik tijekom produžetka naukovanja pojačanim zalaganjem
uspio savladati radne operacije na složenijim vježbama i usvojiti potrebna znanja
i vještine radi kojih je naukovanje produženo, daljnje produženje
naukovanja može se ukinuti ili skratiti. Odluku o tome donosi Komisija iz članka
22. ovoga Pravilnika, na prijedlog jednog od člana Komisije, naučnika ili
nastavnika škole odnosno majstora iz obrta.
Ako se
izvanrednim kontrolnim ispitom utvrdi da naučnik tijekom produžetka naukovanja
nije uspio svladati prijeko potrebne nastavne sadržaje naukovanja, naukovanje
se produžuje do isteka roka iz članka 18. stavka 4, odnosno članka 19. stavka
4. ovoga Pravilnika.
Naučnik
koji u roku od godine dana nije položio izvanredni kontrolni ispit ne može
pristupiti polaganju pomoćničkog ispita i gubi status naučnika.
Članak
21.
Izvanredni kontrolni ispit
Izvanredni
kontrolni ispit obuhvaća praktičnu zadaću i stručno-teorijske sadržaje važne za
uspješno izvođenje dijela programa u kojem je naučnik ocijenjen ocjenom
nedovoljan.
Sadržaj
izvanrednoga kontrolnog ispita utvrđuje Komisija iz članka 22. ovog Pravilnika,
a na temelju propisanog nastavnoga plana i programa.
Članak 22.
Izvanredni
kontrolni ispit provodi Komisija za provođenje izvanrednoga kontrolnog
ispita. Komisija se sastoji od: nastavnika stručne teorije iz škole, nastavnika
praktičnoga dijela naukovanja iz škole i majstora iz obrta u kojem se izvodi
praktični dio naukovanja.
Članak
23.
Kontrolni ispit
Kontrolni
ispit iz stručno-teorijskih i praktičnih znanja i vještina priprema je naučnika
za polaganje pomoćničkog ispita.
Kontrolni
ispit provodi se u drugoj polovici druge godine naukovanja.
Sadržaj
kontrolnog ispita utvrđuje škola na temelju propisanog nastavnog plana i
programa, ako sadržaji ispita nisu standardizirani u katalozima znanja koje
propisuje Hrvatska obrtnička komora.
Kontrolni
ispit organizira škola uz pomoć Hrvatske obrtničke komore.
Svrha
kontrolnog ispita jest utvrditi ostvaruju li se ciljevi i zadaće naukovanja.
Članak 24.
Kontrolni
ispit provodi Komisija za provođenje kontrolnog ispita. Komisija se sastoji
od tri člana i njihovih zamjenika. Članovi su Komisije: nastavnik stručne
teorije iz škole, nastavnik praktičnoga dijela naukovanja iz škole i majstor
– obrtnik odgovarajućeg zanimanja.
Članove
Komisije i njihove zamjenike iz stavka 1. ovog članka imenuje Hrvatska obrtnička
komora na prijedlog strukovne škole i područne obrtničke komore. Tijekom
kontrolnog ispita vodi se zapisnik koji se ulaže u mapu praktične nastave.
Članak
25.
Ako se
kontrolnim ispitom utvrdi da se ciljevi i zadaće naukovanja ne ostvaruju,
Komisija iz stavka 1. članka 24. ovog Pravilnika utvrđuje uzroke njihova
neostvarivanja i načine i rok njihovih otklanjanja, o čemu je dužna obavijestiti
Hrvatsku obrtničku komoru.
Ako se
uzroci u zadanom roku ne uklone, Hrvatska obrtnička komora može pokrenuti
postupak za oduzimanje dozvole (licence) obrtniku za ostvarivanje praktičnoga
dijela naukovanja odnosno dati preporuku školi za preispitivanje provođenja
stručno-teorijskoga dijela programa naukovanja.
Članak
26.
Nakon
završetka naukovanja naučnik polaže pomoćnički ispit. Ispit se polaže neovisno
o općeobrazovnom dijelu programa iz treće godine školovanja za zadano zanimanje.
Nakon
uspješno položenoga pomoćničkoga ispita Hrvatska obrtnička komora izdaje naučniku
svjedodžbu o pomoćničkom zvanju u određenom zanimanju, čime se stječe
kvalifikacija za tržište rada.
Članak
27.
Nakon
uspješno položenoga pomoćničkoga ispita učenik može polagati završni ispit,
sukladno propisima koji uređuju završne ispite.
Nakon
uspješno položenoga završnog ispita učenik (naučnik) stječe srednju stručnu
spremu i škola mu izdaje svjedodžbu o završnom ispitu.
UPISI
Članak
28.
Pravo
na upis u programe iz članka 44. Zakona o obrtu imaju kandidati koji ispunjavaju
uvjete iz članka 50. istog Zakona i članka 54. Zakona o srednjem školstvu, i
koji su s obrtnikom zaključili ugovor o naukovanju.
Iznimno od stavka 1. ovog članka pravo na upis iz članka
44. Zakona o obrtu imaju i učenici koji nisu sklopili ugovor o naukovanju s
obrtnikom zbog nedostatka licenciranih naučničkih mjesta. Za te je učenike srednja
strukovna škola, uz suglasnost Hrvatske obrtničke komore, dužna osigurati radna
mjesta za praktični dio naukovanja u trgovačkim društvima koja posluju na
obrtnički način ili u radionicama škole.
Broj naučničkih mjesta po zanimanju u licenciranim
obrtima za svaku školsku godinu utvrđuje Hrvatska obrtnička komora.
Odluku o upisu u školu donosi ministar znanosti,
obrazovanja i športa na prijedlog Hrvatske obrtničke komore i uz prethodno
pribavljenu suglasnost ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, a prema
utvrđenim materijalnim uvjetima i kapacitetima srednjih škola.
Članak 29.
Elemente i kriterije za izbor kandidata za upis
propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa uz prethodno pribavljeno mišljenje
Hrvatske obrtničke komore.
NAUKOVANJE ODRASLIH
Članak
30.
Naukovanje
odraslih izvodi se prema programu iz članka 44. Zakona o obrtu i obuhvaća
stjecanje:
1.
kvalifikacije za tržište rada;
2.
prekvalifikaciju.
Članak
31.
Trajanje
naukovanja ovisi o prethodno završenom obrazovanju i na drugi način stečenim
znanjima i vještinama.
Trajanje
i sadržaj iz nastavnog programa naukovanja određuju ustanove koje imaju
odobrenje za rad u odgovarajućim programima za obrazovanje odraslih.
Članak 32.
Pravo
na naukovanje imaju osobe s najmanje završenom osnovnom školom.
Pravo
na upis imaju osobe koje imaju zasnovan radni odnos u obrtu, ili sklopljen
ugovor o naukovanju, odnosno drugi ugovor kojim se regulira praktični dio
naukovanja.
Članak
33.
Pravo
na prekvalifikaciju s polaganjem pomoćničkog ispita imaju osobe koje udovoljavaju
odredbi stavka 2. članka 53. Zakona o obrtu.
U
spornim slučajevima o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovog članka odlučuje
Hrvatska obrtnička komora.
Pripreme
za polaganje pomoćničkog ispita mogu provoditi škole i ustanove za obrazovanje
odraslih.
Članak
34.
Pravo
na prekvalifikaciju u zanimanje u drugom strukovnom području imaju sve osobe s
neodgovarajućim pomoćničkim zvanjem ili s neodgovarajućom srednjom stručnom
spremom.
Odredbe
članka 31. ovoga Pravilnika odnose se i na prekvalifikaciju iz stavka 1. ovoga članka.
NAUKOVANJE OSOBA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Članak
35.
Naukovanje
osoba s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih
postupaka u školi ili u posebnim ustanovama.
Praktični
dio naukovanja može se, prema uvjetima propisanim ovim Pravilnikom, obavljati
i kod obrtnika.
Članak
36.
Naukovanje
osoba s teškoćama u razvoju ostvaruje se prema ovom pravilniku, a naukovanje
se može produžiti za još dvije godine.
Na
osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i odredbe
propisane Pravilnikom o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim
teškoćama u razvoju (»Narodne novine«, broj 86/93).
STRUČNO
OSPOSOBLJAVANJE
Članak
37.
Stručno
osposobljavanje za stjecanje praktičnih znanja i vještina može se obavljati
kod obrtnika koji obavlja vezani obrt za koji se traži stručna osposobljenost,
ili u školi koja posjeduje odgovarajuće opremljenu radionicu.
Stručno
osposobljavanje za stjecanje sadržaja potrebnih za samostalno vođenje obrta
može se organizirati u školi ili u drugoj obrazovnoj ustanovi ili kod druge
odgovarajuće pravne ili fizičke osobe.
Članak
38.
Sadržaj
stručnog osposobljavanja za pojedine vezane obrte, za koje se traži stručna
osposobljenost, utvrđuje se na temelju programa ispita o stručnoj osposobljenosti,
koji donosi ministar gospodarstva, rada i poduzetništva.
PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA
Članak
39.
Srednja
strukovna škola, obrtnik i Hrvatska obrtnička komora vode obrazovnu i pedagošku
dokumentaciju i evidenciju o naučnicima.
Oblik i
sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi u školi propisuje
ministar znanosti, obrazovanja i športa.
Oblik i
sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi u Hrvatskoj obrtničkoj
komori propisuje Hrvatska obrtnička komora.
Oblik i
sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi vezano uz ispite u
nadležnosti Hrvatske obrtničke komore i praktični dio naukovanja donosi
Hrvatska obrtnička komora.
NADZOR
Članak
40.
Nadzor
nad izdavanjem dozvola (licenci) obrtnicima za izvođenje praktičnoga dijela
naukovanja i nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja praktičnoga
dijela naukovanja koje se izvodi kod obrtnika provodi Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva.
Nadzor
nad zakonitošću organiziranja i provođenja stručno-teorijskoga dijela naukovanja
i praktičnog dijela naukovanja, koji se izvodi u školi, provodi Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa.
Stručno-pedagoški
nadzor nad stručno-teoretskim dijelom naukovanja provodi se u skladu sa
Zakonom o stručno-pedagoškom nadzoru (»Narodne novine«, br. 73/97), a stručni
nadzor nad praktičnim dijelom naukovanja koji se izvodi kod obrtnika provodi
Hrvatska obrtnička komora.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
41.
Odredbe
ovoga Pravilnika odnose se na način ostvarivanja programa naukovanja te na
prava, obveze, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje naučnika za vezane
obrte svih učenika koji se školuju po programima za vezane obrte, osim onih učenika
koji su se u školskoj godini 2003./04. upisali u drugi i treći razred ovih
programa.
Na učenike
koji su se u školskoj godini 2003./04. upisali u drugi i treći razred u
programe za vezane obrte primjenjuje se Pravilnik o načinu ostvarivanja
programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte, te u
pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika (»Narodne
novine«, br. 29/02).
Članak
42.
Ovaj
Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
133-02/04-02/02
Urbroj: 526-12-04-8
Zagreb, 18. svibnja 2004.
Ministar
Branko Vukelić, v. r.