Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika

NN 69/2004 (27.5.2004.), Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

1457

Na teme­lju članka 46. Zakona o obrtu (»Narodne novine«, broj 49/03 – pročišćeni tekst) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, nakon prethodno pribav­ljena miš­lje­nja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra znanosti, obrazova­nja i športa, donosi

PRAVILNIK

O NAČINU OSTVARIVANJA PROGRAMA NAUKOVANJA I STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA ZA VEZANE OBRTE TE O PRAVIMA, OBVEZAMA, PRAĆENJU, VREDNOVANJU I OCJENJIVANJU NAUČNIKA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se način ostvariva­nja programa naukova­nja i stručnog osposob­ljava­nja za vezane obrte te prava, obveze, praće­nje, vrednova­nje i ocje­njiva­nje naučnika.

NAUKOVANJE

Članak 2.

Ci­lj je naukova­nja obrazova­nje i osposob­ljava­nje naučnika za kvalificirano obav­lja­nje poslova u pomoćničkom zva­nju.

Članak 3.

Naukova­nje se sastoji od stručno-teorijskog i praktičnoga dijela.

Naukova­nje traje tri odnosno tri i pol godine, ovisno o slože­nosti zanima­nja, što se propisuje nastavnim planom i programom.

Članak 4.

Nastava stručno-teorijskoga dijela naukova­nja ostvaruje se u obrtničkim i u drugim sred­njim strukovnim školama (u da­lj­njem tekstu: sred­nje strukovne škole).

Članak 5.

Sred­nja strukovna škola može započeti ostvariva­nje dijela nastavnoga plana i programa naukova­nja koji se izvodi u školi, ako ima:

– prostor i opremu u skladu s nastavnim planom i programom;

– nastavnike i stručne suradnike potrebne za izvođe­nje nastavnoga plana i programa;

– izvedbeni plan i program teorijskog i praktičnoga dijela naukova­nja izrađen na osnovi propisanog okvirnog nastavnoga plana i programa.

Odobre­nje za početak izvođe­nja programa naukova­nja iz stavka 1. ovoga članka daje ministar znanosti, obrazova­nja i športa sukladno Pravilniku o načinu i postupku za utvrđiva­nje uvjeta za početak rada sred­nje škole (»Narodne novine«, br. 50/92 i 53/92) uz prethodno pribav­ljenu suglasnost ministra gospodarstva, rada i poduzetništva.

Članak 6.

Nastava stručno-teorijskoga dijela naukova­nja organizira se u razrednim odjelima i u obrazovnim grupama.

U razrednom odjelu ostvaruju se zajednički stručni sadržaji jednog ili više zanima­nja.

U obrazovnoj grupi ostvaruju se stručni sadržaji specifični za pojedina zanima­nja.

Praktični dio naukova­nja izvodi se u sred­njoj strukovnoj školi u obrtničkoj radionici, u trgovačkom društvu ili kod trgovca pojedinca (u da­lj­njem tekstu: obrtnik).

Članak 7.

Stručno-teorijski i praktični dio naukova­nja sadržajno su i organizacijski povezani.

Nastava se organizira i izvodi prema prethodno utvrđenom izvedbenom nastavnom planu i programu koji izrađuju škola i obrtnik iz članka 47. stavka 3. Zakona o obrtu.

U izvedbenom programu stručno-teorijskoga dijela naukova­nja potrebno je istaknuti sadržaje prijeko potrebne za uspješno svladava­nje praktičnoga dijela naukova­nja.

Godiš­nji i tjedni broj nastavnih sati teoretske i praktične nastave koja se izvodi u školi utvrđen je nastavnim planom i programom, godiš­njim planom i programom rada škole, a mora se us­kla­diti s radnim vremenom obrtnika, a učenici u istom danu ne mogu imati nastavu i kod obrtnika i u školi.

Članak 8.

Za provedbu praktičnoga dijela naukova­nja koji se izvodi kod obrtnika, obrtnik mora:

– udovo­ljavati uvjetima iz članka 47. Zakona o obrtu;

– imati izvedbeni plan i program praktičnoga dijela naukova­nja za svaku godinu naukova­nja posebno;

– imati prostor i opremu s kojima se može realizirati najma­nje 70% radnih zadaća praktičnoga dijela naukova­nja koje se izvode kod obrtnika.

Praktični dio naukova­nja mora se organizirati tako da se naučnicima omogući redovno pohađa­nje nastave iz općeobrazov­nog i stručno-teorijskoga dijela nastavnoga plana i programa.

Članak 9.

Ako se kod obrtnika ne može potpuno ostvariti praktični dio naukova­nja, za koji obrtnik i naučnik imaju sklop­ljen ugovor iz članka 51. Zakona o obrtu, razlika programa praktičnoga dijela naukova­nja izvodi se kod drugog obrtnika ili iznimno u radionicama sred­nje strukovne škole.

Obrtnik kod koje­g se ne može potpuno ostvariti praktični dio naukova­nja, o tome je dužan obavijestiti Hrvatsku obrtničku komoru.

Obrtnik kod koje­g će se izvoditi razlika praktičnoga dijela naukova­nja i obrtnik s kojim je naučnik zak­ljučio ugovor o naukova­nju moraju zak­ljučiti ugovor o surad­nji.

U zak­­ljučiva­­nju ugovora o surad­­nji između obrtnika iz stavka 3. ovoga članka posreduje Hrvatska obrtnička komora.

O zak­­ljučenom ugovoru Hrvatska obrtnička komora izvješ­ćuje školu.

Članak 10.

Ugovor o naukova­­nju može se raskinuti sporazumno, kriv­­njom, obrtnika i kriv­­njom naučnika.

Ako se ugovor o naukova­­nju raskine sporazumno, podnosite­­lj zahtjeva o sporazumnom raskidu ugovora mora, u surad­­nji s Hrvatskom obrtničkom komorom, pronaći drugog obrtnika koji mora imati dozvolu (licencu) iz članka 47. stavka 1. Zakona o obrtu (u da­­lj­­njem tekstu: dozvola (licenca)), kojim će zak­­ljučiti ugovor o naukova­­nju.

Ako se ugovor o naukova­­nju ne može raskinuti sporazumno, odluku na zahtjev zainteresirane strane donosi Hrvatska obrtnička komora.

Ako se ugovor raskine kriv­­njom obrtnika ili ako obrtnik iz bilo kojih razloga prestane raditi, te ako izgubi dozvolu (licencu), Hrvatska obrtnička komora dužna je naučniku organizirati praktični dio naukova­­nja kod drugog obrtnika koji mora imati dozvolu (licencu).

Ako se ugovor raskine kriv­­njom naučnika, rodite­­lj ili starate­­lj naučnika dužan je pronaći drugog obrtnika koji mora imati dozvolu (licencu), s kojom će zak­­ljučiti ugovor o naukova­­nju.

Članak 11.

Za praće­­nje ostvariva­­nja programa praktičnoga dijela nauko­va­­­nja koji se izvodi kod obrtnika Hrvatska obrtnička komora određuje stručnog suradnika za obrazova­­nje, a strukovna škola jednog ili više nastavnika struke.

Stručni suradnik i nastavnik iz stavka 1. ovog članka obav­­ljaju s­­ljedeće poslove:

– organiziraju provedbu kontrolnog ispita iz članka 23. ovoga Pravilnika i sudjeluju u ­­njoj;

– pružaju pedagošku i metodičku pomoć majstorima struč­nim učite­­ljima u obrtničkim radionicama;

– sudjeluju u radu povjerenstva za dodjelu dozvola (licenci) za izvođe­­nje praktičnoga dijela naukova­­nja.

Nastavnik iz stavka 1. ovog članka obav­­lja s­­ljedeće poslove:

– pomaže obrtniku u izradi izvedbenog plana i programa praktičnoga dijela naukova­­nja, za svaku godinu posebno;

– organizira i izvodi nastavu iz onog dijela naukova­­nja za koji je strukovna škola preuzela obvezu teme­­ljem izvedbenoga plana i programa praktičnoga dijela naukova­­nja.

Članak 12.

Naučnik je dužan uredno pohađati nastavu iz svih dijelova programa.

Ako naučnik ne pohađa nastavu, provodi se postupak u skladu s odredbama Zakona o sred­­njem školstvu i sa statutom škole.

PRAĆENJE, VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE NAUČNIKA

Članak 13.

Uspjeh naučnika u stručno-teorijskom i praktičnom dijelu nastavnoga plana i programa prati se i ocje­­njuje kontinuirano tije­kom godine te kontrolnim ispitom, koji se provodi u drugoj polovici druge godine naukova­­nja.

Uspjeh naučnika iz pojedinih dijelova naukova­­nja ocje­­njuje se ocjenama: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovo­­ljan (2) i nedovo­­ljan (1).

Opći uspjeh naučnika utvrđuje se sred­­njom ocjenom iz svih dijelova naukova­­nja ako su sve ocjene pozitivne, i to: ocjenom odličan ako je sred­­nja ocjena najma­­nje 4,5; ocjenom vrlo dobar ako je sred­­nja ocjena najma­­nje 3,5; ocjenom dobar ako je sred­­nja ocjena najma­­nje 2,5 i ocjenom dovo­­ljan ako je sred­­nja ocjena najma­­nje 2,00.

Ocjene za vlada­­nje naučnika jesu: uzorno, dobro i loše.

Članak 14.

U stručno-teorijskom dijelu naukova­­nja uspjeh naučnika prati se i ocje­­njuje kontinuirano, a osobito se prate i ocje­­njuju pri­jeko potrebni sadržaji utvrđeni izvedbenim programom iz članka 7. stavka 3. ovoga Pravilnika.

Konačna ocjena pojedinih nastavnih predmeta stručno-teorijskoga dijela naukova­­nja ne izvodi se kao aritmetička sredina pojedinačno danih ocjena iz nastavnih područja, ne­go na ­­njezino utvrđiva­­nje utječe opse­g i važnost nastavnih sadržaja.

Članak 15.

U praktičnom dijelu naukova­­nja uspjeh naučnika prati se ocje­­njiva­­njem svake radne zadaće koja se realizira u obrtničkoj radionici ili u sred­­njoj strukovnoj školi.

Opisi radnih zadaća i ocjene unose se u mapu praktičnoga dijela naukova­­nja koju je naučnik dužan voditi do završetka naukova­­nja i priložiti je uz prijavu za polaga­­nje pomoćničkog ispita.

Osnovni podaci o sadržajima naukova­­nja realiziranim kod obrtnika i u školi te o ocjenama naučnika unose se u pedagošku dokumentaciju škole u skladu s člankom 69. Zakona o sred­­njem školstvu (»Narodne novine«, br. 69/03 – pročišćeni tekst).

Članak 16.

Naučnik koji je na kraju nastavne godine ocije­­njen ocjenom nedovo­­ljan iz najviše dva nastavna predmeta iz sva tri dijela nastavnoga plana i programa (općeobrazovnog, stručno-teorijskog i praktičnoga dijela) upućuje se na polaga­­nje popravnog, odnosno izvanrednoga kontrolnog ispita.

Opći uspjeh naučnika kojem je na kraju nastavne godine zak­­ljučena ocjena nedovo­­ljan iz tri ili više predmeta, odnosno koji nije položio popravni ili kontrolni ispit u propisanim rokovima, utvrđuje se ocjenom nedovo­­ljan.

Članak 17.

Općeobrazovni dio programa

Općeobrazovni dio programa ocje­­njuje se u skladu sa Zakonom o sred­­njem školstvu.

Članak 18.

Stručno-teorijski dio programa

Naučnik prvog, drugog ili treće­g razreda koji je na kraju nastavne godine iz nastavnih predmeta stručno-teorijskoga dijela programa, a u skladu s člankom 16. ovog pravilnika, ocije­­njen ocjenom nedovo­­ljan upućuje se na popravni ispit u ­­ljetnom roku.

Ako naučnik ne položi popravni ispit u ­­ljetnom roku, upućuje se na polaga­­nje izvanrednoga kontrolnog ispita koji će se održati do kraja školske godine.

Naučnik prvog i drugog razreda koji u tom roku ne položi izvanredni kontrolni ispit ponav­­lja razred. Naučnik prvog i drugog razreda isti razred može ponav­­ljati samo jedanput.

Naučniku treće­g razreda koji do kraja školske godine ne položi ispite u zadanim rokovima naukova­­nje se produžava najviše do godine dana, u kojem razdob­­lju ima sva prava i obveze redovnog učenika.

Ako naučnik do kraja godine za koju mu je produženo naukova­­nje ne položi izvanredni kontrolni ispit, ne može pristupiti polaga­­nju pomoćničkog ispita i gubi status naučnika.

Članak 19.

Praktični dio programa

Naučnik prvog, drugog ili treće­g razreda koji je na kraju nastavne godine iz praktičnoga dijela naukova­­nja, a u skladu s člankom 16. ovog pravilnika, ocije­­njen ocjenom ne­gativan upu­ćuje se na polaga­­nje izvanrednoga kontrolnog ispita na kraju školske godine.

Naučniku prvog razreda koji ne položi izvanredni kontrolni ispit škola i obrtnik dužni su preporučiti promjenu zanima­­nja.

Naučnik prvog i drugog razreda koji ne položi izvanredni kontrolni ispit ponav­­lja razred. Isti razred može se ponav­­ljati samo jedanput.

Naučniku treće­g razreda koji ne položi izvanredni kontrolni ispit praktični dio naukova­­nja produžuje se najviše do godine dana, u kojem razdob­­lju ima sva prava i obveze redovnog naučnika.

Članak 20.

Produžetak naukova­­nja

Ako se utvrdi da je naučnik tijekom produžetka naukova­­nja pojačanim zalaga­­njem uspio savladati radne operacije na slože­nijim vježbama i usvojiti potrebna zna­­nja i vještine radi kojih je naukova­­nje produženo, da­­lj­­nje produže­­nje naukova­­nja može se ukinuti ili skratiti. Odluku o tome donosi Komisija iz članka 22. ovoga Pravilnika, na prijedlog jednog od člana Komisije, nauč­nika ili nastavnika škole odnosno majstora iz obrta.

Ako se izvanrednim kontrolnim ispitom utvrdi da naučnik tijekom produžetka naukova­­nja nije uspio svladati prijeko potrebne nastavne sadržaje naukova­­nja, naukova­­nje se produžuje do isteka roka iz članka 18. stavka 4, odnosno članka 19. stavka 4. ovoga Pravilnika.

Naučnik koji u roku od godine dana nije položio izvanredni kontrolni ispit ne može pristupiti polaga­­nju pomoćničkog ispita i gubi status naučnika.

Članak 21.

Izvanredni kontrolni ispit

Izvanredni kontrolni ispit obuhvaća praktičnu zadaću i stručno-teorijske sadržaje važne za uspješno izvođe­­nje dijela programa u kojem je naučnik ocije­­njen ocjenom nedovo­­ljan.

Sadržaj izvanrednoga kontrolnog ispita utvrđuje Komisija iz članka 22. ovog Pravilnika, a na teme­­lju propisanog nastavnoga plana i programa.

Članak 22.

Izvanredni kontrolni ispit provodi Komisija za provođe­­nje izvanrednoga kontrolnog ispita. Komisija se sastoji od: nastavnika stručne teorije iz škole, nastavnika praktičnoga dijela naukova­­nja iz škole i majstora iz obrta u kojem se izvodi praktični dio naukova­­nja.

Članak 23.

Kontrolni ispit

Kontrolni ispit iz stručno-teorijskih i praktičnih zna­­nja i vještina priprema je naučnika za polaga­­nje pomoćničkog ispita.

Kontrolni ispit provodi se u drugoj polovici druge godine naukova­­nja.

Sadržaj kontrolnog ispita utvrđuje škola na teme­­lju propisanog nastavnog plana i programa, ako sadržaji ispita nisu standardizirani u katalozima zna­­nja koje propisuje Hrvatska obrtnička komora.

Kontrolni ispit organizira škola uz pomoć Hrvatske obrtnič­ke komore.

Svrha kontrolnog ispita jest utvrditi ostvaruju li se ci­­ljevi i zadaće naukova­­nja.

Članak 24.

Kontrolni ispit provodi Komisija za provođe­­nje kontrolnog ispita. Komisija se sastoji od tri člana i ­­njihovih zamjenika. Članovi su Komisije: nastavnik stručne teorije iz škole, nastavnik praktičnoga dijela naukova­­nja iz škole i majstor – obrtnik odgo­varajuće­g zanima­­nja.

Članove Komisije i ­­njihove zamjenike iz stavka 1. ovog članka imenuje Hrvatska obrtnička komora na prijedlog strukovne škole i područne obrtničke komore. Tijekom kontrolnog ispita vodi se zapisnik koji se ulaže u mapu praktične nastave.

Članak 25.

Ako se kontrolnim ispitom utvrdi da se ci­­ljevi i zadaće naukova­­nja ne ostvaruju, Komisija iz stavka 1. članka 24. ovog Pravilnika utvrđuje uzroke ­­njihova neostvariva­­nja i načine i rok ­­njihovih otkla­­nja­­nja, o čemu je dužna obavijestiti Hrvatsku obrt­nič­ku komoru.

Ako se uzroci u zadanom roku ne uklone, Hrvatska obrtnička komora može pokrenuti postupak za oduzima­­nje dozvole (licence) obrtniku za ostvariva­­nje praktičnoga dijela naukova­nja odnosno dati preporuku školi za preispitiva­nje provođe­nja stručno-teorijskoga dijela programa naukova­nja.

Članak 26.

Nakon završetka naukova­nja naučnik polaže pomoćnički ispit. Ispit se polaže neovisno o općeobrazovnom dijelu programa iz treće godine školova­nja za zadano zanima­nje.

Nakon uspješno položenoga pomoćničkoga ispita Hrvatska obrtnička komora izdaje naučniku svjedo­džbu o pomoćničkom zva­nju u određenom zanima­nju, čime se stječe kvalifikacija za tržište rada.

Članak 27.

Nakon uspješno položenoga pomoćničkoga ispita učenik može polagati završni ispit, sukladno propisima koji uređuju završne ispite.

Nakon uspješno položenoga završnog ispita učenik (naučnik) stječe sred­nju stručnu spremu i škola mu izdaje svjedo­džbu o završnom ispitu.

UPISI

Članak 28.

Pravo na upis u programe iz članka 44. Zakona o obrtu imaju kandidati koji ispu­njavaju uvjete iz članka 50. istog Zakona i članka 54. Zakona o sred­njem školstvu, i koji su s obrtnikom zak­ljučili ugovor o naukova­nju.

Iznimno od stavka 1. ovog članka pravo na upis iz članka 44. Zakona o obrtu imaju i učenici koji nisu sklopili ugovor o naukova­nju s obrtnikom zbog nedostatka licenciranih naučničkih mjesta. Za te je učenike sred­nja strukovna škola, uz suglasnost Hrvatske obrtničke komore, dužna osigurati radna mjesta za praktični dio naukova­nja u trgovačkim društvima koja posluju na obrtnički način ili u radionicama škole.

Broj naučničkih mjesta po zanima­nju u licenciranim obrtima za svaku školsku godinu utvrđuje Hrvatska obrtnička komora.

Odluku o upisu u školu donosi ministar znanosti, obrazova­nja i športa na prijedlog Hrvatske obrtničke komore i uz prethodno pribav­ljenu suglasnost ministra gospodarstva, rada i poduzet­ništva, a prema utvrđenim materijalnim uvjetima i kapacitetima sred­njih škola.

Članak 29.

Elemente i kriterije za izbor kandidata za upis propisuje ministar znanosti, obrazova­nja i športa uz prethodno pribav­ljeno miš­lje­nje Hrvatske obrtničke komore.

NAUKOVANJE ODRASLIH

Članak 30.

Naukova­nje odraslih izvodi se prema programu iz članka 44. Zakona o obrtu i obuhvaća stjeca­nje:

1. kvalifikacije za tržište rada;

2. prekvalifikaciju.

Članak 31.

Traja­nje naukova­nja ovisi o prethodno završenom obrazova­nju i na drugi način stečenim zna­njima i vještinama.

Traja­nje i sadržaj iz nastavnog programa naukova­nja određu­ju ustanove koje imaju odobre­nje za rad u odgovarajućim programima za obrazova­nje odraslih.

Članak 32.

Pravo na naukova­nje imaju osobe s najma­nje završenom osnov­nom školom.

Pravo na upis imaju osobe koje imaju zasnovan radni odnos u obrtu, ili sklop­ljen ugovor o naukova­nju, odnosno drugi ugovor kojim se re­gulira praktični dio naukova­nja.

Članak 33.

Pravo na prekvalifikaciju s polaga­njem pomoćničkog ispita imaju osobe koje udovo­ljavaju odredbi stavka 2. članka 53. Zakona o obrtu.

U spornim slučajevima o ispu­njava­nju uvjeta iz stavka 1. ovog članka odlučuje Hrvatska obrtnička komora.

Pripreme za polaga­nje pomoćničkog ispita mogu provoditi škole i ustanove za obrazova­nje odraslih.

Članak 34.

Pravo na prekvalifikaciju u zanima­nje u drugom strukovnom području imaju sve osobe s neodgovarajućim pomoćničkim zva­njem ili s neodgovarajućom sred­njom stručnom spremom.

Odredbe članka 31. ovoga Pravilnika odnose se i na prekvalifikaciju iz stavka 1. ovoga članka.

NAUKOVANJE OSOBA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Članak 35.

Naukova­nje osoba s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u školi ili u posebnim ustanovama.

Praktični dio naukova­nja može se, prema uvjetima propisanim ovim Pravilnikom, obav­ljati i kod obrtnika.

Članak 36.

Naukova­nje osoba s teškoćama u razvoju ostvaruje se prema ovom pravilniku, a naukova­nje se može produžiti za još dvije godine.

Na osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primje­njuju i odredbe propisane Pravilnikom o sred­njoškolskom obrazo­va­nju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju (»Narod­ne novine«, broj 86/93).

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Članak 37.

Stručno osposob­ljava­nje za stjeca­nje praktičnih zna­nja i vještina može se obav­ljati kod obrtnika koji obav­lja vezani obrt za koji se traži stručna osposob­ljenost, ili u školi koja posjeduje odgovarajuće oprem­ljenu radionicu.

Stručno osposob­ljava­nje za stjeca­nje sadržaja potrebnih za samostalno vođe­nje obrta može se organizirati u školi ili u drugoj obrazovnoj ustanovi ili kod druge odgovarajuće pravne ili fizičke osobe.

Članak 38.

Sadržaj stručnog osposob­ljava­nja za pojedine vezane obrte, za koje se traži stručna osposob­ljenost, utvrđuje se na teme­lju programa ispita o stručnoj osposob­ljenosti, koji donosi ministar gospodarstva, rada i poduzetništva.

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA

Članak 39.

Sred­nja strukovna škola, obrtnik i Hrvatska obrtnička komora vode obrazovnu i pedagošku dokumentaciju i evidenciju o naučnicima.

Oblik i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi u školi propisuje ministar znanosti, obrazova­nja i športa.

Oblik i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi u Hrvatskoj obrtničkoj komori propisuje Hrvatska obrtnička komora.

Oblik i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije koja se vodi vezano uz ispite u nadležnosti Hrvatske obrtničke komore i praktični dio naukova­nja donosi Hrvatska obrtnička komora.

NADZOR

Članak 40.

Nadzor nad izdava­njem dozvola (licenci) obrtnicima za izvo­đe­­nje praktičnoga dijela naukova­nja i nadzor nad zakonitošću organizira­nja i provođe­nja praktičnoga dijela naukova­nja koje se izvodi kod obrtnika provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Nadzor nad zakonitošću organizira­nja i provođe­nja stručno-teorijskoga dijela naukova­nja i praktičnog dijela naukova­nja, koji se izvodi u školi, provodi Ministarstvo znanosti, obrazova­nja i športa.

Stručno-pedagoški nadzor nad stručno-teoretskim dijelom naukova­nja provodi se u skladu sa Zakonom o stručno-pedagoš­kom nadzoru (»Narodne novine«, br. 73/97), a stručni nadzor nad praktičnim dijelom naukova­nja koji se izvodi kod obrtnika provodi Hrvatska obrtnička komora.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na način ostvariva­nja programa naukova­nja te na prava, obveze, praće­nje, vrednova­nje i ocje­njiva­nje naučnika za vezane obrte svih učenika koji se školuju po programima za vezane obrte, osim onih učenika koji su se u školskoj godini 2003./04. upisali u drugi i treći razred ovih programa.

Na učenike koji su se u školskoj godini 2003./04. upisali u drugi i treći razred u programe za vezane obrte primje­njuje se Pravilnik o načinu ostvariva­nja programa naukova­nja i stručnog osposob­ljava­nja za vezane obrte, te u pravima, obvezama, praće­nju, vrednova­nju i ocje­njiva­nju naučnika (»Narodne novine«, br. 29/02).

Članak 42.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 133-02/04-02/02
Urbroj: 526-12-04-8
Zagreb, 18. svib­nja 2004.

Ministar
Branko Vukelić, v. r.