1760
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), kao
poslodavac i
SINDIKATI DRŽAVNIH SLUŽBI:
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH,
Sindikat policije Hrvatske,
Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih
poslova,
Sindikat vojnih službenika i namještenika i
Carinski sindikat Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikati),
zaključili su 2. srpnja 2004. godine sljedeći
1.
TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Ovaj
Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Vlada Republike
Hrvatske i sindikati državnih službi u ime svojih članova.
Ovim se
Ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju međusobna prava i obveze
potpisnika ovoga Ugovora.
Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po
osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.
Članak 2.
Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i
sindikate koji mu naknadno pristupe.
Članak 3.
Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno,
osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije
uređena drugim propisima ili općim aktom.
Članak 4.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti
bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla
neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano,
obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
2.
RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Članak
5.
Puno
radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 radnih dana,
od ponedjeljka do petka.
Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti
duže od 12 sati, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada.
Službenik i namještenik mora biti obaviješten o
rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana
unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada.
Članak 6.
Službenik
i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na
odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi
čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti.
Službenik
i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju
od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, ukoliko narav posla to dozvoljava.
Vrijeme
odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se
odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata
prije završetka radnog vremena.
Članak 7.
Između dva uzastopna radna dana službenik i
namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 8.
Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u
trajanju od 48 sati neprekidno.
Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
Ako je prijeko potrebno da službenik ili namještenik
radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje jednog odmora
tijekom sljedećeg tjedna.
Ako službenik ili namještenik radi potrebe posla ne
može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, može ga
koristiti naknadno u dogovoru, odnosno prema odluci neposredno nadređenog
službenika ili namještenika.
Članak 9.
Službenik ili namještenik ima za svaku kalendarsku
godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih
dana.
Članak 10.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku
i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom
radnom vremenu.
Državnom službeniku i namješteniku čija je narav
službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili
blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu
plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u
prethodna 3 mjeseca.
Članak 11.
Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji
odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 12.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne
uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je
utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 13.
Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili
ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe
pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.
Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad,
vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok
iz stavka 1. ovoga članka.
Članak
14.
Službenik
i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki
navršeni mjesec dana rada:
– ako u
kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na
godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, i
– ako
mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada.
Članak
15.
Godišnji
odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:
1. s
obzirom na uvjete rada:
– rad na poslovima s otežanim ili posebnim
uvjetima rada 2 dana
– rad u smjenama, turnusu ili redovni rad
subotom, nedjeljom, blagdanima i
neradnim
danima
određenim zakonom 1
dan
2. s obzirom na složenost poslova:
– službenicima
I. vrste 4
dana
– službenicima
II. vrste 3
dana
– službenicima
i namještenicima III. vrste 2
dana
– namještenicima
IV. vrste 1
dan
3. s obzirom na dužinu radnog staža:
– od 5
do 10 godina radnog staža 2
dana
– od 10
do 15 godina radnog staža 3
dana
– od 15
do 20 godina radnog staža 4
dana
– od 20
do 25 godina radnog staža 5
dana
– od 25
do 30 godina radnog staža 6
dana
– od 30
do 35 godina radnog staža 7
dana
– od 35
i više godina radnog staža 8
dana
4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:
– roditelju,
posvojitelju ili skrbniku s jednim
malodobnim djetetom 2
dana
– roditelju,
posvojitelju ili skrbniku za svako
daljnje malodobno dijete još po 1 dan
– samohranom
roditelju 3
dana
– roditelju,
posvojitelju ili skrbniku djeteta s
invaliditetom, bez obzira na ostalu
djecu 3 dana
– osobi
s invaliditetom 3
dana
5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:
– službeniku
i namješteniku ocijenjenom
ocjenom »naročito uspješan« 2 dana
– službeniku
i namješteniku ocijenjenom
ocjenom »uspješan« 1
dan.
Ukupno trajanje godišnjeg
odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih
dana utvrđenih točkama 1. do 5. stavka 1. ovoga članka, s tim da ukupno trajanje
godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini.
Članak 16.
Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i
službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjere
zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih
utjecaja, ima pravo na 30 dana godišnjeg odmora.
Dodatkom ovom Ugovoru utvrdit će se poslovi na
kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće otkloniti štetne
utjecaje.
Ugovorne
strane zaključit će dodatak iz stavka 2. ovoga članka u roku od 60 dana od
dana potpisivanja ovoga Ugovora.
Članak
17.
Vrijeme
korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg
odmora.
Plan
korištenja godišnjeg odmora donosi čelnik državnog tijela ili osoba koju on
ovlasti, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovoditelja unutarnjih
ustrojstvenih jedinica toga državnog tijela vodeći računa i o pisanoj želji
svakoga pojedinog službenika i namještenika.
Plan
korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka donosi se na početku
kalendarske godine, a najkasnije do kraja travnja.
Članak
18.
Plan
korištenja godišnjeg odmora sadrži:
– ime i
prezime službenika odnosno namještenika,
–
službeničko ili radno mjesto,
–
ukupno trajanje godišnjeg odmora,
–
vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Članak
19.
Na
osnovi plana korištenja godišnjeg odmora čelnik državnog tijela ili osoba
koju on ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje
kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 15. i
16. ovoga Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja
godišnjeg odmora.
Rješenje
iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja
godišnjeg odmora.
Članak
20.
Protiv
rješenja o korištenju godišnjeg odmora službenik i namještenik može osobno
ili preko sindikalnog povjerenika uložiti prigovor čelniku državnog tijela.
Članak 21.
Službenik i namještenik može koristiti godišnji
odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.
Ako službenik ili namještenik koristi godišnji odmor
u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i
mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji
odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik
mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Članak 22.
Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora,
koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog
bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog
razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće
godine.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1.
ovoga članka određuje čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.
Članak 23.
Službenik i namještenik u slučaju prestanka službe
odnosno rada zbog prelaska na rad k drugom poslodavcu ima pravo iskoristiti
godišnji odmor na koji je stekao pravo u državnom tijelu u kojem mu prestaje
služba odnosno radni odnos.
Članak
24.
Službenik
i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora
prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti
neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje jedan dan prije.
Članak
25.
Službeniku
i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg
odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.
Odluku
o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga
članka donosi čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.
Službeniku
i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora,
mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg
odmora.
Članak
26.
Službenik
i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom
odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima
iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim
troškovima iz stavka 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je
službenik ili namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja
do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i
dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za
službena putovanja.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su
nastali za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg
odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Članak 27.
Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz
naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim
slučajevima:
– zaključenje braka 5 radnih dana
– rođenje djeteta 5 radnih dana
– smrti supružnika, roditelja, očuha i
maćehe, djeteta, posvojitelja,
posvojenika i unuka 5
radnih dana
– smrti
ostalih krvnih srodnika
zaključno s četvrtim stupnjem
srodstva, odnosno tazbinskih
srodnika zaključno s drugim
stupnjem srodstva 2
radna dana
– selidbe
u istom mjestu stanovanja 1
radni dan
– selidbe
u drugo mjesto stanovanja 3
radna dana
– kao
dobrovoljni davatelj krvi 2
radna dana
– teške
bolesti djeteta ili roditelja
izvan mjesta stanovanja 3 radna
dana
– polaganje
državnog stručnog ispita ili
stručnog ispita za namještenika
prvi put 7
radnih dana
– nastupanja
u kulturnim i športskim
priredbama 1 radni
dan
– sudjelovanje na sindikalnim susretima,
seminarima, obrazovanju za
sindikalne
aktivnosti i dr. 2
radna dana
– elementarne nepogode koja je
neposredno zadesila službenika i
namještenika 5
radnih dana.
Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust
za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana
plaćenog dopusta koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog
dopusta, u pravilu se koriste neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju
nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta
koristit će se u dogovoru s čelnikom državnog tijela.
Članak 28.
Službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg
školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane
čelnika državnog tijela, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
– za svaki ispit po predmetu 2 dana i
– za diplomski rad 5 dana.
Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg
školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima
pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
– za
svaki ispit po predmetu 1 dan i
– za
diplomski rad 2
dana.
Članak 29.
Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust
isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni
dopust, osim u slučaju dobrovoljnog davanja krvi.
Ako okolnosti iz članka 27. ovoga Ugovora nastupi u
vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti iz službe
odnosno s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i
namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio
godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim u slučaju dobrovoljnog davanja
krvi.
Članak 30.
U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog
odnosa ili u svezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta
smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 31.
Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez
naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod
uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju
poslova državnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće
ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak,
sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja,
doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:
– za pripremanje i polaganje ispita u
srednjoj školi najmanje
5 dana
– za pripremanje i polaganje ispita u
višoj školi ili na fakultetu najmanje
10 dana
– za
sudjelovanje na stručnim
seminarima i savjetovanjima najmanje 5
dana
– za
pripremanje i polaganje ispita radi
stjecanja posebnih znanja i
vještina
(učenje stranih jezika,
informatičko
obrazovanje i dr.) najmanje
2 dana.
Kad to
okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz
stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.
Članak
32.
Za
vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz
službe odnosno radnog odnosa.
3.
ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak 33.
Državna tijela dužna su osigurati nužne uvjete za
zdravlje i sigurnost službenika i namještenika u službi odnosno na radu.
Državno tijelo poduzet će sve mjere nužne za zaštitu
života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uključujući njihovo
osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje
informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.
Državna tijela dužna su osigurati dodatne uvjete
sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.
Članak 34.
Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti
se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih
službenika i namještenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom
rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo državno tijelo.
Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne,
prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto službe odnosno radno
mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj
zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i mora
uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim
propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja
života i zdravlja ljudi i imovine.
4.
PLAĆE I DODACI NA PLAĆE
Članak 35.
Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i
dodaci na osnovnu plaću.
Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti
poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga
staža.
Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na
radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.
Članak 36.
Osnovicu za izračun plaće utvrđivat će ugovorne
strane posebnim dodatkom ovom Ugovoru svake godine u postupku donošenja
državnog proračuna za sljedeću godinu.
Uočavajući
promjene u odnosima plaća između državnih službi i plaća u gospodarstvu,
sindikati potpisnici i Vlada RH obvezuju se raspraviti uočene promjene plaća u
državnim službama, zajedničku metodologiju praćenja plaća, te započeti pregovore
o usklađenju osnovice za plaće u državnim službama s kretanjima plaća u
drugim sektorima, sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka.
Strane
Ugovora obvezuju se u lipnju tekuće godine započeti pregovore o usklađivanju
koji moraju završiti u primjerenom vremenu s obzirom na usvajanje državnog
proračuna za iduću godinu, a
• uključit će načelna metodološka pitanja, kao što su
izbor kategorije za usporedbe, ciljevi politike plaća, vremensko razdoblje
za usporedbu prošlih odnosa, kretanje plaća u vezi s kretanjem bruto domaćeg
proizvoda i stope nezaposlenosti, i slično, te će
• formirati zajedničko stalno Povjerenstvo za praćenje
kretanja plaća i njihovo usklađivanje u državnim službama.
Članak 37.
Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za
protekli mjesec.
Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više
od 30 dana.
Članak 38.
Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili
namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).
Članak 39.
Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se:
– za rad noću 40%
– za prekovremeni rad 50%
– za rad subotom 25%
– za rad nedjeljom 35%
– za rad u drugoj smjeni ukoliko
službenik ili namještenik radi
naizmjenično, ili najmanje dva
radna
dana u tjednu, u prvoj i drugoj
smjeni 10%
– za dvokratni rad s prekidom dužim od
1 sata 10%
– za rad u turnusu 5%.
Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.
Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu
(pripravnosti za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima
provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10%
satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.
Osnovna plaća službenika uvećat će se:
– ako službenik ima znanstveni stupanj
magistra znanosti za 8%,
– ako službenik ima znanstveni stupanj
doktora znanosti za 15%,
ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na
kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog
mjesta na kojem službenik radi.
Ako službenik ili namještenik radi na blagdane,
neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Radom u
smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i
namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i
namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom
(I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu
dana.
Rad u
I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od
22 do 6 sati.
Radom u
turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu
poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna
ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.
Prekovremenim radom, kad je rad službenika i
namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se
svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.
Prekovremenim radom, kad je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana
slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog
fonda radnih sati kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog
dnevnim rasporedom rada.
Ako je rad službenika i namještenika organiziran na
drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.
Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje
službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da
se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.
Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi
prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih
radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat
prekovremenog rada = 1 sat i 30 min. redovnog sata rada), te mu se u tom
slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih
dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.
Članak 40.
Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim
tijelima i to za:
– 20 do 29 godina 4%,
– od 30 do 34 godine 8%,
– od 35 i više godina 10%.
Članak 41.
Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i
namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili
prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju,
može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena
starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.
Članak 42.
Ako službenik ili namještenik radi na poslovima čija
priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti
dnevni odmor, ima pravo tražiti da mu se vrijeme dnevnog odmora preraspodijeli
i da ga koristi kao slobodne dane.
Članak
43.
Ako je
službenik ili namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do
42 dana, pripada mu naknada plaće najmanje u visini 85% od njegove osnovne
plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.
Naknada
u 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku ili namješteniku kad je na
bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
5.
OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak
44.
Ugovorne
strane sporazumne su da će Vlada Republike Hrvatske službeniku i namješteniku
isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od najmanje
1.000,0 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.
Isplata regresa izvršit će se u cijelosti najkasnije
do dana početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 45.
Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu
pripada pravo na otpremninu u visini tri proračunske osnovice.
Članak 46.
Obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć
u slučaju:
– smrti službenika ili namještenika koji izgubi život
u obavljanju službe odnosno rada, u visini tri proračunske osnovice i
troškove pogreba,
– smrti službenika i namještenika u visini dvije
proračunske osnovice,
Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju
smrti supružnika, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe u visini jedne
proračunske osnovice.
Članak 47.
Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno
zakonskim starateljima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u
obavljanju službe odnosno rada, mjesečno isplatiti pomoć i to:
– za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječno
isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,
– za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole
70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,
– za dijete do završene srednje škole, odnosno
redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u
prethodnoj godini.
Članak 48.
Službenik ili namještenik ima pravo na pomoć u
slučaju:
– bolovanja službenika i namještenika dužeg od 90
dana, u visini jedne proračunske osnovice, jednom godišnje,
– nastanka teške invalidnosti službenika i
namještenika, djeteta ili supružnika, u visini jedne proračunske osnovice,
– radi nabave prijeko potrebnih medicinskih pomagala
odnosno pokrića participacije pri liječenju odnosno kupnji prijeko potrebnih
lijekova za službenika i namještenika, dijete ili supružnika, u visini jedne
proračunske osnovice.
Članak
49.
Kada je
službenik ili namještenik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna
naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa
za spavanje.
Ugovorne
strane sporazumne su da visina dnevnice iznosi najmanje 170,00 kuna, odnosno
prema sporazumu s Vladom.
Ukoliko
je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana isplatit
će mu se 50% iznosa dnevnice iz stavka 2. ovoga članka.
Ukoliko
je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj u čvrstom objektu
nema pravo na naknadu hotelskog računa za spavanje.
Članak
50.
Za
vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen, službenik i
namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, bez obzira na to koliko je
dana radio.
Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i
namješteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idući mjesec.
Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 170,00
kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.
Ukoliko je službeniku ili namješteniku za vrijeme
rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka
osigurana odgovarajuća dnevna prehrana isplatit će se 50% iznosa dodatka iz
stavka 3. ovoga članka.
Ukoliko je službeniku ili namješteniku za vrijeme
rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka
osiguran adekvatan smještaj (u čvrstom objektu) nema pravo na naknadu iznosa
hotelskog računa za spavanje.
Pored terenskog dodatka službenik i namještenik ima
pravo i na dodatke iz članka 39. za svaki stvarno odrađeni sat rada.
Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.
Članak 51.
Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni
život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove
obitelji, živi odvojeno od obitelji.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema službenik i namještenik
koji živi odvojeno od obitelji ako je:
– raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove
obitelji na temelju osobnog zahtjeva,
– putem javnog natječaja primljen u službu odnosno
radni odnos u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji,
– raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove
obitelji, temeljem obveze preuzete ugovorom o školovanju,
– obitelj odselila u drugo mjesto.
Naknada se isplaćuje za pokriće povećanih troškova
života zbog odvojednosti od obitelji, odnosno rada i stalnog boravka izvan
mjesta stalnog prebivališta.
Ukoliko je službeniku ili namješteniku osiguran
plaćeni smještaj ili prehrana, visina naknade u novčanom iznosu umanjit će se
u odgovarajućem iznosu.
Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski
dodatak međusobno se isključuju.
Naknada
za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta
prebivališta do mjesta rada međusobno se isključuju.
Ugovorne
strane sporazumne su da visina naknade za odvojeni život od obitelji
službenika i namještenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema
sporazumu s Vladom.
Članak
52.
Službenik
i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla
mjesnim javnim prijevozom, odnosno prijevozom organiziranim u mjestu rada.
Ako
nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku
redovit dolazak na posao i odlazak s posla, službenik ili namještenik ima pravo
na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog
prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran u visini cijene
godišnje karte.
U
slučaju da postoji mogućnost kupnje godišnje karte, službenik i namještenik
ima pravo na godišnju kartu, ako mu je to povoljnije ili na 1/12 cijene godišnje
karte koja mu se isplaćuje svakog mjeseca u godini.
Ukoliko
nema mogućnosti kupnje godišnje karte, već samo mjesečne karte, službenik i
namještenik ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na
isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.
Službenik
i namještenik kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla
ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbom stavka 4. ovoga
članka, neovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada.
Službenik
i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla
međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka cijene mjesečne,
odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100
kilometara od mjesta rada.
U slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta
rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim
javnim prijevozom, utvrđuje se posebnom odlukom čelnika državnog tijela.
U mjesto u kojem je javni prijevoz organiziran na
način da se mjesečnom ili godišnjom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni
prijevoz (tzv. prijevozne zone), službenik i namještenik koji koristi takvu
vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo iz stavka 4. ovoga članka.
Ako službenik i namještenik mora sa stanice
međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci
utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.
Troškovi mjesnog prijevoza službenika i namještenika
do najbliže stanice međumjesnog prijevoza utvrđuju se u skladu s odredbom
stavka 4. ovog članka ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od stanice
međumjesnog prijevoza.
Ako
postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući
u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za službenika i namještenika te
uvažavajući racionalnost troškova.
Ako
nije organiziran međumjesni javni prijevoz, koji omogućava službeniku i
namješteniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, službenik i namještenik
ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte
međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.
Naknada
troškova prijevoza, isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana
u mjesecu za idući mjesec.
Članak
53.
Službenici
i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za
vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24
sata.
Preslika
police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga Ugovora.
Članak
54.
Službeniku
i namješteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu
odnosno rad u državnim tijelima kada navrše:
– 5
godina – u visini 1 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 10
godina – u visini 1,25 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 15
godina – u visini 1,50 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 20
godina – u visini 1,75 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 25
godina – u visini 2 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 30
godina – u visini 2,50 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 35
godina – u visini 3 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 40
godina – u visini 4 osnovice iz st. 2. ovog članka
Osnovica
za isplatu jubilarnih nagrada je najmanje 1.800,00 kuna, a stvarnu visinu
osnovice ugovorne strane utvrdit će prije donošenja državnog proračuna za
tekuću godinu.
Jubilarna
nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili
namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.
Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje
služba odnosno rad u državnom tijelu, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu,
nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku ili njihovim nasljednicima,
sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada.
Članak 55.
Ugovorne strane sporazumne su da će Vlada službeniku
i namješteniku za svako dijete do 15 godina starosti u prigodi Dana svetog
Nikole isplatiti iznos od najmanje 400,00 kuna, najkasnije do 31. prosinca
tekuće godine.
Stvarni iznos iz stavka 1. ovoga članka ugovorne
strane utvrdit će najkasnije do 1. studenoga tekuće godine.
Ako su oba roditelja državni službenici i
namještenici, sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se jednom od roditelja,
prema njihovom dogovoru.
Članak 56.
Ugovorne strane su sporazumne da će Vlada službeniku
i namješteniku isplatiti godišnju nagradu za božićne blagdane u iznosu od
najmanje 1.000,00 kuna, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
Ugovorne strane su sporazumne da će najkasnije do 1.
studenoga tekuće godine urediti način isplate i visinu nagrade iz stavka 1.
ovoga članka.
Članak
57.
Ugovorne
strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih
prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih
potreba službenika i namještenika.
Članak
58.
Službeniku
i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unaprjeđenje.
Posebnim
ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i državnog tijela
uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.
Članak
59.
Iznosi
materijalnih prava iz članka 44., 45., 46., 48., 49., 50., 51., 52., 54., 55.,
56. i 58. ugovoreni su u neto iznosima.
6.
ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak
60.
Sva
rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i
namještenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju službeniku
i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.
Članak 61.
Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika ili
namještenika na rješenje iz članka 60. ovoga Ugovora, čelnik državnog tijela
ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno razmotriti mišljenje
sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijeva
službenik ili namještenik.
Članak 62.
U slučaju kada službenik ili namještenik daje otkaz,
dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako sa čelnikom tijela
ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju
otkaznog roka.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno
radi dovršenja neodgodivih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, čelnik
tijela ili osoba koju on za to ovlasti može u rješenju o prestanku službe
odnosno rada otkazni rok produžiti najviše do tri mjeseca.
Članak 63.
Službenik kojem služba prestaje istekom roka u kojem
je bio stavljen na raspolaganje Vladi, ima pravo na otpremninu u visini 65% njegove
prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na
raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnoj službi.
Namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno
uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65%
prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka
radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u državnoj službi.
Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplatit će
se službeniku ili namješteniku posljednjeg dana službe odnosno rada.
Kao radni staž ostvaren u državnoj službi smatra se
neprekidni radni staž ostvaren u svim državnim tijelima.
Članak 64.
Ako čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to
ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od
šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi
program zbrinjavanja viška namještenika.
Na
program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka
odgovarajuće se primjenjuje odredba Zakona o radu.
Prilikom
izrade programa zbrinjavanja viška namještenika čelnik državnog tijela ili
osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno se savjetovati sa Sindikatom.
Namještenicima
se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška
namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku mjesec dana od dana
donošenja programa.
Članak
65.
Službenik
i namještenik, za čijim je radom prestala potreba u državnom tijelu, ima u roku
od dvije godine prednost kod prijma u državnu službu odnosno na rad u tom
državnom tijelu, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova
radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada
ja za njegovim radom prestala potreba.
Članak
66.
Službeniku
i namješteniku kome nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvida za
starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog
pristanka, osim u slučaju prestanka službe po sili zakona.
7.
ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 67.
Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod
službenika odnosno namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti, čelnik državnog tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje
ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku odnosno
namješteniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a
koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je
prethodno bio raspoređen.
Čelnik državnog tijela dužan je poslove radnog mjesta
prilagoditi službeniku odnosno namješteniku iz stavka 1. ovog članka, odnosno
poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.
Službenik i namještenik iz stavka 1. i 2. ovoga
članka, kojem nedostaje najviše 5 godina života do ostvarenja uvjeta za
starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporedu
na radno mjesto, ako je to za njega povoljnije.
Članak 68.
Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku
prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za
vrijeme zaposlenja (čl. 174. st. 3. t. 2.–4. Zakona o mirovinskom osiguranju),
koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema
propisima do 31. 12. 1998. godine, pripada pravo na razliku između plaće koju
bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i
zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.
8.
INFORMIRANJE
Članak
69.
Čelnik
državnog tijela dužan je službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom
povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika
i namještenika, a posebno:
– o
odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,
– o
rezultatima rada,
– o
prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim Ugovorom uređuju
osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada,
– o
mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pristanak.
9.
DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Članak
70.
Državna
tijela obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog
organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne
organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.
Članak
71.
Čelnik
državnog tijela obvezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na
koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo
službenika i namještenika da postane članom sindikata.
Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat
će se svaki pritisak od strane čelnika državnog tijela na službenike i
namještenike, članove sindikata, da istupe iz sindikalne organizacije.
Članak 72.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje
provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima
i ovom Ugovoru.
Članak 73.
Sindikat je dužan obavijestiti čelnika državnog
tijela o izboru odnosno imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih
sindikalnih predstavnika.
Članak 74.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u
državnom tijelu ne smije biti sprječavana ili ometana, ako djeluje u skladu s
konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim
Ugovorom.
Članak 75.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za
obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za
puno radno vrijeme na svakih 700 članova Sindikata.
Čelnik državnog tijela dužan je sindikalnom
povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak iz
službe odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka,
tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencije, kako u zemlji,
tako i u inozemstvu.
Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja
sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.
Članak 76.
Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena
posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se
njegove obveze iz službe odnosno radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim
između Sindikata i čelnika državnog tijela.
Članak
77.
Sindikalni
povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na
odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i
namještenike.
Članak
78.
Za
vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika, i šest mjeseci po isteku
te dužnosti, sindikalnom povjereniku u državnom tijelu bez suglasnosti
Sindikata ne može prestati služba odnosno rad, osim po sili zakona, niti se on
može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istog
ili drugog državnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova
stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti,
kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada zbog pokretanja kaznenog postupka.
Članak
79.
Prije
donošenja odluka važnih za položaj državnih službenika i namještenika, čelnik
državnog tijela mora o tome obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog
ovlaštenog predstavnika Sindikata o tome i mora mu priopćiti podatke važne za
donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i
namještenika.
Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se
osobito odluke o:
– donošenju, izmjeni i dopuni akata državnih tijela
kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika
(uredbe o unutarnjem ustrojstvu i pravilnici o unutarnjem redu državnih
tijela i dr.),
– planu
zapošljavanja i otkazu službe odnosno rada službenika i namještenika,
–
mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i
namještenika,
– uvođenju
nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,
– planu
godišnjih odmora,
–
rasporedu radnog vremena,
–
noćnom radu,
– naknadama za izume i tehničko unaprjeđenje,
– donošenje programa zbrinjavanja viška
namještenika i dr.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik
Sindikata može se o dostavljenom prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog članka
očitovati u roku osam dana.
Čelnik državnog tijela, prije donošenja odluke iz
stavka 1. ovoga članka, dužan je razmotriti dostavljene primjedbe sindikalnog
povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata.
U slučaju donošenja odluka protivno odredbama stavka
1., 3. i 4. ovoga članka komisija nadležna za tumačenje i praćenje primjene
ovoga Ugovora obavijestit će odmah Vladu i sindikate državnih službi, u smislu
odredbe članka 103. stavka 6. i 7. ovoga Ugovora.
Članak 80.
Čelnik
državnog tijela dužan je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i
zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada
i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku osam dana od
primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva pismenim putem
izvijestiti Sindikat.
Čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti
dužan je na zahtjev sindikalnog povjerenika primiti ga na razgovor i s njim
razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika
i namještenika, najkasnije u roku 8 dana od predaje pismenog zahtjeva za
prijam.
Članak 81.
Čelnik državnog tijela dužan je, bez naknade,
osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:
– prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada
i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,
– pravo na korištenje telefona, telefaksa, Interneta
te drugih raspoloživih tehničkih pomagala,
– slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,
– obračun i ubiranje sindikalne članarine a po
potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu odnosno
prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju
pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).
Strane su suglasne da će se u onim državnim tijelima
u kojima postoji stalna veza s Internetom i odgovarajuća tehnička
infrastruktura (računalna oprema, lokalna mreža), sindikalnom povjereniku
omogućiti pristup Internetu bez naplate.
Članak 82.
Čelnik državnog tijela dužan je sindikalnom
povjereniku ili drugom ovlaštenom predstavniku Sindikata jednom u šest mjeseci
omogućiti održavanje sastanka u radnom vremenu.
Članak 83.
Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost
predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje služba
odnosno radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude
imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službu odnosno u radni odnos sukladno
svojoj stručnoj spremi.
Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povrat u
službu uređuje se pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika
državnog tijela odnosno druge osobe koju on za to ovlasti.
Članak 84.
U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni
povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
– sudjelovati u planiranju mjera za unaprjeđivanje
uvjeta rada,
– biti
informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i
namještenika,
– primati primjedbe službenika i namještenika na
primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,
– biti nazočan inspekcijskim pregledima i
informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika,
– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da
su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a državno tijelo to
propušta ili odbija učiniti,
– školovati se za obavljanje poslova zaštite na
radu, stalno proširivati i unaprjeđivati svoje znanje, pratiti i prikupljati
informacije odgovarajuće za rad na siguran način,
–
staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
–
svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran
način.
Ukoliko
u državnom tijelu nije izabran povjerenik zaštite na radu u skladu s propisima
s područja zaštite na radu u roku od 90 dana od početka primjene Kolektivnog
ugovora onda ga može imenovati sindikat.
10.
MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Članak
85.
Za
rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga Ugovora koje
nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak
mirenja.
Članak
86.
Postupak
mirenja provodi mirovno vijeće.
Mirovno
vijeće ima pet članova.
Svaka
ugovorna strana imenuje po dva člana.
Stranke
su suglasne da će izbor petog člana mirovnog vijeća kao predsjednika povjeriti
dekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osobi koju on ovlasti.
Članak 87.
Postupak
mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovoga Ugovora, a
mora se dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupka mirenja.
Članak
88.
U
postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navode i prijedloge ugovornih
strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.
Mirovno
vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.
Članak
89.
Mirenje
je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.
Nagodba
u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog
ugovora.
11.
ŠTRAJK
Članak 90.
Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo
pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih
interesa svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi
sindikalna pravila o štrajku.
Članak 91.
Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani
najkasnije tri dana prije početka štrajka.
U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se
naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.
Članak 92.
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka,
organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom
zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja
i sigurnosti ljudi i imovine.
Članak 93.
Najkasnije na dan najave štrajka sindikat mora
objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme
trajanja štrajka.
Članak 94.
Na prijedlog Vlade, sindikat i Vlada sporazumno
izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme
štrajka.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito
odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima
moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućavanja obnavljanja rada
nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su
prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne
sigurnosti ili zdravlja pučanstva.
Članak 95.
Ako se po pravilima o poslovima koji se ne smiju
prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi
arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 86. ovoga
Ugovora.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna
donijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijedloga arbitraži.
Članak 96.
Ako Vlada nije predložila utvrđivanje pravila iz
članka 95. ovoga Ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja
tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Članak 97.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od
predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se
strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u
svrhu mirnog rješenja spora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni
na rad za vrijeme štrajka.
Članak 98.
Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti
razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.
Članak 99.
Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku
sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja povredu službene odnosno radne
dužnosti.
Članak 100.
Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u
nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog
organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama
ovoga Ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u
štrajku, ako to ne želi.
Članak 101.
Ugovorne strane suglasne su da Vlada može od
mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama
ovoga Ugovora.
12.
SOCIJALNI MIR
Članak
102.
Ugovorne
strane za vrijeme trajanja ovoga Ugovora obvezuju se na socijalni mir.
Izuzetno,
dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili
korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u
određenoj drugoj djelatnosti.
13.
TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA
Članak 103.
Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga
Ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana
potpisa ovog Ugovora.
Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovorna
strana imenuje tri člana.
Komisija donosi pravilnik o radu.
Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u
slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.
Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.
Komisija će jednom u šest mjeseci izvijestiti Vladu i
Sindikate o stanju na području primjene Ugovora s obzirom na poštivanje njegovih
odredbi, u cilju identificiranja možebitnih zapreka za ostvarivanje prava
službenika i namještenika.
Vlada i Sindikati razmotrit će slučajeve sustavnog
kršenja Ugovora radi preveniranja mogućih sudskih sporova i odrediti mjere za
njegovu provedbu.
Sjedište komisije je pri Središnjem državnom uredu
za upravu u Zagrebu.
14.
DOPRINOS SOLIDARNOSTI
Članak 104.
Ovim Ugovorom utvrđuje se obveza državnih službenika
i namještenika koji nisu članovi sindikata potpisnika ovoga Ugovora da za
vrijeme važenja Ugovora plaćaju naknadu za povoljnosti ugovorene ovim
Ugovorom (doprinos solidarnosti).
Visina doprinosa solidarnosti iznosi 0,65% neto plaće
službenika i namještenika.
Podjelu sredstava fonda solidarnosti sindikati
potpisnici ovoga Ugovora utvrđuju međusobnim sporazumima, o čemu će
obavijestiti čelnika državnog tijela.
15.
PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 105.
Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga
potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak 106.
Ovaj Ugovor sklapa se na vrijeme od četiri godine.
Članak 107.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i
dopune ovoga Ugovora.
U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga
Ugovora podnosi Pregovarački odbor.
Strana
kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano
očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima
o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
Ako
strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s odredbama stavka 3.
ovoga članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredaba ovog
Ugovora o postupku mirenja.
Članak
108.
Svaka
strana može otkazati ovaj Ugovor.
Otkazni
rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.
Članak
109.
Pregovore
o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka roka
na koji je sklopljen.
Članak
110.
Vlada
RH se obvezuje da će se odredbe ovog Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih
prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te
namjene osiguravaju u državnom proračunu.
Članak
111.
Ovaj
Ugovor stupa na snagu ako ga na referendumu kojem je pristupilo najmanje jedna
trećina državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima u
Republici Hrvatskoj, prihvati natpolovična većina državnih službenika i
namještenika izašlih na referendum, a primjenjuje se od 1. lipnja 2004.
godine.
ZA VLADU
REPUBLIKE HRVATSKE ZA
SINDIKATE
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r. Sindikat
državnih i lokalnih
potpredsjednica Vlade, službenika
i namještenika RH
ministrica obitelji, branitelja i predsjednik
međugeneracijske solidarnosti Ivica
Ihas, v. r.
Sindikat
policije Hrvatske
predsjednik
Dubravko
Jagić, v. r.
Nezavisni
sindikat djelatnika
ministarstva
unutarnjih poslova
predsjednik
Zdravko
Lončar, v. r.
Sindikat
vojnih službenika i
namještenika
predsjednik
Radomir
Delić, v. r.
Carinski
sindikat Hrvatske
predsjednik
Željko
Popović, v. r.