Zakon o postupku primopredaje vlasti

NN 94/2004 (12.7.2004.), Zakon o postupku primopredaje vlasti

HRVATSKI SABOR

 

1774

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POSTUPKU PRIMOPREDAJE VLASTI

Proglašavam Zakon o postupku primopredaje vlasti, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 2. srpnja 2004. godine.

Broj: 01-081-04-2386/2
Zagreb, 7. srpnja 2004.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O POSTUPKU PRIMOPREDAJE VLASTI

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje postupak primopredaje vlasti, utvr­­đu­ju ograničenja ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u dalj­njem tekstu: Vlada) od dana raspisivanja parlamentarnih izbora do stupanja na dužnost Vlade nakon provedenih parlamentarnih izbora, status određenih državnih dužnosnika i drugih imenovanih osoba, te se propisuju obveze, rokovi i postupanja vezano uz postupak primopredaje vlasti.

Članak 2.

Postupak primopredaje vlasti provodi se nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora po provedbi parlamentarnih izbora, kao i po sastavljanju i stupanju Vlade na dužnost, kao posljedica uživanja povjerenja većine svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

U postupku primopredaje vlasti, Vlada kojoj prestaje mandat, dužna je izvijestiti Vladu koja stupa na dužnost, o stanju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vlade, a svaki član Vlade kojoj prestaje mandat, detaljno izvijestiti o stanju i problemima u područjima iz djelokruga tijela kojim su upravljali.

Članak 3.

Vlada kojoj prestaje mandat, dužna je, osim izvješća iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, Vladi koja stupa na dužnost podnijeti posebno izvješće o preuzetim, a nepodmirenim obvezama, do dana primopredaje vlasti.

Članak 4.

Od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti.

Iznimno, Vlada može, u slučajevima kada je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada tijela državne uprave ili drugih državnih tijela, imenovati vršitelja dužnosti.

Članak 5.

Od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ukoliko bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ukoliko je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske, a za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost Vlade, nakon provedenih parlamentarnih izbora.

Ugovor zaključen suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka je ništav.

Članak 6.

Danom stupanja na dužnost Vlade, na raspolaganje Vladi stavljaju se mandati za obavljanje dužnosti sljedećih državnih dužnosnika: tajnika Vlade, zamjenika tajnika Vlade, državnih tajnika, tajnika ministarstava, pomoćnika ministara, predstojnika ureda Vlade, ravnatelja državnih upravnih organizacija, glavnoga državnog rizničara, ravnatelja agencija Vlade i ravnatelja zavoda koje imenuje Vlada.

Vlada će u roku od 60 dana od stupanja na dužnost, donijeti odluku o razrješenju, odnosno o ponovnom imenovanju na dužnost dužnosnika iz stavka 1. ovoga članka.

Zatečeni dužnosnici iz stavka 1. ovoga članka nastavljaju obavljati dužnost do donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 7.

Državni dužnosnici koji su članovi skupština trgovačkih društava, predsjednici i članovi nadzornih odbora trgovačkih društava, za koja je Hrvatski sabor utvrdio da su od posebnoga državnog interesa, stavljaju članstvo u tim tijelima na raspolaganje tijelu koje ih je imenovalo.

Osobe koje obnašaju dužnosti iz stavka 1. ovoga članka dužne su staviti članstvo na raspolaganje u roku od 15 dana od dana stupanja Vlade na dužnost.

Vlada će o članstvu stavljenom na raspolaganje odlučiti u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 8.

Razriješeni dužnosnik koji ne bude ponovno imenovan na dužnost koju je obnašao ili na drugu dužnost, a koji je prije imenovanja bio državni službenik, ima pravo rasporeda, bez natječaja, u državno tijelo u kojem je bio u službi prije imenovanja na dužnost, ili u drugo državno tijelo, ukoliko postoji slobodno službeničko mjesto za koje ispunjava propisane stručne uvjete.

Zahtjev za raspored razriješeni dužnosnik mora podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka dužnosti, čelniku tijela u kojem je bio u službi prije imenovanja.

Članak 9.

Razriješeni dužnosnik po prestanku dužnosti ima pravo povratka na rad, na poslove na kojima je radio prije imenovanja ili na druge odgovarajuće poslove kod poslodavca kod kojeg je radio prije imenovanja na dužnost.

Zahtjev za povratak na rad razriješeni dužnosnik mora podnijeti najkasnije u roku 30 dana od prestanka dužnosti.

Ugovorom između dužnosnika koji stupa na dužnost i bivšeg poslodavca pobliže će se odrediti uvjeti i rokovi ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 10.

Ukoliko razriješeni dužnosnik ne ostvari prava iz članka 8. i 9. ovoga Zakona, odnosno za razdoblje do ostvarenja prava, ostvaruje pravo na naknadu sukladno zakonu kojim se uređuju prava i obveze državnih dužnosnika.

Članak 11.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana njegove objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 010-01/04-01/02
Zagreb, 2. srpnja 2004.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.