MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

2189

Na temelju članka 41. stavka 5. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 70/97., 105/01., 172/03.), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O MJERAMA SUZBIJANJA I ISKORJENJIVANJA PČELINJIH BOLESTI

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se mjere suzbijanja i iskorjenjivanja sljedećih pčelinjih bolesti i pčelinjih štetnika:

– američka gnjiloća,

– nozemoza,

– varooza,

– tropileloza,

– etinioza.

Članak 2.

U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Pčelinja zajednica – skupina pčela (matice, trutova, odraslih pčela i njihovih razvojnih oblika – jaja, ličinaka, kukuljica) nastanjenih na saću u košnici.

2. Pčelinjak – skup košnica s pčelama smještenih na slobodnom prostoru ili u posebnoj stabilnoj ili montažnoj kućici ili ugrađenih u vozilo za prijevoz, uključujući tlo na kojem se nalaze te pripadajuće prostorije, pčelarski pribor i alat.

3. Jaka pčelinja zajednica – pčelinja zajednica u kojoj je najmanje pet okvira saća zaposjednuto pčelinjim leglom, a ukupno sedam okvira pokriveno pčelama.

4. Slaba pčelinja zajednica – pčelinja zajednica koja ne udovoljava mjerilima za jaku pčelinju zajednicu.

5. Higijensko napajalište za pčele – onemogućava onečiš­ćenje vode za napajanje pčela njihovim izmetinama.

6. Dijagnostičko tretiranje – primjena djelatnog akaricida u najmanje 10% ukupnog broja pčelinjih zajednica na pčelinjaku u svrhu utvrđivanja nazočnosti uzročnika varooze i/ili tropileloze, uz obveznu primjenu podloška na podnici košnice.

Američka gnjiloća

Članak 3.

Od američke gnjiloće je bolesna pčelinja zajednica u kojoj su kliničkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti i laboratorijskom pretragom utvrđen uzročnik te bolesti, Paenibacillus larvae.

Na američku gnjiloću sumnjiva je pčelinja zajednica u kojoj su kliničkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti.

Članak 4.

Sve pčelinje zajednice sumnjive na američku gnjiloću, obvezno podliježu laboratorijskoj pretrazi koju obavljaju ovlašte­ni laboratoriji.

U pčelinjaku sumnjivom na američku gnjiloću, nadležni veterinarski inspektor zabranjuje selidbu i trgovinu pčelama, pčeli­njim proizvodima i pčelarskom opremom do utvrđivanja bolesti ili odbacivanja sumnje na bolest.

Članak 5.

U pčelinjaku u kojem je utvrđena američka gnjiloća, nadležni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:

1. zabrana selidbe i trgovine pčelama, pčelinjim proizvodima i pčelarskom opremom do okončanja provođenja naređenih mjera,

2. obvezan klinički pregled svih preostalih pčelinjih zajednica, a u zajednica sumnjivih na bolest i laboratorijska pretraga, uz obvezno spaljivanje saća s leglom,

3. obvezno pretresanja pčela u svim bolesnim jakim pčelinjim zajednicama,

4. uništenje pčela i saća s leglom i medom u svim bolesnim slabim pčelinjim zajednicama, bez obzira na tip izrade košnice, spaljivanjem i zakapanjem te dezinfekcija pripadajućih košnica i pčelarskog pribora,

5. uništenje spaljivanjem i zakapanjem svih ostalih slabih pčelinjih zajednica, u kojima nije utvrđena bolest, zajedno s pčelama, saćem s leglom i medom, i svih dotrajalih košnica, bez obzira na tip izrade,

6. zabrana držanja pčelinjih zajednica bez matica,

7. sprječavanje rojenja,

8. dezinfekcija pčelinjaka odgovarajućim dezinfekcijskim sredstvom ili opaljivanjem,

9. obvezan klinički pregled svih pčelinjih zajednica u pod­ručju tri kilometra od zaraženog pčelinjaka, a u zajednica sumnjivih na bolest i laboratorijska pretraga na američku gnjiloću.

Članak 6.

U pčelinjaku za uzgoj matica u kojem je utvrđena američka gnjiloća, nadležni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:

1. zabrana selidbe i trgovine pčelama, maticama, pčelinjim proizvodima i pčelarskom opremom do okončanja provođenja naređenih mjera,

2. uništenje pčela i saća s leglom i medom u svim bolesnim pčelinjim zajednicama spaljivanjem i zakapanjem te dezinfekcija pripadajućih košnica i pčelarskog pribora,

3. dezinfekcija pčelinjaka odgovarajućim dezinfekcijskim sredstvom ili opaljivanjem,

4. obvezan klinički pregled svih pčelinjih zajednica u području tri kilometra od zaraženog pčelinjaka za uzgoj matica, a u zajednica sumnjivih na bolest i laboratorijska pretraga na američku gnjiloću.

Članak 7.

Smatra se da je američka gnjiloća prestala, ako su provedene sve mjere iz članka 5. i 6. ovoga Pravilnika.

Nozemoza

Članak 8.

Od nozemoze je bolesna pčelinja zajednica u koje su klini­čkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti i laboratorijskom pretragom utvrđen uzročnik te bolesti, Nosema apis.

Na nozemozu je sumnjiva pčelinja zajednica u kojoj su kliničkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti.

Članak 9.

Sve pčelinje zajednice sumnjive na nozemozu, obvezno podliježu laboratorijskoj pretrazi koju obavljaju ovlašteni laboratoriji.

U pčelinjaku sumnjivom na nozemozu, nadležni veterinarski inspektor zabranjuje selidbu i trgovinu pčelama, pčelinjim proizvodima i pčelarskom opremom do utvrđivanja bolesti ili odbacivanja sumnje na bolest.

Članak 10.

U pčelinjaku u kojem je utvrđena nozemoza, nadležni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:

1. zabrana selidbe i trgovine pčelama, pčelinjim proizvodima i pčelarskom opremom do okončanja provođenja naređenih mjera,

2. zamjena matica u bolesnim pčelinjim zajednicama, osim ako je koprološka pretraga matice negativna,

3. prevješavanje okvira s pčelinjim leglom i prebacivanje pčela bolesnih pčelinjih zajednica u dezinficirane košnice,

4. dezinfekcija saća, košnica, pčelarskog pribora i drugih predmeta upotrebljavanih u pčelinjaku, odgovarajućim dezinfekcijskim sredstvom ili opaljivanjem,

5. uređenje higijenskih napajališta za pčele,

6. zamjena saća starijeg od tri godine.

Članak 11.

U pčelinjaku u kojem je laboratorijskom pretragom utvrđen uzročnik nozemoze, bez kliničkih znakova bolesti, nadležni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:

1. klinički pregled svih pčelinjih zajednica,

2. uređenje higijenskih napajališta za pčele,

3. zamjena saća starijeg od tri godine.

Članak 12.

U pčelinjaku za uzgoj matica u kojem je utvrđena nozemoza, nadležni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:

1. zabrana selidbe i trgovine pčelama, maticama, pčelinjim proizvodima i pčelarskom opremom do okončanja provođenja naređenih mjera,

2. prevješavanje okvira s pčelinjim leglom i prebacivanje pčela bolesnih pčelinjih zajednica u dezinficirane košnice,

3. uništenje svih pčelinjih matica namijenjenih prodaji zatečenih u pčelinjaku u trenutku provođenja naređenih mjera, osim onih u kojih koprološkom pretragom nije utvrđen uzročnik nozemoze,

4. dezinfekcija saća, košnica, pčelarskog pribora i drugih predmeta upotrebljavanih u pčelinjaku, odgovarajućim dezinfekcijskim sredstvom ili opaljivanjem,

5. uređenje higijenskih napajališta za pčele,

6. zamjena saća starijeg od tri godine.

Članak 13.

Smatra se da je nozemoza prestala, ako su provedene sve mjere iz članka 10., 11. i 12. ovoga Pravilnika.

Varooza

Članak 14.

Od varooze je bolesna pčelinja zajednica u koje su kliničkim pregledom utvrđeni znaci svojstveni toj bolesti i dijagnostičkim tretiranjem utvrđen uzročnik te bolesti, Varroa destructor.

Na varoozu je sumnjiva pčelinja zajednica u kojoj su kliničkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti.

Članak 15.

Sve pčelinje zajednice sumnjive na varoozu, obvezno podliježu laboratorijskoj pretrazi koju obavljaju ovlašteni laboratoriji.

U pčelinjaku sumnjivom na varoozu, nadležni veterinarski inspektor zabranjuje selidbu i trgovinu pčelama do utvrđivanja bolesti ili odbacivanja sumnje na bolest.

Članak 16.

U pčelinjaku u kojem je utvrđena varooza, nadležni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:

1. zabrana selidbe i trgovine pčelama do okončanja provođenja naređenih mjera,

2. liječenje svih pčelinjih zajednica,

3. odstranjivanje poklopljenoga trutovskog legla iz košnica i primjena drugih bioloških načina uništenja nametnika.

Članak 17.

Smatra se da je varooza prestala, ako su provedene sve mjere iz članka 16. ovoga Pravilnika.

Tropileloza

Članak 18.

Od tropileloze je bolesna pčelinja zajednica u koje su kliničkim pregledom utvrđeni znaci svojstveni toj bolesti i dijagnostičkim tretiranjem utvrđen uzročnik te bolesti, Tropilaelaps clareae.

Na tropilelozu je sumnjiva pčelinja zajednica u koje su kliničkim pregledom utvrđeni znaci svojstveni toj bolesti.

Članak 19.

Sve pčelinje zajednice sumnjive na tropilelozu, obvezno podliježu laboratorijskoj pretrazi koju obavljaju ovlašteni laboratoriji.

U pčelinjaku sumnjivom na tropilelozu, nadležni veterinarski inspektor zabranjuje selidbu i trgovinu pčelama do utvrđivanja bolesti ili odbacivanja sumnje na bolest.

Članak 20.

U pčelinjaku u kojem je utvrđena tropileloza, nadležni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:

1. zabrana selidbe i trgovine pčelama do okončanja provođenja naređenih mjera,

2. uništenje svih bolesnih pčelinjih zajednica spaljivanjem i zakapanjem.

Članak 21.

Smatra se da je tropileloza prestala, ako su provedene sve mjere iz članka 20. ovoga Pravilnika.

Etinioza

Članak 22.

Od etinioze je bolesna pčelinja zajednica u koje su kliničkim pregledom i laboratorijskom pretragom utvrđeni uzročnik te bolesti, Aethina tumida, i/ili njegovi razvojni oblici (jaja, ličinke).

Na etiniozu je sumnjiva pčelinja zajednica u koje su klinič­kim pregledom utvrđeni uzročnik te bolesti i/ili njegovi razvojni oblici.

Članak 23.

Sve pčelinje zajednice sumnjive na etiniozu obvezno podliježu laboratorijskoj pretrazi koju obavljaju ovlašteni laboratoriji.

U pčelinjaku sumnjivom na etiniozu, nadležni veterinarski inspektor zabranjuje selidbu i trgovinu pčelama, pčelinjim proiz­vo­dima i pčelarskom opremom do utvrđivanja bolesti ili odbacivanja sumnje na bolest.

Članak 24.

U pčelinjaku u kojem je utvrđena etinioza i u području 20 kilometara oko njega, nadležni veterinarski inspektor naređuje sljedeće mjere:

1. zabrana selidbe i trgovine pčelama, pčelinjim proizvodima i pčelarskom opremom do okončanja provođenja naređenih mjera,

2. uništenje svih pčelinjih zajednica (pčela, okvira i saća s leglom i medom) zajedno s košnicama spaljivanjem i zakapanjem te dezinfekcija pčelinjaka i pčelarskog pribora iskuhavanjem ili opaljivanjem,

3. preoravanje ili prekapanje tla pčelinjaka i područja 10 m udaljenog od zadnje košnice, najmanje dubine 25 – 30 cm, i primjena odgovarajućeg insekticida,

4. smještaj novonabavljenih pčelinjih zajednica, odnosno košnica na betoniranu, ili od drugog odgovarajućeg čvrstog materijala načinjenu podlogu, površine najmanje 40 cm veće od veličine košnice, kako bi ličinke uzročnika koje se na njima pojave mogle biti skupljene i spaljene,

5. obvezan klinički pregled pčelinjih zajednica tijekom narednih 60 dana od dana izgradnje betonskih, ili od drugog odgovarajućeg čvrstog materijala načinjenih podloga, i to četiri puta s razmakom od 15 dana.

Članak 25.

Smatra se da je etinioza prestala, ako su provedene sve mjere iz članka 24. ovoga Pravilnika.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje pčelinjih zaraznih bolesti (»Narodne novine«, broj 69/91.).

Članak 27.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 322-01/04-01/391
Urbroj: 525-06-04-04
Zagreb, 2. kolovoza 2004.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.