DrŽavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

⁽²⁾ Ako x/n nije cijeli broj, mora se upotrijebiti prvi veći stupanj prijenosa.

5.2.2.4.3.3.2.      Automatski mjenjač s ručicom

                           Ispitivanje se provodi s položajem ručice u položaju koji proizvođač preporučuje za ´uobi­ča­je­nu´ vožnju. Mora se isključiti moguć­nost vanj­skog utjecaja na izbor nižeg prijenosnog omjera (npr. ´kickdown´).

5.2.2.5.               Tumačenje rezultata

5.2.2.5.1.            Da bi se uzela u obzir mjerna nesigurnost mjerne opreme, rezultat svakog mjerenja određuje se tako da se od očitane vrijednosti na mjernom uređaju oduzme 1 dB(A).

5.2.2.5.2.            Mjerenja se smatraju valjanim ako razlika između dva uzastopna mjerenja na istoj strani vozila nije veća od 2 dB(A).

5.2.2.5.3.            Najveća izmjerena razina buke predstavlja rezultat ispitivanja. Ukoliko bi rezultat prekoračio najveću dopuštenu razinu buke za kategoriju ispitivanoga vozila za 1 dB(A), moraju se provesti dva dodatna mjerenja s odgovarajućim položajem mikrofona. Tri od četiri tako dobivena rezultata mjerenja s tim položajem mikrofona moraju biti u propisanim granicama.

5.2.3.                  Razina buke vozila u mirovanju

5.2.3.1.               Razina buke u blizini vozila

                           Radi omogućavanja kasnijih provjera na vozilima u uporabi, razina buke mora se izmjeriti u blizini otvora ispušnog sustava u skladu sa sljedećim zahtjevima i upisati rezultate mjerenja u izvještaj o ispitivanju koji se sastavlja za potrebe izdavanja certifikata navedenoga u dodatku 2. ovoga priloga.

5.2.3.2.               Mjerna oprema

5.2.3.2.1.            Mjerenje zvuka

                           Za mjerenja mora se upotrebljavati mjerilo zvuka prema definiciji u točki 5.2.2.2.1.

5.2.3.2.2.            Mjerenja brzine vrtnje motora

                           Brzina vrtnje motora određuje se tahometrom točnosti £ 3 %. Za to se ne može upotrebljavati tahometar koji je ugrađen u vozilo.

5.2.3.3.               Uvjeti merenja

5.2.3.3.1.            Ispitni poligon (slika 1.)

                           Svaka površina bez značajnih zvučnih smetnja može se upotrijebiti kao ispitni poligon. Ravne površine koje su prekrivene betonom, asfaltom ili kakvim drugim tvrdim površinskim slojem i koje posjeduju visoki stupanj odbijanja zvuka, posebno su prikladne; površine sa slojem zbijene zemlje nisu dopuštene.

                           Ispitni poligon mora biti u obliku četverokuta čije su stranice udaljene od strana vozila najmanje 3 m. U četverokutu ne smije biti značajnih zapreka, npr. drugih osoba osim mjeritelja i vozača. Vozilo mora biti postavljeno unutar navedenog četverokuta tako da je mikrofon udaljen najmanje 1 m od svakog rubnika.

5.2.3.3.2.            Vremenski uvjeti

                           Mjerenja se ne smiju provoditi pri lošem vremenu. Treba isključiti mogućnost utjecaja udara vjetra na rezultate.

5.2.3.3.3.            Buka okoliša

                           Očitanja na mjernim uređajima koja proizvodi okolna buka i buka moraju biti barem 10 dB(A) ispod razine mjerene buke. Na mikrofon se može postaviti odgovarajuća zaštita protiv vjetra, pod uvjetom da se uzme u obzir njezin utjecaj na osjetljivost i značajke usmjerenosti mikrofona.

5.2.3.3.4.            Zahtevi za ispitno vozilo

                           Prije početka mjerenja, motor se mora dovesti u uobičajeno radno stanje s obzirom na temperaturu. Ako je vozilo opremljeno ventilatorima s automatskim aktiviranjem, za vrijeme mjerenja ne smije se uključivati ta automatika.

                           Za vrijeme mjerenja ručica mjenjača mora biti u neutralnom položaju.

5.2.3.4.               Postupak mjerenja

5.2.3.4.1.            Vrsta i broj mjerenja

                           Najviša razina zvuka, izražena u decibelima s frekventnim filtrom A (dB(A)), mora se mjeriti u radnim uvjetima navedenima u točki 5.2.3.4.3. Najmanje po tri mjerenja moraju se provesti za svaki mjerni položaj.

5.2.3.4.2.            Položaj mikrofona (slika 2.)

                           Mikrofon mora biti postavljen na visini otvora ispušne cijevi ili 0,2 m iznad površine ispitnog poligona, ovisno o tome što je više. Membrana mi­krofona mora biti okrenuta prema otvoru is­puš­ne cijevi i biti udaljena 0,5 m od njega. Os najveće osjetljivosti mikrofona mora biti usporedna s površinom ispitnog poligona i zatvarati kut od 450 ± 100 u odnosu na uspravnu ravninu koja je određena smjerom izlaska ispušnih plinova.

                           Mikrofon mora biti postavljen na onoj strani uspravne ravnine u kojoj je najveći razmak između mikrofona i obrisa vozila.

                           Ako ispušni sustav ima više izlaznih otvora, čija su središta međusobno udaljena najviše do 0,3 m i koji su spojeni na isti prigušnik zvuka, mikrofon mora biti okrenut prema otvoru koji je najbliži obrisu vozila ili otvoru koji je najviše udaljen od površine ispitnog poligona. U svim drugim slučajevima moraju se provesti mjerenja posebno za svaki otvor, pri čemu se najveća izmjerena vrijednost uzima za vrijednost ispitivanja.

                           U slučaju vozila na koja je ugrađen uspravni ispušni sustav (npr. kod gospodarskih vozila), mikrofon mora biti postavljen u visini izlaznog otvora ispušne cijevi i biti okrenut s osom uspravno prema gore. Os mora biti postavljena na razmaku 0,5 m od strane vozila koja je najbliža izlaznom otvoru ispušne cijevi.

                           Klad je konstrukcija vozila takva da se mikrofon ne može postaviti kao što je prikazano na slici 2. zbog postojanja zapreka koje su dio vozila (npr. zamjenski kotač, spremnik goriva, prostor za akumulator), crtežom se mora jasno prikazati položaj mikrofona pri ispitivanju. Po mogućnosti, mikrofon mora biti postavljen na udaljenosti najmanje 0,5 m od najbliže zapreke i njegova os najveće osjetljivosti mora biti okrenuta prema otvoru ispušne cijevi iz položaja u kojem te zapreke najmanje utječu.

5.2.3.4.3.            Radni uvjeti za motor

                           Brzina vrtnje motora mora se ustaliti na tri četvrtine brzine ´S´ pri kojoj motor postiže nazivnu najveću snagu.

                           Kad se postigne ustaljena brzina vrtnje motora, zaklopku treba brzo vratiti položaj praznog hoda. Razina buke mora se izmjeriti u radnom području koje je određeno kratkim držanjem ujednačene brzine vrtnje motora i potpunim oduzimanjem gasa te se očitana najveća vrijednost na mjerilu buke uzima kao rezultat.

5.2.3.5.               Rezultati (izvještaj o ispitivanju)

5.2.3.5.1.            Izvještaj o ispitivanju, koji se izdaje za potrebe izdavanja certifikata navedenog dodatku 2. mora sadržavati sve odgovarajuće podatke, posebno one koji su upotrrijebljeni pri mjerenju buke vozila u mirovanju

5.2.3.5.2.            Izmjerene se vrijednosi očitavaju na mjernom instrumentu zaokružene na najbliži cijeli decibel.

                           Samo vrijednosti dobivene iz tri uzastopna mje­renja koje se međusobno ne razlikuju više od 2 dB(A) uzimaju se u obzir.

5.2.3.5.3.            Najveća od te tri vrijednosti predstavlja rezultat ispitivanja.

5.3.                     Ispušni sustavi koji sadrže vlaknasta gradiva

5.3.1.                  Vlaknasta gradiva za upijanje buke mogu se upotrijebiti u proizvodnji prigušivača buke jedino ako su na odgovarajući način konstruirani i pro­izvedeni, tako da je učinkovitost sustava u uvjetima vožnje dostatna da budu zadovoljene granične vrijednosti iz točke 5.2.2.1. Takav prigušivač smatra se da je učinkovit u uvjetima vožnje ako ispušni plinovi nisu u dodiru s vlaknastim gradivom ili ako je prigušivač prototipa vozila ispitivanoga u skladu s postupcima opisanim u točkama 5.2.2 i 5.2.3 je doveden u uobičajeno stanje uporabe u vožnji, prije nego su provedena mjerenja buke. To se može postići primjenom jednoga od tri načina ispitivanja niže opisana u točkama 5.3.1.1, 5.3.1.2 i 5.3.1.3 ili pražnjenjem vlaknastih gradiva iz prigušivača.

5.3.1.1.               Neprekinuta vožnja od 10 000 km po cesti

5.3.1.1.1.            Približno pola vremena trajana vožnje mora se sastojati od vožnje u gradskim uvjetima, a druga polovica od duge vožnje velikom brzinom; neprekinuta vožnja po cesti može se zamijeniti odgo­varajućim programom vožnje na ispitnoj stazi.

5.3.1.1.2.            Dvije brzine vrtnje motora moraju se naizmjence mijenjati više puta.

5.3.1.1.3.            Potpuni ispitni program mora uključiti najmanje 10 prekida u trajanju najmanje po tri sata kako bi se proizveli učinci hlađenja i kondenzacije koja se može pojaviti.

5.3.1.2.               Kondicioniranje na ispitnome stolu

5.3.1.2.1.            Uporabom uobičajenih dijelova i držeći se pro­izvo­đa­čevih uputa prigušivač treba ugraditi na motor koji je spojen na dinamometar.

5.3.1.2.2.            Ispitivanje treba provesti u šest razdoblja po šest sati, s prekidom od najmanje 12 sati između svakoga razdoblja kako bi se postigli učinci hlađenja i bilo koje kondenzacije koja se može pojaviti.

5.3.1.2.3.            U svakome razdoblju od šest sati, motor treba raditi u sljedećim uvjetima ovim redom:

(1)                       pet minuta u praznome hodu

(2)                       pola sata pod Ľ opterećenja pri ľ najveće brzi­ne vrtnje (S)

(3)                       pola sata pod ˝ opterećenja pri ľ najveće brzi­ne vrtnje (S)

(4)                       10 minuta pod punim opterećenjem pri ľ najveće brzine vrtnje (S)

(5)                       15 minuta pod ˝ opterećenja pri najvećoj brzi­ni vrtnje (S)

(6)                       30 minuta pod Ľ opterećenja pri najvećoj brzi­ni vrtnje (S).

                           Ukupno je trajanje tih šest faza tri sata.

                           Svako razdoblje mora uključiti dva ciklusa gore navedenih šest faza.

5.3.1.2.4.            Za vrijeme ispitivanja, zvučni prigušivač ne smije biti hlađen prinudnom ventilacijom koja simulira uobičajeno strujanje zraka oko vozila. Ipak, na zahtjev proizvođača zvučni prigušivač može biti hlađen kako ne bi prekoračio temperaturu izmje­renu na njegovu prednjem kraju kad vozilo vozi najvećom brzinom.

5.3.1.3.               Kondicioniranje pulziranjem

5.3.1.3.1.            Ispušni sustav ili njegove sastavne dijelove treba ugraditi na vozilo navedeno u točki 2.3 ili na motor naveden u točki 2.4. U prvome slučaju vozilo mora biti postavljeno na dinamometar s valjcima, a u drugome slučaju motor mora biti spojen na dinamometar.

                           Ispitni uređaj koji je shematski podrobno prikazan na slici 3. mora biti ugrađen na izlaznoj strani ispušnog sustava. Prihvatljiva je svaka druga ispit­na oprema koja osigurava istovrijedne rezultate.

5.3.1.3.2.            Ispitni uređaj treba ugoditi tako da se protok ispušnih plinova naizmjenično prekida i ponovo uspostavlja s 2500 ciklusa s pomoću brzozatvornog ventila.

5.3.1.3.3.            Taj se ventil mora otvarati kad povratni tlak ispuš­nih plinova, izmjeren najmanje na razmaku od 100 mm nizvodno od spojne prirubnice, postigne vrijednost između 0,35 i 0,40 bara. Ventil se mora zatvarati kad taj tlak odstupa za najviše 10% od ustaljene vrijednosti izmjerene kod otvorenog ventila.

5.3.1.3.4.            Vrijeme kašnjenja releja mora se namjestiti za trajanje protoka ispušnih plinova koji proizlazi iz odredaba u točki 5.3.1.3.3.

5.3.1.3.5.            Brzina motora mora biti 75% od brzine S kod koje motor, prema podacima proizvođača postiže, najveću snagu.

5.3.1.3.6.            Snaga pokazana na dinamometru mora biti 50% od snage pri najvećemu gasu (potpuno otvoreni leptir) izmjerene pri 75% brzine vrtnje motora (S).

5.3.1.3.7.            Za vrijeme ispitivanja svi drenažni otvori moraju biti zatvoreni.

5.3.1.3.8.            Cijelo ispitivanje mora biti provedeno za 48 sati. Po potrebi, svaki je sat dopušteno po jedno razdoblje hlađenja.

5.3.2.                  Kad se primjenjuju odredbe iz članka 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, vrijedi postupak iz točke 5.3.1.2.

5.4.                     Buka od komprimiranog zraka

5.4.1.                  Postupak mjerenja

                           Mjerenje se provodi u položajima mirofona 2 i 6 prema slici 4., na vozilu u mirovanju. Najveće razine buke izmjerene frekvencijskim filtrom »A« zapisuju se za vrijeme propuštanja regulatora tlaka i za vrijeme ispuštanja zraka iz sustava nakon uporabe radne i parkirne kočnice.

                           Buka za vrijeme propuštanja regulatora tlaka mjeri se s motorom na praznom hodu.

                           Buka ispuštanja zraka zapisuje se tijekom djelovanja radne i parkirne kočnice; prije svakog mjerenja, kompresor mora postići najveći dopuš­teni radni tlak, a zatim se isključuje motor.

5.4.2.                  Tumačenje rezultata

                           Za svaki položaj mikrofona provode se po dva mjerenja. Radi kompenzacije netočnosti mjerne opreme, očitanje na mjerilu zvuka treba umanjiti za 1 dB(A) te kao rezultat mjerenja uzeti tu uma­njenu vrijednost. Rezultati se smatraju valjanim ako razlika između mjerenja na jednom istom položaju mikrofona ne prekoračuje 2 dB(A).

                           Najveća izmjerena vrijednost uzima se kao rezultat ispitivanja. Ako ta vrijednost pekoračuje granicu buke za 1 dB(A), provode se dva dodatna mjerenja u odgovarajućem položaju mikrofona. U tom slučaju, tri od četiri tako dobivena rezultata mjerenja u tom položaju mikrofona moraju biti unutar granične vijednosti za buku.

5.4.3.                  Granična vrijednost

                           Razina buke ne smije prekoračivati granicu od 72 dB(A).

6.                        PREINAKA TIPA VOZILA I IZMJENA I
DOPUNA HOMOLOGACIJE

6.1.                     Za preinake tipa vozila koje je homologirano u skladu s ovim pravilnikom, primjenjuju se odredbe iz članaka 16. i 17. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

7.                        SUKLADNOST PROIZVODNJE

7.1.                     Mjere za uspostavljanje sukladnosti proizvodnje moraju se provoditi u skladu s odredbama u člancima 29. do 32. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

7.2.                     Posebne odredbe

7.2.1.                  Ispitivanja koja su navedena u točki 2.3.5 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, odgovaraju ispitivanju koje se navodi u prilogu lll. (l. dio) ovoga pravilnika.

7.2.2.                  Učestalost provjera u smislu točke 2.4 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila uobičajeno je jedanput svake dvije godine.

Slika 1.

POLOŽAJ MIKROFONA ZA MJERENJE BUKE VOZILA U VOŽNJI

Slika 2.

ISPITNI POLIGON I POLOŽAJ MIKROFONA ZA MJERENJA NA VOZILU U MIROVANJU

Slika 3.

POLOŽAJ MIKROFONA PRI MJERENJU BUKE PULSIRANJEM ZRAKA

 1. Prirubnica i rukavac koje treba spojiti na izlazni dio ispušnog sustava koji treba ispitati

 2.  Ručno upravljani regulacijski ventil

 3.  Kompenzacijski spremnik obujma 35 do 40 l

 4.  Manometar s prekidačem s radnim područjem od 0,05 do 2,5 bara – za otvaranje brzozatvornoga ventila (stavak 7.)

 5.  Relej s vremenskim kašnjenjem – za zatvaranje brzozatvornoga rnoga ventila (stava:p>

 6.  Brojač impulsa

 7.  Brzozatvorni ventil promjera 60 mm koji prekida protok ispušnih plinova; pokreće ga pneumatski cilindar koji proizvodi silu od 120 N pri 4 bara. Vrijeme odgovora pri zatvaranju i otvaranju ne smije prijeći 0,5 sekunda.

 8.  Odvod ispušnih plinova

 9.  Savitljivo crijevo

10.  Mjerni manometar

Slika 4.

POLOŽAJ MIKROFONA PRI MJERENJU BUKE STLAČENOG ZRAKA

Mjerenja se provode na vozilu u mirovanju u skladu sa sli­kom 4., uporabom dva mikrofona postavljena na razmaku 7 m od obrisa vozila i 1,2 m iznad tla.

Dodatak 1.

OPISNI DOKUMENT br. ...................

prema prilogu l. Pravinika o homologaciji tipa motornih vozila ^* (Smjernica Vijeća 70/156/EEC o homologaciji vozila) s obzirom na dopuštenu razinu buke i ispušni sustav (Pravilnik TPV 101 – Smjernica 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice ???/???/EC).

_________

* Broj točaka i napomene, upotrijebljene u ovom opisnom dokumentu, odgovaraju točkama i napomenama navedenima u prilogu l. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (»NN« br. 115/04; Smjernica 70/156/EEC). Točke u ovom pravilniku, koje se ne primjenjuju, su ispuštene.

0.1.                   Marka (trgovačka oznaka proizvođača):       

0.2.                   Tip i trgovački naziv (nazivi):........

0.3.                   Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu (^b):  

0.3.1.                Mjesto te oznake:........................

0.4.                   Kategorija vozila (^c):....................

0.5.                   Naziv i adresa proizvođača:.........

8.8.                   Adresa (adrese) pogona za sklapanje:           

1.                      OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE
VOZILA

1.1.                   Fotografije i/ili crteži vozila predstavnika:       

1.3.3.                Pogonske osovine ( broj, položaj, međusobna povezanost):   

1.6.                   Mjesto i način ugradbe pogonskog motora:   

2.4.                   Vanjske dimenzije vozila

2.4.1.                Podvozje bez nadogradnje:..........

2.4.1.1.             Duljina (j):...................................

2.4.1.2.             Širina (k):....................................

2.4.2.                Podvozje s nadogradnjom:..........

2.4.2.1.             Duljina (j):...................................

2.4.2.2.             Širina (k):....................................

2.6.                   Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju, ili masa podvozja s kabinom ako proizvođač ne ugrađuje nadogradnju (s uobičajenom opremom, uključujući rashladne tekućine, ulja, gorivo, za­mjen­ski kotač, i vozača) (^o) (najveća i najmanja za svaku inačicu):      

2.6.1.                Raspodjela te mase po osovinama i, u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na spojnici (najveća i najmanja za svaku inačicu):

3.1.                   Proizvođač:.................................

3.1.1.                Proizvođačeva oznaka motora (koja je postavljena na motor, ili drukčije označena):   

3.2.                   Motor s unutarnjim izgaranjem

3.2.1.1.             Radni postupak: vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje, četverotaktni/dvotaktni (¹)

3.2.1.2.             Broj i raspored cilindara:.............

3.2.1.2.3.          Redoslijed paljenja:.....................

3.2.1.3.               Radni obujam motora(^s):........ cm³

3.2.1.8.               Najveća neto snaga(^t): ....................................... kW
pri min^-1 (prema podacima proizvođača)

3.2.4.                  Napajanje gorivom

3.2.4.1.               S rasplinjačem: da/ne (¹)

3.2.4.1.2.            Tip (tipovi):.................................

3.2.4.1.3.            Broj:...........................................

3.2.4.2.               S ubrizgavanjem goriva (samo za motore s kompresijskim paljenjem): da/ne (¹)

3.2.4.2.4.            Regulator

3.2.4.2.4.1.         Tip:.............................................

3.2.4.2.4.2.1.      Najveća brzina vrtnje opterećenog motora pri kojoj se potpuno prekida dovod goriva: min-1

3.2.4.3.               S ubrizgavanjem goriva (samo za motore s vanj­skim izvorom paljenja): da/ne (¹)

3.2.4.3.1.            Radni postupak: ubrizgavanje u usisnu cijev ( s jednim/više ubrizgača (1)/izravno ubrizgavanje/ostalo (opisati) (¹):.................................

3.2.8.                  Usisni sustav

3.2.8.4.2.            Filtar za zrak, crteži:.................. ili

3.2.8.4.2.1.         Marka (marke):...........................

3.2.8.4.2.2.         Tip (tipovi):.................................

3.2.8.4.3.            Usisni prigušivač zvuka, crteži:... ili

3.2.8.4.3.1.         Marka (marke):...........................

3.2.8.4.3.2.         Tip (tipovi):.................................

3.2.9.                  Ispušni sustav

3.2.9.2.               Opis i/ili crteži ispušnog sustava: ..

4.2.9.4.               Prigušivač zvuka u ispušnom vodu: prednji, sre­dišnji, stražnji prigušivač, konstrukcija, tip, oznaka; kad je bitno za vanjsku buku: način smanjivanja buke u motorskom prostoru i na samom motoru:      

3.2.9.5.               Položaj izlaznog otvora:............. ili

3.2.9.6.               Prigušivač zvuka koji sadrži vlaknaste materijale:       

3.2.12.2.1.          Katalizator: da/ne ⁽¹⁾

3.2.12.2.1.1.       Broj katalizatora i elemenata:.......

3.3.                     Elektromotor

3.3.1.                  Tip (način motanja, uzbuda):........

3.3.1.1.               Najveća satna snaga:...................

3.3.1.2.               Radni napon:...............................

3.4.                     Drugi pogonski motori ili agregati ili njihove kombinacije (podaci o satavnim dijelovima tih motora ili agregata):....................................

4.2.                     Vrsta (mehanički, hidraulički, električni, itd.): 

4.6.              Prijenosni omjeri

             

4.7                      Najveća brzina vozila (u km/h) (^w):    

6.6.                     Gume i kotači

6.6.2.                  Gornja i donja vrijednost dinamičkog polumjera

6.6.2.1.               Osovina 1.:.................................

6.6.2.2.               Osovina 2.:.................................

6.6.2.3.                      Osovina 1 style='mso-tab-count:1 dotted'>.................................

6.6.2.4.               Osovina 2.:.................................

                           itd.

9.1.                     Tip nadogradnje:.........................

9.2.                     Materijali i konstrukcija:..............

12.5.                   Podaci o svakoj napravi koja ne pripada motoru i namijenjena je za smanjivanje buke (ako nije sadržana u drugim točkama):........................

Dodatni podaci za terenska vozila

1.3.                     Broj osovina i kotača:..................

2.4.1.                  Podvozje bez nadogradnje:..........

2.4.1.4.1.            Prilazni kut (^na):............. stupnjeva

2.4.1.5.1.            Odlazni kut (^nb):............ stupnjeva

2.4.1.6.               Razmak od tla (prema definiciji u točki 4.5 dijela A priloga ll. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila – Smjernici 70/156/EEC)

2.4.1.6.1.            Između osovina:..........................

2.4.1.6.2.            Ispod prednje osovine (prednjih osovina):     

2.4.1.6.3.            Ispod stražnje osovine (stražnjih osovina):     

2.4.1.7.               Kut navoza (kosine) (^nc): stupnjeva

2.4.2.                  Podvozje s nadogradnjom:..........

2.4.2.4.1.            Prilazni kut (^na):............. stupnjeva

2.4.2.5.               Stražnji prepust (ⁿ):......................

2.4.2.5.1.            Odlazni kut (^nb):............ stupnjeva

2.4.6.6.              

2.4.2.6.1.            Između osovina:..........................

2.4.2.6.2.            Ispod prednje osovine (prednjih osovina):     

2.4.2.6.3.            Ispod stražnje osovine (stražnjih osovina):     

2.4.2.7.               Kut navoza (^nc):............. stupnjeva

2.15.                   Sposobnost pokretanja na usponu (samo za vozilo):   %

4.9.                     Blokiranje diferencijala: da/ne/po izboru (¹)

Dodatak 2.

Obrazac

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI

najveći format: A4 (210 x 297 mm)

Naziv tijela za homologaciju  

Izjava o:

– homologaciji (¹)        

– izmjeni/dopuni homologacije (¹)         

– odbijanju homologacije (¹)    

– povlačenju homologacije (¹)  

za tip vozila/sastavnoga dijela /zasebne tehničke jedinice(¹) s obzi­rom na Smjernicu 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice ???/???/EC).

Broj homologacije sastavnoga dijela: ...........................................

Razlog za izmjenu/dopunu: ...........................................................

DIO I.

0.1.                     Marka (trgovačka oznaka proizvođača)::       

0.2.                     Tip i trgovački naziv (nazivi):........

0.3.                     Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici (^b):...................................................

0.3.1.                  Mjesto te oznake:........................

0.4.                     Kategorija vozila (^c)::...................

0.5.                     Naziv i adresa proizvođača:.........

0.7.                     U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica (¹) (²) mjesto i način postavljanja oznake homologacije:0.9.                     Adresa (adrese) pogona za sklapanje:           

DIO II.

1.                        Dodatni podaci (po potrebi): vidi Dopunu

2.                        Tehnička služba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja: 

3.                        Datum izvještaja o ispitivanju:......

4.                        Broj izvještaja o ispitivanju..........

5.                        Možebitne napomene: vidi Dopunu    

6.                        Mjesto........................................

7.                        Datum: .......................................

8.                        Potpis:.

9.                        Priložen je popis dokumenata koji čine opisnu dokumentaciju, koja je pohranjena u tijelu za homologaciju, i koji se mogu dobiti na zahtjev

Dopuna Certifikatu o homologaciji br. …….

koji se odnosi na homologaciju vozila s obzirom na
Smjernicu 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice???/???/EC.

1.                        DODATNI PODACI

1.1.                     Po potrebi, popis vozila u skladu s točkom 5.2.2.4.3.3.1.2 priloga l.: 

1.2.                     Pogonski motor

1.2.1.                  Proizvođač:.................................

1.2.1.                  Tip:.............................................

1.2.3.                  Model:........................................

1.2.4.                  Nazivna najveća snaga:.......................….. kW
pri ................ min^-1

1.3.                     Prijenos snage (mehanički mjenjač, automatski mje­njač (¹)

1.3.1.                  Broj stupnjeva prijenosa:.............

1.4.                     Oprema

1.1.1.                  Prigušnik zvuka na ispušnom sustavu

1.4.1.1.               Proizvođač:.................................

1.4.1.2.               Model:........................................

1.4.1.3.               Tip: ................ u skladu s crtežom br.           

1.4.2.                  Prigušnik zvuka na usisnoj strani

1.4.2.1.               Proizvođač:.................................

1.4.2.2.               Model:........................................

1.4.2.3.               Tip: ................ u skladu s crtežom br.           

1.5.                     Veličina guma:

1.5.1.                  Opis tipa guma koje su upotrijebljene pri ispitivanju za homologaciju tipa:       

1.6.                     Rezultati mjerenja:

1.6.1.    Razina buke vozila u vožnji:

Drugo mjerenje

Treće mjerenje

Četvrto mjerenje

Rezultat ispitivanja:

dB(A/E)3

1.6.2.   Razina buke vozila u mirovanju:

1.6.3. Razina buke od stjlačenog zraka:

5. Napomene:

___________
(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

(2) Ako podaci za oznaku tipa sadrže znakove koji nisu bitni za opis tipa vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice na koju se odnosi certifikat o homologaciji takvi znakovi moraju biti u dokumentaciji na­do­mješteni znakom ´?´ (npr. ABC??123???).

(3) Prema definiciji u prilogu II A Smjernice 70/156/EEC.

(1) Nepotrebno prekrižiti.

(2)  Navedene izmjerene vrijednosti su umanjene za 1 dB(A), u skladu s odredbom u točki 5.2.2.5.1 priloga l.

(3)  ´E´ označava da su mjerenja obavljena sukladno sa Smjernicom 70/157/EEC.

PRILOG II.

HOMOLOGACIJA ZA ISPUŠNE SUSTAVE KAO ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE (ZAMJENSKI ISPUŠNI SUSTAVI)

0. PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj prilog primjenjuje se za homologaciju ispušnih sustava i njihovih sastavnih dijelova, kao zasebne tehničke jedinice u smislu članka 4. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, koji su namijenjeni za ugradbu kao zamjenski dijelovi na jedan ili više tipova motornih vozila kategorija M₁ i N₁.

1.                        DEFINICIJE

1.1.                     »Zamjenski ispušni sustav ili njihovi sastavni dijelovi« označava bilo koji dio ispušnog sustava prema definiciji u točki 1.2.1 priloga l. namijenjen da zamijeni na vozilu dio tipa kojem je dodijeljena homologacija s vozilom u skladu s prilogu l.

2.                        ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU VOZILA

2.1.                     Zahtjev za homologaciju u skladu s člancima 6. i 7. Pravilnika o homologaciji motornih vozila s obzirom na zamjenski ispušni sustav ili njegov dio kao zasebna tehnička jedinica mora podnijeti proizvođač vozila ili proizvođač odgovarajuće zasebne tehničke jedinice.

2.2.                     Formular za opisni dokument prikazan je u dodatku 1. priloga l. ovog pravilnika.

2.3.                     Na zahtjev tehničke službe, podnositelj zahtjeva mora dostaviti:

2.3.1.                  – dva primjerka ispušnog sustava za koji je zatražena homologacija

2.3.2.                  – primjerak ispušnog sustava koji je u skladu s tipom koji je bio ugrađen u vozilo kojemu je bila dodijeljena homologacija

2.3.3.                  – primjerak vozila, koje predstavlja odgovarajući tip vozila u koji treba ugraditi ispušni sustav i koji zadovoljava zahtjeve iz točke 4.1 prvoga dijela priloga III.

2.3.4.                  – motor koji odgovara gore opisanom tipu vozila.

2.4.                     Oznake

2.4.1.                  Zamjenski ispušni sustav ili njegovi dijelovi, osim dijelova za pričvršćivanje i cijevi, moraju biti označeni sljedećim oznakama:

2.4.1.1.               – tvorničkom oznakom ili trgovačkim nazivom proizvođača zamjenskog ispušnog sustava i njegovih sastavnih dijelova

2.4.1.2.               – proizvođačevom oznakom dijela

2.4.2.                  Te oznake moraju nakon ugradbe na vozilo biti jasno čitljive i neizbrisive.

3.                        HOMOLOGACIJA

3.1.                     Ako su ispunjeni odgovarajući zahtjevi, mora biti dodijeljena homena homologacija u skladu s 8. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

3.2.                     Formular za certifikat o homologaciji prikazan je u dodatku 2. priloga ll. ovog pravilnika.

3.3.                     Svaki tip zamjenskoga ispušnog sustava ili njegovoga sastavnog dijela, koji je homologiran kao zasebna tehnička jedinica, dobiva svoj homologacijski broj u skladu s prilogom Vll. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila; treći dio homologacijskog broja predstavlja broj najnovije smjernice, s kojom je izmijenjena i dopunjena temeljna smjernica i koja se primjenjivala u razdoblju homologacije vozila. Isti homologacijski broj ne smije se dodijeliti kakvomu drugom tipu za­mjen­­skoga ispušnog sustava ili vozila ili njegovoga sastavnog dijela

                           OZNAČAVANJE HOMOLOGACIJE

4.1.                     Svaki zamjenski ispušni sustav ili njegov sastavni dio, osim dijelova za pričvršćivanje i cijevi, koji odgovara tipu koji je homologiran prema ovom pravilniku, mora nositi odgovarajuću oznaku homologacije.

                           Oznaka homologacije se sastoji od pravokutnika oko malog slova »e«, iza kojeg se nalazi broj ž25ž (razli­kov­ni broj za Republiku Hrvatsku).

                           U blizini pravokutnika mora biti žosnovni broj homologacijež koji predstavlja četvrti dio broja homologacije prema navedenom u prilogu VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, ispred kojega se nalazi dvoznamenkasti broj koji predstavlja najnovije veće tehničke izmjene i dopune Smjernice Vijeća 70/157/EEC, koje se upotrebljavaju pri homologaciji vozila. Za ovaj pravilnik taj broj je ´03´.

                           Oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva nakon ugradbe zamjenskoga ispušnog sustava ili njegovoga sastavnog dijela na vozilo.

                           Primjer oznake homologacije prikazan je u dodatku 3. priloga II.

5.                        ZAHTJEVI

5.1.                     Opći zahtjevi

5.1.1.                  Zamjenski ispušni sustavi ili njihovi sastavni dijelovi moraju biti projektirani, izrađeni i moraju se moći ugraditi tako da omogućuju vozilu pri uobičajenoj uporabi, unatoč vibracijama kojima može biti izloženo, zadovoljavanje zahtjeva ovoga pravilnika.

5.1.2.                  Ispušni sustav ili njegovi dijelovi moraju biti projektirani, izrađeni i moraju se moći ugraditi tako da budu dostatno otporni na koroziju kojoj mogu biti izloženi u uvjetima uporabe vozila.

5.1.3.                  Ispušni sustavi moraju se pažljivo ugraditi. Posebno se nakon ugradbe mora provjeriti nepropusnost ispušnog sustava.

5.2.                     Zahtjevi koji se odnose na razine buke

5.2.1.                  Zvučna učinkovitost ispušnog ili dijelova tog sustava mora se provjeriti metodama koje su opisane u točkama 5.2.2.4 i 5.2.2.4 priloga I.¹

                           Kad su zamjenski ispušni sustav ili njegovi dijelovi ugrađeni na vozilo opisano u točki 2.3.3 ovoga priloga, razine buke izmjerene dvjema metodama (vozila u vožnji i u mirovanju) moraju zadovoljavati jedan od ovih uvjeta:

5.2.1.1.               ne smiju prijeći vrijednosti koje su izmjerene na odgo­varajućem tipu vozila koje je bilo dostavljeno na homologaciju

5.2.1.2.               ne smiju prijeći vrijednosti koje su izmjerene na vozilu navedene u točki 2.3.3 kad je na njega ugrađen ispušni sustav koji odgovara tipu koji je bio ugrađen na vozilo koje je bilo dostavljeno na homologaciju.

5.3.                     Mjerenje sposobnosti vozila

5.3.1.                  Zamjenski ispušni sustav ili dijelovi tog sustava moraju biti takvi da osiguravaju da je sposobnost vozila usporediva sa sposobnošću koja se postiže s izvornim ispušnim sustavom ili dijelovima tog sustava.

5.3.2.                  Zamjenski ispušni sustav ili, ovisno o izboru pro­izvođača, dijelovi tog sustava moraju bitju biti uspoređeni s izvornšnim sustavom ili njegovim dijelovima, koje također u novim uvjetima treba redom ugraditi na vozilo navedeno u točki 2.3.3.

5.3.3.                  Provjeru treba provesti mjerenjem povratnoga tlaka prema metodi u točki 5.3.4.1 ili 5.3.4.2. Vrijednost izmjerena sa zamjenskim ispušnim sustavom ne smije za više od 25 % prijeći vrijednost izmjerenu s izvornim ispušnim sustavom pod niže navedenim uvjetima.

5.3.4.                  Mjerne metode

5.3.4.1.               Mjerna metoda s motorom

                           Mjerenja treba provesti s motorom navedenim u točki 2.3.4 koji je spojen na dinamometar. Dimamometar treba namjestiti tako da se pri najvećem gasu (potpuno otvoren leptir) postigne brzina vrtnje motora koja odgovara nazivnoj najvećoj snazi motora. Za mjerenje povratnoga tlaka razmaci od ispušne grane na koje treba postaviti osjetilo tlaka navedeni su na slikama 1., 2. i 3.

5.3.4.2.               Mjerna metoda s vozilom

                           Mjerenja treba provesti na vozilu navedenom u točki 3.3.3. Ispitivanje treba provesti na cesti ili na dinamometru s valjcima. Motor treba opteretiti tako da se pri najvećem gasu (potpuno otvoren leptir) postigne brzina vrtnje motora (S) koja odgovara nazivnoj najvećoj snazi motora. Za mjerenje povratnoga tlaka razmaci od ispušne grane na koje treba postaviti osjetilo tlaka navedeni su na slikama 1., 2. i 3.

5.4.                     Dodatni zahtjevi koji se odnose na ispušne sustave za smanjenje buke ili njihove dijelove napunjene vlaknastim gradivima

                           Vlaknasta gradiva za upijanje buke mogu se upotrijebiti u zamjenskim sustavima ili njihovim dijelovima jedino ako su na odgovarajući način konstruirani i izrađeni, tako da je učinkovitost sustava u uvjetima vožnje dostatna da zadovolji zahtjeve iz točke 5.2.2.1 priloga I.

                           Takav ispušni sustav smatra se učinkovitim u uvjetima vožnje ako ispušni plinovi nisu u dodiru s vlaknastim gradivom ili ako razina zvučnoga tlaka, nakon što se izvade vlaknasta gradiva, zadovoljava zahtjeve iz točke 5.2.1 pri ispitivanju ispušnog sustava na vozilu u skladu s postupcima opisanim u točkama 5.2.2 i 5.2.3 priloga I.

                           Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, cijeli ispušni sustav mora se na odgovarajući način kondicionirati. To se mora provesti primjenom jednoga od tri postupka ispitivanja opisana u točkama 5.3.1.1, 5.3.1.2 i 5.3.1.3 priloga I.

                           Nakon kondicioniranja, mora se provjeriti razina buke prema odredbama u točki 5.2.1.

                           Kad se primjenjuje postupak opisan u točki 5.2.1.2, podnositelj zahtjeva za homologaciju može tražiti kondicioniranje izvornog ispušnog sustava ili dostaviti ispražnjeni izvorni ispušni sustav.

6.                        PREINAKA TIPA VOZILA I IZMJENA I DOPUNA HOMOLOGACIJE

6.1.                     Za preinake tipa vozila koji je homologiran u skladu s ovim pravilnikom, primjenjuju se odredbe iz članaka 16. i 17. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

7.                        SUKLADNOST PROIZVODNJE

7.1.                     Mjere za uspostavljanje sukladnosti proizvodnje moraju se provoditi u skladu s odredbama u člancima od 29. do 32. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

7.2.                     Posebne odredbe

7.2.1.                  Ispitivanja koja su navedena u točki 2.3.5 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, odgovaraju ispitivanjima koja se navode u prilogu lll. (l. dio) ovoga pravilnika.

7.2.2.                                    Učestalost provjera u smislu točke 2.4 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila uobičajeno je jedanput svake dvije godine.

___________
(1) Kao što je propisano u ovom izdanju ovoga pravilnika koji se pji se primjenjuje za homologozila.

MJERNE TOČKE ZA POVRATNI TLAK ISPUŠNIH PLINOVA

(1) Ako to nije moguće, upotrijebiti slučaj na slici 3.

Dodatak 1.

OPISNI DOKUMENT br. …..

koji se odnosi na homolgaciju ispušnog sustava za motorna vozila kao zasebne tehničke jedinice prema (Pravilnik TPV 101.?? / Smjernica 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice ???/???/EC)

0.1.                     Marka (trgovačka oznaka proizvođača):

0.2.                     Tip i trgovački naziv (nazivi): 

0.5.                     Naziv i adresa proizvođača:  

0.7.                     Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, mjesta i način postavljanja oznake homologacije:

0.9.                     Nazivi pogona za sklapanje vozila:     

1.                        Oznaka vozila za koje je namijenjena naprava (ako je naprava namijenjena za ugradbu na više tipova vozila, treba podatke iz ove točke navesti za svaki odgovarajući tip)

1.1.                     Marka (trgovačka oznaka proizvođača):       

1.2.                     Tip i trgovačka oznaka:         

1.3.                     Podaci za identifikaciju tipa vozila, ako takva oznaka postoji na vozilu:           

1.4.                     Kategorija vozila:      

1.5.                     Broj homologacije s obzirom na razinu buke: 

1.6.                     Svi podaci navedeni u točkama 1.1 do 1.5 certifikata o homologaciji koji se odnose na vozilo (dodatak 2. priloga I. Pravilnika TPV 101 – Smjernice 70/157/EEC):

2.                        Opis naprave

2.1.                     Opis zamjenskog ispušnog sustava s popisom svih sastav­nih dijelova, zajedno s uputama za ugradbu:

2.2.                     Podrobni crteži svakoga sastavnog dijela, iz kojih su vid­ljivi način njihove ugradbe i značajke upotrijebljenih materijala. Na tim crtežima mora viti označen prostor za postavljanje propisane oznake homologacije:           

Datum, mapa

Dodatak 2.

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI

Obrazac

najveći format: A4 (210 x 297 mm)

Naziv tijela za homologaciju

Izjava o:          

– homologaciji (¹)        

– izmjeni/dopuni homologacije (¹)         

– odbijanju homologacije (¹)    

– povlačenju homologacije (¹)  

za tip vozila/sastavnoga dijela /zasebne tehničke jedinice (¹) s obzirom na Smjernicu 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i do­pu­nama Smjernice ???/???/EC).

Broj homologacije sastavnog dijela:.........................

Razlog za izmjenu/dopunu:......................................

DIO l.

0.1.                     Marka (trgovačka oznaka proizvođača)::       

0.2.                     Tip i trgovački naziv (nazivi):........

0.3.                     Podaci za identifikaciju tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici (¹) (²):

                                                                               ...................................................

0.3.1.                  Mjesto te oznake:........................

0.4.                     Kategorija vozila (³):....................

0.5.                     Naziv i adresa proizvođača:.........

0.7.                     U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica mjesto i način postavljanja oznake homologacije:...................................................

0.9.                     Adresa (adrese) pogona za sastavljanje vozila:           

DIO ll.

1.                        Dodatni podaci (po potrebi): vidi Dopunu

2.                        Tehnička služba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja: 

3.                        Datum izvještaja o ispitivanju:.......

4.                        Broj izvještaja o ispitivanju: .........

5.                        Možebitne napomene: vidi Dopunu

6.                        Mjesto: ......................................

7.                        Datum:........................................

8.                        Potpis:. .......................................

9.                        Priložen je popis dokumenata koji čine opisnu dokumentaciju, koja je pohranjena u tijelu za homologaciju, i koji se mogu dobiti na zahtjev

Dopuna Certifikatu o homologaciji br. …….

koji se odnosi na homologaciju ispušnog sustava za motorna vozila kao zasebne tehničke jedinice s obzirom na Smjernicu 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice ???/???/EC.

1.                        DODATNI PODACI

1.1.                     Dijelovi zasebne tehničke jedinice:.....

1.2.                     Oznaka ili trgovački naziv tipa vozila na koji je namijenjena ugradba prigušnika zvuka (¹):       

1.3.                     Tip (tipovi) vozila i njegova (njegove) ozna­ka (oznake) homologacije:

1.4.                     Pogonski motor

1.4.1.                  Tip (vanjski izvor paljenja, kompresijsko palje­nje):    

1.4.2.                  Dvotaktni/četverotaktni:...............

1.4.3.                  Ukupni obujam cilindara:.............

1.4.4.                  Nazivna najveća snaga: ........................... kW pri min¹

1.5.                     Broj stupnjeva prijenosa:.............

1.6.                     Upotrijebljeni stupanj prijenosa:...

1.7.                     Prijenosni omjer pogonske (pogonskih) osovine (osovina):     

1.8.                     Vrijednost razine buke:

                           – vozila u vožnji: ................ dB(A), brzina ujednačena prije ubrzanja na……..……km/h

                           – vozila u mirovanju: .......................  dB(A) pri min^-1

1.9.                     Promjena povratnog tlaka:...........

1.10.                   Možebitna ograničenja s obzirom na uporabu i zahtjeve za ugradbu:   

5.                        Napomene:.................................

(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

(2) Ako podaci za oznaku tipa sadrže znakove koji nisu bitni za opis tipa vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice na koju se odnosi certifikat o homologaciji takvi znakovi moraju biti u dokumentaciji nadomješteni znakom ž?ž (npr. ABC??123???).

(3) Prema definiciji u prilogu II. A Smjernice 70/156/EEC.

Dodatak 3.

OZNAKA HOMOLOGACIJE

(primjer)

Ispušni sustav ili njegov sastavni dio, koji imaju gornju oznaku homologacije, je naprava koja je homologirana u Španjolskoj (s9) prema Smjernici 91/97/EEC (03) s brojem osnovne homologacije 0148.

Upotrijebljene brojke navedene su samo kao primjer.

PRILOG III.

PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

I. VOZILA

1.                        Opće odredbe

                           Ovi zahtjevi su sukladni s provjerom sukladnosti pro­izvodnje u skladu s točkom 7. priloga I.

2.                        Postupci ispitivanja

                           Postupci ispitivanja, mjerna oprema i tumačenje rezultata moraju odgovarati onima koji su opisani u prilogu l. Na vozilima koja se ispitivaju mora se provesti ispitivanje za mjerenje buke vozila u vožnji kako je opisano u točki 5.2.2 priloga I.

3.                        Uzorkovanje

                           Treba izabrati jedno vozilo. Ako se nakon ispitivanja iz točke 4.1 utvrdi da vozilo nije u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika, moraju se ispitati još dva vozila.

4.                        Ocjena rezultata

4.1.                     Ako razina buke vozila koje je ispitano s točkama 1. i 2. ne prekoračuje više od 1 dB(A) granične vrijednosti propisane u točki 5.2.2.1 priloga I., smatra se da je tip vozila u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika.

4.2.                     Ako vozilo koje je ispitano u skladu s točkom 4.1 ne zadovoljava zahtjeve iz te točke, moraju se ispitati još dva vozila istoga tipa u skladu s točkama 1. i 2.

4.3.                     Ako razina buke vozila drugoga i/ili trećega vozila prekoračuje više od 1 dB(A) granične vrijednosti propisane u točki 5.2.2.1 priloga I., smatra se da tip vozila nije u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika i proizvođač mora poduzeti potrebne korake za ponovno uspostav­ljanje sukladnosti.

II. ZAMJENSKI ISPUŠNI SUSTAVI

1.                        Opće odredbe

                           Ovi zahtjevi su sukladni s provjerom sukladnosti proiz­vodnje u skladu s točkom 7. priloga II.

2.                        Postupci ispitivanja

                           Postupci ispitivanja, mjerna oprema i tumačenje rezultata su opisani u prilogu II. Na ispušnom sustavu ili njegovim sastavnim dijelovima moraju se provesti ispitivanja za mjerenje buke vozila u vožnji kako je opisano u točki 5. priloga II.

3.                        Uzorkovanje

                           Treba se izabrati jedan ispušni sustav ili njegov sastavni dio. Ako se nakon ispitivanja iz točke 4.1 utvrdi da uzorak nije u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika, moraju se ispitati još dva uzorka.

4.                        Ocjena rezultata

4.1.                     Ako razina buke ispušnog sustava ili njegovoga sastavnog dijela, ispitana u skladu s točkama 1. i 2. i izmjerena u skladu s točkom 5.2 priloga II., ne prekoračuje više od 1 dB(A) razinu buke koja je izmjerena pri homologacijskim ispitivanjima toga tipa ispušnog sustava ili njegovog sastavnog dijela, smatra se da tip ispušnog sustava ili njegovih sastavnih dijelova zadovoljava zahtje­ve ovog pravilnika.

4.2.                     Ako ispušni sustav ili njegov sastavni dio koji je ispitan u skladu s točkom 4.1 ne zadovoljava zahtjeve iz te točke, moraju se ispitati još dva ispušna sustava ili njegova sastavna dijela istoga tipa sukladno s točkama 1. i 2.           

4.3.                     Ako razina buke vozila drugoga i/ili trećega uzorka prekoračuje više od 1 dB(A) razinu izmjerenu pri homologacijskim ispitivanjima toga tipa ispušnog sustava ili njegovoga sastavnog dijela, smatra se da tip ispušnog sustava ili njegovoga sastavnog dijela nije u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika i proizvođač mora poduzeti potrebne koraka za ponovno uspostavljanje sukladnosti.

(1) Ako je navedeno više tipova, za svaki tip treba popuniti točke od 1.3 do 1.10.

PRILOG IV.

ZAHTJEVI ZA ISPITNI POLIGON

1.                        UVOD

                           Ovaj prilog propisuje zahtjeve za fizikalne značajke završnog sloja i geometriju staze za ispitivanje.

1.                        Zahtijevane značajke površine

                           Smatra se da je površina u skladu s ovim pravilnikom ako su zadovoljeni projektni zahtjevi iz točke 2.2 i ako izmjerene vrijednosti za teksturu i za sadržaj šupljina ili koeficijent apsorpcije zvuka zadovoljavaju sve zahtjeve iz točaka 1.1 do 1.4.

1.1.                     Sadržaj zaostalih šupljina

                           Sadržaj zaostalih šupljina (VC) u asfaltnom sloju ne smije biti veći od 8%. Za postupak mjerenja, vidi točku 3.1.

1.2.                     Koeficijent apsorpcije zvuka

                           Ako površina ne zadovolji s obzirom na sadržaj zaostalih šupljina, ista se može prihvatiti samo ako je koeficijent apsorpcije zvuka a £ 0,10. Za postupak mjerenja vidjeti točku 3.2. Zahtjevi iz točaka 2.1. i 2.2. zadovoljeni su, također, ako je izmjeren samo koeficijent apsorpcije zvuka i ako iznosi a £ 0,10.

1.3.                     Dubina teksture

                           Dubina teksture površine (TD ) mjerena volumetrijskom metodom (vidjeti točku 3.3) treba biti:

                           TD ³ 0,4 mm.

1.4.                     Homogenost površine

                           Potrebno je poduzeti sve moguće mjere za osiguravanje što bolje homogenosti površine u zoni staze za ispitivanje. U navedeno su uključeni hrapavost i sadržaj šup­ljina, ali treba imati u vidu da ako je prilikom procesa izvedbe završne obrade završnog sloja valjanjem došlo do neujednačenosti na površini, tekstura može biti različita i neujednačena što može izazvati neželjeni udarni zvuk.

1.5.                     Periodičnost ispitivanja

                           U cilju provjere zadržava li površina sukladnost s obzirom na zahtjeve hrapavosti i sadržaj šupljina navedenih u ovom dodatku, mora se provoditi periodično ispitivanje površine u ovim vremenskim razmacima:

                           a) za sadržaj zaostalih šupljina (VC) ili apsorpcije zvuka:

                           – kad je površina nova,

                           – ako površina zadovoljava zahtjeve kao kad je nova, nije potrebno daljnje ispitivanje.

                           Ako ne zadovoljava kao kad je nova, ono se može provesti kasnije s obzirom na to da površine s vremenom stvrdnjavaju i postaju kompaktnije.

                           b) Za hrapavost (TD):

                           – kad je površina nova,

                           – kad se buka počne ispitivati (napomena: ne prije četiri tjedna nakon nanošenja završnog sloja)

                           – nakon toga, svakih dvanaest mjeseci.

2.                        PROJEKT ISPITNE POVRŠINE

2.1.                     Površina

                           Pri projektiranju staze za ispitivanje važno je, kao najmanje što se zahtijeva, osigurati da područje staze za ispi­tivanje po kojem voze vozila bude završno obrađeno propisanim materijalom i s prihvatljivim rubovima, koji omogućavaju sigurnu i primjenjivu vožnju. Zbog toga se zahtijeva da širina staze bude barem 3,00 m i da se staza produljuje po 10,00 m s obje strane iza crta označenih s AA i BB. Na slici 1. tlocrtno je prikazan odgovarajući ispitni poligon s označenom najmanjom površinom koja se mora završno strojno obraditi s materijalom propisanim za stazu za ispitivanje.

Slika 1. Najmanji zahtjevi za veličinu ispitne površine
Gusto osjenčeni dio je »ispitna površina«

2.2.                     Projektni zahtjevi za površinu

                           Ispitna površina mora ispunjavati četiri projektna zahtje­va:

                           1. ona se mora izvesti asfaltnim betonom.

                           2. najveće zrno granulometrijskog sastava mora biti 8 mm (dopušteno odstupanje je od 6,3 mm do 10,00 mm).

                           3. najmanja debljina sloja asfaltnog betona mora biti ³ 30 mm.

                           4. vezivo se mora izvesti čistim nemodificiranim bitumenom.

                           Kao smjernica za izvoditelja površine, na slici 2. prikazana je krivulja granulometrijskog sastava agregata koji može dati tražene značajke. U tablici br. 3. dodatno su prikazane neke smjernice koje omogućavaju postizava­nje poželjne teksture i trajnosti. Krivulja granulometrijskog sastava izražena je ovom formulom:

                           P (% prolaza) = 100 x ( d/d_max )^1/2

                           u kojoj je:

d                         = kvadratni otvor sita izražen u mm

d_max                     = 8 mm za srednju krivulju

d_max                     = 10 mm za krivulju s gornjom granicom odstupanja

d_max                     = 6,3 mm za krivulju s donjom granicom odstupanja

Uz sve navedeno, daju se sljedeće preporuke:

– frakcija pijeska (0,063 mm < veličina kvadratnog otvora sita < 2 mm) mora sadržavati ne više od 55% prirodnog pijeska i barem 45% drobljenog pijeska

– nosivi sloj mora osigurati dobru stabilnost i ujed­načenost u skladu s dobrim pravilima graditelja cesta.

– kamena sitnež (100% drobljena) mora biti od materijala otporna prema drobljenju.

– kamena sitnež koja se upotrebljava u mješavini mora se isprati

– na završnu površinu ne smije se dodavati pijesak

– tvrdoća veziva izražena kroz PEN-vrijednost mora biti 40–60, 60–80 ili čak 80–100, ovisno o lokalnim klimat­skim uvjetima. Pravilo je da se mora upotrebljavati što tvrđe vezivo prema pravilu struke

– temperaturu smjese prije valjanja treba izabrati tako da se valjanjem tijekom izvedbe postigne zahtijevani sadržaj šupljina. U nastojanju za povećanjem vjerojatnosti zadovoljavanja zahtjeva iz točaka 1.1. do 1.4, mora se analizirati kompaktnost ne samo kroz ispravan izbor temperature mješavine, već i kroz odgovarajući broj prolazaka valjka te kroz izbor valjka.

Slika br. 2
Krivulja granulometrijskog sastava agregata u mješavini asfalt betona s odstupanjima.

Tablica br. 3: Smjernice za projektiranje

3.                        METODE ISPITIVANJA

3.1.                     Mjerenje sadržaja zaostalih šupljina

                           Za potrebe ovog mjerenja treba uzeti uzorke/jezgre sloja asfalta iz četiri različita mjesta na stazi za ispitivanje, jednako raspoređena u zoni ispitivanja između crta AA i BB (vidi sliku 1.). Radi izbjegavanja nehomogenosti i neravnina na putanji kotača, uzorke/jezgre ne bi trebalo uzimati u zoni putanja kotača već u njezinoj blizini. Najmanje dva uzorka/jezgre treba uzeti u blizini putanje kotača i jedan uzorak/jezgru (najmanje) na sredini razmaka između putanja kotača i položaja obaju mikrofona.

                           Ako postoji sumnja da nisu ispunjeni uvjeti homogenosti površine (vidi točku 1.4), uzorci/jezgre se moraju uzeti iz više mjesta na ispitnoj površini.

                           Sadržaj zaostalih šupljina treba odrediti za svaki uzorak/jezgru, zatim se mora izračunati srednja vrijednost od svih uzoraka i usporediti sa zahtjevima iz točke 1.1. Osim toga, nijedan pojedinačni uzorak ne smije imati sadržaj šupljina veći od 10%.

                           Projektant ispitne površine treba imati u vidu problem koji se može javiti ako se ispitna površina zagrijava cijevima ili žičanim električnim grijačima i ako uzorke treba uzeti iz tog dijela površine. Takve instalacije treba pažljivo projektirati s obzirom na mjesta budućih uzimanja uzoraka/jezgara. Preporučuje se ostaviti nekoliko mjesta površina 200 x 300 mm na kojima nema cijevi niti električnih grijača ili na kojima su potonji postav­ljeni dovoljno duboko da se ne mogu oštetiti kod uzimanja uzoraka/jezgara iz završnog sloja.

3.2.                     Koeficijent apsorpcije zvuka

                           Koeficijent apsorpcije zvuka (uobičajeno rasprostiranje) mora se mjeriti metodom određivanja impedance s cijevi po postupku koji je dan u ISO 10534-1: »Akustika – Određivanje koeficijenta apsorpcije zvuka i impedance metodom s cijevi«.

                           Isti zahtjevi vrijede za uzorke za ispitivanja kao i kod određivanja sadržaja zaostalih šupljina (vidi točku 3.1). Apsorpciju zvuka treba mjeriti u rasponu između 400 Hz i 800 Hz i u rasponu između 800 Hz i 1 600 Hz (najmanje u sredini frekvencija pojasa treće oktave) te treba odrediti najveće vrijednosti kod oba raspona tih frekvencija. Nakon toga, treba za konačan rezultat izračunati srednju vrijednost tih vrijednosti na svim uzorcima/jezgrama.

3.3.                     Volumetrijsko mjerenje makroteksture

                           Za potrebe navedene norme, mjerenja dubine teksture se moraju provesti najmanje na 10 mjesta navoljno ras­poređenih duž putanje kotača te dobivenu srednju vrijednost usporediti s propisanom najmanjom dubinom teksture. Za opis postupka vidjeti normu ISO 10844: 1994.

4.                        OTPORNOST NA STARENJE I ODRŽA­VA­NJE

4.1.                     Utjecaj starenja

                           Slično kao kod drugih cestovnih površina, treba očeki­vati da se razina buke od kotrljanja guma izmjerena na ispitnoj površini može lagano povećati u razdoblju od prvih 6 do 12 mjeseci nakon izrade.

                           Površina neće postići propisane značajke prije četiri mjeseca od njezine izrade. Utjecaj starenja na buku pri vožnji od teretnih vozila općenito je manji nego od osobnih automobila.

                           Otpornost na starenje uglavnom je određena s poliranjem i sabijanjem koje prave vozila vožnjom po toj površini. To se mora redovno provjeravati u skladu s točkom 1.5.

4.2.                     Održavanje ispitne površine

                           S površine staze moraju se odstraniti kamenčići ili prašina, koji bi mogli značajno smanjiti stviti stvarnu dubinu teksture. U državama sa zimskim podnee za odstranjivanje leda često upotrebljava sol za posipavanje. Sol može privremeno ili čak trajno izmijeniti površinu tako da povećava buku, i zato nije priporučljiva.

4.3.                     Popravljanje ispitne površine

                           Kad treba popraviti ispitnu površinu, po pravilu je potrebno popravljati samo stazu za ispitivanje (širine 3 m, vidi sliku 1.) po kojoj voze vozila, pod uvjetom da preostala ispitna površina zadovoljava zahtjeve za sadržaj zaostalih šupljina ili apsorpcije zvuka, kad se izvrši njihovo mjerenje.

5.                        DOKUMENTACIJA O STAZI ZA ISPITIVANJE I PROVEDENIM ISPITIVANJIMA

5.1.                     Dokumentacija o stazi za ispitivanje

                           Sljedeći podaci moraju biti navedeni u dokumentu koji opisuje ispitnu površinu:

(a)                       Položaj (lokacija) ispitne staze

(b)                       Tip veziva, tvrdoća veziva, tip agregata, najveća teorijska gustoća asfalt betona (D_R), debljina nosivog sloja i krivulja granulacije određeni na uzorcima/ jezgrama iz ispitne staze.

(c)                       Postupak valjanja (npr. tip valjka, masa valjka, broj prolaza)

(d)                       Temperatura mješavine, temperatura okolnog zraka i brzina vjetra za vrijeme asfaltiranja

(e)                       Datum kada je nanesen i uvaljan završni sloj.

(f)                        Svi ili najmanje posljednji rezultat ispitivanja koji sadrži:

(i)                        sadržaj zaostalih šupljina svakoga pojedinog uzorka/jezgre

(ii)                       mjesta na ispitnoj površini iz kojih su uzeti uzorci za mjerenje šupljina

(iii)                      koeficijent apsorpcije zvuka svakog uzorka/jezgre (ako je mjeren). Navesti rezultate za svaki uzorak i za svaki raspon frekvencija te ukupnu srednju vrijednost.

(iv)                      mjesta na ispitnoj površini iz kojih su uzeti uzorci/jezgre za mjerenje apsorpcije zvuka

(v)                       dubinu teksture, uključujući broj ispitivanja i standardnu devijaciju

(vi)                      ustanovu odgovornu za ispitivanja prema točkama (i) i (iii) i tip upotrijebljene ispitne opreme

(vii)                     datum ispitivanja i datum kada su uzeti uzorci/jezgre iz staze za ispitivanje.

5.2.                  Dokumentacija o ispitivanjima buke vozila provedenih na ispitnoj stazi

            U dokumentaciji koja opisuje ispitivanja buke vozila mora se navesti jesu li zadovoljeni svi zahtjevi ove norme ili nisu. Pritom se mora pozvati na dokument iz točke 5.1, u kojem su opisani rezultati koji to potvrđuju.