2355
Na temelju članka 275. stavak 3.
Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04) ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi
Članak 1.
Ovim pravilnikom uređuju se tehnički
zahtjevi i postupak homologacije za motorna vozila kategorije M i N1
s obzirom na dopuštenu razinu buke i za njihove zamjenske ispušne sustave.
Članak 2.
Tehnički zahtjevi sadržani su za
vozila u točki 5. priloga I. i za zamjenske ispušne sustave u točki 5. priloga
II.
Postupak homologacije provodi se
prema točkama 1. do 5. priloga I. za vozila i priloga II. za zamjenske ispušne
sustave.
Članak 3.
Tijelo za homologaciju vozila u
smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
(u daljnjemu tekstu: Zavod).
Članak 4.
Zavod će dodijeliti certifikat o
homologaciji tipu vozila prema obrascu u dodatku 2. priloga I. ako taj tip
vozila zadovoljava zahtjeve u točki 5. priloga I., a certifikat o homologaciji
sastavnoga dijela tipu ispušnoga sustava kao zasebne tehničke jedinice prema
obrascu u dodatku 2. priloga II. ako zadovoljava zahtjeve u točki 5. priloga
II.
Članak 5.
Dopušten je uvoz i stavljanje na
tržište ispušnih sustava te uvoz, stavljanje na tržište, prva registracija ili
uporaba vozila s obzirom na dopuštenu razinu buke, ako ti ispušni sustavi i
vozila zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika i njegovih priloga.
Iznimno od odredbe iz stavka 1.
ovoga članka, ispušni sustavi kao zasebne tehničke jedinice koje su namijenjene
kao zamjenski dijelovi mogu se homologirati prema ranije važećim propisima te
se dopušta njihova prodaja i uporaba, ako su namijenjeni za ugradbu na vozila
koja su još u uporabi.
Članak 6.
Zavod može imenovati pravnu ili
fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ispunjava sljedeće
uvjete:
– da zadovoljava zahtjeve norme
o osposobljenosti ispitnih laboratorija
– da raspolaže ispitnom opremom
navedenom u točkama 5.2.2.2.1, 5.2.3.2, 5.3.1.2 i 5.3.1.3 priloga I. ovoga
pravilnika
– da raspolaže ispitnim
poligonom prema zahtjevima u prilogu IV. ovoga pravilnika
– da ima najmanje jednog
djelatnika školske spreme Vll/1 strojarskoga smjera
– da može dokazati poznavanje
metoda ispitivanja iz točaka 5.2.2.4, 5.2.3.4 i 5.3 priloga I. točke 5.3 priloga
II. ovoga pravilnika.
Članak 7.
Danom početka primjene ovoga
pravilnika prestaje vrijediti »Naredba o homologaciji motornih vozila s
najmanje četiri kotača s obzirom na emisiju buke« (»Narodne novine« br. 69/98,
27/00, 58/00 i 109/02).
Članak 8.
Ovaj pravilnik stupa na snagu
osam dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a počet će se primjenjivati s
danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 011-02/04-03/09
Urbroj: 558-04/13-04-1
Zagreb, 31. kolovoza 2004.
Ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.
1 Definicija vozila je određena u članku 4. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (»Narodne novine« br. 115/04), a kategorizacija u prilogu II. A istog pravilnika.
PRILOG l.
HOMOLOGACIJA TIPA VOZILA S
OBZIROM NA RAZINU BUKE
1. DEFINICIJE
U
smislu ovoga pravilnika:
1.1. »Tip
vozila« označava vozila koja se bitno ne razlikuju u ovim značajkama:
1.1.1. obliku
i materijalima nadogradnje (posebno motorski prostor i zvučna izolacija)
1.1.2. duljini
i širini vozila
1.1.3. tipu
motora (vanjski izvor paljenja ili kompresijsko paljenje, dvotaktni ili
četverotaktni, klipovi s pravocrtnim ili okrećućim kretanjem, broj i obujam
cilindara, broj i tip rasplinjača ili sustava za ubrizgavanje, raspored
ventila, nazivna najveća snaga i odgovarajuća brzina vrtnje motora).
1.1.4. sustavu
za prijenos snage, prijenosnom omjeru s kojim se provodi ispitivanje i
odgovarajućem ukupnom prijenosnom omjeru«
1.1.5. broju,
tipu i rasporedu ispušnih sustava
1.1.6. broju, tipu i rasporedu
usisnih sustava.
1.1.6. Bez obzira na odredbe u
točkama 1.1.2 i 1.1.4, vozila koja ne pripadaju kategorijama M1 i N1(1) i koja
imaju isti tip motora i/ili različiti ukupni prijenosni omjer, mogu se smatrati
vozilima istog tipa. Međutim, ako te razlike zahtijevaju drukčiju metodu
ispitivanja, one će se smatrati razlogom za promjenu tipa.
1.2. Usisni i ispušni sustavi
1.2.1. »Ispušni sustavi« označava
jedan komplet dijelova koji su potrebni za smanjivanje buke koju proizvodi usisni
sustav vozila.
1.2.2. »Usisni sustavi« označava
jedan komplet dijelova koji su potrebni za smanjivanje buke koju proizvodi
usisni sustav vozila.
1.2.3. U smislu ovog pravilnika
navedeni sustavi ne uključuju usisne grane.
1.3. »Različiti tipovi ispušnog
i usisnog sustava« označavaju sustave koji se bitno razlikuju u obilježjima
kao što su:
1.3.1. sustavi
čiji sastavni dijelovi nose različite tvorničke ili trgovačke oznake
1.3.2. sustavi
kod kojih su značajke gradiva od kojih su izrađeni sastavni dijelovi sustava
različite ili se sastavni dijelovi razlikuju po obliku i veličini; različite
zaštitne prevlake (npr. pocinčavanje, aluminijska prevlaka itd.) ne uzimaju se
u obzir kod određivanja tipa
1.3.3. sustavi
kod kojih je različit način rada makar i jednog sastavnog dijela
1.3.4. sustavi
kod kojih su njihovi sastavni dijelovi različito sastavljeni.
»1.4. »Sastavni
dio usisnog ili ispušnog sustava« označava jedan od pojedinačnih sastavnih
dijelova koji čine ispušni sustav (npr. ispušne cijevi, prigušnik zvuka) ili
usisni sustav (npr. filtar zraka).
1.5. »Ukupni
prijenosni odnos« označava broj okretaja motora koji odgovara jednom okretaju
pogonskih kotača
2. ZAHTJEV
ZA HOMOLOGACIJU VOZILA
2.1. Zahtjev
za homologaciju u skladu s člancima 6. i 7. Pravilnika o homologaciji tipa
motornih vozila za određeni tip vozila s obzirom na razinu buke mora podnijeti
proizvođač.
2.2. Obrazac
za opisni dokument prikazan je u dodatku 1. priloga l. ovog pravilnika.
2.3. Proizvođač
vozila mora tehničkoj službi odgovornoj za provedbu homologacijskih ispitivanja
dostaviti primjerak vozila koje je mjerodavni primjerak tipa vozila za koji je
zatražena homologacija.
2.3.1. U
slučaju iz točke 1.1.5, tehnička služba koja provodi homologacijska ispitivanja
izabrat će primjerak vozila, koje predstavlja odgovarajući tip vozila i koje u
voznome stanju ima najmanju masu i najmanju duljinu te tehničke značajke određene
u točki 5.2.2.4.3.3.1.2
2.4. Na
zahtjev, tehničkoj službi treba dostaviti primjerak ispušnog sustava i motor
koji ima isti radni obujam i nazivnu najveću snagu kao i motor koji je ugrađen
u vozilo na koje se odnosi zatražena homologacija.
3. OZNAKE
3.1. Dijelovi
ispušnog i usisnog sustava, osim dijelova za pričvršćivanje, moraju biti
označeni sljedećim oznakama:
3.1.1. tvorničkom
oznakom ili trgovačkim nazivom proizvođača ispušnog sustava i njegovih
sastavnih dijelova
3.1.2. proizvođačevom
trgovačkom oznakom.
3.2. Te
oznake moraju nakon ugradbe na vozilo biti jasno čitljive i neizbrisive.
4. HOMOLOGACIJA
TIPA VOZILA
4.1. Ako
vozilo zadovoljava sve zahtjeve, mora biti dodijeljena homologacija u skladu s
člankom 8. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.
4.2. Obrazac
za certifikat o homologaciji prikazan je u dodatku 1. priloga l. ovoga
pravilnika.
4.3. Svaki
homologirani tip vozila dobiva svoj homologacijski broj u skladu s prilogom
Vll. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. Isti homologacijski broj
ne smije se dodijeliti kakvomu drugom tipu vozila.
5. ZAHTJEVI
5.1. Opći
zahtjevi
5.1.1. Vozilo,
njegov motor i njegov ispušni i usisni sustav moraju biti konstruirani
proizvedeni i sastavljeni tako da omogućavaju vozilu kod uobičajene uporabe,
unatoč vibracijama kojima može biti izloženo, da zadovoljava zahtjeve ovog pravilnika.
5.1.2. Navedeni
sustavi moraju biti konstruirani, proizvedeni i sastavljeni tako, da
omogućavaju razumnu otpornost na koroziju kojoj mogu biti izloženi s obzirom na
uvjete uporabe vozila.
5.2. Zahtjevi
koji se odnose na razine buke
5.2.1. Mjerne
metode
5.2.1.1. Buka koju proizvodi tip vozila koji dostavljen za
homologaciju mora se redom mjeriti dvjema metodama opisanima u točki 5.2.2.4
za vozila u kretanju i u točki 5.2.3.4 za vozila u mirovanju1.
Kod vozila koja imaju
najveću dopuštenu masu preko 2800 kg mora se u mirovanju dodatno izmjeriti buka
komprimiranog zraka u skladu sa zahtjevima točke 5.4, ako je odgovarajući
uređaj za kočenje dio vozila.
_____________
(1) U skladu s definicijama u prilogu II. A Pravilnika o homologaciji tipa
motornih vozila.
5.2.1.2. Dvije
vrijednosti izmjerene u skladu sa zahtjevima točke 5.2.1.1 moraju se unijeti u
izvještaj o ispitivanju i certifikat o homologaciji na obrascu prema uzorku iz
priloga lll. Pojedinosti o uvjetima okoline, poput ispitne staze (tip
površine), temperatura zraka, vjetar (smjer i brzina) i okolna buka moraju se
također zapisati u izvještaj o ispitivanju.
5.2.2. Buka
vozila u kretanju
5.2.2.1. Dopuštene razine buke
Razina
buke izmjerena u skladu s točkama 5.2.2.2 do 5.2.2.5 ovoga priloga ne smije
prekoračivati niže navedene granične vrijednosti:
|
Kategorije vozila |
vrijednosti |
|
|
dB(A) |
5.2.2.1.1. |
Vozila za prijevoz putnika koja |
|
|
ne mogu imati više od devet |
|
|
sjedala uključujući vozačko |
|
|
sjedalo |
74 |
5.2.2.1.2. |
Vozila za prijevoz putnika koja |
|
|
imaju više od devet sjedala |
|
|
uključujući vozačko sjedalo i |
|
|
najveću dopuštenu masu veću |
|
|
od 3,5 t: |
|
5.2.2.1.2.1. |
– snage motora manje od |
|
|
150 kW |
78 |
5.2.2.1.2.2. |
– snage motora 150 kW, ili veće |
80 |
5.2.2.1.3. |
Vozila za prijevoz putnika koja |
|
|
imaju više od devet sjedala |
|
|
uključujući vozačko sjedalo i |
|
|
vozila za prijevoz robe: |
|
5.2.2.1.3.1. |
– najveće dopuštene mase koja |
|
|
nije veća od 2 t |
78 |
5.2.2.1.3.2. |
– najveće dopuštene mase koja |
|
|
je veća od 2 t, ali ne |
|
|
prekoračuje 3,5 t |
80 |
5.2.2.1.4. |
Vozila za prijevoz tereta najveće |
|
|
dopuštene mase veće od 3,5 t: |
|
5.2.2.1.4.1. |
– s motorom snage manje od |
|
|
75 kW |
77 |
5.2.2.1.4.2. |
– s motorom snage koja nije |
|
|
manja od 75 kW, ali je manja |
|
|
od 150 kW |
78 |
5.2.2.1.4.3. |
– s motorom snage 150 kW |
|
|
ili veće |
80 |
Međutim,
– za
vozila kategorija navedenih u točkama 5.2.2.1.1 i 5.2.2.1.3, opremljena motorom
s kompresijskim paljenjem s izravnim ubrizgavanjem, granične vrijednosti treba
povećati za 1 dB(A).
– za vozila konstruirana za terensku
uporabu i s najvećom dopuštenom masom većom od 2 t, granične vrijednosti treba
povećati za 1 dB(A), ako su opremljena motorom snage manje od 150 kW i za 2
dB(A), ako su opremljena motorom snage 150 kW, ili veće.
– za vozila navedena u točki 5.2.2.1.1,
opremljena ručnim mjenjačem brzina s više od četiri stupnja prijenosa za vožnju
naprijed i motorom koji razvija najveću snagu veću od 140 kW i s omjerom
najveća snaga/najveća masa većim od 75 kW/t, granične vrijednosti treba
povećati za 1 dB(A) ako je brzina s kojom zadnji kraj vozila prijeđe crtu BBž
(vidi sliku 1.) u trećem stupnju prijenosa veća od 61 km/h.
5.2.2.2. Mjerna
oprema
5.2.2.2.1. Mjerenje zvuka
Mjerilo
zvuka koje se upotrebljava za mjerenje razine zvuka mora biti precizno mjerilo
zvuka koje je u skladu s tipom opisanim u IEC publikaciji IEC 60651 »Precizna mjerila
zvuka«, drugo izdanje. Mjerenje se mora provesti uporabom mjerila zvuka »brzog«
odziva i frekvencijskoga filtra »A«, koji su opisani u toj publikaciji.
Na
početku i na kraju svakog niza mjerenja, mjerilo zvuka mora se provjeriti
kalibratorom zvuka, prema proizvođačevim uputama, s odgovarajućim izvorom
zvuka (npr. pistofon). Mjerenja se smatraju neispravnim, ako registrirane
pogreške mjerila zvuka pri toj kalibraciji prekoračuju 1 d(B).
5.2.2.2.2. Mjerenja brzine
Brzina vrtnje motora i brzina vozila na
ispitnoj stazi mora se mjeriti s mjerilima točnosti £ 3 %.
5.2.2.3.
Uvjeti merenja
___________
1 Ispitivanje vozila u
mirovanju provodi se kako bi se dobila referencijska vrijednost za provjeru
vozila u uporabi.
5.2.2.3.1. Ispitni poligon
Ispitni
poligon mora biti sastavljen iz središnje staze, koju okružuje bitno ravna
ispitna površina. Dio za mjerenje mora biti potpuno ravan; ispitna površina
mora biti suha i takva da buka od kotrljanja guma bude niska.
Na
ispitnom poligonu moraju biti ostvareni uvjeti takvi da slobodno zvučno polje
između izvora zvuka i mikrofona ima prigušenje unutar 1 dB(A). Smatra se da su
ti uvjeti zadovoljeni ako na udaljenosti 50 m od središta dijela za mjerenja
nema velikih objekata koji odbijaju zvuk, kao što su ograde, stijene, mostovi
ili zgrade. Površina ispitne staze mora zadovoljavat zahtjeve iz priloga lV.
U
blizini mikrofona ne smije biti ikakvih zapreka koje bi mogle utjecati na
zvučno polje i ne smije biti osoba između mikrofona i izvora zvuka. Mjeritelj
koji provodi mjerenje i osobe koje sudjeluju u mjerenju se moraju biti u takvom
položaju da ne utječu na pokazivanja mjernog uređaja.
5.2.2.3.2. Vremenski uvjeti
Mjerenja
se ne smiju provoditi pri lošem vremenu. Treba isključiti mogućnost ujecaja
udara vjetra na rezultate.
5.2.2.3.3. Buka okoliša
Razina buke izmjerene filtrom ´A´, u koju
nije uključena možebitna buka ispitivanog vozila i buka vjetra, pri mjerenju
mora biti barem 10 dB(A) ispod razine izmjerene buke koju proizvodi vozilo. Na
mikrofon se može postaviti odgovarajuća zaštita protiv vjetra, pod uvjetom da
se uzme u obzir njezin utjecaj na osjetljivost i značajke usmjerenosti
mikrofona.
5.2.2.3.4. Zahtjevi za ispitno vozilo
Pri mjerenjima vozilo mora biti u voznome stanju,
kako je određeno u točki 2.6 priloga l. Pravilnika o homologaciji tipa
motornih vozila i, osim u slučaju međusobno nerastavljivo spojenih vozila, bez
prikolice ili poluprikolice.
Proizvođač provodi izbor guma koje se
upotrebljavajuju pri ispitivanju i one moraju biti u skladu s trgovačkom
praksom i dostupne na tržištu. Te gume moraju odgovarati jednoj od oznaka veličine
(vidi točku 2.17 priloga II. Pravilnika TSV 146) koje je proizvođač vozila
naveo za vozilo prema točki 1.5 dopune dodatka 2. i, u slučaju vozila
kategorija M1 i N1, zadovoljavati zahtjeve Pravilnika TSV
??? s obzirom na najmanju vrijednost indikatora istrošenosti; za vozila
ostalih kategorija, zahtjev za najmanju vrijednost indikatora istrošenosti koja
je navedena u Pravilniku TSV ??? primjenjuje se ako se na ta vozila primjenjuje
ovaj pravilnik. Gume moraju biti napuhane na tlak (tlakove) predviđene za masu
ispitivanoga vozila.
Prije početka mjerenja, po potrebi, motor
se mora dovesti u uobičajeno radno stanje s obzirom na temperature,
namještanja, gorivo, svjećice, rasplinjač, itd. Ako je vozilo opremljeno
ventilatorima s automatskim aktiviranjem, za vrijeme mjerenja ne smije se
aktivirati automatika za uključivanje ventilatora.
Kod
vozila s više od dva pogonska kotača, mora biti uključen samo prijenos za
uobičajenu vožnju po cesti.
5.2.2.4. Postupak
mjerenja
5.2.2.4.1. Vrsta i broj mjerenja
Najviša
razina zvuka, izražena u decibelima i utvrđena s frekventnim filtrom A (dB(A)),
mora se mjeriti pri vožnji vozila između crta AA´ i BB´ (slika 1). Mjerenja
nisu prihvatljiva, kad se registrira neuobičajena razlika između vršne
vrijednosti i opće razine zvuka. Najmanje po dva mjerenja moraju se provesti za
svaku stranu vozila.
5.2.2.4.2. Položaj mikrofona
Mikrofon
mora biti postavljen na razmaku 7,5 ± 0,2 m od referentne crte ispitne staze
CC´ (slika 1.) i 1,2 ± 0,1 m iznad tla. Njegova os najveće osjetljivosti mora
biti vodoravna i okomita na putanju vozila (crta CC´).
5.2.2.4.3. Postupak ispitivanja
5.2.2.4.3.1. Opći uvjeti
Pri
svim mjerenjima vozilo treba voziti po ispitnoj stazi (AA´ do BB´) tako, da je
uzdužna središnja ravnina vozila čim bliže crti CC´.
Vozilo
se mora približiti crti AA´ stalnom početnom brzinom koja je navedena u točkama
5.2.2.4.3.2 i 5.2.2.4.3.3. Kad prednji dio ispitnog vozila dođe do crte AA´,
vozač mora postaviti ručicu gasa, treba stisnuti do krajnjeg položaja i držati
je u tom položaju dok stražnji dio vozila dođe na crtu BB´; tada ručicu gasa
treba otpustiti što je moguće brže.
Prikolice
vučnih vozila koje se ne mogu odspojiti treba uzeti u obzir kod prolaska preko
crte BB´.
5.2.2.4.3.2. Prilazna brzina
Vozilo mora prilaziti crti AA´ ustaljenom
brzinom koja odgovara nižoj između sljedećih brzina:
– 50 km/h
– brzini koja odgovara trima četvrtinama
brzine vrtnje motora ´S´ pri kojoj motor postiže nazivnu najveću snagu, u
slučaju vozila kategorije M1 i vozila drugih kategorija čija snaga motora nije
veća od 225 kW
– brzini koja odgovara polovini brzine
vrtnje motora ´S´ pri kojoj motor postiže nazivnu najveću snagu, u slučaju
vozila koja ne pripadaju kategoriji M1 čija je snaga motora veća od 225 kW.
Međutim, kad se u
slučaju vozila s automatskim mjenjačem s više od dva stupnja prijenosa za
vrijeme ispitivanja prebacuje u prvi stupanj prijenosa, proizvođač može
izabrati jedan od ova dva postupka ispitivanja:
– povećati brzinu vozila ´V´ najviše do 60
km/h kako bi se izbjeglo prebacivanje u niži stupanj prijenosa, ili
– zadržati brzinu na 50 km/h i ograničiti
dotok goriva u motor na 95 % količine potrebne za puno opterećenje. Ovaj uvjet
smatra se zadovoljenim:
– u slučaju motora s vanjskim izvorima
paljenja, kad kut otvaranja zaklopke iznosi 90 %, i
– u slučaju motora s kompresijskim paljenjem
kad je put središnjeg klipa pumpe za ubrizgavanje ograničen na 90 % od njegovog
hoda.
Ako
je vozilo opremljeno automatskim mjenjačem bez mogućnosti ručnog upravljanja,
ispitivanje se mora provesti pri prilaznim brzinama, i to 30, 40 i 50 km/h, ili
s tri četvrtine najveće brzine na cesti, ako je ta vrijednost manja. Rezultat
ispitivanja je onaj koji se dobije pri brzini koja je prouzročila najveću
razinu buke.
5.2.2.4.3.3. Izbor stupnja prijenosa (za vozila opremljena s mjenjačem)
5.2.2.4.3.3.1. Ručno upravljani neautomatski mjenjač
5.2.2.4.3.3.1.1. Vozila kategorija M1 i N1
opremljena s ručno upravljanim mjenjačem koji nema više od četiri stupnja
prijenosa za vožnju naprijed moraju se ispitivati u drugom stupnju prijenosa.
Vozila
tih kategorija opremljena s ručno upravljanim mjenjačem koji ima više od četiri
stupnja prijenosa za vožnju naprijed moraju se ispitivati redom u drugom i
trećem stupnju prijenosa. Pri tom se uzima u obzir samo ukupni prijenosni odnos
za uobičajenu vožnju po cesti. Srednja vrijednost razine zvuka izmjerene u ta
dva uvjeta mora se izračunati.
Ako
za vrijeme ispitivanja u drugom stupnju prijenosa brzina vrtnje motora
prekorači brzinu vrtnje ´S´ pri kojoj motor postiže nazivnu najveću snagu,
ispitivanje se mora ponoviti s prilaznom brzinom vozila i/ili postupnim
smanjivanjem brzine vrtnje motora po 5 % od ´S´, dok se ne postigne brzina
vrtnje motora koja više ne prekoračuje brzinu ´S´.
Međutim, vozila kategorija M1
koja imaju više od četiri stupnja prijenosa za vožnju naprijed i koja su
opremljena motorom koji može postići najveću snagu veću od 145 kW i kod kojih
dopušteni omjer najveća snaga/najveća masaž prekoračuje 75 kW/t, mogu se
ispitivati u trećem stupnju prijenosa samo pod uvjetom da je brzina s kojom
stražnji kraj vozila prolazi crtu BB´ u trećem stupnju prijenosa veća od 61
km/h.
Ako
se brzina vrtnje motora ´S´ pak postiže s prilaznom brzinom vrtnje motora koja
odgovara brzini vrtnje motora na praznom hodu, tad se ispitivanje provodi samo
u trećem stupnju prijenosa i odgovarajući rezultati se moraju ocijeniti.
5.2.2.4.3.3.1.2. Vozila, koja ne pripadaju kategorijama M1
i N1, kod kojih je ukupni broj stupnjeva prijenosa za vožnju
naprijed ´x´ (uključujći stupnjeve prijenosa koji se postižu s dodatnim mjenačem
(reduktorom) ili s pogonskom osovinom koja ima više prijenosnih omjera), moraju
se ispitivati redom u x/n ili višem stupnju prijenosa (1) (2).
Kao
rezultat ispitivanja uzima se vrijednost dobivena u stupnju prijenosa u kojem
je proizvedena najveća razina buke.
Prebacivanje
u stupanj prijenosa viši od ´x/n´ mora završiti u stupnju prijenosa ´X´ u kojem
je pri zadnjem prelasku crte BB´ postignuta brzina vrtnje motora S, pri kojoj
motor postiže nazivnu najveću snagu.
U
slučaju vozila s različitim ukupnim prijenosnim omjerima (uključujći različiti
broj stupnjeva prijenosa), ispitno vozilo koje predstavlja tip vozila treba
odrediti na ovaj način:
– ako se najveća razina buke postigne
između stupnjeva prijenosa x/n i X, odabrano vozilo smatra se predstavnikom
njegova tipa
– ako se najveća razina buke postigne u
stupnju prijenosa x/n, odabrano vozilo smatra se predstavnikom njegova tipa
samo za ona vozila koja imaju niži ukupni prijenosni omjer pri x/n.
– ako se najveća razina buke postigne u
stupnju prijenosa X, odabrano vozilo smatra se predstavnikom njegova tipa samo
za ona vozila koja imaju veći ukupni prijenosni omjer pri X.
Međutim,
vozilo se također smatra predstavnikom njegova tipa, ako se prema zahtjevu
podnositelja zahtjeva ispitivanja prošire na više od predviđenih stupnjeva
prijenosa i najveća razina buke dobije između ispitivanja u krajnjim
stupnjevima prijenosa.
(1) Gdje je: n = 2 za vozila čija snaga motora nije veća od
225 kW;
n = 3 za vozila čija je
snaga motora veća od 225 kW;
(2) Ako x/n nije cijeli broj,
mora se upotrijebiti prvi veći stupanj prijenosa.
5.2.2.4.3.3.2. Automatski mjenjač s ručicom
Ispitivanje
se provodi s položajem ručice u položaju koji proizvođač preporučuje za ´uobičajenu´
vožnju. Mora se isključiti mogućnost vanjskog utjecaja na izbor nižeg
prijenosnog omjera (npr. ´kickdown´).
5.2.2.5. Tumačenje
rezultata
5.2.2.5.1. Da bi se uzela u obzir mjerna nesigurnost mjerne opreme,
rezultat svakog mjerenja određuje se tako da se od očitane vrijednosti na
mjernom uređaju oduzme 1 dB(A).
5.2.2.5.2. Mjerenja se smatraju valjanim ako razlika između dva
uzastopna mjerenja na istoj strani vozila nije veća od 2 dB(A).
5.2.2.5.3. Najveća izmjerena razina buke predstavlja rezultat
ispitivanja. Ukoliko bi rezultat prekoračio najveću dopuštenu razinu buke za
kategoriju ispitivanoga vozila za 1 dB(A), moraju se provesti dva dodatna
mjerenja s odgovarajućim položajem mikrofona. Tri od četiri tako dobivena
rezultata mjerenja s tim položajem mikrofona moraju biti u propisanim
granicama.
5.2.3. Razina
buke vozila u mirovanju
5.2.3.1. Razina
buke u blizini vozila
Radi
omogućavanja kasnijih provjera na vozilima u uporabi, razina buke mora se
izmjeriti u blizini otvora ispušnog sustava u skladu sa sljedećim zahtjevima i
upisati rezultate mjerenja u izvještaj o ispitivanju koji se sastavlja za
potrebe izdavanja certifikata navedenoga u dodatku 2. ovoga priloga.
5.2.3.2. Mjerna
oprema
5.2.3.2.1. Mjerenje zvuka
Za
mjerenja mora se upotrebljavati mjerilo zvuka prema definiciji u točki
5.2.2.2.1.
5.2.3.2.2. Mjerenja brzine vrtnje motora
Brzina
vrtnje motora određuje se tahometrom točnosti £ 3 %.
Za to se ne može upotrebljavati tahometar koji je ugrađen u vozilo.
5.2.3.3. Uvjeti
merenja
5.2.3.3.1. Ispitni poligon (slika 1.)
Svaka
površina bez značajnih zvučnih smetnja može se upotrijebiti kao ispitni
poligon. Ravne površine koje su prekrivene betonom, asfaltom ili kakvim drugim
tvrdim površinskim slojem i koje posjeduju visoki stupanj odbijanja zvuka,
posebno su prikladne; površine sa slojem zbijene zemlje nisu dopuštene.
Ispitni
poligon mora biti u obliku četverokuta čije su stranice udaljene od strana
vozila najmanje 3 m. U četverokutu ne smije biti značajnih zapreka, npr. drugih
osoba osim mjeritelja i vozača. Vozilo mora biti postavljeno unutar navedenog
četverokuta tako da je mikrofon udaljen najmanje 1 m od svakog rubnika.
5.2.3.3.2. Vremenski uvjeti
Mjerenja
se ne smiju provoditi pri lošem vremenu. Treba isključiti mogućnost utjecaja
udara vjetra na rezultate.
5.2.3.3.3. Buka okoliša
Očitanja
na mjernim uređajima koja proizvodi okolna buka i buka moraju biti barem 10
dB(A) ispod razine mjerene buke. Na mikrofon se može postaviti odgovarajuća
zaštita protiv vjetra, pod uvjetom da se uzme u obzir njezin utjecaj na
osjetljivost i značajke usmjerenosti mikrofona.
5.2.3.3.4. Zahtevi za ispitno vozilo
Prije početka mjerenja, motor se mora
dovesti u uobičajeno radno stanje s obzirom na temperaturu. Ako je vozilo opremljeno
ventilatorima s automatskim aktiviranjem, za vrijeme mjerenja ne smije se
uključivati ta automatika.
Za vrijeme mjerenja ručica mjenjača mora
biti u neutralnom položaju.
5.2.3.4. Postupak mjerenja
5.2.3.4.1. Vrsta i broj mjerenja
Najviša razina zvuka, izražena u
decibelima s frekventnim filtrom A (dB(A)), mora se mjeriti u radnim uvjetima
navedenima u točki 5.2.3.4.3. Najmanje po tri mjerenja moraju se provesti za
svaki mjerni položaj.
5.2.3.4.2. Položaj mikrofona (slika 2.)
Mikrofon mora biti postavljen na visini
otvora ispušne cijevi ili 0,2 m iznad površine ispitnog poligona, ovisno o tome
što je više. Membrana mikrofona mora biti okrenuta prema otvoru ispušne
cijevi i biti udaljena 0,5 m od njega. Os najveće osjetljivosti mikrofona mora biti
usporedna s površinom ispitnog poligona i zatvarati kut od 450 ± 100 u odnosu
na uspravnu ravninu koja je određena smjerom izlaska ispušnih plinova.
Mikrofon
mora biti postavljen na onoj strani uspravne ravnine u kojoj je najveći razmak
između mikrofona i obrisa vozila.
Ako
ispušni sustav ima više izlaznih otvora, čija su središta međusobno udaljena
najviše do 0,3 m i koji su spojeni na isti prigušnik zvuka, mikrofon mora biti
okrenut prema otvoru koji je najbliži obrisu vozila ili otvoru koji je najviše
udaljen od površine ispitnog poligona. U svim drugim slučajevima moraju se
provesti mjerenja posebno za svaki otvor, pri čemu se najveća izmjerena
vrijednost uzima za vrijednost ispitivanja.
U
slučaju vozila na koja je ugrađen uspravni ispušni sustav (npr. kod
gospodarskih vozila), mikrofon mora biti postavljen u visini izlaznog otvora
ispušne cijevi i biti okrenut s osom uspravno prema gore. Os mora biti
postavljena na razmaku 0,5 m od strane vozila koja je najbliža izlaznom otvoru
ispušne cijevi.
Klad
je konstrukcija vozila takva da se mikrofon ne može postaviti kao što je
prikazano na slici 2. zbog postojanja zapreka koje su dio vozila (npr.
zamjenski kotač, spremnik goriva, prostor za akumulator), crtežom se mora jasno
prikazati položaj mikrofona pri ispitivanju. Po mogućnosti, mikrofon mora biti
postavljen na udaljenosti najmanje 0,5 m od najbliže zapreke i njegova os
najveće osjetljivosti mora biti okrenuta prema otvoru ispušne cijevi iz
položaja u kojem te zapreke najmanje utječu.
5.2.3.4.3. Radni uvjeti za motor
Brzina
vrtnje motora mora se ustaliti na tri četvrtine brzine ´S´ pri kojoj motor
postiže nazivnu najveću snagu.
Kad
se postigne ustaljena brzina vrtnje motora, zaklopku treba brzo vratiti položaj
praznog hoda. Razina buke mora se izmjeriti u radnom području koje je određeno
kratkim držanjem ujednačene brzine vrtnje motora i potpunim oduzimanjem gasa te
se očitana najveća vrijednost na mjerilu buke uzima kao rezultat.
5.2.3.5. Rezultati (izvještaj o
ispitivanju)
5.2.3.5.1. Izvještaj o ispitivanju, koji se
izdaje za potrebe izdavanja certifikata navedenog dodatku 2. mora sadržavati
sve odgovarajuće podatke, posebno one koji su upotrrijebljeni pri mjerenju buke
vozila u mirovanju
5.2.3.5.2. Izmjerene se vrijednosi očitavaju na
mjernom instrumentu zaokružene na najbliži cijeli decibel.
Samo vrijednosti dobivene iz tri uzastopna
mjerenja koje se međusobno ne razlikuju više od 2 dB(A) uzimaju se u obzir.
5.2.3.5.3. Najveća od te tri vrijednosti predstavlja rezultat
ispitivanja.
5.3. Ispušni
sustavi koji sadrže vlaknasta gradiva
5.3.1. Vlaknasta
gradiva za upijanje buke mogu se upotrijebiti u proizvodnji prigušivača buke
jedino ako su na odgovarajući način konstruirani i proizvedeni, tako da je
učinkovitost sustava u uvjetima vožnje dostatna da budu zadovoljene granične
vrijednosti iz točke 5.2.2.1. Takav prigušivač smatra se da je učinkovit u
uvjetima vožnje ako ispušni plinovi nisu u dodiru s vlaknastim gradivom ili ako
je prigušivač prototipa vozila ispitivanoga u skladu s postupcima opisanim u
točkama 5.2.2 i 5.2.3 je doveden u uobičajeno stanje uporabe u vožnji, prije
nego su provedena mjerenja buke. To se može postići primjenom jednoga od tri
načina ispitivanja niže opisana u točkama 5.3.1.1, 5.3.1.2 i 5.3.1.3 ili
pražnjenjem vlaknastih gradiva iz prigušivača.
5.3.1.1. Neprekinuta
vožnja od 10 000 km po cesti
5.3.1.1.1. Približno pola vremena trajana vožnje mora se sastojati
od vožnje u gradskim uvjetima, a druga polovica od duge vožnje velikom brzinom;
neprekinuta vožnja po cesti može se zamijeniti odgovarajućim programom vožnje
na ispitnoj stazi.
5.3.1.1.2. Dvije brzine vrtnje motora moraju se naizmjence mijenjati
više puta.
5.3.1.1.3. Potpuni ispitni program mora uključiti najmanje 10 prekida
u trajanju najmanje po tri sata kako bi se proizveli učinci hlađenja i
kondenzacije koja se može pojaviti.
5.3.1.2. Kondicioniranje
na ispitnome stolu
5.3.1.2.1. Uporabom uobičajenih dijelova i držeći se proizvođačevih
uputa prigušivač treba ugraditi na motor koji je spojen na dinamometar.
5.3.1.2.2. Ispitivanje treba provesti u šest
razdoblja po šest sati, s prekidom od najmanje 12 sati između svakoga razdoblja
kako bi se postigli učinci hlađenja i bilo koje kondenzacije koja se može
pojaviti.
5.3.1.2.3. U svakome razdoblju od šest sati,
motor treba raditi u sljedećim uvjetima ovim redom:
(1) pet minuta u praznome
hodu
(2) pola sata pod Ľ
opterećenja pri ľ najveće brzine vrtnje (S)
(3) pola sata pod ˝
opterećenja pri ľ najveće brzine vrtnje (S)
(4) 10 minuta pod punim
opterećenjem pri ľ najveće brzine vrtnje (S)
(5) 15 minuta pod ˝
opterećenja pri najvećoj brzini vrtnje (S)
(6) 30 minuta pod Ľ
opterećenja pri najvećoj brzini vrtnje (S).
Ukupno je trajanje tih šest faza tri sata.
Svako razdoblje mora uključiti dva ciklusa
gore navedenih šest faza.
5.3.1.2.4. Za vrijeme ispitivanja, zvučni
prigušivač ne smije biti hlađen prinudnom ventilacijom koja simulira uobičajeno
strujanje zraka oko vozila. Ipak, na zahtjev proizvođača zvučni prigušivač može
biti hlađen kako ne bi prekoračio temperaturu izmjerenu na njegovu prednjem
kraju kad vozilo vozi najvećom brzinom.
5.3.1.3. Kondicioniranje
pulziranjem
5.3.1.3.1. Ispušni sustav ili njegove sastavne dijelove treba
ugraditi na vozilo navedeno u točki 2.3 ili na motor naveden u točki 2.4. U
prvome slučaju vozilo mora biti postavljeno na dinamometar s valjcima, a u
drugome slučaju motor mora biti spojen na dinamometar.
Ispitni
uređaj koji je shematski podrobno prikazan na slici 3. mora biti ugrađen na
izlaznoj strani ispušnog sustava. Prihvatljiva je svaka druga ispitna oprema
koja osigurava istovrijedne rezultate.
5.3.1.3.2. Ispitni uređaj treba ugoditi tako da se protok ispušnih
plinova naizmjenično prekida i ponovo uspostavlja s 2500 ciklusa s pomoću
brzozatvornog ventila.
5.3.1.3.3. Taj se ventil mora otvarati kad
povratni tlak ispušnih plinova, izmjeren najmanje na razmaku od 100 mm
nizvodno od spojne prirubnice, postigne vrijednost između 0,35 i 0,40 bara.
Ventil se mora zatvarati kad taj tlak odstupa za najviše 10% od ustaljene
vrijednosti izmjerene kod otvorenog ventila.
5.3.1.3.4. Vrijeme kašnjenja releja mora se
namjestiti za trajanje protoka ispušnih plinova koji proizlazi iz odredaba u
točki 5.3.1.3.3.
5.3.1.3.5. Brzina motora mora biti 75% od
brzine S kod koje motor, prema podacima proizvođača postiže, najveću snagu.
5.3.1.3.6. Snaga pokazana na dinamometru mora
biti 50% od snage pri najvećemu gasu (potpuno otvoreni leptir) izmjerene pri
75% brzine vrtnje motora (S).
5.3.1.3.7. Za vrijeme ispitivanja svi drenažni
otvori moraju biti zatvoreni.
5.3.1.3.8. Cijelo ispitivanje mora biti
provedeno za 48 sati. Po potrebi, svaki je sat dopušteno po jedno razdoblje
hlađenja.
5.3.2. Kad se primjenjuju odredbe iz
članka 31. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, vrijedi postupak iz
točke 5.3.1.2.
5.4. Buka od komprimiranog zraka
5.4.1. Postupak mjerenja
Mjerenje se provodi u položajima mirofona
2 i 6 prema slici 4., na vozilu u mirovanju. Najveće razine buke izmjerene
frekvencijskim filtrom »A« zapisuju se za vrijeme propuštanja regulatora tlaka
i za vrijeme ispuštanja zraka iz sustava nakon uporabe radne i parkirne
kočnice.
Buka za vrijeme propuštanja regulatora
tlaka mjeri se s motorom na praznom hodu.
Buka ispuštanja zraka zapisuje se tijekom
djelovanja radne i parkirne kočnice; prije svakog mjerenja, kompresor mora
postići najveći dopušteni radni tlak, a zatim se isključuje motor.
5.4.2. Tumačenje rezultata
Za svaki položaj mikrofona provode se po
dva mjerenja. Radi kompenzacije netočnosti mjerne opreme, očitanje na mjerilu
zvuka treba umanjiti za 1 dB(A) te kao rezultat mjerenja uzeti tu umanjenu
vrijednost. Rezultati se smatraju valjanim ako razlika između mjerenja na
jednom istom položaju mikrofona ne prekoračuje 2 dB(A).
Najveća
izmjerena vrijednost uzima se kao rezultat ispitivanja. Ako ta vrijednost
pekoračuje granicu buke za 1 dB(A), provode se dva dodatna mjerenja u
odgovarajućem položaju mikrofona. U tom slučaju, tri od četiri tako dobivena
rezultata mjerenja u tom položaju mikrofona moraju biti unutar granične
vijednosti za buku.
5.4.3. Granična
vrijednost
Razina
buke ne smije prekoračivati granicu od 72 dB(A).
6. PREINAKA TIPA VOZILA I
IZMJENA I
DOPUNA HOMOLOGACIJE
6.1. Za
preinake tipa vozila koje je homologirano u skladu s ovim pravilnikom,
primjenjuju se odredbe iz članaka 16. i 17. Pravilnika o homologaciji tipa
motornih vozila.
7. SUKLADNOST PROIZVODNJE
7.1. Mjere
za uspostavljanje sukladnosti proizvodnje moraju se provoditi u skladu s odredbama
u člancima 29. do 32. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.
7.2. Posebne
odredbe
7.2.1. Ispitivanja
koja su navedena u točki 2.3.5 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa
motornih vozila, odgovaraju ispitivanju koje se navodi u prilogu lll. (l. dio)
ovoga pravilnika.
7.2.2. Učestalost
provjera u smislu točke 2.4 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih
vozila uobičajeno je jedanput svake dvije godine.
Slika 1.
POLOŽAJ MIKROFONA ZA MJERENJE BUKE
VOZILA U VOŽNJI
Slika 2.
ISPITNI POLIGON I POLOŽAJ MIKROFONA
ZA MJERENJA NA VOZILU U MIROVANJU
Slika 3.
POLOŽAJ MIKROFONA PRI MJERENJU BUKE
PULSIRANJEM ZRAKA
1. Prirubnica i rukavac
koje treba spojiti na izlazni dio ispušnog sustava koji treba ispitati
2. Ručno upravljani regulacijski ventil
3. Kompenzacijski spremnik obujma 35 do 40 l
4. Manometar s prekidačem s radnim područjem od 0,05 do 2,5 bara – za
otvaranje brzozatvornoga ventila (stavak 7.)
5. Relej s vremenskim kašnjenjem – za zatvaranje brzozatvornoga rnoga ventila (stava:p>
6. Brojač impulsa
7. Brzozatvorni ventil promjera 60 mm koji prekida protok ispušnih
plinova; pokreće ga pneumatski cilindar koji proizvodi silu od 120 N pri 4
bara. Vrijeme odgovora pri zatvaranju i otvaranju ne smije prijeći 0,5 sekunda.
8. Odvod ispušnih plinova
9. Savitljivo crijevo
10. Mjerni manometar
Slika 4.
POLOŽAJ MIKROFONA PRI MJERENJU BUKE
STLAČENOG ZRAKA
Mjerenja se provode na vozilu u
mirovanju u skladu sa slikom 4., uporabom dva mikrofona postavljena na razmaku
7 m od obrisa vozila i 1,2 m iznad tla.
Dodatak 1.
OPISNI DOKUMENT br.
...................
prema prilogu l.
Pravinika o homologaciji tipa motornih vozila * (Smjernica
Vijeća 70/156/EEC o homologaciji vozila) s obzirom na dopuštenu razinu buke i
ispušni sustav (Pravilnik TPV 101 – Smjernica 70/157/EEC prema zadnjim
izmjenama i dopunama Smjernice ???/???/EC).
_________
* Broj točaka i napomene,
upotrijebljene u ovom opisnom dokumentu, odgovaraju točkama i napomenama
navedenima u prilogu l. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (»NN«
br. 115/04; Smjernica 70/156/EEC). Točke u ovom pravilniku, koje se ne
primjenjuju, su ispuštene.
Sljedeći podaci, ako su potrebni, moraju biti priloženi u tri
primjerka s popisom dokumenata. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnom
mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su
priložene, fotografije moraju prikazivati potrebne pojedinosti.
Ako su sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke
jedinice s elektroničkim upravljanjem, podaci o njihovim značajkama moraju
biti dodani.
0. OPĆI PODACI
0.1. Marka (trgovačka oznaka
proizvođača):
0.2. Tip i trgovački naziv
(nazivi):........
0.3. Identifikacijska oznaka tipa,
ako je postavljena na vozilu (b):
0.3.1. Mjesto te oznake:........................
0.4. Kategorija vozila (c):....................
0.5. Naziv i adresa proizvođača:.........
8.8. Adresa (adrese) pogona za
sklapanje:
1. OPĆE
KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE
VOZILA
1.1. Fotografije i/ili crteži
vozila predstavnika:
1.3.3. Pogonske osovine ( broj,
položaj, međusobna povezanost):
1.6. Mjesto i način ugradbe
pogonskog motora:
2. MASE I DIMENZIJE VOZILA (e)
(kg, mm) (po potrebi pozvati se na odgovarajući crtež)
2.4. Vanjske dimenzije vozila
2.4.1. Podvozje bez nadogradnje:..........
2.4.1.1. Duljina (j):...................................
2.4.1.2. Širina (k):....................................
2.4.2. Podvozje s nadogradnjom:..........
2.4.2.1. Duljina (j):...................................
2.4.2.2. Širina (k):....................................
2.6. Masa vozila s nadogradnjom u
voznom stanju, ili masa podvozja s kabinom ako proizvođač ne ugrađuje
nadogradnju (s uobičajenom opremom, uključujući rashladne tekućine, ulja,
gorivo, zamjenski kotač, i vozača) (o) (najveća i najmanja za
svaku inačicu):
2.6.1. Raspodjela te mase po osovinama
i, u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na
spojnici (najveća i najmanja za svaku inačicu):
3. POGONSKI MOTOR (q)
3.1. Proizvođač:.................................
3.1.1. Proizvođačeva oznaka motora
(koja je postavljena na motor, ili drukčije označena):
3.2. Motor s unutarnjim izgaranjem
3.2.1.1. Radni postupak: vanjski izvor
paljenja/kompresijsko paljenje, četverotaktni/dvotaktni (1)
3.2.1.2. Broj i raspored cilindara:.............
3.2.1.2.3. Redoslijed paljenja:.....................
3.2.1.3. Radni obujam motora(s):........ cm3
3.2.1.8. Najveća
neto snaga(t): ....................................... kW
pri min-1 (prema
podacima proizvođača)
3.2.4. Napajanje gorivom
3.2.4.1. S rasplinjačem: da/ne (1)
3.2.4.1.2. Tip (tipovi):.................................
3.2.4.1.3. Broj:...........................................
3.2.4.2. S ubrizgavanjem goriva (samo za
motore s kompresijskim paljenjem): da/ne (1)
3.2.4.2.4. Regulator
3.2.4.2.4.1. Tip:.............................................
3.2.4.2.4.2.1. Najveća brzina vrtnje opterećenog motora
pri kojoj se potpuno prekida dovod goriva: min-1
3.2.4.3. S ubrizgavanjem goriva (samo za
motore s vanjskim izvorom paljenja): da/ne (1)
3.2.4.3.1. Radni postupak: ubrizgavanje u
usisnu cijev ( s jednim/više ubrizgača (1)/izravno ubrizgavanje/ostalo
(opisati) (1):.................................
3.2.8. Usisni sustav
3.2.8.4.2. Filtar za zrak, crteži:.................. ili
3.2.8.4.2.1. Marka (marke):...........................
3.2.8.4.2.2. Tip (tipovi):.................................
3.2.8.4.3. Usisni prigušivač zvuka, crteži:... ili
3.2.8.4.3.1. Marka (marke):...........................
3.2.8.4.3.2. Tip (tipovi):.................................
3.2.9. Ispušni sustav
3.2.9.2. Opis i/ili crteži ispušnog
sustava: ..
4.2.9.4. Prigušivač zvuka u ispušnom vodu:
prednji, središnji, stražnji prigušivač, konstrukcija, tip, oznaka; kad je
bitno za vanjsku buku: način smanjivanja buke u motorskom prostoru i na samom
motoru:
3.2.9.5. Položaj izlaznog otvora:............. ili
3.2.9.6. Prigušivač zvuka koji sadrži
vlaknaste materijale:
3.2.12.2.1. Katalizator: da/ne (1)
3.2.12.2.1.1. Broj katalizatora i elemenata:.......
3.3. Elektromotor
3.3.1. Tip (način motanja, uzbuda):........
3.3.1.1. Najveća satna snaga:...................
3.3.1.2. Radni napon:...............................
3.4. Drugi pogonski motori ili
agregati ili njihove kombinacije (podaci o satavnim dijelovima tih motora ili
agregata):....................................
4. PRIJENOSNIK SNAGE (v)
4.2. Vrsta
(mehanički, hidraulički, električni, itd.):
4.6. Prijenosni
omjeri
Stupanj |
Prijenosni omjeri |
Prijenosni omjer |
Ukupni |
prijenosa |
u mjenjaču |
pogonske osovine |
prijenosni |
|
(prijenosni omjeri |
(prijenosni omjeri |
omjeri |
|
između motora |
|
|
|
i izlaznog vratila |
vratila mjenjača i |
|
|
mjenjača) |
pogonskih
kotača) |
|
Najveća vrijednost
za bestupnjeviti mjenjač |
|
|
|
1 2 3 … |
|
|
|
Najmanja vrijednost
za bestupnjeviti mjenjač |
|
|
|
Za vožnju unatrag |
|
|
|
4.7 Najveća
brzina vozila (u km/h) (w):
6. OVJES
6.6. Gume
i kotači
6.6.2. Gornja
i donja vrijednost dinamičkog polumjera
6.6.2.1. Osovina
1.:.................................
6.6.2.2. Osovina
2.:.................................
6.6.2.3. Osovina
1 style='mso-tab-count:1 dotted'>.................................
6.6.2.4. Osovina
2.:.................................
itd.
9. NADOGRADNJA
9.1. Tip
nadogradnje:.........................
9.2. Materijali
i konstrukcija:..............
12. RAZNO
12.5. Podaci
o svakoj napravi koja ne pripada motoru i namijenjena je za smanjivanje buke
(ako nije sadržana u drugim točkama):........................
Dodatni podaci za terenska vozila
1.3. Broj
osovina i kotača:..................
2.4.1. Podvozje
bez nadogradnje:..........
2.4.1.4.1. Prilazni
kut (na):............. stupnjeva
2.4.1.5.1. Odlazni
kut (nb):............ stupnjeva
2.4.1.6. Razmak od tla (prema definiciji u
točki 4.5 dijela A priloga ll. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila –
Smjernici 70/156/EEC)
2.4.1.6.1. Između osovina:..........................
2.4.1.6.2. Ispod prednje osovine (prednjih
osovina):
2.4.1.6.3. Ispod stražnje osovine (stražnjih
osovina):
2.4.1.7. Kut navoza (kosine) (nc): stupnjeva
2.4.2. Podvozje s nadogradnjom:..........
2.4.2.4.1. Prilazni kut (na):............. stupnjeva
2.4.2.5. Stražnji prepust (n):......................
2.4.2.5.1. Odlazni kut (nb):............ stupnjeva
2.4.6.6.
2.4.2.6.1. Između osovina:.......................... 2.4.2.6.2. Ispod prednje osovine (prednjih
osovina): 2.4.2.6.3. Ispod stražnje osovine (stražnjih
osovina): 2.4.2.7. Kut navoza (nc):............. stupnjeva 2.15. Sposobnost pokretanja na
usponu (samo za vozilo): % 4.9. Blokiranje
diferencijala: da/ne/po izboru (1) Dodatak 2. Obrazac CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI najveći format: A4 (210 x 297 mm) Naziv tijela za homologaciju Izjava
o: –
homologaciji (1) – izmjeni/dopuni
homologacije (1) –
odbijanju homologacije (1) –
povlačenju homologacije (1) za tip
vozila/sastavnoga dijela /zasebne tehničke jedinice(1) s obzirom na
Smjernicu 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice ???/???/EC). Broj homologacije
sastavnoga dijela: ........................................... Razlog
za izmjenu/dopunu: ........................................................... DIO I. 0.1. Marka (trgovačka oznaka
proizvođača):: 0.2. Tip i trgovački naziv
(nazivi):........ 0.3. Identifikacijska oznaka
tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici
(b):................................................... 0.3.1. Mjesto te oznake:........................ 0.4. Kategorija vozila (c)::................... 0.5. Naziv i adresa proizvođača:......... 0.7. U slučaju sastavnih dijelova
i zasebnih tehničkih jedinica (1) (2) mjesto i način
postavljanja oznake homologacije:0.9. Adresa (adrese) pogona za
sklapanje:
DIO II. 1. Dodatni podaci (po
potrebi): vidi Dopunu 2. Tehnička služba odgovorna
za provedbu homologacijskih ispitivanja: 3. Datum izvještaja o
ispitivanju:...... 4. Broj izvještaja o
ispitivanju.......... 5. Možebitne napomene: vidi
Dopunu 6. Mjesto........................................
7. Datum: ....................................... 8. Potpis:. 9. Priložen je popis
dokumenata koji čine opisnu dokumentaciju, koja je pohranjena u tijelu za homologaciju,
i koji se mogu dobiti na zahtjev Dopuna
Certifikatu o homologaciji br. ……. koji se
odnosi na homologaciju vozila s obzirom na 1. DODATNI PODACI 1.1. Po potrebi, popis vozila u
skladu s točkom 5.2.2.4.3.3.1.2 priloga l.: 1.2. Pogonski motor 1.2.1. Proizvođač:................................. 1.2.1. Tip:............................................. 1.2.3. Model:........................................ 1.2.4. Nazivna
najveća snaga:.......................….. kW 1.3. Prijenos snage (mehanički mjenjač,
automatski mjenjač (1) 1.3.1. Broj stupnjeva prijenosa:............. 1.4. Oprema 1.1.1. Prigušnik
zvuka na ispušnom sustavu 1.4.1.1. Proizvođač:................................. 1.4.1.2. Model:........................................ 1.4.1.3. Tip:
................ u skladu s crtežom br. 1.4.2. Prigušnik
zvuka na usisnoj strani 1.4.2.1. Proizvođač:................................. 1.4.2.2. Model:........................................ 1.4.2.3. Tip:
................ u skladu s crtežom br. 1.5. Veličina
guma: 1.5.1. Opis
tipa guma koje su upotrijebljene pri ispitivanju za homologaciju tipa: 1.6. Rezultati
mjerenja: 1.6.1. Razina buke vozila u vožnji: Rezultati
mjerenja Lijeva
strana Desna
strana Stupanj vozila vozila prijenosa Prvo
mjerenje
Smjernicu 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice???/???/EC.
pri ................ min-1
Drugo
mjerenje
Treće
mjerenje
Četvrto
mjerenje
Rezultat
ispitivanja:
dB(A/E)3
1.6.2.
Razina
buke vozila u mirovanju:
Rezultati
mjerenja |
||
|
|
Brzina
vrtnje |
|
||
Prvo
mjerenje |
|
|
Drugo
mjerenje |
|
|
Treće
mjerenje |
|
|
Četvrto
mjerenje |
|
|
Rezultat
ispitivanja: |
dB(A/E)3 |
1.6.3. Razina buke od
stjlačenog zraka:
Rezultati
mjerenja |
||
|
Lijeva
strana |
Desna
strana |
|
Vozila,
dB(A)2 |
vozila,
dB(A)2 |
Prvo
mjerenje |
|
|
Drugo
mjerenje |
|
|
Treće
mjerenje |
|
|
Četvrto
mjerenje |
|
|
Rezultat ispitivanja: |
dB(A) |
5.
Napomene:
___________
(1)
Prekrižiti što se ne primjenjuje.
(2) Ako podaci za oznaku tipa
sadrže znakove koji nisu bitni za opis tipa vozila, sastavnog dijela ili zasebne
tehničke jedinice na koju se odnosi certifikat o homologaciji takvi znakovi
moraju biti u dokumentaciji nadomješteni znakom ´?´ (npr. ABC??123???).
(3) Prema definiciji u prilogu
II A Smjernice 70/156/EEC.
(1) Nepotrebno prekrižiti.
(2) Navedene izmjerene vrijednosti su umanjene za 1 dB(A), u skladu s
odredbom u točki 5.2.2.5.1 priloga l.
(3) ´E´ označava da su mjerenja obavljena sukladno sa Smjernicom
70/157/EEC.
PRILOG II.
HOMOLOGACIJA ZA ISPUŠNE SUSTAVE
KAO ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE (ZAMJENSKI ISPUŠNI SUSTAVI)
0. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj prilog primjenjuje se za
homologaciju ispušnih sustava i njihovih sastavnih dijelova, kao zasebne
tehničke jedinice u smislu članka 4. Pravilnika o homologaciji tipa motornih
vozila, koji su namijenjeni za ugradbu kao zamjenski dijelovi na jedan ili više
tipova motornih vozila kategorija M1 i N1.
1. DEFINICIJE
1.1. »Zamjenski ispušni sustav ili njihovi sastavni
dijelovi« označava bilo koji dio ispušnog sustava prema definiciji u točki
1.2.1 priloga l. namijenjen da zamijeni na vozilu dio tipa kojem je dodijeljena
homologacija s vozilom u skladu s prilogu l.
2. ZAHTJEV
ZA HOMOLOGACIJU VOZILA
2.1. Zahtjev za homologaciju u skladu s člancima 6. i
7. Pravilnika o homologaciji motornih vozila s obzirom na zamjenski ispušni
sustav ili njegov dio kao zasebna tehnička jedinica mora podnijeti proizvođač
vozila ili proizvođač odgovarajuće zasebne tehničke jedinice.
2.2. Formular za opisni dokument
prikazan je u dodatku 1. priloga l. ovog pravilnika.
2.3. Na zahtjev tehničke službe,
podnositelj zahtjeva mora dostaviti:
2.3.1. – dva primjerka ispušnog
sustava za koji je zatražena homologacija
2.3.2. – primjerak ispušnog sustava
koji je u skladu s tipom koji je bio ugrađen u vozilo kojemu je bila
dodijeljena homologacija
2.3.3. – primjerak vozila, koje
predstavlja odgovarajući tip vozila u koji treba ugraditi ispušni sustav i koji
zadovoljava zahtjeve iz točke 4.1 prvoga dijela priloga III.
2.3.4. – motor koji odgovara gore
opisanom tipu vozila.
2.4. Oznake
2.4.1. Zamjenski ispušni sustav ili
njegovi dijelovi, osim dijelova za pričvršćivanje i cijevi, moraju biti
označeni sljedećim oznakama:
2.4.1.1. – tvorničkom oznakom ili
trgovačkim nazivom proizvođača zamjenskog ispušnog sustava i njegovih sastavnih
dijelova
2.4.1.2. – proizvođačevom oznakom dijela
2.4.2. Te oznake moraju nakon ugradbe
na vozilo biti jasno čitljive i neizbrisive.
3. HOMOLOGACIJA
3.1. Ako su ispunjeni odgovarajući zahtjevi, mora biti
dodijeljena homena homologacija u skladu s 8. Pravilnika o homologaciji tipa
motornih vozila.
3.2. Formular za certifikat o homologaciji prikazan
je u dodatku 2. priloga ll. ovog pravilnika.
3.3. Svaki tip zamjenskoga ispušnog sustava ili
njegovoga sastavnog dijela, koji je homologiran kao zasebna tehnička jedinica,
dobiva svoj homologacijski broj u skladu s prilogom Vll. Pravilnika o
homologaciji tipa motornih vozila; treći dio homologacijskog broja predstavlja
broj najnovije smjernice, s kojom je izmijenjena i dopunjena temeljna smjernica
i koja se primjenjivala u razdoblju homologacije vozila. Isti homologacijski
broj ne smije se dodijeliti kakvomu drugom tipu zamjenskoga ispušnog sustava
ili vozila ili njegovoga sastavnog dijela
OZNAČAVANJE HOMOLOGACIJE
4.1. Svaki zamjenski ispušni
sustav ili njegov sastavni dio, osim dijelova za pričvršćivanje i cijevi, koji
odgovara tipu koji je homologiran prema ovom pravilniku, mora nositi
odgovarajuću oznaku homologacije.
Oznaka homologacije se sastoji od
pravokutnika oko malog slova »e«, iza kojeg se nalazi broj ž25ž (razlikovni
broj za Republiku Hrvatsku).
U blizini pravokutnika mora biti žosnovni
broj homologacijež koji predstavlja četvrti dio broja homologacije prema
navedenom u prilogu VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila, ispred
kojega se nalazi dvoznamenkasti broj koji predstavlja najnovije veće tehničke
izmjene i dopune Smjernice Vijeća 70/157/EEC, koje se upotrebljavaju pri
homologaciji vozila. Za ovaj pravilnik taj broj je ´03´.
Oznaka mora biti jasno čitljiva i
neizbrisiva nakon ugradbe zamjenskoga ispušnog sustava ili njegovoga sastavnog
dijela na vozilo.
Primjer
oznake homologacije prikazan je u dodatku 3. priloga II.
5. ZAHTJEVI
5.1. Opći
zahtjevi
5.1.1. Zamjenski
ispušni sustavi ili njihovi sastavni dijelovi moraju biti projektirani,
izrađeni i moraju se moći ugraditi tako da omogućuju vozilu pri uobičajenoj
uporabi, unatoč vibracijama kojima može biti izloženo, zadovoljavanje zahtjeva
ovoga pravilnika.
5.1.2. Ispušni sustav ili njegovi
dijelovi moraju biti projektirani, izrađeni i moraju se moći ugraditi tako da
budu dostatno otporni na koroziju kojoj mogu biti izloženi u uvjetima uporabe
vozila.
5.1.3. Ispušni sustavi moraju se
pažljivo ugraditi. Posebno se nakon ugradbe mora provjeriti nepropusnost
ispušnog sustava.
5.2. Zahtjevi koji se odnose na
razine buke
5.2.1. Zvučna učinkovitost ispušnog
ili dijelova tog sustava mora se provjeriti metodama koje su opisane u točkama
5.2.2.4 i 5.2.2.4 priloga I.1
Kad su zamjenski ispušni sustav ili
njegovi dijelovi ugrađeni na vozilo opisano u točki 2.3.3 ovoga priloga, razine
buke izmjerene dvjema metodama (vozila u vožnji i u mirovanju) moraju
zadovoljavati jedan od ovih uvjeta:
5.2.1.1. ne smiju prijeći vrijednosti koje
su izmjerene na odgovarajućem tipu vozila koje je bilo dostavljeno na
homologaciju
5.2.1.2. ne smiju prijeći vrijednosti koje
su izmjerene na vozilu navedene u točki 2.3.3 kad je na njega ugrađen ispušni sustav
koji odgovara tipu koji je bio ugrađen na vozilo koje je bilo dostavljeno na
homologaciju.
5.3. Mjerenje
sposobnosti vozila
5.3.1. Zamjenski
ispušni sustav ili dijelovi tog sustava moraju biti takvi da osiguravaju da je
sposobnost vozila usporediva sa sposobnošću koja se postiže s izvornim ispušnim
sustavom ili dijelovima tog sustava.
5.3.2. Zamjenski
ispušni sustav ili, ovisno o izboru proizvođača, dijelovi tog sustava moraju
bitju
biti uspoređeni s izvornšnim sustavom ili njegovim dijelovima, koje
također u novim uvjetima treba redom ugraditi na vozilo navedeno u točki 2.3.3.
5.3.3. Provjeru treba provesti
mjerenjem povratnoga tlaka prema metodi u točki 5.3.4.1 ili 5.3.4.2. Vrijednost
izmjerena sa zamjenskim ispušnim sustavom ne smije za više od 25 % prijeći
vrijednost izmjerenu s izvornim ispušnim sustavom pod niže navedenim uvjetima.
5.3.4. Mjerne metode
5.3.4.1. Mjerna metoda s motorom
Mjerenja treba provesti s motorom
navedenim u točki 2.3.4 koji je spojen na dinamometar. Dimamometar treba namjestiti
tako da se pri najvećem gasu (potpuno otvoren leptir) postigne brzina vrtnje
motora koja odgovara nazivnoj najvećoj snazi motora. Za mjerenje povratnoga
tlaka razmaci od ispušne grane na koje treba postaviti osjetilo tlaka navedeni
su na slikama 1., 2. i 3.
5.3.4.2. Mjerna metoda s vozilom
Mjerenja treba provesti na vozilu
navedenom u točki 3.3.3. Ispitivanje treba provesti na cesti ili na dinamometru
s valjcima. Motor treba opteretiti tako da se pri najvećem gasu (potpuno
otvoren leptir) postigne brzina vrtnje motora (S) koja odgovara nazivnoj
najvećoj snazi motora. Za mjerenje povratnoga tlaka razmaci od ispušne grane na
koje treba postaviti osjetilo tlaka navedeni su na slikama 1., 2. i 3.
5.4. Dodatni zahtjevi koji se
odnose na ispušne sustave za smanjenje buke ili njihove dijelove napunjene
vlaknastim gradivima
Vlaknasta gradiva za upijanje buke mogu se
upotrijebiti u zamjenskim sustavima ili njihovim dijelovima jedino ako su na
odgovarajući način konstruirani i izrađeni, tako da je učinkovitost sustava u
uvjetima vožnje dostatna da zadovolji zahtjeve iz točke 5.2.2.1 priloga I.
Takav ispušni sustav smatra se učinkovitim
u uvjetima vožnje ako ispušni plinovi nisu u dodiru s vlaknastim gradivom ili
ako razina zvučnoga tlaka, nakon što se izvade vlaknasta gradiva, zadovoljava
zahtjeve iz točke 5.2.1 pri ispitivanju ispušnog sustava na vozilu u skladu s
postupcima opisanim u točkama 5.2.2 i 5.2.3 priloga I.
Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, cijeli
ispušni sustav mora se na odgovarajući način kondicionirati. To se mora
provesti primjenom jednoga od tri postupka ispitivanja opisana u točkama
5.3.1.1, 5.3.1.2 i 5.3.1.3 priloga I.
Nakon kondicioniranja, mora se provjeriti
razina buke prema odredbama u točki 5.2.1.
Kad
se primjenjuje postupak opisan u točki 5.2.1.2, podnositelj zahtjeva za
homologaciju može tražiti kondicioniranje izvornog ispušnog sustava ili
dostaviti ispražnjeni izvorni ispušni sustav.
6. PREINAKA
TIPA VOZILA I IZMJENA I DOPUNA HOMOLOGACIJE
6.1. Za
preinake tipa vozila koji je homologiran u skladu s ovim pravilnikom,
primjenjuju se odredbe iz članaka 16. i 17. Pravilnika o homologaciji tipa
motornih vozila.
7. SUKLADNOST
PROIZVODNJE
7.1. Mjere
za uspostavljanje sukladnosti proizvodnje moraju se provoditi u skladu s
odredbama u člancima od 29. do 32. Pravilnika o homologaciji tipa motornih
vozila.
7.2. Posebne
odredbe
7.2.1. Ispitivanja
koja su navedena u točki 2.3.5 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa
motornih vozila, odgovaraju ispitivanjima koja se navode u prilogu lll. (l.
dio) ovoga pravilnika.
7.2.2.
Učestalost provjera u
smislu točke 2.4 priloga X. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila
uobičajeno je jedanput svake dvije godine.
___________
(1) Kao što je propisano u ovom
izdanju ovoga pravilnika koji se pji se primjenjuje za homologozila.
MJERNE TOČKE ZA POVRATNI TLAK ISPUŠNIH PLINOVA
(1) Ako to nije moguće,
upotrijebiti slučaj na slici 3.
Dodatak 1.
OPISNI
DOKUMENT br. …..
koji se odnosi na
homolgaciju ispušnog sustava za motorna vozila kao zasebne tehničke jedinice
prema (Pravilnik TPV 101.?? / Smjernica 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i
dopunama Smjernice ???/???/EC)
Sljedeći podaci, ako su potrebni, moraju biti
priloženi u tri primjerka s popisom dokumenata. Svi crteži moraju biti dostavljeni
u prikladnom mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj
format. Ako su priložene, fotografije moraju prikazivati potrebne pojedinosti.
Ako su sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice s
elektroničkim upravljanjem, podaci o njihovim značajkama moraju biti dodani.
0. OPĆI PODACI
0.1. Marka
(trgovačka oznaka proizvođača):
0.2. Tip
i trgovački naziv (nazivi):
0.5. Naziv
i adresa proizvođača:
0.7. Za
sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, mjesta i način postavljanja
oznake homologacije:
0.9. Nazivi
pogona za sklapanje vozila:
1. Oznaka
vozila za koje je namijenjena naprava (ako je naprava namijenjena za ugradbu na
više tipova vozila, treba podatke iz ove točke navesti za svaki odgovarajući
tip)
1.1. Marka
(trgovačka oznaka proizvođača):
1.2. Tip
i trgovačka oznaka:
1.3. Podaci
za identifikaciju tipa vozila, ako takva oznaka postoji na vozilu:
1.4. Kategorija
vozila:
1.5. Broj
homologacije s obzirom na razinu buke:
1.6. Svi
podaci navedeni u točkama 1.1 do 1.5 certifikata o homologaciji koji se odnose
na vozilo (dodatak 2. priloga I. Pravilnika TPV 101 – Smjernice 70/157/EEC):
2. Opis
naprave
2.1. Opis
zamjenskog ispušnog sustava s popisom svih sastavnih dijelova, zajedno s
uputama za ugradbu:
2.2. Podrobni
crteži svakoga sastavnog dijela, iz kojih su vidljivi način njihove ugradbe i
značajke upotrijebljenih materijala. Na tim crtežima mora viti označen prostor
za postavljanje propisane oznake homologacije:
Datum, mapa
Dodatak 2.
CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI
Obrazac
najveći format: A4 (210 x 297 mm)
Naziv tijela za
homologaciju
Izjava o:
– homologaciji (1)
– izmjeni/dopuni
homologacije (1)
– odbijanju
homologacije (1)
– povlačenju
homologacije (1)
za tip
vozila/sastavnoga dijela /zasebne tehničke jedinice (1) s obzirom na
Smjernicu 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice
???/???/EC).
Broj homologacije sastavnog dijela:.........................
Razlog za izmjenu/dopunu:......................................
DIO l.
0.1. Marka (trgovačka oznaka
proizvođača)::
0.2. Tip i trgovački naziv
(nazivi):........
0.3. Podaci za identifikaciju
tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici
(1) (2):
...................................................
0.3.1. Mjesto te oznake:........................
0.4. Kategorija vozila (3):....................
0.5. Naziv i adresa proizvođača:.........
0.7. U slučaju sastavnih
dijelova i zasebnih tehničkih jedinica mjesto i način postavljanja oznake
homologacije:...................................................
0.9. Adresa (adrese) pogona za
sastavljanje vozila:
DIO ll.
1. Dodatni podaci (po
potrebi): vidi Dopunu
2. Tehnička služba odgovorna
za provedbu homologacijskih ispitivanja:
3. Datum izvještaja o
ispitivanju:.......
4. Broj izvještaja o
ispitivanju: .........
5. Možebitne napomene: vidi
Dopunu
6. Mjesto: ......................................
7. Datum:........................................
8. Potpis:. .......................................
9. Priložen je popis
dokumenata koji čine opisnu dokumentaciju, koja je pohranjena u tijelu za
homologaciju, i koji se mogu dobiti na zahtjev
Dopuna Certifikatu o homologaciji br. …….
koji se odnosi na
homologaciju ispušnog sustava za motorna vozila kao zasebne tehničke jedinice s
obzirom na Smjernicu 70/157/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice
???/???/EC.
1. DODATNI PODACI
1.1. Dijelovi zasebne tehničke
jedinice:.....
1.2. Oznaka ili trgovački naziv
tipa vozila na koji je namijenjena ugradba prigušnika zvuka (1):
1.3. Tip (tipovi) vozila i
njegova (njegove) oznaka (oznake) homologacije:
1.4. Pogonski motor
1.4.1. Tip (vanjski izvor paljenja,
kompresijsko paljenje):
1.4.2. Dvotaktni/četverotaktni:...............
1.4.3. Ukupni obujam cilindara:.............
1.4.4. Nazivna najveća snaga:
........................... kW pri min1
1.5. Broj stupnjeva prijenosa:.............
1.6. Upotrijebljeni stupanj
prijenosa:...
1.7. Prijenosni omjer pogonske (pogonskih)
osovine (osovina):
1.8. Vrijednost razine buke:
– vozila u vožnji:
................ dB(A), brzina ujednačena prije ubrzanja na……..……km/h
– vozila u mirovanju:
....................... dB(A) pri min-1
1.9. Promjena povratnog tlaka:...........
1.10. Možebitna ograničenja s
obzirom na uporabu i zahtjeve za ugradbu:
5. Napomene:.................................
(1) Prekrižiti što se ne
primjenjuje.
(2) Ako podaci za oznaku tipa
sadrže znakove koji nisu bitni za opis tipa vozila, sastavnog dijela ili
zasebne tehničke jedinice na koju se odnosi certifikat o homologaciji takvi
znakovi moraju biti u dokumentaciji nadomješteni znakom ž?ž (npr. ABC??123???).
(3)
Dodatak 3.
OZNAKA HOMOLOGACIJE
(primjer)
Ispušni sustav
ili njegov sastavni dio, koji imaju gornju oznaku homologacije, je naprava koja
je homologirana u Španjolskoj (s9) prema Smjernici 91/97/EEC (03) s brojem
osnovne homologacije 0148.
Upotrijebljene brojke navedene
su samo kao primjer.
PRILOG III.
PROVJERA
SUKLADNOSTI PROIZVODNJE
I.
VOZILA
1. Opće
odredbe
Ovi
zahtjevi su sukladni s provjerom sukladnosti proizvodnje u skladu s točkom 7. priloga
I.
2. Postupci
ispitivanja
Postupci
ispitivanja, mjerna oprema i tumačenje rezultata moraju odgovarati onima koji
su opisani u prilogu l. Na vozilima koja se ispitivaju mora se provesti
ispitivanje za mjerenje buke vozila u vožnji kako je opisano u točki 5.2.2
priloga I.
3. Uzorkovanje
Treba
izabrati jedno vozilo. Ako se nakon ispitivanja iz točke 4.1 utvrdi da vozilo
nije u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika, moraju se ispitati još dva vozila.
4. Ocjena
rezultata
4.1. Ako
razina buke vozila koje je ispitano s točkama 1. i 2. ne prekoračuje više od 1
dB(A) granične vrijednosti propisane u točki 5.2.2.1 priloga I., smatra se da
je tip vozila u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika.
4.2. Ako
vozilo koje je ispitano u skladu s točkom 4.1 ne zadovoljava zahtjeve iz te
točke, moraju se ispitati još dva vozila istoga tipa u skladu s točkama 1. i 2.
4.3. Ako
razina buke vozila drugoga i/ili trećega vozila prekoračuje više od 1 dB(A)
granične vrijednosti propisane u točki 5.2.2.1 priloga I., smatra se da tip
vozila nije u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika i proizvođač mora poduzeti
potrebne korake za ponovno uspostavljanje sukladnosti.
II. ZAMJENSKI ISPUŠNI SUSTAVI
1. Opće
odredbe
Ovi
zahtjevi su sukladni s provjerom sukladnosti proizvodnje u skladu s točkom 7.
priloga II.
2. Postupci
ispitivanja
Postupci
ispitivanja, mjerna oprema i tumačenje rezultata su opisani u prilogu II. Na
ispušnom sustavu ili njegovim sastavnim dijelovima moraju se provesti
ispitivanja za mjerenje buke vozila u vožnji kako je opisano u točki 5. priloga
II.
3. Uzorkovanje
Treba
se izabrati jedan ispušni sustav ili njegov sastavni dio. Ako se nakon
ispitivanja iz točke 4.1 utvrdi da uzorak nije u skladu sa zahtjevima ovog
pravilnika, moraju se ispitati još dva uzorka.
4. Ocjena
rezultata
4.1. Ako
razina buke ispušnog sustava ili njegovoga sastavnog dijela, ispitana u skladu
s točkama 1. i 2. i izmjerena u skladu s točkom 5.2 priloga II., ne prekoračuje
više od 1 dB(A) razinu buke koja je izmjerena pri homologacijskim ispitivanjima
toga tipa ispušnog sustava ili njegovog sastavnog dijela, smatra se da tip
ispušnog sustava ili njegovih sastavnih dijelova zadovoljava zahtjeve ovog
pravilnika.
4.2. Ako
ispušni sustav ili njegov sastavni dio koji je ispitan u skladu s točkom 4.1 ne
zadovoljava zahtjeve iz te točke, moraju se ispitati još dva ispušna sustava
ili njegova sastavna dijela istoga tipa sukladno s točkama 1. i 2.
4.3. Ako
razina buke vozila drugoga i/ili trećega uzorka prekoračuje više od 1 dB(A)
razinu izmjerenu pri homologacijskim ispitivanjima toga tipa ispušnog sustava
ili njegovoga sastavnog dijela, smatra se da tip ispušnog sustava ili njegovoga
sastavnog dijela nije u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika i proizvođač mora
poduzeti potrebne koraka za ponovno uspostavljanje sukladnosti.
(1) Ako je
navedeno više tipova, za svaki tip treba popuniti točke od 1.3 do 1.10.
PRILOG IV.
ZAHTJEVI ZA ISPITNI POLIGON
1. UVOD
Ovaj prilog propisuje zahtjeve za fizikalne
značajke završnog sloja i geometriju staze za ispitivanje.
1. Zahtijevane značajke
površine
Smatra se da je površina u skladu s ovim
pravilnikom ako su zadovoljeni projektni zahtjevi iz točke 2.2 i ako izmjerene
vrijednosti za teksturu i za sadržaj šupljina ili koeficijent apsorpcije zvuka
zadovoljavaju sve zahtjeve iz točaka 1.1 do 1.4.
1.1. Sadržaj
zaostalih šupljina
Sadržaj
zaostalih šupljina (VC) u asfaltnom sloju ne smije biti veći od 8%. Za postupak
mjerenja, vidi točku 3.1.
1.2. Koeficijent
apsorpcije zvuka
Ako
površina ne zadovolji s obzirom na sadržaj zaostalih šupljina, ista se može
prihvatiti samo ako je koeficijent apsorpcije zvuka a £ 0,10. Za postupak mjerenja vidjeti točku 3.2. Zahtjevi
iz točaka 2.1. i 2.2. zadovoljeni su, također, ako je izmjeren samo koeficijent
apsorpcije zvuka i ako iznosi a £ 0,10.
1.3. Dubina
teksture
Dubina
teksture površine (TD ) mjerena volumetrijskom metodom (vidjeti točku 3.3)
treba biti:
TD
³ 0,4 mm.
1.4. Homogenost
površine
Potrebno
je poduzeti sve moguće mjere za osiguravanje što bolje homogenosti površine u
zoni staze za ispitivanje. U navedeno su uključeni hrapavost i sadržaj šupljina,
ali treba imati u vidu da ako je prilikom procesa izvedbe završne obrade
završnog sloja valjanjem došlo do neujednačenosti na površini, tekstura može
biti različita i neujednačena što može izazvati neželjeni udarni zvuk.
1.5. Periodičnost
ispitivanja
U
cilju provjere zadržava li površina sukladnost s obzirom na zahtjeve hrapavosti
i sadržaj šupljina navedenih u ovom dodatku, mora se provoditi periodično
ispitivanje površine u ovim vremenskim razmacima:
a)
za sadržaj zaostalih šupljina (VC) ili apsorpcije zvuka:
–
kad je površina nova,
–
ako površina zadovoljava zahtjeve kao kad je nova, nije potrebno daljnje
ispitivanje.
Ako
ne zadovoljava kao kad je nova, ono se može provesti kasnije s obzirom na to da
površine s vremenom stvrdnjavaju i postaju kompaktnije.
b)
Za hrapavost (TD):
–
kad je površina nova,
–
kad se buka počne ispitivati (napomena: ne prije četiri tjedna nakon nanošenja
završnog sloja)
–
nakon toga, svakih dvanaest mjeseci.
2. PROJEKT
ISPITNE POVRŠINE
2.1. Površina
Pri
projektiranju staze za ispitivanje važno je, kao najmanje što se zahtijeva,
osigurati da područje staze za ispitivanje po kojem voze vozila bude završno
obrađeno propisanim materijalom i s prihvatljivim rubovima, koji omogućavaju
sigurnu i primjenjivu vožnju. Zbog toga se zahtijeva da širina staze bude barem
3,00 m i da se staza produljuje po 10,00 m s obje strane iza crta označenih s
AA i BB. Na slici 1. tlocrtno je prikazan odgovarajući ispitni poligon s
označenom najmanjom površinom koja se mora završno strojno obraditi s
materijalom propisanim za stazu za ispitivanje.
Slika 1. Najmanji zahtjevi za veličinu ispitne površine
Gusto osjenčeni dio je »ispitna površina«
2.2. Projektni
zahtjevi za površinu
Ispitna
površina mora ispunjavati četiri projektna zahtjeva:
1.
ona se mora izvesti asfaltnim betonom.
2.
najveće zrno granulometrijskog sastava mora biti 8 mm (dopušteno odstupanje je
od 6,3 mm do 10,00 mm).
3.
najmanja debljina sloja asfaltnog betona mora biti ³ 30 mm.
4.
vezivo se mora izvesti čistim nemodificiranim bitumenom.
Kao
smjernica za izvoditelja površine, na slici 2. prikazana je krivulja
granulometrijskog sastava agregata koji može dati tražene značajke. U tablici
br. 3. dodatno su prikazane neke smjernice koje omogućavaju postizavanje
poželjne teksture i trajnosti. Krivulja granulometrijskog sastava izražena je
ovom formulom:
P (% prolaza) = 100 x ( d/dmax
)1/2
u kojoj je:
d = kvadratni otvor sita izražen
u mm
dmax = 8 mm za srednju krivulju
dmax = 10 mm za krivulju s
gornjom granicom odstupanja
dmax = 6,3 mm za krivulju s
donjom granicom odstupanja
Uz sve navedeno, daju
se sljedeće preporuke:
– frakcija pijeska (0,063 mm < veličina kvadratnog otvora sita <
2 mm) mora sadržavati ne više od 55% prirodnog pijeska i barem 45% drobljenog
pijeska
– nosivi sloj mora osigurati dobru stabilnost i ujednačenost u skladu
s dobrim pravilima graditelja cesta.
– kamena sitnež (100% drobljena) mora biti od materijala otporna prema
drobljenju.
– kamena sitnež koja se upotrebljava u mješavini mora se isprati
– na završnu površinu
ne smije se dodavati pijesak
– tvrdoća veziva izražena kroz
PEN-vrijednost mora biti 40–60, 60–80 ili čak 80–100, ovisno o lokalnim klimatskim
uvjetima. Pravilo je da se mora upotrebljavati što tvrđe vezivo prema pravilu
struke
– temperaturu smjese prije valjanja
treba izabrati tako da se valjanjem tijekom izvedbe postigne zahtijevani
sadržaj šupljina. U nastojanju za povećanjem vjerojatnosti zadovoljavanja
zahtjeva iz točaka 1.1. do 1.4, mora se analizirati kompaktnost ne samo kroz
ispravan izbor temperature mješavine, već i kroz odgovarajući broj prolazaka
valjka te kroz izbor valjka.
Slika br. 2
Krivulja granulometrijskog sastava agregata u mješavini asfalt betona s
odstupanjima.
Tablica
br. 3: Smjernice za projektiranje
|
Preporučene vrijednosti |
Dopuštena odstupanja |
|
|
U ukupnoj masi mješavine |
U masi agregata |
|
Masa kamena, kvadratni
otvor sita (SM) >2mm |
47,6% |
50,5% |
± 5 |
Masa pijeska 0,063< SM <2mm |
38,0% |
40,2% |
± 5 |
Masa punila (filera) SM <0,063mm |
8,8% |
9,3% |
±± 2 |
Masa bitumena |
5,8% |
/ |
± 0,5 |
Najveća veličina zrna agregata |
8 mm |
6,3 -
10 |
|
Tvrdoća veziva |
( vidi stavak3.2.2. f.) |
/ |
|
Vrijednost poliranosti
VPK |
>50 |
/ |
|
Zgušnjavanje, prema
metodi zgušnjavanja po Marshallu |
98% |
/ |
3. METODE
ISPITIVANJA
3.1. Mjerenje
sadržaja zaostalih šupljina
Za
potrebe ovog mjerenja treba uzeti uzorke/jezgre sloja asfalta iz četiri
različita mjesta na stazi za ispitivanje, jednako raspoređena u zoni
ispitivanja između crta AA i BB (vidi sliku 1.). Radi izbjegavanja
nehomogenosti i neravnina na putanji kotača, uzorke/jezgre ne bi trebalo
uzimati u zoni putanja kotača već u njezinoj blizini. Najmanje dva
uzorka/jezgre treba uzeti u blizini putanje kotača i jedan uzorak/jezgru
(najmanje) na sredini razmaka između putanja kotača i položaja obaju mikrofona.
Ako
postoji sumnja da nisu ispunjeni uvjeti homogenosti površine (vidi točku 1.4),
uzorci/jezgre se moraju uzeti iz više mjesta na ispitnoj površini.
Sadržaj
zaostalih šupljina treba odrediti za svaki uzorak/jezgru, zatim se mora
izračunati srednja vrijednost od svih uzoraka i usporediti sa zahtjevima iz
točke 1.1. Osim toga, nijedan pojedinačni uzorak ne smije imati sadržaj
šupljina veći od 10%.
Projektant ispitne površine treba imati u
vidu problem koji se može javiti ako se ispitna površina zagrijava cijevima ili
žičanim električnim grijačima i ako uzorke treba uzeti iz tog dijela površine.
Takve instalacije treba pažljivo projektirati s obzirom na mjesta budućih
uzimanja uzoraka/jezgara. Preporučuje se ostaviti nekoliko mjesta površina 200
x 300 mm na kojima nema cijevi niti električnih grijača ili na kojima su
potonji postavljeni dovoljno duboko da se ne mogu oštetiti kod uzimanja
uzoraka/jezgara iz završnog sloja.
3.2. Koeficijent apsorpcije zvuka
Koeficijent apsorpcije zvuka (uobičajeno
rasprostiranje) mora se mjeriti metodom određivanja impedance s cijevi po
postupku koji je dan u ISO 10534-1: »Akustika – Određivanje koeficijenta
apsorpcije zvuka i impedance metodom s cijevi«.
Isti zahtjevi vrijede za uzorke za
ispitivanja kao i kod određivanja sadržaja zaostalih šupljina (vidi točku 3.1).
Apsorpciju zvuka treba mjeriti u rasponu između 400 Hz i 800 Hz i u rasponu
između 800 Hz i 1 600 Hz (najmanje u sredini frekvencija pojasa treće oktave)
te treba odrediti najveće vrijednosti kod oba raspona tih frekvencija. Nakon
toga, treba za konačan rezultat izračunati srednju vrijednost tih vrijednosti
na svim uzorcima/jezgrama.
3.3. Volumetrijsko mjerenje
makroteksture
Za potrebe navedene norme, mjerenja dubine
teksture se moraju provesti najmanje na 10 mjesta navoljno raspoređenih duž
putanje kotača te dobivenu srednju vrijednost usporediti s propisanom najmanjom
dubinom teksture. Za opis postupka vidjeti normu ISO 10844: 1994.
4. OTPORNOST
NA STARENJE I ODRŽAVANJE
4.1. Utjecaj
starenja
Slično
kao kod drugih cestovnih površina, treba očekivati da se razina buke od
kotrljanja guma izmjerena na ispitnoj površini može lagano povećati u razdoblju
od prvih 6 do 12 mjeseci nakon izrade.
Površina
neće postići propisane značajke prije četiri mjeseca od njezine izrade. Utjecaj
starenja na buku pri vožnji od teretnih vozila općenito je manji nego od
osobnih automobila.
Otpornost
na starenje uglavnom je određena s poliranjem i sabijanjem koje prave vozila
vožnjom po toj površini. To se mora redovno provjeravati u skladu s točkom 1.5.
4.2. Održavanje
ispitne površine
S
površine staze moraju se odstraniti kamenčići ili prašina, koji bi mogli
značajno smanjiti stviti stvarnu dubinu teksture. U državama sa zimskim podnee
za odstranjivanje leda često upotrebljava sol za posipavanje. Sol može
privremeno ili čak trajno izmijeniti površinu tako da povećava buku, i zato
nije priporučljiva.
4.3. Popravljanje ispitne
površine
Kad treba popraviti ispitnu površinu, po
pravilu je potrebno popravljati samo stazu za ispitivanje (širine 3 m, vidi
sliku 1.) po kojoj voze vozila, pod uvjetom da preostala ispitna površina
zadovoljava zahtjeve za sadržaj zaostalih šupljina ili apsorpcije zvuka, kad se
izvrši njihovo mjerenje.
5. DOKUMENTACIJA O STAZI ZA ISPITIVANJE I
PROVEDENIM ISPITIVANJIMA
5.1. Dokumentacija o stazi za
ispitivanje
Sljedeći podaci moraju biti navedeni u
dokumentu koji opisuje ispitnu površinu:
(a) Položaj (lokacija)
ispitne staze
(b) Tip veziva, tvrdoća
veziva, tip agregata, najveća teorijska gustoća asfalt betona (DR),
debljina nosivog sloja i krivulja granulacije određeni na uzorcima/ jezgrama iz
ispitne staze.
(c) Postupak valjanja (npr.
tip valjka, masa valjka, broj prolaza)
(d) Temperatura mješavine,
temperatura okolnog zraka i brzina vjetra za vrijeme asfaltiranja
(e) Datum kada je nanesen i
uvaljan završni sloj.
(f) Svi ili najmanje
posljednji rezultat ispitivanja koji sadrži:
(i) sadržaj zaostalih
šupljina svakoga pojedinog uzorka/jezgre
(ii) mjesta na ispitnoj
površini iz kojih su uzeti uzorci za mjerenje šupljina
(iii) koeficijent apsorpcije
zvuka svakog uzorka/jezgre (ako je mjeren). Navesti rezultate za svaki uzorak i
za svaki raspon frekvencija te ukupnu srednju vrijednost.
(iv) mjesta na ispitnoj površini
iz kojih su uzeti uzorci/jezgre za mjerenje apsorpcije zvuka
(v) dubinu teksture,
uključujući broj ispitivanja i standardnu devijaciju
(vi) ustanovu odgovornu za
ispitivanja prema točkama (i) i (iii) i tip upotrijebljene ispitne opreme
(vii) datum ispitivanja i datum
kada su uzeti uzorci/jezgre iz staze za ispitivanje.
5.2. Dokumentacija o ispitivanjima
buke vozila provedenih na ispitnoj stazi
U dokumentaciji koja opisuje ispitivanja buke vozila mora se navesti jesu li zadovoljeni svi zahtjevi ove norme ili nisu. Pritom se mora pozvati na dokument iz točke 5.1, u kojem su opisani rezultati koji to potvrđuju.