Hrvatski sabor

3079

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGIJI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energiji, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 3. prosinca 2004. godine.

Broj: 01-081-04-3760/2
Zagreb, 10. prosinca 2004.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGIJI

Članak 1.

U Zakonu o energiji (»Narodne novine«, br. 68/01.), u članku 1. na kraju rečenice briše se točka i dodaju se riječi: »uz poštivanje mjera zaštite okoliša«.

Članak 2.

Članak 2. mijenja se i glasi:

»Opskrba energijom Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske te Ministarstva unutarnjih poslova uređuje se ovim Zakonom i posebnim zakonima.«

Članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. distribucija – razvod energije distribucijskom mrežom/sustavom,

2. distribucijska mreža/sustav – mreža/sustav koji se koristi za distribuciju energije,

3. dobavljač energije – proizvođač ili uvoznik energije,

4. energetski subjekt – pravna ili fizička osoba koja obavlja jednu ili više energetskih djelatnosti,

5. energija – električna energija, toplinska energija, plin, nafta i naftni derivati,

6. kogeneracija – istodobna proizvodnja električne i toplinske energije u jedinstvenom procesu,

7. korisnik mreže/sustava – sve fizičke i pravne osobe koje isporučuju energiju u prijenosnu ili distribucijsku mrežu/sustav (proizvođači) ili iz nje/njega preuzimaju energiju (kupci) ili koje koriste mrežu/sustav za tranzit energije (trgovci),

8. kupac – pravna ili fizička osoba koja kupuje energiju,

9. ministar – ministar nadležan za energetiku,

10. Ministarstvo – ministarstvo nadležno za energetiku,

11. mreža – sustav povezanih postrojenja i vodova koji su namijenjeni prijenosu ili razvodu ili opskrbi energijom,

12. naslijeđeni troškovi – obveze i troškovi nastali prije početka primjene ovoga Zakona koji ne mogu biti u cijelosti pokriveni u tržišnim uvjetima poslovanja,

13. obnovljivi izvori energije – izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana Sunčeva energija, biogorivo, biomasa, bioplin, geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, biomase, plina iz deponija, plina iz postrojenja za preradu otpadnih voda,

14. javna usluga – usluga dostupna u svako vrijeme svim kupcima i energetskim subjektima po reguliranoj cijeni i prema reguliranim uvjetima pristupa i korištenja usluge, uvažavajući sigurnost, redovitost i kvalitetu usluge, zaštitu okoliša, učinkovitost korištenja energije i zaštitu klime, a koja se obavlja prema nače­lima javnosti rada i nadzora tijela određenih zakonom,

15. biogorivo – tekuće ili plinovito gorivo dobiveno iz biomase,

16. biomasa – biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka od poljoprivrede (uključivo s biljnim i životinjskim tvarima), šumarstva i drvne industrije, kao i biorazgradivi dijelovi komunalnog i industrijskog otpada čije je energetsko korištenje dopušteno,

17. obveza javne usluge – obveza energetskih subjekata da određene energetske djelatnosti obavljaju kao javne usluge,

18. opskrba energijom – isporuka i/ili prodaja energije kupcu,

19. organizirano energetsko tržište – organizirano usklađi­vanje i posredovanje u ponudama o kupnji i prodaji energije,

20. plin – prirodni plin, ukapljeni prirodni plin, ukapljeni naftni plin, ispareni ukapljeni naftni plin, bioplin, plin iz biomase i gradski plin,

21. povlašteni kupac – kupac koji taj status stječe na temelju zakona i koji može slobodno izabrati od koga će kupiti energiju,

22. povlašteni proizvođač – energetski subjekt koji u poje­dinačnom proizvodnom objektu istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša,

23. prijenos/transport energije – transport energije prijenosnom mrežom radi preuzimanja energije od proizvođača i iz drugih prijenosnih mreža i predaje te energije distribucijskoj mreži ili kupcima priključenim neposredno na prijenosnu mrežu,

24. prijenosna mreža/ transportni sustav – mreža/sustav koji se koristi za prijenos/transport energije,

25. priključak na mrežu/sustav – fizički priključak na prijenosnu/transportnu ili distribucijsku mrežu/sustav prema propisanim uvjetima,

26. proizvodnja energije – fizikalni ili kemijski proces pretvorbe goriva ili obnovljivih izvora energije u električnu, toplinsku ili druge oblike energije,

27. proizvodnja naftnih derivata – procesi prerade i dorade nafte i/ili degazolinaže, kojima se dobivaju tekući i plinoviti proizvodi – naftni derivati, uključivo i ukapljeni naftni plin (UNP),

28. tarifni kupac – kupac za kojeg se energija dobavlja na regulirani način i po reguliranoj cijeni,

29. tranzit – prijenos energije porijeklom iz druge države, namijenjene trećoj državi preko teritorija Republike Hrvatske, ili prijenos energije porijeklom iz druge države i namijenjen toj drugoj državi preko Republike Hrvatske,

30. trgovac – energetski subjekt koji kupuje i prodaje energiju,

31. Agencija – nezavisan regulator energetskih djelatnosti – osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti na tržištu ili kao javnih usluga.«

Članak 4.

U članku 5. stavku 2. iza riječi: »u obnovljive izvore« dodaju se riječi: »i kogeneraciju«, a riječi: »za postizanje energetske učinkovitosti te mjere zaštite okoliša« zamjenjuju se riječima: »za povećanje energetske učinkovitosti te unapređenje mjera zaštite okoliša«.

Članak 5.

U članku 8. iza riječi: »energetske djelatnosti« točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »uvažavajući obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora u vezi sa zaštitom okoliša«.

Članak 6.

U članku 9. stavku 2. iza podstavka 3. dodaju se podstavci 4., 5., 6. i 7. koji glase:

» – procjena potrošnje električne energije po mjesecima i po područjima,

 – izvješće za proteklu ogrjevnu sezonu o korištenju prirodnog plina,

 – planirana i ostvarena potrošnja pojedinih vrsta energije u protekloj godini, te planirana potrošnja za tekuću godinu,

– zahtjevi u vezi s minimalnim udjelom obnovljivih izvora energije i učinkovitim korištenjem energije.«

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Ministarstvo do 15. listopada tekuće godine donosi pro­cjenu potrošnje prirodnog plina za nastupajuću ogrjevnu sezonu i prema potrebi donosi potrebne mjere o racionalizaciji potrošnje prirodnog plina.«

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 7.

U članku 10. stavku 1. iza riječi: »korištenje energije« točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »i smanjenje opterećenja okoliša«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Za poticanje energetske učinkovitosti i razvoja obnovljivih izvora energije Vlada Republike Hrvatske može uredbom osnovati agenciju za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.«

Članak 8.

U članku 12. stavku 4. riječi: »potiču i usmjeravaju« zamjenjuju se riječima: »poticati i usmjeravati«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Okolnosti u vezi sa statusom proizvođača energije koji koristi kogeneraciju kao što su stjecanje statusa povlaštenog proiz­vođača i/ili povlaštenog kupca, uvjeti za njihov pristup mreži, ugovaranje isporuke energije, obveza preuzimanja te energije, poticajne mjere za izgradnju kogeneracijskih postrojenja i drugo, uređuju se posebnim zakonima za pojedine energetske djelatnosti.«

Stavak 6. briše se.

Članak 9.

U članku 13. stavku 1. i 2. riječ: »naljepnica« u određenom padežu zamjenjuje se riječju: »oznaka« u odgovarajućem padežu.

Članak 10.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»(1) Korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija u interesu je Republike Hrvatske.

(2) Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, kojega donosi ministar, odredit će se obnovljivi izvori energije koji se koriste za proizvodnju energije, uvjeti i mogućnost njihova korištenja, uključujući planiranje, registar projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te druga pitanja od značaja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

(3) Financijski poticaji za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju određuju se ovim Zakonom, posebnim zakonom kojim će se urediti djelatnost proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zakonom o državnim potporama.

(4) Subjekt koji je ostvario poticaje prilikom izgradnje objek­ta za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije ne može proizvedenu energiju u tim objektima isporučivati inozemnom tržištu bez odobrenja Vlade Republike Hrvatske.«

Članak 11.

Članak 15. mijenja se i glasi:

»Energetske djelatnosti, u smislu ovoga Zakona, su:

1. proizvodnja električne energije,

2. prijenos električne energije,

3. distribucija električne energije,

4. opskrba električnom energijom,

5. organiziranje tržišta električnom energijom,

6. dobava prirodnog plina,

7. skladištenje prirodnog plina,

8. transport prirodnog plina,

9. distribucija prirodnog plina,

10. opskrba prirodnim plinom,

11. proizvodnja naftnih derivata,

12. proizvodnja biogoriva,

13. transport nafte, naftovodima i drugim nespomenutim oblicima transporta iz točke 15. ovoga članka,

14. transport naftnih derivata produktovodima i drugim nespomenutim oblicima transporta iz točke 15. ovoga članka,

15. transport nafte, naftnih derivata i biogoriva cestovnim vozilom,

16. trgovina na veliko naftnim derivatima,

17. trgovina na malo naftnim derivatima,

18. skladištenje nafte i naftnih derivata,

19. proizvodnja toplinske energije,

20. distribucija toplinske energije,

21. opskrba toplinskom energijom,

22. trgovanje, posredovanje i zastupanje na tržištu energije,

23. transport i skladištenje ukapljenoga prirodnog plina (UPP),

24. trgovina na veliko i malo ukapljenim naftnim plinom (UNP),

25. trgovina na veliko ukapljenim prirodnim plinom.«

Članak 12.

U članku 16. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Dozvola nije potrebna za obavljanje energetskih djelatnosti:

1. proizvodnje električne energije koja se proizvodi isključivo za vlastite potrebe ili se proizvodi u proizvodnim objektima snage do 1 MW,

2. proizvodnje biogoriva koje se proizvodi isključivo za vlastite potrebe ili se proizvodi energija do 1 TJ godišnje,

3. trgovine na malo naftnim derivatima,

4. skladištenje nafte i naftnih derivata koji se skladište isključivo za vlastite potrebe,

5. proizvodnje toplinske energije koja se proizvodi isključivo za vlastite potrebe ili se proizvodi u proizvodnim objektima snage do 0,5 MW.«

Članak 13.

U članku 17. stavku 1. riječi: »(u daljnjem tekstu: energetski subjekt)« brišu se.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Dozvola se može izdati i fizičkoj osobi ako ona udovoljava uvjetima iz stavka 1. točke 1. do 5.ovoga članka za obavljanje sljedećih energetskih djelatnosti:

– proizvodnje biogoriva,

– transporta nafte, naftnih derivata i biogoriva cestovnim vozilima,

–  trgovanja, posredovanja i zastupanja na tržištu energije.

Dozvola se ne može izdati fizičkoj osobi koja je u posljednje tri godine pravomoćno osuđena za kazneno djelo povezano s obavljanjem energetskih djelatnosti.«

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

Članak 14.

U članku 20. stavku 2. riječi: »vođenje elektroenergetskog sustava« zamjenjuju se riječima: »skladištenje prirodnog plina«, iza riječi: »transport« dodaje se riječ: »prirodnog«, a riječ: »te« zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: »distribucija prirodnog plina, opskrba prirodnim plinom tarifnih kupaca te«.

Članak 15.

U članku 24. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Energetski subjekt koji je nositelj obveze javne usluge treba u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona utvrditi prijed­log iznosa naknade naslijeđenih troškova. Odluku o iznosu naknade, na prijedlog Ministarstva koje je pribavilo mišljenje Agencije, donosi Vlada Republike Hrvatske.«

Članak 16.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»(1) Cijene energije mogu biti regulirane ili slobodne.

(2) Regulirana cijena energije za tarifne kupce sadrži:

– dio cijene prema tarifnim stavkama, za energetske djelatnosti za koje se primjenjuje tarifni sustav,

– naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije,

– naknadu za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti,

– naknadu za naslijeđene troškove, ako su ti troškovi odobreni za pojedinu vrstu energije,

– naknadu za obavljanje poslova organiziranja tržišta električne energije, samo za električnu energiju,

– ostale naknade, ako je to propisano posebnim zakonom.

(3) Slobodna cijena energije sadrži:

– dio cijene koji se slobodno ugovara,

– tarifne stavke za korištenje mreže/sustava, za one vrste energije za koje se koristi mreža/sustav,

– naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije,

– naknadu za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti,

– naknadu za naslijeđene troškove, ako su ti troškovi odobreni za pojedinu vrstu energije,

– naknadu za obavljanje poslova organiziranja tržišta elek­trične energije, samo za električnu energiju,

– ostale naknade, ako je to propisano posebnim zakonom.«

Članak 17.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»(1) Primjenom Tarifnih sustava određuje se cijena:

– proizvodnje električne energije, s izuzetkom proizvodnje za povlaštene kupce,

– prijenosa električne energije,

– distribucije električne energije,

– opskrbe električne energije, s izuzetkom povlaštenih kupaca,

– dobave prirodnog plina, s izuzetkom povlaštenih kupaca,

– distribucije prirodnog plina,

– transporta prirodnog plina,

– skladištenje prirodnog plina,

– opskrba prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenih kupaca,

– proizvodnje toplinske energije, s izuzetkom povlaštenih kupaca,

– distribucije toplinske energije,

– opskrbe toplinske energije s izuzetkom povlaštenih kupaca.

(2) Tarifni sustavi se temelje na opravdanim troškovima poslovanja, održavanja, zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije obje­kata i zaštite okoliša, uključujući razuman rok povrata sredstava od investicija u energetske objekte, uređaja i mreža, odnosno sus­tava, te moraju biti nepristrani i razvidni.

(3) Tarifni sustavi trebaju poticati mehanizme za poboljšanje energetske učinkovitosti i upravljanje potrošnjom, uključujući i povećano korištenje obnovljivih izvora energije.

(4) Cijena električne energije za istu kategoriju potrošnje Tarifnih kupaca jednaka je na cijelom području Republike Hrvat­ske.

(5) Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz ob­nov­ljivih izvora energije i kogeneracije određuje pravo proizvo­đača na poticajnu cijenu koju operator tržišta plaća za isporučenu energiju.«

Članak 18.

Članak 27. mijenja se i glasi:

»(1) Tarifni sustav čini propisana metodologija za utvrđi­vanje tarifnih stavaka s visinama tarifnih stavki.

(2) Metodologijom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se tarifne stavke za obračun cijena energije za različite energetske subjekte, odnosno korisnike, ovisno o vrsti, snazi, kvaliteti i drugim elementima isporučene energije.

(3) Tarifne stavke trebaju omogućiti obračun cijene energije za obračunsko razdoblje.

(4) Visine tarifnih stavki iz stavka 1. ovoga članka mogu biti različite ovisno o vrsti korisnika, razdoblju isporuke i sezonskoj ili dnevnoj dinamici isporuke.«

Članak 19.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»(1) Metodologiju, odnosno tarifne sustave bez visine tarifnih stavki, za:

– proizvodnju električne energije, s iznimkom za povlaštene kupce,

– opskrbu električnom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca,

– dobavu prirodnog plina, s iznimkom za povlaštene kupce,

– opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenih kupaca,

– proizvodnju toplinske energije, s iznimkom za povlaštene kupce,

– opskrbu toplinskom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca,

– prijenos električne energije,

– distribuciju električne energije,

– distribuciju prirodnog plina,

– skladištenje prirodnog plina,

– transport prirodnog plina,

– distribuciju toplinske energije,

donosi Agencija, a nakon što pribavi mišljenje energetskih subjekata za obavljanje čijih djelatnosti se primjenjuje tarifni sustav i Ministarstva.

(2) Vlada Republike Hrvatske određuje visinu pojedinih tarifnih stavki u tarifnim sustavima iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog Ministarstva. Energetski subjekt za obavljanje čijih djelatnosti se primjenjuje tarifni sustav dostavlja prijedlog Ministarstvu koje pribavlja mišljenje Agencije.

(3) Vlada Republike Hrvatske određuje naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije i donosi tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, na prijedlog Ministarstva koje je pribavilo mišljenje Agencije.

(4) Vlada Republike Hrvatske određuje naknadu za organiziranje tržišta električne energije na prijedlog Ministarstva. Energetski subjekt za organiziranje tržišta električne energije dostavlja prijedlog Ministarstvu koje pribavlja mišljenje Agencije.

(5) Primjenu tarifnih sustava i naknada nadzire Agencija.«

Članak 20.

U članku 29. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Općim uvjetima za opskrbu energijom utvrđuju se za električnu energiju, toplinsku energiju te prirodni plin:

– postupak izdavanja energetske suglasnosti i stvaranja uvjeta za priključak na mrežu,

– uvjeti za priključak, opskrbu energijom i korištenje mreže,

– praćenje sigurnosti opskrbe i kvalitete energije,

– međusobni ugovorni odnosi između energetskih subjekata i korisnika mreže,

– obveze i odgovornosti energetskih subjekata i korisnika mreže,

– uvjeti mjerenja, obračuna i naplate isporučene energije i snage,

– uvjeti za primjenu postupka ograničenja ili prekida isporuke energije,

– postupci utvrđivanja i obračuna neovlaštene potrošnje energije.«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Opći uvjeti za opskrbu energijom sadrže osobito slje­deće mjere zaštite kupaca:

– pravo na sklapanje ugovora s pružateljem usluge opskrbe energijom utemeljeno na pravičnim i unaprijed poznatim uvjetima u kojem se navodi sljedeće:

a) naziv i adresa opskrbljivača,

b) usluge koje se pružaju, razina kvalitete usluga koje se nude i vrijeme priključenja,

c) vrste ponuđenih usluga održavanja, ako se nude,

d) sredstva kojima se mogu dobiti najnovije informacije o važećim tarifama i cijenama održavanja,

e) trajanje ugovora, uvjeti obnove i prekida usluga i ugovora, postojanje bilo kojeg prava na raskid ugovora,

f) naknada ili povrat sredstava ako se ne ispuni ugovorena razina kvalitete usluga,

g) način pokretanja postupka za rješavanje sporova,

– pravo na obavijest o namjeri izmjene ugovorenih uvjeta i pravo na raskid ugovora nakon primitka te obavijesti, obvezu pružatelja usluga da obavijesti svoje korisnike o svakom pove­ćanju cijena najkasnije u tijeku jednoga uobičajenoga obračun­skog razdoblja nakon povećanja cijena, pravo kupca na raskid ugovora ako ne prihvaća nove uvjete,

– obvezu davanja razvidnih podataka o važećim tarifama i o standardnim uvjetima koji se odnose na pristup mreži i korištenje usluga,

– obvezu ponude širokog izbora načina plaćanja, a razlike u uvjetima moraju odražavati troškove opskrbljivača zbog različitih načina plaćanja,

– pravo na zaštitu kupaca od nepravednih i varljivih načina prodaje usluga,

– pravo na besplatnu promjenu opskrbljivača,

– pravo na razvidne, jednostavne i jeftine postupke rješa­va­nja žalbi kupaca, uz pravedno rješavanje sporova i bez odgađanja, uz naknadu troškova i/ili kompenzaciju, ako su osigurani,

– obvezu davanja obavijesti o svim pravima koja se odnose na javne usluge.«

Članak 21.

Iza članka 29. dodaju se članci 29.a i 29.b koji glase:

»Članak 29.a

(1) Metodologija utvrđivanja naknade za priključenje na mrežu i za povećanje priključne snage postojećih proizvođača i kupaca te podjela naknade prema koristi koju imaju korisnici mreže propisuje se pravilnikom kojega donosi Agencija. Metodologija se temelji na objektivnim, razvidnim i nepristranim načelima.

(2) Naknada za priključenje na mrežu i za povećanje prik­ljučne snage postojećih proizvođača i kupaca sastoji se od troška za stvaranje tehničkih uvjeta u mreži i troška izvedbe priključka na mrežu.

(3) Naknada za priključenje iz stavka 2. ovoga članka predstavlja udjel kupca u financiranju izgradnje priključka i udjel za stvaranje tehničkih uvjeta u mreži.

(4) Podaci iz katastra vodova koji su potrebni za priključenje na mrežu moraju biti dostupni energetskim subjektima i kupcima na njihov zahtjev.

Članak 29.b

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra, a nakon pribavljenog mišljenja Agencije, propisuje iznos naknade za prik­lju­čenje na mrežu i za povećanje priključne snage.

(2) Primjenu pravilnika iz članka 29.a stavka 1. ovoga Zakona i propisanih naknada iz stavka 1. ovoga članka nadzire Agencija.«

Članak 22.

Naslov iznad članka 30. mijenja se i glasi:

»IX. PRISTUP OBJEKTIMA I POSEBNI UVJETI«

Članak 23.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»(1) Energetski subjekti i kupci energije dužni su tijekom gradnje, obavljanja energetske djelatnosti i korištenja energije ispunjavati propisane zahtjeve i uvjete za sigurnost i kvalitetu opskrbe i korištenje energije.

(2) Energetski objekti, postrojenja, vodovi i priključci na mrežu, te postrojenja i instalacije kupaca, moraju udovoljavati propisanim zahtjevima i uvjetima za sigurnu i kvalitetnu opskrbu i korištenje energije tijekom:

– projektiranja, proizvodnje opreme, gradnje, ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti, probnoga rada i prvog stavljanja u uporabu,

– obavljanja energetske djelatnosti i korištenja energije, odnosno pogona i održavanja.

(3) Tehničke propise, zahtjeve i uvjete za sigurnost i kvalitetu opskrbe i korištenje energije iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi ministar uz prethodno mišljenje ministra zaštite okoliša, pros­tornog uređenja i graditeljstva, ministra zdravstva, ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo i glavnog inspektora Državnog inspektorata.«

Članak 24.

Iza članka 31. dodaju se članci 31.a i 31.b koji glase:

»Članak 31.a

Građevine izgrađene bez građevinske dozvole ili drugoga odgovarajućeg akta na temelju kojega se može graditi građevina ne smiju se priključiti na mrežu, kao i građevine za koje je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanja građevina prema posebnom zakonu.

Članak 31.b

(1) Energetski subjekti u obavljanju svojih djelatnosti ne odgovaraju drugim energetskim subjektima i korisnicima usluga u slučaju nastanka više sile.

(2) Slučajevima više sile, u smislu ovoga Zakona, smatraju se svi događaji i okolnosti koje, da su i mogle biti predviđene, ne bi mogle biti spriječene i na koje se ne može utjecati, umanjiti ih, otkloniti ih ili ukinuti njihovo djelovanje. To su osobito:

– elementarne nepogode (potres, poplava, udar groma, oluja, suša, djelovanje leda i drugo),

– epidemije,

– eksplozije koje nisu posljedica nepravilnog i nepažljivog rukovanja i koje se nisu mogle predvidjeti, a nisu posljedica dotrajalosti materijala i opreme,

– rat, pobuna ili sabotaža,

– odluke Vlade Republike Hrvatske iz članka 23. ovoga Zakona, kao i svi drugi događaji i okolnosti za koje u slučaju dvojbe posebna arbitraža odluči da se radi o višoj sili.«

Članak 25.

Iza članka 32. dodaje se članak 32.a koji glasi:

»Članak 32.a

»Ako inspektori Državnog inspektorata ili drugi nadležni inspektori prema posebnim propisima pri obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde da energetski subjekt ne obavlja energetsku djelatnost, a kupac energije ne koristi energiju u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim ovlaštenja prema općim propisima, imaju ovlaštenje rješenjem:

– narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka, uz određivanje roka za njihovo otklanjanje,

– zabraniti obavljanje energetske djelatnosti ili gradnju energetskog objekta, ako nije pribavljena dozvola za obavljanje djelatnosti ili akt na temelju kojega se može graditi objekt,

– narediti obustavu daljnje gradnje ili korištenja energetskog objekta, odnosno obustavu opskrbe energijom ili korištenje energije ako se oprema za energetske objekte ne proizvodi, a ti objekti ne grade, ne koriste ili ne održavaju po odobrenoj ili potvrđenoj dokumentaciji prema posebnim tehničkim ili drugim propisima, i ako zbog toga postoji neposredna opasnost za stabilnost i sigurnost energetskih objekata, zdravlje ili život ljudi ili sigurnost prometa ili susjednih građevina.«

Članak 26.

U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj energetski subjekt koji:

1. ne dostavi Ministarstvu podatke propisane Pravilnikom o energetskoj bilanci (članak 9. stavak 2. i 5.),

2. ne obavještava kupce o kretanjima i značajkama korištenja energije (članak 12. stavak 4.),

3. priključi građevinu na mrežu bez građevinske dozvole ili drugoga odgovarajućeg akta na temelju kojeg se može graditi gra­đevina (članak 31.a),

4. ne dopušta nadležnim tijelima obavljanje nadzora ili im ne pruža istinite podatke potrebne za obavljanje nadzora.«.

Članak 27.

U članku 35. stavku 1. mijenja se i glasi:

»Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj energetski subjekt koji:

1. obavlja energetsku djelatnost bez dozvole za obavljanje energetske djelatnosti (članak 16. stavak 1.),

2. energetsku djelatnost koja se obavlja kao javna usluga obavlja kao tržišnu djelatnost (članak 20. stavak 2.),

3. ne vodi poslovne knjige i ne sastavlja financijska izviješća za svaku energetsku djelatnost, odnosno drugu djelatnost koju obavlja posebno i odvojeno (članak 21.),

4. ne formira ili ne obnavlja obvezne i operativne rezerve (članak 22.),

5. cijenu energije koja se obračunava primjenom tarifnih sustava ne obračunava primjenom tarifnih sustava (članak 26. stavak 1.),

6. u cijeni energije ne obračunava i ne naplaćuje tarifne stavove i naknade iz članka 25. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

7. ne predloži donošenje tarifnog sustava u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (članak 30.),

8. energetsku djelatnost obavlja protivno općim uvjetima opskrbe (članak 29.),

9. ne obračunava i ne naplaćuje naknade iz članka 29.a ovoga Zakona,

10. ne provodi tehničke propisa, zahtjeve i uvjete iz članka 31. ovoga Zakona,

11. ne postupi prema rješenju inspektora iz članka 32.a ovoga Zakona.«

Članak 28.

U cijelom tekstu Zakona o energiji (»Narodne novine«, br. 68/01.) riječi: »Vijeće za« zamjenjuju se riječju: »Agencija« u odgovarajućem padežu.

Članak 29.

Energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti za koje je prema odredbama ovoga Zakona potrebna dozvola moraju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti pribaviti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 30.

(1) Agencija je dužna za energetske djelatnosti za koje se primjenjuje tarifni sustav predložiti donošenje tarifnih sustava iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do donošenja tarifnih sustava iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se tarifni sustavi koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 31.

(1) Vlada Republike Hrvatske, Agencija i ministar će donijeti propise za čije donošenje su ovlašteni ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

(2) Do dana stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se podzakonski propisi kojima su uređena odnosna pitanja, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 32.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o energiji.

Članak 33.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 310-02/04-01/03
Zagreb, 3. prosinca 2004.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.