ministarstvo zdravstva
i socijalne skrbi

3147

Na temelju članka 16. stavka 2. podstavka 1. Zakona o hrani (»Narodne novine«, br.117/03, 130/03 i 48/04) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

o zdravstvenoj ispravnosti vode za piĆe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se:

– zdravstvena ispravnost vode koja služi za ljudsku uporabu,

– granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti, 

– vrste i obim analiza uzorka vode za piće te analitičke metode,

– učestalost uzimanja uzoraka vode za piće,

– način uzimanja i količina uzoraka vode za analizu.

Članak 2.

Izrazi u smislu ovoga Pravilnika znače:

1. »Voda namijenjena ljudskoj uporabi« jest sva voda, bila u prirodnom stanju ili nakon prerade, koja se koristi kao voda za piće i pripremanje hrane bez obzira na način isporuke te voda koja se koristi u proizvodnji i prometu hrane, predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom i predmeta opće uporabe,

2. »Javna vodoopskrba« jest opskrba vodom za piće za više od 50 ljudi ili 10 m³/dan, opskrba iz objekata pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost proizvodnje i prometa hrane te opskrba javnih objekata kao što su škole, bolnice, ustanove predškolskog odgoja, ugostiteljski objekti, autobusni i željeznički kolodvori i dr.,

3. »Uzorak vode« jest količina vode uzeta jednokratno na jednom mjestu na propisani način u svrhu laboratorijske analize,

4. »Analiza vode« jest određivanje senzorskih, fizikalno-kemijskih, mikrobioloških i drugih svojstava vode radi utvrđivanja njene zdravstvene ispravnosti,

5. »Učestalost uzimanja uzoraka vode (uzorkovanje)« jest postupak uzimanja uzorka vode za laboratorijsku analizu iz izvorišta i pojedinih vodoopskrbnih objekata u određenim vremenskim razmacima,

6. »Izvorište« jest mjesto na kojem se voda zahvaća za vodoopskrbu pučanstva (vrela, zdenci, rijeka, jezera, akumulacije),

7. »Vodovod« jest sustav za vodoopskrbu pučanstva vodom za piće koji ima uređeno i zaštićeno izvorište, spremnik i razvodnu mrežu,

8. »Vodoopskrbni objekti« su građevine i uređaji pomoću kojih se zahvaća voda, prikuplja, prerađuje i raspodjeljuje pu­čanstvu putem razvodne mreže,

9. »Razvodna mreža« jest sustav vodovodnih cijevi kojima se transportira voda od izvorišta preko svih uređaja i spremnika do potrošača. Hidranti i zasuni su sastavni dijelovi razvodne mreže,

10. »Unutarnja mreža« jest sistem cijevi, ventila, slavina, tuševa i drugih priključaka unutar stambenog i drugih objekata nakon vodomjera javne vodoopskrbe,

11. »Ekvivalent stanovnika (ES)« jest potrošnja vode od 200 litara na dan po stanovniku,

12. »Iznenadno onečišćenje« jest nagli prodor štetnih i opasnih tvari i/ili mikroorganizama u količinama koje mogu biti štetne ili opasne za zdravlje ljudi u izvorište ili vodoopskrbne objekte, a posljedica je ljudske aktivnosti,

 13. »Izvanredno stanje« jest stanje nakon elementarne i druge nepogode ili nakon akcidentalnog onečišćenja, a proglašava ga nadležno tijelo državne uprave,

14. »Higijensko-epidemiološke indikacije« su indikacije koje ukazuju na mogućnost onečišćenja vode mikrobiološkim, fizikalnim, kemijskim i radioaktivnim tvarima, zbog tehničkog stanja vodoopskrbnih objekata, stanja okoliša, elementarnih nepogoda, akcidentalnog onečišćenja i epidemiološke situacije,

 15. »M.D.K.« jest maksimalno dopuštena koncentracija,

16. »Sukladnost« jest usklađenost dobivenih rezultata s propisanim MDK-vrijednostima.

Članak 3.

Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sve vode bez obzira na njihovo podrijetlo u prirodnom stanju ili nakon prerade ako se voda:

– isporučuje kao voda za piće na mjestu potrošnje,

– rabi u proizvodnji i pripremi hrane, predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom i predmeta opće uporabe bez obzira na način na koji ulazi u tehnološki proces,

– puni u cisterne, na slavini cisterne.

Članak 4.

Ovaj Pravilnik ne primjenjuje se na:

– mineralne vode, izvorske i stolne vode sukladno posebnom propisu,

– vodu iz privatnog vodoopskrbnog sustava koji daje manje od 10 m³ na dan u prosjeku ili koji opskrbljuje manje od 50 osoba, osim ako se ta voda ne isporučuje u okviru komercijalne ili javne djelatnosti,

– vodu na izvorištu, osim ako se direktno bez prerade i dezinfekcije koristi kao voda za piće.

Članak 5.

Zahtjev sukladnosti mora biti ispunjen:

 a) na mjestu potrošnje vode za piće,

 b) u objektima za proizvodnju i promet hrane i predmeta opće uporabe na mjestu gdje se voda koristi u proizvodnji i prometu,

c) na slavini cisterne ako se koristi kao voda za piće.

Članak 6.

Zdravstveno ispravnom vodom za piće smatra se voda koja:

a) ne sadrži mikroorganizme, parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost za zdravlje ljudi,

b) ne sadrži tvari u koncentracijama koje same ili zajedno s drugim tvarima predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi,

c) odgovara vrijednostima u Prilogu I. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Članak 7.

Pravna osoba koja upravlja javnim vodovodnim sustavom mora imati organiziran sustav samokontrole.

Sustav samokontrole organizira se u skladu s posebnim propisom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Sustav samokontrole mora se uspostaviti na osnovi HACCP sustava, koji omogućava prepoznavanje rizičnih mjesta u cjelokupnom sustavu isporuke vode, odnosno moraju se odrediti mjesta i učestalost uzorkovanja.

Unutarnji nadzor i usklađenost s odredbama ovoga Pravilnika, napose s vrijednostima iz Priloga I. ovoga Pravilnika, obav­lja laboratorij pravne osobe.

  Članak 8.

Provjeru sukladnosti vode namijenjene javnoj vodoopskrbi, osobito poštivanja MDK vrijednosti iz Priloga I. ovoga Pravilnika nadzire Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalnim praćenjem (monitoringom).

Nositelj monitoringa jest Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Izvršitelji monitoringa su zavodi za javno zdravstvo u županijama, odnosno Gradu Zagrebu ( u daljnjem tekstu: zavod za javno zdravstvo).

Članak 9.

Zavodi za javno zdravstvo koji provode monitoring moraju uvesti normu HRN EN ISO/IEC 17025.

Članak 10.

Nositelj monitoringa mora ministru nadležnom za zdravstvo i Hrvatskoj agenciji za hranu, svake godine do 31. listopada, dostaviti program monitoringa za sljedeću godinu.

Za provedbu programa odgovoran je izvršitelj.

Izvršitelji su obvezni dostaviti izvješća o realizaciji programa iz stavka 1. ovoga članka, za svaki vodoopskrbni sustav posebno i skupne podatke monitoringa Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Članak 11.

Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće na temelju monitoringa i reprezentativnog broja uzoraka obuhvaća:

1. vodu na izvorištu, ako se direktno koristi kao voda za piće,

2. vodu nakon procesa prerade, odnosno dezinfekcije,

3. vodu u spremniku vode za piće,

4. vodu u razvodnoj mreži,

5. vodu na mjestu potrošnje.

Članak 12.

Vrste i obim analiza uzoraka vode za piće određeni su u Tablici A Priloga II. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.

Učestalost uzimanja uzoraka vode za piće radi ispitivanja njene zdravstvene ispravnosti u okviru monitoringa određena je u Tablici B Priloga II. ovoga Pravilnika.

Članak 13.

Monitoring izvorišta vode, namijenjenih javnoj vodoopskrbi, obavlja se putem ovlaštenih laboratorija Zavoda za javno zdravstvo četiri puta u jednoj hidrološkoj godini u obimu analize C iz Priloga II. ovoga Pravilnika.

Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za javno zdravstvo obvezan je:

– uspostaviti bazu podataka o kvaliteti vode,

– izvršiti procjenu opasnosti od onečišćenja izvorišta sukladno ovom Pravilniku i Uredbi o klasifikaciji voda.

O svakoj značajnijoj promjeni i odstupanju od zahtjeva sukladnosti Hrvatski zavod za javno zdravstvo mora obavijestiti:

– pravnu osobu koja koristi i upravlja tim vodovodnim sustavom,

– sanitarnu inspekciju,

– nadležna tijela državne uprave.

Članak 14.

Prije korištenja novog izvora u svrhu javne vodoopskrbe prav­na ili fizička osoba mora obaviti ispitivanje te vode najmanje četiri puta godišnje u jednoj hidrološkoj godini, sukladno parametrima obima analize C iz Priloga II. ovoga Pravilnika.

Ako izvorište nije korišteno više od šest mjeseci, prije ponovnog korištenja, potrebno je obaviti ispitivanje sukladno parametrima obima analize C iz Priloga II. ovoga Pravilnika.

Laboratorij koji obavlja ispitivanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mora ispunjavati odredbe norme HRN EN ISO/IEC 17025 i redovno sudjelovati u međulaboratorijskoj provjeri rezultata.

Članak 15.

Metode laboratorijskog ispitivanja vode za piće, određene su u Prilogu III. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio. Za parametre navedene u točki 2. i 3. Priloga III. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio ili za one koji nisu navedeni, mogu se koristiti i druge znanstveno priznate metode koje daju iste rezultate, što se mora navesti kod objavljivanja i izvješta­vanja.

Osim metoda iz Priloga III. točka 1.voga Pravilnika za ispitivanja mogu se koristiti i druge metode ako je dokazano da daju iste rezultate kao navedene metode.

 Članak 16.

Postupak uzimanja, konzerviranja, prijevoza i čuvanja uzoraka, ne smije utjecati na rezultat laboratorijskog ispitivanja.

Članak 17.

Ako se unutarnjim nadzorom ili monitoringom ustanovi da voda nije zdravstveno ispravna, pravna osoba iz članka 7. ovoga Pravilnika, odnosno Zavod za javno zdravstvo moraju:

– ograničiti ili prekinuti isporuku vode,

– obavijestiti potrošače i dati odgovarajuće preporuke, osim u slučaju kada Stručno povjerenstvo za vodu za piće ocijeni da je prekoračenje parametarske vrijednosti takvo da ne može imati utjecaj na zdravlje,

– istražiti uzrok,

– provesti hitne mjere za uklanjanje uzroka neusklađenosti,

– obavijestiti Stručno povjerenstvo za vodu za piće i sanitarnu inspekciju odmah po saznanju, a najkasnije u roku od 24 sata.

Ako prekid isporuke vode traje više od 24 sata pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe mora osigurati opskrbu vodom na drugi način.

Stručno povjerenstvo, uzimajući u obzir stupanj prekoračenja MDK pojedinih parametara predložit će mjere i procjenu ugro­že­nosti zdravlja ljudi.

Uspješnost provedenih mjera, dokazuje se laboratorijskim ispitivanjem.

Članak 18.

O provedenim mjerama i njenim rezultatima, pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe mora voditi dokumentaciju i čuvati je pet godina.

Članak 19.

U slučaju elementarne nepogode, iznenadnog onečišćenja vodoopskrbnog sustava ili bilo kojeg drugog uzroka odstupanja od sukladnosti iz Priloga I. ovoga Pravilnika koji se postojećim postupcima prerade vode ne može otkloniti, a ne postoji rezervno izvorište, niti mogućnost opskrbe vodom za piće na drugi način, za daljnji rad, pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe mora zatražiti dozvolu za odstupanje od MDK vrijednosti.

Odobrenje za odstupanje od MDK vrijednosti daje ministar nadležan za zdravstvo, na prijedlog Stručnog povjerenstva za vodu za piće, ako povećane vrijednosti ne predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi.

Članak 20.

Odobrenje za odstupanje od MDK vrijednosti mora sadržavati sljedeće podatke o:

1. vodoopskrbnom sustavu ili dijelu sustava na koji se zah­tjev odnosi,

2. dnevnoj količini isporučene vode,

3. broju ljudi koji opskrbljuje,

4. proizvodnji i prometu hrane, predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom i predmeta opće uporabe i načinu na koji voda ima utjecaj na njihovu zdravstvenu ispravnost u konačnom obliku,

5. parametru, koji prelazi MDK za posljednjih 12 mjeseci,

6. uzroku neispravnosti,

7. razlogu zbog kojeg se ne može na drugi način osigurati voda za piće,

8. predviđenom vremenu trajanja neusklađenosti,

9. planiranim mjerama koje će se poduzeti,

10. procjeni troškova.

Članak 21.

Ako je za uklanjanje uzroka odstupanja od sukladnosti potrebno provesti mjere na vodozaštitnom području, pravna osoba o tome mora obavijestiti nadležna tijela državne uprave.

Članak 22.

Odobrenje za odstupanje iz članka 19. ovoga Pravilnika izdaje se na razdoblje od najdulje tri godine. Tri mjeseca po isteku tog razdoblja, ministru nadležnom za zdravstvo, osobe iz stavka 1. članka 19. ovoga Pravilnika podnose izvješće o rezultatima poboljšanja postignutog poduzetim mjerama.

Iznimno, odstupanje se može dozvoliti na još tri godine. U tom slučaju, mora se predočiti izvješće iz prethodnog razdoblja i navesti razlog zbog kojeg se traži produljenje.

Članak 23.

O svim dozvoljenim odstupanjima, mjerama koje se poduzimaju, rokovima i zdravstvenim rizicima s naglaskom na posebno osjetljivu populaciju, nadležni zavodi za javno zdravstvo moraju obavijestiti javnost putem sredstava javnog informiranja.

Članak 24.

Kod izbora vode za javnu vodoopskrbu, prednost uvijek ima voda kojoj nije potrebna dodatna prerada.

Vodi se ne smiju dodavati nikakve tvari osim onih koje zahtijeva postupak prerade ili dezinfekcije.

Članak 25.

Materijali i druge tvari koji su u dodiru s vodom za piće ne smiju imati utjecaj na njenu zdravstvenu ispravnost.

Članak 26.

Podaci i rezultati laboratorijskog ispitivanja vode za piće, prikupljenih monitoringom ili na temelju unutarnjeg nadzora u svakom trenutku moraju biti na raspolaganju pravnoj osobi koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe.

Pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe mora svojim internim dokumentima odrediti učestalost i način obavještavanja potrošača o rezultatima unutarnjeg nadzora i zdrav­stvenoj ispravnosti vode za piće, a najmanje jedan puta godišnje.

Bez obzira na odredbu stavka 2. ovoga članka, pravna osoba koja opskrbljuje 5000 ili više stanovnika, odnosno isporučuje dnevno više od 1000 m³ vode obvezna je pripremiti godišnje izvješće i obavijestiti javnost putem sredstava javnog informiranja.

Izvješće iz stavka 2. ovoga članka, za prethodnu godinu prav­na osoba je obvezna dostaviti Hrvatskom zavodu za javno zdrav­stvo najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.

Članak 27.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi zbirku podataka o vodoopskrbnim sustavima i zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Bazu podataka o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće predstavljaju podaci dobiveni monitoringom.

Pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe obvezna je jedan puta godišnje priopćiti podatke o vodoopskrbnim sustavima.

Vrstu podataka iz stavka 3. ovoga članka određuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Članak 28.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo izrađuje godišnje izvješće o zdravstvenoj ispravnosti pitke vode u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu i najkasnije do 31. svibnja iduće godine dostavlja ministru nadležnom za zdravstvo i Hrvatskoj agenciji za hranu.

Članak 29.

Ministar nadležan za zdravstvo imenuje Stručno povjerenstvo za vodu za piće (u daljnjem tekstu: Stručno povjerenstvo), koje ima 9 članova.

Stručno povjerenstvo čine predstavnici ministarstva nadležnog za zdravstvo, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, županijskih zavoda za javno zdravstvo i drugih stručnjaka.

Stručno povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

1. predlaže MDK vrijednost za pokazatelje koji nisu navedeni u Tablici 1. Priloga I. ovoga Pravilnika,

2. predlaže dodatne parametre praćenja i njihove MDK vri­jednosti, a koji mogu predstavljati moguću opasnost za zdravlje ljudi,

3. predlaže povećanje učestalosti uzimanja uzoraka,

4. izrađuje preporuke i upute vezano za novonastale okolnosti izazvane onečišćenjem vode za piće,

5. za sve javne vodovode i druga izvorišta javne vodoopskrbe, Stručno povjerenstvo osim analiza iz Tablice A Priloga II. ovoga Pravilnika može odrediti praćenje dodatnih pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode za piće:

a) ovisno o prirodnom sastavu vode,

b) ovisno o tehnologiji prerade vode,

c) ovisno o procjeni ugroženosti tvarima prisutnim u okolišu, a koje mogu potencijalno ugroziti izvorište i vodu za piće,

d) ovisno o higijensko-epidemiološkoj indikaciji,

6. može povećati učestalost uzimanja uzoraka vode za piće predviđenih u Tablici B Priloga II. ovoga Pravilnika:

a) ako se analizom vode za piće utvrdi da je zdravstveno neispravna i potencijalno može ugroziti zdravlje ljudi,

b) u slučaju iznenadnog onečišćenja ili elementarne nepogode,

c) ako postoje higijensko-epidemiološke indikacije,

7. određuje sadržaj godišnjeg izvješća kojeg podnose osobe iz članka 26. ovoga Pravilnika.

Članak 30.

Svi izvori vode namijenjeni ljudskoj uporabi i vodoopskrbni objekti moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog onečiš­ćenja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za piće.

Članak 31.

Sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju javnu vodoopskrbu, moraju isporučiti zdravstveno ispravnu vodu za piće sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

 Članak 32.

Zaštita i održavanje vodoopskrbnih objekata obveza je pravne osobe koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, osim:

1. unutarnje mreže,

2. iz vlastitih objekata pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje i prometa hrane,

3. iz javnih objekata kao što su škole, bolnice, ustanove predškolskog odgoja, autobusni i željeznički kolodvori i dr.

Zaštita i održavanje objekata iz stavka 1., točaka 1., 2. i 3. ovoga članka obveza je korisnika, odnosno vlasnika.

Članak 33.

Pravna osoba koja upravlja javnim vodovodnim sustavom obvezna je uspostaviti organizirani sustav samokontrole iz članka 7. ovoga Pravilnika u roku šest mjeseci od donošenja provedbenog propisa iz članka 7. ovoga Pravilnika.

Provedbeni propis iz članka 7. ovoga Pravilnika donijet će se u roku propisanom člankom 106. točkom 3. Zakona o hrani (»Narodne novine« broj 117/03, 130/03 i 48/04).

Zavodi za javno zdravstvo koji provode monitoring obvezni su uvesti normu HRN EN ISO/IEC 17025, sukladno članku 9. ovoga Pravilnika, najkasnije do 31. srpnja 2006. godine.

Članak 34.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika, prestaje važiti Pravil­nik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (»Narodne novine«, br. 46/94 i 49/97).

Članak 35.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/04-04/27
Urbroj: 534-07-02/1-04-1
Zagreb, 15. prosinca 2004.

Potpredsjednik Vlade
Ministar zdravstva i socijalne skrbi
prof. dr. sc. Andrija Hebrang, v. r.

PRILOG I.

POKAZATELJI I MAKSIMALNO DOPUŠTENE VRIJEDNOSTI (MDK)

Osnovni zahtjevi za vodu za piće

DIO A

Mikrobiološki pokazatelji

DIO B

Kemijski parametri

Napomena 1.       –MDK – vrijednost odnosi se na rezidualnu koncentraciju monomera u vodi, izračunato prema specifikacijama za maksimalno oslo­bađanje iz odgovarajućeg polimera u kontaktu s vodom.

Napomena 2 .      –MDK – vrijednost vrijedi za uzorak vode uzorkovan prema odgovarajućoj metodi uzor­kovanja na slavini, tako da pred­stavlja prosjek tjednog unosa.

Napomena 3 .      –Vodoopskrbni sustav mora nastojati postići što nižu vrijednost bez štete za učinkovitost dezinfekcije. Za vodu za piće na mjestu potrošnje vrijednost za bromat mora ispuniti zahtjeve najkasnije za 4 kalendarske godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Do tada granična vrijednost za bromat iznosi 25 mg/l.

Napomena 4 .      –MDK – vrijednost iznosi za Šnitratš/50 + Šnitritš/3<1, gdje uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3-) i nitrit (NO2). Za nitrite granična vrijednost iznosi 0,10 mg/l u vodi na izlasku iz uređaja za preradu vode za piće.

Napomena 5 .      –Pojam »Pesticidi« označuje:

•                          organske insekticide, organske herbicide, organske fungicide, organske nematocide, organske akaricide, organske algicide, organske rodenticide, organski pripravci, koji sprječavaju nastajanje sluzi (silmicidi), srodne proizvode (između ostalog i regulatore rasta), te njihove relevantne metabolite, razgradne i reakcijske produkte.

                           Ispituju se samo oni pesticidi za koje je vjerojatno da će biti prisutni u određenom vodoopskrbnom sustavu.

Napomena 6 .      –Granična vrijednost parametra vrijedi za svaki pojedini pesticid. Za aldrin, dieldrin, heptaklor I heptaklor epoksid granična vrijednost iznosi 0,030 mg/l. U slučaju pojave bilo kojeg pesticida iznad ove granice potrebno je s time upoznati Stručno povjerenstvo. Povjerenstvo će uzimajući u obzir stupanj prekoračenja MDK pojedinih parametara predložiti mjere i pro­cjenu ugroženosti zdravlja ljudi.

Napomena 7.       –»Pesticidi – ukupno« znači zbroj pojedinih pesticida kvalitativno i kvantitativno određenih u postupku praćenja.

Napomena 8 .      –Specificirani spojevi su: benzo(b)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(ghi)perilen, indeno(1,2,3-cd)piren.

Napomena 9 .      –Za vodu za piće na mjestu potrošnje granična vrijednost za olovo mora ispuniti zahtjeve najkasnije za 9 kalendarskih godina od stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Do tada granična vrijednost za olovo iznosi 100 mg/l.

                           Tjekom razdoblja potrebnog za ostvarivanje poštivanja granične vrijednosti mora se osigurati poduzimanje svih priklad­nih mjera za smanjenje koncentracije olova u vodi namijenjenoj za ljudsku uporabu.

                           Pri provođenju mjera za ostvarivanje pošti­vanja te vrijednosti, prioritet ima voda gdje su koncentracije olova u vodi najviše.

Napomena 10.      –Vodoopskrbni sustav mora nastojati postići nižu vrijednost bez štete po učinkovitost dezinfekcije. Specificirani spojevi su: kloroform, bromoform, dibromklormetan, bromdiklormetan.

                           Za vodu za piće na mjestu potrošnje vrijednosti za THM-e moraju ispuniti zahtjeve najkasnije za 4 kalendarske godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Do tada granična vrijednost za THM iznosi 25 mg/l.

DIO C

Indikatorski pokazatelji – obavezni pokazatelji

DIO D

Indikatorski pokazatelji – dopunski pokazatelji

RADIOAKTIVNOST

Napomena 1. –    Ovaj parametar ne treba ispitivati ako voda po podrijetlu nije površinska voda ili ona na nju nema utjecaja. U slučaju nepoštivanja ove parametarske vrijednosti moraju se provesti dodatna ispitivanja, te dokazati da voda za piće ne predstavlja potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje zbog prisutnosti patogenih mikroorganizama, npr. kriptosporidija.

Napomena 2. –    Voda ne smije biti agresivna.

Napomena 3. –    U slučaju vode za piće dobivene preradom površinske vode, mutnoća ne smije prelaziti 1,0 NTU jedinice (nefelometrijske turbidimetrijske jedinice) u vodi na izlasku iz uređaja za preradu vode za piće.

Napomena 4. –    Oksidativnost se mjeri potrošnjom KMnO4.

                           Parametar nije potrebno određivati, ako se ispituje ukupni organski ugljik (TOC).

Napomena 5. –    Nije potrebno određivati kod vodoopskrbnih sustava koji isporučuju manje od 10.000 m3 vode na dan.

Napomena 6. –    Učestalost praćenja određena je u Prilogu II.

Napomena 7. –    Osim tricija, kalija 40, radona i produkata raspada radona, u Prilogu II. utvrđuje se učestalost praćenja, metode praćenja te najrelevantnije točke praćenja.

Napomena 8. –    Praćenje vode za piće glede sadržaja tritija ili radioaktivnosti zbog izračunavanja ukupno primljene doze nije potrebno tamo gdje je na temelju rezultata ostalih praćenja, sadržaj tricija ili izračunata doza znatno niža od parametarskih vrijednosti.

PRILOG II.

MONITORING

TABLICA A

 Obavezni parametri ispitivanja

1. Redovita ispitivanja – »A« analiza

Svrha redovitih ispitivanja je dobivanje osnovnih podataka o senzorskoj, fizikalnoj, kemijskoj i mikrobiološkoj kakvoći vode za piće, te podataka o učinkovitosti prerade vode za piće (osobito dezinfekcije), gdje se ona provodi.

Redovito praćenje vode obuhvaća sljedeće obavezne parametre:

Napomena 1. –    Potrebno samo kad se koristi kao flokulant*.

Napomena 2. –    Potrebno samo kad je voda za piće po podrijetlu površinska voda ili ako na nju utječe*.

Napomena 3. –    Potrebno samo kad se za dezinfekciju koristi kloraminacija*.

*Za ostale slučajeve parametri ispitivanja su prikazani u popisu za periodična ispitivanja.

Redovito praćenje vode može obuhvaćati i sljedeće dopunske parametre:

2. Periodična ispitivanja

Svrha periodičnih ispitivanja je dobivanje podataka potrebnih za provjeru sukladnosti parametara vode za piće iz Priloga I.

Pri provođenju monitoringa mogu se izostaviti parametri za koje postoji vjerojatnost da neće dosegnuti graničnu vrijednost.

2.1. Periodična ispitivanja – »B« analiza

Ova vrsta analize obuhvaća sve parametre iz «A» analize, te ostale tvari iz Priloga I, koje su prisutne u okolišu i mogu potencijalno ugroziti izvorište, te koje se upotrebljavaju u postupku prerade vode ili su pronađene u količini iznad MDK vrijednosti.

2.2. Periodična ispitivanja – »C« analiza

Ova vrsta analize obuhvaća sve parametre iz »A« i »B« analize, te ostale tvari iz Priloga I.

Prethodni stavak ne odnosi se na parametar radioaktivnosti, koja se, jer podliježe napomenama 6., 7. i 8. u Prilogu I. dio C, a praćenje je sukladno zahtjevima iz Napomene 6. dio C Priloga 1.

TABLICA B

Minimalna učestalost uzorkovanja i ispitivanja vode namijenjene ljudskoj uporabi iz vodoopskrbne mreže, iz cisterni ili iz objekata za proizvodnju i promet hrane.

Uzorkovanje se provodi na mjestima navedenim u članku 5.  ovoga Pravilnika. Pojedini uzorci se mogu uzorkovati i unutar distribucijske mreže u pojedinom dijelovima vodoopskrbnog sustava, ako se može dokazati da se vrijednosti parametara izmjerene u takvim uzorcima neće promijeniti do mjesta uporabe.

Napomena 1. –    Opskrbna zona je zemljopisno područje koje se opskrbljuje vodom za piće iz jednog ili više izvora, a unutar kojega su vrijednosti ispitivanih parametara približno iste.

Napomena 2. –    Količine se računaju kao prosječne vrijednosti tijekom jedne kalendarske godine. Umjesto količine vode za piće, za dobivanje minimalne učestalosti, može se upotrijebiti broj stanovnika, uz pretpostavku da potrošnja iznosi 200 l/dan po stanovniku.

Napomena 3. –    Pri zamjenskoj vodoopskrbi iz cisterni, voda za piće se mora ispitivati svakih 48 sati.

Napomena 4. –    U godišnjem programu monitoringa može se smanjiti broj uzoraka za parametre iz Priloga I. ako:

                           (a) su vrijednosti rezultata ispitivanja u razdoblju stalne i znatno niže od graničnih vrijednosti iz Priloga I. i

                           (b) ako se ustanovi da niti jedan čimbenik ne pogoršava kakvoću vode.

                           Učestalost ne smije biti manja od 50 % broja uzoraka predviđenih u Tablici B.

Napomena 5. –    Broj uzoraka mora biti vremenski i prostorno ravnomjerno raspoređen.

PRILOG III.

SPECIFIKACIJA ZA ISPITIVANJE
PARAMETARA

1. PARAMETRI ZA KOJE SU ODREĐENE METODE ISPITIVANJA

Za određivanje količina pojedinih pokazatelja potrebno je koristiti važeće HRN EN ISO. Ako za određeni parametar ne postoji navedena norma koriste se provjerene metode s dokazanom točnošću.

2. PARAMETRI ZA KOJE SU ODREĐENE ZNAČAJKE ISPITIVANJA

2.1. Sljedeći parametri moraju se određivati ispitnim metodama s odgovarajućim područjem mjerenja, točnošću, preciznošću i granicom detekcije. Bez obzira na osjetljivost korištene metode ispitivanja, rezultati ispitivanja moraju se izražavati s istim bro­jem decimalnih mjesta kao i mjerna vrijednost navedena u dijelu B i C Priloga I:

2.2. pH – vrijednost mora biti određivana ispitnim metodama sa odgovarajućim područjem mjerenja, točnošću 0,2 pH jedinice i preciznošću 0,2 pH jedinice.

Napomene 1.      – Točnost je sistematska pogreška i predstavlja razliku između srednje vrijednosti većeg broja ponovljenih mjerenja i prave vrijednosti.

Napomena 2.      – Preciznost je slučajna pogreška i uglavnom se izražava kao standardna* Preciznost devijacija (unutar serije mjerenja i između njih) rasipanja rezultata oko srednje vrijednosti. Prihvatljiva preciznost je dvostruka vrijednost standardne devijacije.

Napomena 3.      – Granica detekcije je:

                           – trostruka vrijednost standardne devijacije prirodnog uzorka koji sadrži nisku koncentraciju tog parametra ili

                           – peterostruka vrijednost standardne devijacije slijepe probe

Napomena 4.      – Metodom se mora odrediti ukupni cijanid u svim oblicima.

Napomena 5.      – Oksidacija se izvodi: 10 minuta pri 100 oC u kiselim uvjetima, uz uporabu permanganata.

Napomena 6.       – Vrijednosti iz tablice vrijede za svaki pojedini pesticid. Ako se granica detekcije u ovom trenut­ku ne može dostići, treba svim sredstvima nastojati da se predložene granice dostignu.

Napomena 7.      – Značajke provedbe ispitivanja vrijede za pojedine spojeve od 25 % vrijednosti navedene u Prilogu I.

Napomena 8.      – Značajke provedbe ispitivanja vrijede za pojedine spojeve od 50 % vrijednosti navedene u Prilogu I.

3. PARAMETRI ZA KOJE NIJE ODREĐENA METODA ISPITIVANJA

Boja

Miris

Okus

Ukupni organski ugljik

Mutnoća (Napomena 1.)

Napomena 1. –Za praćenje mutnoće kod prerade površinske vode mora se koristiti takva ispitna metoda da se mogu odrediti najmanje koncentracije    odgo­varajućega mjernog područja s točnošću 25 %, preciznosti 25 % i 25 % granice detekcije.