Ministarstvo poljoprivrede, Šumarstva i vodnoga gospodarstva

3220

Na temelju članka 11. stavka 2. i članka 41. stavka 6. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 70/97., 105/01. i 172/03.), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasiČne svinjske kuge

Primjena

Članak 1.

Ovaj Pravilnik propisuje mjere za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge.

Pojmovi

Članak 2.

U ovom Pravilniku pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. »Divlje svinje« su svinje koje se ne uzgajaju ili ne drže na gospodarstvu;

2. »Dijagnostički priručnik« je priručnik za dijagnosticiranje klasične svinjske kuge iz članka 17. ovog Pravilnika;

3. »Eutanazija (u daljnjem tekstu: usmrćivanje)« je bezbolno usmrćivanje životinja;

4. »Gospodarstvo« je svako dvorište ili objekt gdje se stalno ili privremeno drže ili uzgajaju svinje; osim klaonica, prijevoznih sredstava i ograđenih područja u kojima se uzgajaju i mogu loviti divlje svinje, a veličina i struktura ograđenoga područja je takva da nije moguće provesti mjere iz članka 5. stavka 1. ovog Pravil­nika;

5. »Izbijanje klasične svinjske kuge« je pojava jednog ili više slučajeva klasične svinjske kuge na gospodarstvu;

6. »Kontaktno gospodarstvo« je svako gospodarstvo na koje se mogao prenijeti virus klasične svinjske kuge, bilo zbog blizine zaraženog gospodarstva (lokacija), kretanja ljudi, svinja, vozila ili na drugi način;

7. »Klanje« je postupak usmrćivanja životinja iskrvarenjem;

8. »Markirano cjepivo« je cjepivo koje izaziva stvaranja zaštitnih protutijela koja se na osnovi laboratorijskih testova provedenih u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, mogu razlikovati od protutijela nastalih prirodnom infekcijom;

9. »Nacionalni laboratorij« je laboratorij za dijagnostiku klasične svinjske kuge u sastavu Hrvatskoga veterinarskog instituta;

10. »Napoj« su otpaci ili ostaci hrane iz restorana, drugih ugostiteljskih objekata ili kuhinja, uključujući industrijske kuhi­nje i kuhinje na gospodarstvima;

11. »Nadležno tijelo« je Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Uprava);

12. »Primarno izbijanje« je izbijanje klasične svinjske kuge koje nije epizootiološki povezano s prethodnim izbijanjem te bolesti na drugom gospodarstvu koje se nalazi u krugu polumjera 20 km ili prvo izbijanje bolesti na gospodarstvu na drugom području;

13. »Primarna pojava klasične svinjske kuge u divljih svi­nja« je svaka pojava klasične svinjske kuge u divljih svinja na pod­ručju gdje se ne provode mjere za iskorjenjivanje bolesti u skladu s člankom 15. ili 16. ovoga Pravilnika;

14. »Prijemljiva populacija divljih svinja« je dio populacije divljih svinja koje su podložne infekciji virusom klasične svinjske kuge;

15. »Pojava klasične svinjske kuge ili svinja zaražena virusom klasične svinjske kuge« je svinja ili lešina svinje, u koje su službeno potvrđeni klinički znakovi bolesti ili karakteristične post-mortalne promjene; ili u kojih je prisutnost bolesti službeno potvrđena na osnovi laboratorijskih pretraga provedenih u skladu s Dijagnostičkim priručnikom;

16. »Prerada« je jedan od načina postupanja s materijalom visokog rizika kojim se sprječava opasnost od širenja virusa klasične svinjske kuge;

17. »Područje velike gustoće svinja« je zemljopisno područje polumjera 10 km oko gospodarstva na kojemu se nalaze svinje sumnjive ili zaražene virusom klasične svinjske kuge gdje je gustoća svinja veća od 800/km²; s time da je u županiji u kojoj se to gospodarstvo nalazi gustoća svinja koje se uzgajaju na gospodarstvima veća od 300/km² ili se gospodarstvo sa svinjama sumnjivim da su zaražene ili su zaražene virusom klasične svinjske kuge, nalazi na udaljenosti manjoj od 20 km od županije u kojoj je gustoća svinja koje se uzgajaju na gospodarstvima veća od 300 po km²;

18. »Potvrda bolesti« je potvrda pojave bolesti na temelju rezultata kliničkoga pregleda, propisane laboratorijske metode ili rezultata epidemiološkoga istraživanja;

19. »Proizvodna jedinica« je samostalna epidemiološka cje­li­na koja se određuje na temelju zemljopisnog položaja ili organizacije proizvodnje, a za potrebe stavljanja u promet;

20. »Službena potvrda bolesti« je potvrda bolesti od strane nadležnoga tijela;

21. »Službeni nadzor« je nadzor koji obavljaju državni, županijski i gradski veterinarski inspektori, u skladu sa Zakonom;

22. »Službeni veterinar« je ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor;

23. »Sentinel svinje« su svinje koje se u određenom razdoblju, jednom ili više puta uzastupno, pretražuju na prisutnost protutijela virusa klasične svinjske kuge;

24. »Sekundarno (sljedeće) izbijanje« je izbijanje klasične svinjske kuge na gospodarstvu na kojem je ta bolest već potvrđe­na, a koje je epizootiološki povezano s prethodnim izbijanjem te bolesti na gospodarstvu;

25. »Stručno tijelo« je tijelo koje osniva ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na prijedlog ravnatelja Uprave, a uključuje veterinare, lovce, biologe i epidemiologe;

26. »Svinja sumnjiva da je zaražena virusom klasične svinj­ske kuge« je svinja ili lešina svinje, koja pokazuje kliničke znakove bolesti ili pokazuje karakteristične post-mortalne promjene ili reakcije na laboratorijske testove, provedene u skladu sa Dija­g­nos­tičkim priruč­ni­kom, koje ukazuju na moguću prisutnost kla­sič­­ne svinjske kuge;

27. »Svinje« su životinje iz porodice Suidae u koju su svrstane domaće i divlje svinje;

28. »Skupina ili podskupina divljih svinja s ograničenim kontaktom« (u daljnjem tekstu: metapopulacija divljih svinja) je bi­lo koja skupina ili podskupina divljih svinja koja ima ogra­ničene kontakte s drugim skupinama ili podskupinama divljih svinja;

29. »Vlasnik/posjednik životinja« je bilo koja pravna ili fizička osoba koja posjeduje svinje ili se bavi držanjem svinja, bez obzira da li od toga ostvaruje profit;

30. »Uzorak« je tkivo i krv;

31. »Zaraženo područje« je područje države gdje se nakon potvrde jednoga ili više slučajeva klasične svinjske kuge u divljih svinja, mjere za iskorjenjivanje bolesti provode u skladu s člankom 15. ili 16. ovoga Pravilnika.  

Prijavljivanje klasiČne svinjske kuge

Članak 3.

(1) Svaka pojava i sumnja na pojavu klasične svinjske kuge mora se obvezno i bez odgađanja prijaviti Upravi.

(2) U slučaju kada je potvrđena pojava klasične svinjske kuge Uprava mora:

a) prijaviti bolest Međunarodnom uredu za epizootije (u daljnjem tekstu: OIE), Europskoj komisiji i drugim zainteresiranim državama u skladu s Dodatkom I. ovoga Pravilnika, uključujući podatke o:

– izbijanjima klasične svinjske kuge koja su potvrđena na gospodarstvu;

– slučajevima klasične svinjske kuge koji su potvrđeni u klaonici ili prometnom sredstvu;

– primarnoj pojavi klasične svinjske kuge koja je potvrđena u divljih svinja;

– rezultatima epidemiološkog istraživanja provedenog u skla­du sa člankom 8. ovog Pravilnika;

b) proslijediti podatke OIE-u, Europskoj komisiji i drugim zainteresiranim državama o novim potvrđenim slučajevima klasične svinjske kuge u divljih svinja na zaraženom području, u skladu sa člankom 16. stavkom 3. točkom a) i stavkom 4. ovoga Pravilnika.

Mjere u sluČaju sumnje na pojavu klasiČne svinjske kuge na gospodarstvu

Članak 4.

(1) Kada se na gospodarstvu nalazi jedna ili više svinja sum­njivih ili zaraženih virusom klasične svinjske kuge, nadležni veterinarski inspektor mora, bez odgađanja, narediti provedbu službenoga pretraživanja kako bi se potvrdilo ili isključilo prisus­tvo navedene bolesti, a u skladu s postupcima opisanim u Dijagnostičkom priručniku.

(2) Ako se sumnja na pojavu klasične svinjske kuge na gos­podarstvu ne može isključiti, nadležni veterinarski inspektor mora staviti gospodarstvo pod službeni nadzor te narediti:

a) popis svih svinja na gospodarstvu prema kategorijama te broj bolesnih, uginulih ili vjerojatno zaraženih u svakoj kategoriji. Popis svinja mora biti redovito ažuriran, kako bi se uzele u obzir novorođene i uginule svinje u razdoblju dok traje sumnja na klasičnu svinjsku kugu na gospodarstvu, a podaci iz popisa moraju biti dostupni po zahtjevu i provjereni tijekom svake službene kontrole i nadzora;

b) ograničavanje kretanja svinja na gospodarstvu tako da svinje moraju biti zadržane u svojim odjeljcima ili izdvojene na izoliranom mjestu u objektu;

c) zabranu prometa svinja sa i na gospodarstvo, a ako je potrebno i zabranu stavljanja u promet drugih životinja sa gospodarstva te narediti provedbu mjera dezinsekcije i deratizacije;

d) zabranu iznošenje lešina bez dopuštenja Uprave;

e) zabranu stavljanja u promet mesa, proizvoda od svinja, sjemena, jajnih stanica i embrija svinja, stočne hrane, otpadaka i opreme, kojom se može širiti virus klasične svinjske kuge, osim ako to dozvoli nadležni veterinarski inspektor. Meso, proizvodi od svinja, sjeme, jajne stanice i embriji svinja ne smiju biti stav­ljeni u promet za trgovinu unutar EU;

f) zabranu kretanja osoba sa i na gospodarstvo;

g) zabranu kretanja vozila sa i na gospodarstvo;

h) postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu i izlazu iz objekata u kojima se drže svinje te na ulazu i izlazu s gospodarstva. Svaka osoba koja ulazi ili izlazi iz gospodarstva mora provesti odgovarajuće biosigurnosne mjere koje su potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične svinjske kuge. Osim toga sva prijevozna sredstva moraju biti dezinficirana prije izlaska s gospodarstva.

i) provedbu epidemiološkog istraživanja u skladu sa člankom 8. ovoga Pravilnika.

(3) Ako epidemiološko stanje to zahtijeva, a osobito na pod­ručju s visokom gustoćom svinja, Uprava može:

a) narediti provedbu mjera iz članka 5. stavka 1. ovog Pravil­nika na gospodarstvu iz stavka 2. ovoga članka, a ako to uvjeti dozvoljavaju:

– može ograničiti primjenu ovih mjera samo na svinje koje su sumnjive da su zaražene virusom klasične svinjske kuge i samo na dio gospodarstva gdje se one drže, pod uvjetom da su te svinje smještene, držane i hranjene potpuno odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu;

– u svakom slučaju, nakon usmrćivanja svinja, mora se uzeti dovoljan broj uzoraka da se potvrdi ili isključi prisutnost virusa klasične svinjske kuge, u skladu s Dijagnostičkim priručnikom;

b) privremeno uspostaviti područje kontrole oko gospodarstva iz stavka 2. ovoga članka, a odgovarajuće mjere iz stavka 1. ili 2. ovoga članka moraju biti provedene na gospodarstvima na kojima se drže svinje, unutar toga područja.

(4) Mjere iz stavka 2. ovog članka moraju se provoditi dok sumnja na klasičnu svinjsku kugu nije službeno isključena.

Mjere koje se provode u sluČaju potvrĐene pojave klasiČne svinjske kuge na gospodarstvu

Članak 5.

(1) Ako je klasična svinjska kuga službeno potvrđena na gospodarstvu, nadležni veterinarski inspektor uz mjere iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika, mora na zaraženom gospodarstvu narediti provedbu sljedećih mjera:

a) usmrćivanje svih svinja na zaraženom gospodarstvu, bez odgađanja, pod službenim nadzorom i na način da se tijekom usmr­ći­vanja i prijevoza spriječi širenje virusa klasične svinjske kuge;

b) uzimanje dovoljnog broja uzoraka od usmrćenih svinja u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, kako bi se utvrdio način unošenja virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvo i odredilo koliko je dugo virus bio prisutan na gospodarstvu prije nego je ova bolest prijavljena;

c) neškodljvo uklanjanje lešina uginulih i usmrćenih svinja, pod službenim nadzorom;

d) pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom mesa svinja koje su zaklane u razdoblju između vjerojatnog unosa virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvo i po­čet­ka provedbe naređenih mjera;

e) pronalaženje i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom sjemena, jajnih stanica i embrija svinja, koji su bili uzeti u razdoblju između vjerojatnog unosa virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvo i početka provedbe naređenih mjera, na način da se spriječi širenje virusa klasične svinjske kuge;

f) obradu svih tvari i otpadaka koji su mogli biti kontaminirani (npr. krmiva), na način da se uništi virus klasične svinjske kuge te uništenje cjelokupnog materijala za jednokratnu uporabu koji je mogao biti kontaminiran, a naročito onog koji se upotreb­lja­vao u postupku klanja, u skladu s uputstvima službenog veterinara;

g) čišćenje i dezinfekciju objekata u kojima su svinje držane, vozila kojima su prevožene, opreme, stelje, gnoja i gnojnice u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika, a nakon što su svinje neškodljivo uklonjene;

h) genetsku tipizaciju izoliranog virusa klasične svinjske ku­ge u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, u slučaju primarnog izbijanja klasične svinjske kuge;

i) provedbu epidemiološkog istraživanja u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika.

(2) U slučaju kad je izbijanje klasične svinjske kuge potvr­đeno u laboratoriju, zoološkom vrtu, parku gdje se drže divlje svinje ili ograđenom području gdje se svinje drže u znanstvene svrhe ili u svrhu očuvanja rijetkih pasmina, Uprava može dozvoliti odstupanja od mjera iz stavka 1. točke a) i e) ovoga članka uz uvjet da nisu ugroženi gospodarski interesi.

(3) O odluci iz stavka 2. ovoga članka Uprava mora odmah obavijestiti Europsku komisiju.

Mjere koje se provode u sluČaju potvrĐene pojave klasiČne svinjske kuge na gospodarstvu koje ima razliČite proizvodne jedinice

Članak 6.

(1) Ako je klasična svinjska kuga potvrđena na gospodarstvu koje ima dvije ili više odvojenih proizvodnih jedinica, Uprava može, u svrhu omogućavanja završetka turnusa tova, dozvoliti od­stupa­nje od mjera propisanih u članku 5. stavku 1. točki a) ovog Pravilnika na proizvodnoj jedinici na kojoj se nalaze zdrave svinje, pod uvjetom da je nadležni veterinarski inspektor potvrdio da su struktura, veličina i udaljenost između proizvodnih jedinica kao i postupci proizvodnje takvi da je u proizvodnoj jedinici osigurano potpuno odvojeno držanje i hranidba te da je onemo­gućeno širenje virusa iz jedne u drugu proizvodnu jedinicu.

(2) U slučaju odstupanja navedenih u stavku 1. ovoga članka Uprava mora izraditi detaljna pravila za provedbu tih odstupanja, uzimajući u obzir sve mjere za sprječavanje širenja bolesti i zaštitu zdravlja životinja.

(3) Uprava mora o odstupanju iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti Europsku komisiju.

Mjere koje se provode na kontaktnim gospodarstvima

Članak 7.

(1) Gospodarstva moraju biti proglašena kontaktnim gospodarstvima ako nadležni veterinarski inspektor opravdano sumnja ili utvrdi na temelju epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu sa člankom 8. ovog Pravilnika da je klasična svinjska kuga mogla biti unesena s drugih gospodarstava na gospodarstvo na koje se odnosi članak 4. ili članak 5. ovoga Pravilnika ili s gospodarstva na koje se odnosi članak 4. i članak 5. na druga gospodarstva,

(2) Ako epidemiološko stanje zahtijeva, nadležni veterinarski inspektor mora narediti provedbu mjera iz članka 5. stavka 1. ovog Pravilnika na kontaktnim gospodarstvima iz stavka 1. ovoga članka te uzimanje dovoljnog broja uzoraka od usmrćenih svinja, u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, kako bi se prisutnost virusa klasične svinjske kuge na kontaktnom gospodarstvu potvrdila ili isključila.

(3) Najvažniji kriteriji i čimbenici rizika koji se uzimaju u obzir pri provedbi mjera iz članka 5. stavka 1. točke a) ovog Pravilnika na kontaktnim gospodarstvima propisani su u Dodatku IV. ovog Pravilnika.

(4) Odredbe članka 4. ovoga Pravilnika moraju se provoditi na gospodarstvima na koja se odnosi stavak 1. ovoga članka sve dok se sumnja na klasičnu svinjsku kugu službeno ne isključi.

EpidemioloŠko istraŽivanje

Članak 8.

(1) Epidemiološko istraživanje koje se odnosi na sumnju na pojavu ili izbijanje klasične svinjske kuge mora biti provedeno na osnovi upitnika koji je sastavni dio Plana mjera koje se provode u slučaju izbijanja klasične svinjske kuge (u daljnjem tekstu: Krizni plan) iz članka 21. ovog Pravilnika.

(2) Istraživanje iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvatiti najmanje sljedeće podatke:

a) vrijeme, tijekom kojega je virus klasične svinjske kuge mogao biti prisutan na gospodarstvu prije nego je ova bolest prijavljena ili prije nego je postavljena sumnja na bolest;

b) mogući izvor klasične svinjske kuge na gospodarstvu i identifikaciju svih ostalih gospodarstava, gdje su se svinje mogle zaraziti iz istog izvora;

c) kretanje ljudi, vozila, svinja, lešina, sjemena, mesa ili bilo kojeg drugog meterijala, kojim se virus može prenijeti sa ili na gospodarstvo.

(3) Ako epidemiološko istraživanje pokaže da se klasična svinjska kuga mogla proširiti sa ili na gospodarstva koja se nalaze na području drugih država, Uprava mora odmah o tome obavijestiti Europsku komisiju i dotičnu državu.

ZaraŽeno i ugroŽeno podruČje

Članak 9.

(1) Odmah nakon službenog potvrđivanja klasične svinjske kuge u svinja na gospodarstvu, Uprava mora odrediti granice zaraženog područja u krugu od najmanje 3 km oko mjesta izbijanja bolesti, koje mora biti u sklopu ugroženog područja u krugu od najmanje 10 km.

(2) Kod određivanja područja iz stavka 1. ovoga članka, Uprava mora uzeti u obzir:  

a) rezultate epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika;

b) zemljopisni položaj, naročito prirodne ili umjetne granice;

c) položaj i međusobnu udaljenost gospodarstava;

d) podatke o prometu i trgovini svinjama i podatke o raspoloživosti klaonica;

e) sredstva i osoblje koje je na raspolaganju za kontrolu prometa svinja unutar područja, naročito ako svinje koje treba usmrtiti moraju u tu svrhu biti uklonjene s gospodarstva podrijetla.

(3) Ako područja iz stavka 1. ovoga članka uključuju dio teritorija drugih država, Uprava mora surađivati s nadležnim tije­lima dotičnih država u utvrđivanju područja.

(4) Uprava mora provesti sve potrebne mjere, uključujući postavljanje vidljivih znakova i upozoravajućih natpisa te korište­nje sredstava javnoga priopćavanja, kako bi osigurala da se sve osobe unutar zaraženog i ugroženog područja u cijelosti upoznaju s naređenim mjerama iz članka 10. i 11. ovog Pravilnika te osigurati provedbu naređenih mjera.

Mjere koje se provode na zaraŽenom podruČju

Članak 10.

(1) Na zaraženom području nadležni veterinarski inspektor mora narediti provedbu sljedećih mjera:

a) popisivanje svih gospodarstava gdje se drže svinje u što kraćem roku nakon čega, u roku od 7 dana, nadležni veterinarski inspektor mora posjetiti sva gospodarstva u zaraženom području kako bi klinički pregledao svinje te provjerio registar svinja na farmi i ušne markice svinja na farmi;

b) zabranu premještanja i prometa svinja, osim u iznimnim slučajevima kod premještanja u skladu sa odredbama točke f) ovoga stavka. Od ove zabrane može se izuzeti provoz svinja cestom ili željeznicom kroz zaraženo područje, uz uvjet da se provoz obavlja bez istovarivanja i zaustavljanja. Navedeno izuzeće može se dati za svinje za klanje koje dolaze izvan zaraženog područja i koje odlaze na klanje bez odgađanja u klaonicu koja se nalazi u zaraženom području;

c) kamioni i druga prijevozna sredstva i oprema, korišteni za prijevoz svinja ili druge stoke ili materijala koji je mogao biti zaražen (lešine, stočna hrana, gnoj, gnojnica i sl.) moraju biti očišćeni i dezinficirani što je prije moguće nakon kontaminacije, u skladu s odredbama članka 12. ovog Pravilnika. Niti jedno prijevozno sredstvo koje je bilo korišteno za prijevoz svinja ne smije napustiti zaraženo područje, a da nije prethodno očišćeno i dezinficirano te pregledano i odobreno od strane ovlaštenog veterinara;

d) zabranu ulaza i izlaza drugih domaćih životinja na i s gospodarstva bez odobrenja nadležnoga veterinarskog inspektora;

e) prijavu bez odgađanja svake uginule ili bolesne svinje na gospodarstvu Upravi, koja će odrediti provedbu odgovarajućih pretra­ži­vanja u skladu s Dijagnostičkim priručnikom;

f) zabranu premještanja svinja s gospodarstva na kojemu se drže dok ne protekne najmanje 30 dana od provedenog čišćenja i dezinfekcije zaraženih gospodarstava. Nakon 30 dana Uprava mo­že odobriti premještanje svinja s gospodarstva pod uvjetima iz stavka 3. ovog članka i to samo za direktan prijevoz:

– na hitno klanje u klaonicu koju je odredila Uprava, po mogućnosti unutar zaraženog ili ugroženog područja,

– u objekt za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mjesto gdje se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom, ili

– u iznimnim slučajevima u druge objekte unutar zaraženog područja o čemu Uprava mora odmah izvijestiti Stalni veterinarski odbor Europske komisije;

g) zabranu prometa sperme, jajnih stanica i embrija svinja s gospodarstava unutar zaražnog područja;

h) obveznu provedbu odgovarajućih biosigurnosnih mjera koje su potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične svinjske kuge od strane svake osobe koja ulazi ili izlazi s gospodarstva.

(2) Ako mjere zabrane iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi duže od 30 dana zbog novih izbijanja bolesti, a kao posljedica toga je ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u uzgoju svinja, Uprava može na zahtjev posjednika životinja, odobriti otpremanje svinja s gospodarstva unutar za­ra­že­nog područja, direktno:

a) na hitno klanje u klaonicu koju je odredila Uprava i koja se po mogućnosti nalazi unutar zaraženog ili ugroženog područja,

b) u objekt za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mjesto gdje se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom,

c) u iznimnim slučajevima u druge objekte unutar zaraženog područja, o čemu Uprava mora odmah izvijestiti Stalni veterinarski odbor Europske komisije;

(3) Ako mjere zabrane iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi duže od 30 dana zbog novih izbijanja bolesti, a kao rezultat toga je ugrožena dobrobit životinja, ili se pojave drugi problemi u uzgoju životinja, Uprava može dozvoliti otpremanje svinja s gospodarstva pod sljedećim uvjetima:

a) da je nadležni veterinarski inspektor klinički pregledao svinje na gospodarstvu, a naročito one namijenjene za stavljanje u promet, uključujući mjerenje tjelesne temperature i da je obavio kontrolu registra i brojeva ušnih markica svinja na gospodarstvu,

b) da tijekom pregleda i kontrola iz točke a) ovoga stavka nisu utvrđeni nikakvi znakovi klasične svinjske kuge,

c) da se svinje otpremaju u prijevoznim sredstvima koja je zapečatio nadležni veterinarski inspektor,

d) da su prijevozna sredstva i oprema odmah nakon prijevoza svinja očišćena i dezinficirana u skladu s člankom 12. ovog Pravilnika,

e) da je od svinja koje trebaju biti zaklane ili usmrćene uzet dovoljan broj uzoraka u skladu s Dijagnostičkim priručnikom, a u svrhu potvrđivanja ili isključivanja prisutnosti virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvu,

f) ako se svinje prevoze u klaonicu, da:

– nadležni veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar na klaonici mora biti obaviješten o slanju svinja u klaonicu i da o dolasku svinja u klaonicu odmah mora obavijestiti nadležnoga veterinarskoga inspektora koji je svinje poslao u promet za klanje;

– se po dolasku u klaonicu moraju držati i klati odvojeno od drugih svinja;

– nadležni veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar na klaonici tijekom pregleda prije i nakon klanja mora posebnu pažnju obratiti na moguće znakove koji bi ukazivali na klasičnu svinjsku kugu,

– ako je meso zaklanih svinja koje su stavljene u promet u skladu s ovim stavkom neškodljivo uklonjeno ili označeno žigom koji je propisan za higijenski neispravno meso i poslano na daljnju obradu u objektu koji za to odredi Uprava. Pošiljka mesa koja se šalje u taj objekt mora biti zapečaćena prije stavljanja u promet i ostati zapečaćena tijekom prijevoza.

(4) Mjere na zaraženom području moraju ostati na snazi:

a) dok na zaraženim gospodarstvima nije provedeno čišćenje i dezinfekcija,

b) dok svinje na svim gospodarstvima nisu klinički pregledane i laboratorijski pretražene u skladu s Dijagnostičkim priručni­kom, a u svrhu otkrivanja moguće prisutnosti virusa klasične svinj­ske kuge.

Pretrage na koje se odnosi ova točka ne smiju se izvoditi prije isteka 30 dana nakon provedenog čišćenja i dezinfekcije na zaraženim gospodarstvima.

Mjere na ugroŽenom podruČju

Članak 11.

(1) Na ugroženom području nadležni veterinarski inspektor mora narediti:

a) popisivanje svih gospodarstava na kojima se drže i uzgajaju svinje,

b) zabranu kretanja i prijevoza svinja, osim svinja koje se provoze cestom ili željeznicom kroz ugroženo područje, uz uvjet da se provoz obavlja bez istovarivanja i zaustavljanja, te promet svinja za klanje podrijetlom izvan ugroženog područja koje dolaze u klaonicu na ugroženom području;

c) da kamioni i druga prijevozna sredstva i oprema korišteni za prijevoz svinja ili druge stoke ili materijala koji je mogao biti zaražen (npr. lešine, krmiva, gnoj, gnojevka) moraju biti očišćeni i dezinficirani što je moguće prije nakon kontaminacije u skladu sa člankom 12. ovoga Pravilnika. Niti jedno prijevozno sredstvo, koje je bilo korišteno za prijevoz svinja ne smije napustiti ugroženo područje, a da nije prethodno očišćeno i dezinficirano;

d) zabranu ulaza i izlaza na i s gospodarstva svim domaćim životinjama tijekom prvih sedam dana od određivanja ugroženog područja, bez odobrenja nadležnoga veterinarskog inspektora;

e) prijavu, bez odgađanja, svake uginule ili oboljele svinje Upravi koja će odrediti provedbu odgovarajućih mjera u skladu s Dijagnostičkim priručnikom;

f) zabranu stavljanja svinja u promet s gospodarstva na kojemu se drže najmanje 21 dan od provedenog čišćenja i dezinfekcije zaraženih gospodarstava. Iznimno, u skladu s uvjetima iz članka 10. stavka 3. ovoga Pravilnika, nakon 21 dan Uprava može odobriti stavljanje svinja u promet s navedenog gospodarstva i to direktno: 

– na hitno klanje u klaonicu koju je odredila Uprava, po mo­guć­nosti unutar zaraženog ili ugroženog područja,

– u objekt za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mjesto, gdje se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom, ili

– u iznimnim slučajevima na druge objekte unutar zaraženog ili ugroženog područja, o čemu Uprava mora odmah izvijestiti Stalni veterinarski odbor Europske komisije;

g) zabranu prometa sperme, jajnih stanica i embrija svinja s gospodarstava unutar ugroženog područja;

h) obveznu provedbu odgovarajućih biosigurnosnih mjera koje su potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične svinjske kuge od strane osoba koje ulaze na ili izlaze s gospodarstva,

(2) Ako se zabrane iz stavka 1. ovog članka provode dulje od 30 dana, zbog novih izbijanja bolesti, a kao posljedica toga je ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u uzgoju svinja, Uprava može na osnovi zahtjeva posjednika životinja odobriti otpremanje svinja s gospodarstva unutar ugroženog područja, a u skladu sa člankom 10. stavkom 3. ovog Pravilnika i to izravno:

 – na hitno klanje u klaonicu koju je odredila Uprava i koja se nalazi po mogućnosti unutar zaraženog ili ugroženog područja,

– u objekt za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mjesto, gdje se svinje odmah usmrćuju, a njihove trupla neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom,

– u iznimnim slučajevima u druge objekte unutar zaraženog ili ugroženog područja, o čemu Uprava mora odmah izvijestiti Stalni veterinarski odbor Europske komisije;

(3) Mjere na ugroženom području moraju ostati na snazi sve dok:

a) na zaraženom gospodarstvu nije provedeno čišćenje i dezinfekcija, te

b) dok svinje na svim gospodarstvima nisu klinički pregledane i gdje je to potrebno, dok nisu laboratorijski pretražene u skla­du s Dijagnostičkim priručnikom, u svrhu otkrivanja moguće prisutnosti virusa klasične svinjske kuge. Pretrage na koje se odnosi ova točka ne smiju se izvoditi prije isteka 20 dana nakon provedenog čišćenja i dezinfekcije na zaraženim gospodarstvima.

ČiŠĆenje i dezinfekcija

Članak 12.

Za čišćenje i dezinfekciju moraju se koristiti dezinficijensi u preporučenoj koncentraciji, odobreni za stavljenje u promet od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva;

Čišćenje i dezinfekcija mora se provoditi pod službenim nad­zorom i u skladu sa:

 – uputstvom nadležnoga veterinarskog inspektora, i

 – u skladu s postupcima čišćenja i dezinfekcije koji su navedeni u dodatku II. ovoga Pravilnika.

Ponovno uvoĐenje svinja na gospodarstvo nakon izbijanja bolesti

Članak 13.

(1) Ponovno uvođenje svinja na gospodarstvo iz članka 5. ovoga Pravilnika dopušteno je nakon isteka 30 dana od čišćenja i dezinfekcije provedenog u skladu sa člankom 12. ovoga Pravilnika.

(2) Kod ponovnog uvođenja svinja mora se uvažavati način držanja svinja na gospodarstvu i mora biti udovoljeno sljedećim zahtjevima:

a) u slučaju držanja svinja na otvorenom, prvo se moraju uvesti sentinel svinje koje su pretražene i polučile negativan rezultat na nazočnost protutijela za virus klasične svinjske kuge i koje dolaze s gospodarstava na kojima nije bilo izbijanja klasične svinjske kuge i na kojima nisu provođene nikakve naređene mjere suzbijanja ove bolesti. Sentinel svinje se, u skladu s uputstvima Uprave, moraju jednakomjerno rasporediti po čitavom gospodarstvu i 40 dana nakon smještaja na gospodarstvu pretražiti na prisutnost protutijela za virus klasične svinjske kuge u skladu s Dijagnostičkim priručnikom. Ako niti jedna svinja nije razvila protutijela za virus klasične svinjske kuge, na gospodarstvo se mogu uvesti ostale novonabavljenje svinje. Nijedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo do dobivanja nalaza serološkog pretraživanja s negativnim rezultatom.

b) u slučaju svih drugih načina držanja svinja, ponovno uvođenje svinja obavlja se u skladu sa stavkom 2. točkom a) ovoga članka ili se na gospodarstvo uvode sve svinje uz uvjet da:

– se sve svinje uvedu u roku od 20 dana i da dolaze s gospodarstava na kojima nije bilo izbijanja klasične svinjske kuge i na kojima nisu provođene nikakve naređene mjere suzbijanja ove bolesti ili na kojem se bolest nije pojavila tijekom posljednje dvije godine ili ako je provedeno cijepljenje svinja na gospodarstvu, da je prošla godina dana od neškodljivog uklanjanja posljednje bolesne ili na bolest sumnjive svinje ili ako cijepljenje nije provedeno, da je proteklo najmanje šest mjeseci od neškod­ljivog uklanjanja posljednje bolesne ili na bolest sumnjive svinje.

– svinje u novooformljenim stadima moraju biti pretražene u skladu s Dijagnostičkim priručnikom. Uzorkovanje u tu svrhu ne smije se provoditi prije isteka 40 dana od uvođenja zadnjih svinja na gospodarstvo,

– nijedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo do dobivanja nalaza serološkog pretraživanja s negativnim rezultatom.

(3) Ako je od čišćenja i dezinfekcije na zaraženom gospodarstvu proteklo više od 6 mjeseci, Uprava može dozvoliti odstupanje od odredbi iz stavka 2. ovoga članka, uzimajući u obzir epide­miološku situaciju.

Mjere koje se provode u sluČaju sumnje i potvrde klasiČne svinjske kuge u klaonici, prijevoznom sredstvu, sajmu ili drugom mjestu

Članak 14.

(1) Kod sumnje na pojavu klasične svinjske kuge u klaonici, prijevoznom sredstvu, sajmu ili drugom mjestu Uprava mora bez odgađanja narediti provedbu službenih postupaka, kako bi se potvrdila ili isključila sumnja na prisutnost navedene bolesti, u skladu s postupcima propisanim u Dijagnostičkom priručniku.

(2) Ako se utvrdi pojava klasične svinjske kuge u klaonici, prijevoznom sredstvu, sajmu ili drugom mjestu nadležni veterinarski inspektor mora narediti:

a) usmrćivanje svih prijemljivih životinja u klaonici, prije­voz­nom sredstvu, sajmu ili drugom mjestu bez odgađanja;

b) neškodljivo uklanjanje trupova, iznutrica i životinjskog otpada podrijetlom od moguće zaraženih životinja, pod službenim nadzorom;

c) čišćenje i dezinfekciju objekata, opreme i vozila pod služ­be­nim nadzorom, a u skladu sa člankom 12. ovoga Pravilnika;

d) epidemiološko istraživanje u skladu sa člankom 8. ovoga Pravilnika;

e) genetsku tipizaciju izoliranog virusa klasične svinjske kuge u skladu s Dijagnostičkim priručnikom;

f) provedbu mjera iz članka 7. ovoga Pravilnika na gospodarstvu s kojega dolaze zaražene svinje ili trupovi i na drugim kontaktnim gospodarstvima. Na gospodarstvu s kojega dolaze zaražene svinje ili trupovi moraju se provesti mjere iz članka 5. stavka 1. ovog Pravilnika osim ako rezultati epidemiološkog istraživanja ne ukazuju na potrebu provođenja i drugih mjera.

g) niti jedna životinja ne smije biti dopremljena na klanje ili stavljena u promet do isteka 24 sata nakon čišćenja i dezinfekcije provedenih u skladu sa člankom 12. ovoga Pravilnika.

Mjere koje se provode u sluČaju sumnje ili potvrde klasiČne svinjske kuge u divljih svinja

Članak 15.

(1) Odmah nakon dobivanja informacije o sumnji na pojavu klasične svinjske kuge u divljih svinja Uprava mora narediti provedbu propisanih mjera za potvrdu ili isključivanje sumnje na klasičnu svinjsku kugu, uključujući informiranje vlasnika svinja i lovaca, te istraživanje i laboratorijsko pretraživanje uzoraka uzetih od svih odstrijeljenih ili uginulih divljih svinja.

(2) Nakon potvrđivanja primarnog slučaja klasične svinjske kuge u divljih svinja, Uprava mora:

a) sazvati Stručno tijelo koje pomaže Upravi u:

– proučavanju epidemiološke situacije i određivanju zara­že­nog područja u skladu s odredbama iz članka 16. stavka 3. točke b) ovoga Pravilnika,

– utvrđivanju odgovarajućih mjera,osim onih na koje se odnose mjere iz točke b) i c) ovoga stavka koje treba provesti u zaraženom području. Ove mjere mogu uključiti obustavljanje lova i zabranu hranidbe divljih svinja,

– izradi plana za iskorjenjivanje klasične svinjske kuge, kojeg Uprava u skladu sa člankom 16. ovog Pravilnika mora dostaviti Europskoj komisiji,

– provođenju nadzora na terenu kako bi se potvrdila učin­kovitost mjera za iskorjenjivanje klasične svinjske kuge u zaraženom području;

b) staviti sva gospodarstva sa svinjama na zaraženom području pod službeni nadzor nadležnoga veterinarskog inspektora, koji mora narediti:

– službeno popisivanje svih kategorija svinja na svim gospodarstvima. Vlasnik životinja mora o promjenama broja svinja na gospodarstvu obavijestiti nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju. Podaci iz popisa moraju biti dostupni na zahtjev i provjereni od strane veterinarskog inspektora tijekom svakog službenog nadzora. Na gospodarstvima gdje se svinje drže na otvorenom (slobodno držanje) prvi se popis može provesti na osnovi procjene;

– držanje svinja na gospodarstvu na način koji osigurava nemogućnost kontakta s divljim svinjama. Divlje svinje ne smiju imati pristup bilo čemu što bi kasnije moglo doći u kontakt sa svinjama na gospodarstvu;

– zabranu ulaska na i izlaska svinja s gospodarstva, osim uz odobrenje Uprave i u skladu s epidemiološkom situacijom;

– postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu i izlazu iz objekata na kojima se drže svinje i na ulazu i izlazu s gospodarstva;

– provedbu odgovarajućih biosigurnosnih mjera od strane osoba koje su bile u kontaktu s divljim svinjama kako bi se smanjila opasnost od širenja virusa klasične svinjske kuge, a te mjere mogu uključiti i privremenu zabranu ulaza na gospodarstvo osobama koje su bile u kontaktu s divljim svinjama;

– pretraživanje na gospodarstvu svih uginulih i svinja koje pokazuju znakove klasične svinjske kuge;

– zabranu unošenja na gospodarstvo gdje se drže svinje bilo kojeg organa ili tkiva odstrijeljene ili uginule divlje svinje kao i bilo kojeg pribora ili opreme koji je mogao biti kontaminiran virusom klasične svinjske kuge;

– zabranu stavljanja u promet svinja, njihove sperme, embrija ili jajnih stanica iz zaraženog područja; 

c) narediti da sve divlje svinje odstrijeljene ili uginule na zaraženom području moraju biti pregledane od strane nadležnog veterinarskog inspektora i pretražene na klasičnu svinjsku kugu u skladu s Dijagnostičkim priručnikom. Trupovi svih divljih svinja kod kojih je utvrđena klasična svinjska kuga moraju se neškod­ljivo ukloniti pod službenim nadzorom. Bez obzira na negativne rezultate pretraživanja na klasičnu svinjsku kugu Uprava mora narediti zabranu stavljanja u promet mesa divljih svinja koje po­tječu iz zaraženog područja te neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom. Dijelovi divljih svinja koji nisu namijenjeni ljudskoj prehrani moraju se neškodljivo ukloniti pod službenim nadzorom;

d) narediti genetsku tipizaciju izoliranog virusa klasične svinj­­ske kuge u skladu s Dijagnostičkim priručnikom;

(3) Ako se klasična svinjska kuga pojavi u divljih svinja na pograničnom području Republike Hrvatske, pri određivanju mjera kontrole klasične svinjske kuge Uprava surađuje s nadležnom službom susjedne države.

Plan iskorjenjivanja klasiČne svinjske kuge iz populacije divljih svinja

Članak 16.

(1) Uprava:

a) izrađuje Plan mjera za iskorjenjivanje klasične svinjske kuge u divljih svinja;

b) dostavlja Europskoj komisiji pisani Plan mjera za iskorje­njivanje klasične svinjske kuge u divljih svinja provedenih na zaraženom području i mjera provedenih na gospodarstvima u tom području, u roku 90 dana od potvrde primarne pojave klasične svinjske kuge u divljih svinja,

c) Plan iz točke a) ovoga stavka može naknadno, ovisno o stanju na terenu, izmijeniti ili nadopuniti;

– ako se izmjene odnose na promjenu granice zaraženog područja, Uprava o tome odmah mora izvijestiti Europsku komisiju i druge zainteresirane države;

– ako se izmjene odnose na druge odredbe Plana, Uprava mora izmijenjeni i nadopunjeni Plan dostaviti Europskoj komisiji na procjenu i odobravanje.

(2) Nakon odobravanja izmijenjenog i nadopunjenog Plana iz stavka 1. ovoga članka, prethodno usvojeni Plan prestaje važiti.

(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke:

a) o rezultatima epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu sa člankom 15. ovog Pravilnika i podatke o zemljopisnoj proširenosti klasične svinjske kuge;

b) o zaraženom području, s tim da kod određivanja zara­ženog područja Uprava mora uzeti u obzir:

– rezultate provedenog epidemiološkog istraživanja i zemljopisnoj proširenosti klasične svinjske kuge;

– broj divljih svinja na zaraženom području;

– postojanje većih prirodnih ili umjetnih barijera za kretanje divljih svinja; 

c) o organiziranju i načinu suradnje biologa, lovaca, lovačkih udruga, tijela nadležnih za zaštitu životinja u prirodi i veterinarskih službi;

d) o medijskoj kampanji i informiranju nadležnih tijela kako bi se lovci upoznali s mjerama koje moraju usvojiti u okviru Plana;

e) o načinu određivanja broja i lokacija meta-populacija div­ljih svinja u i oko zaraženog područja;

f) o približnom broju meta-populacija divljih svinja i njihovoj veličini u i oko zaraženog područja;

g) o utvrđivanju proširenosti klasične svinjske kuge u populaciji divljih svinja i to istraživanjem odstrijeljenih ili uginulih divljih svinja i laboratorijskim pretraživanjem, te epidemiološkim istraživanjem učestalosti ove bolesti pojedinih dobnih skupina divljih svinja;

h) o mjerama za smanjenje opasnosti od širenja bolesti zbog kretanja i/ili kontakta između meta-populacija divljih svinja, koje mogu uključivati i zabranu lova;

i) o mjerama za smanjenje veličine prijemljive populacije div­ljih svinja, a naročito prasadi;

j) o uvjetima koje moraju ispunjavati lovci, kako bi se spri­ječilo širenje klasične svinjske kuge;

k) o postupcima uklanjanja odstrijeljenih i uginulih divljih svinja, koji se moraju temeljiti na:

– neškodljivom uklanjanju pod službenim nadzorom, ili

– pregledu od strane veterinarskog inspektora i laboratorijskom pretraživanju u skladu s Dijagnostičkim priručnikom. Trupovi divljih svinja u kojih je utvrđena klasična svinjska kuga moraju se neškodljvo ukloniti pod službenim nadzorom. Ako je laboratorijsko pretraživanje trupova divljih svinja dalo negativne rezultate na klasičnu svinjsku kugu, Uprava mora narediti zabranu stavljanja tih trupova u promet i neškodljivo uklanjanje pod službenim nadzorom;

l) o epidemiološkom istraživanju koje je provedeno za svaku odstrijeljenu ili uginulu divlju svinju, koje mora uključiti ispunjavanje Upitnika koji izrađuje Uprava i u koji se moraju navesti podaci o:

– zemljopisnom području gdje je divlja svinja pronađena mrtva ili odstrijeljena;

– datumu kad je divlja svinja pronađena odstrijeljena ili mrtva;

– osobi koja je divlju svinju odstrijelila ili našla mrtvu;

– starosti i spolu divlje svinje;

– simptomima prije odstrijela, ako je divlja svinja bila odstrijeljena;

– stanju lešine, ako je divlja svinja nađena mrtva;

– laboratorijskim nalazima;

m) o programima nadzora i mjerama za sprječavanje uno­še­nja virusa klasične svinjske kuge na gospodarstva u zaraženom području i ako je potrebno u njegovoj okolini, uključujući prije­voz i stavljanje u promet životinja unutar, izvan i u zaraženo pod­ručje, a ove mjere moraju najmanje uključiti zabranu stavljanja svinja, njihovog sjemena, embrija ili jajnih stanica u promet izvan zaraženog područja;

n) o kriterijima na temelju kojih se ukida provedba mjera za iskorjenjivanje klasične svinjske kuge u zaraženom području i mjera koje se primjenjuju na gospodarstvima u tom području;

o) o tijelu zaduženom za nadziranje i koordinaciju rada jedinica unutar tijela odgovornih za provedbu Plana;

p) o sustavu na temelju kojega Stručno tijelo, osnovano u skladu s člankom 22. stavkom 4. ovoga Pravilnika, može redovito pregledavati rezultate provedbe Plana;

r) o mjerama za praćenje klasične svinjske kuge koje će se početi provoditi tek nakon isteka 12 mjeseci od zadnjeg potvr­đe­nog slučaja klasične svinjske kuge u divljih svinja na zaraženom području; ovo praćenje mora ostati na snazi najmanje 12 mjeseci i mora obuhvatiti mjere koje se provode u skladu s točkama g), k) i l) ovoga stavka.

(4) Uprava mora svakih 6 mjeseci dostaviti Europskoj komisiji i zainteresiranim državama izvješće o epidemiološkoj situaciji u zaraženom području i rezultatima provedbe Plana.

DijagnostiČki postupci i bio-sigurnosni zahtjevi

Članak 17.

(1) Dijagnostički postupci, uzorkovanje i laboratorijsko pretraživanje u svrhu otkrivanja prisutnosti klasične svinjske kuge provode se u skladu s Dijagnostičkim priručnikom. Nacionalni laboratorij odgovoran je za koordinaciju standarda i dijagnos­tič­kih postupaka u skladu s dodatkom III. ovoga Pravilnika.

(2) Nacionalni laboratorij iz stavka 1. ovoga članka mora se povezati s EU referentnim laboratorijem, u skladu s dodatkom IV. ovoga Pravilnika.

(3) Da bi se osigurala usklađenost postupaka za dijagnostiku klasične svinjske kuge, Dijagnostički priručnik iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

a) minimalne bio-sigurnosne zahtjeve i standarde kakvoće kojima moraju udovoljavati laboratoriji za dijagnostiku klasične svinjske kuge i uvjete za prijevoz uzoraka;

b) kriterije i postupke koji moraju biti ispunjeni tijekom kliničkih i postmortalnih pregleda koji se provode u svrhu potvr­đi­vanja ili isključivanja prisutnosti klasične svinjske kuge;

c) kriterije i postupke koje treba poštivati prilikom uzimanja uzoraka od živih svinja ili njihovih trupova u svrhu potvrđivanja ili isključivanja klasične svinjske kuge laboratorijskim pretraživa­njem, uključujući način uzorkovanja za serološke ili viru­so­loške pre­­trage koje se provode radi primjene ovoga Pravilnika;

d) laboratorijske testove za dijagnostiku klasične svinjske kuge, uključujući:

– testove za diferencijalnu dijagnostiku virusa klasične svinj­ske kuge i drugih pestivirusa;

– testove koji mogu razlikovati protutijela čije je stvaranje izazvano primjenom markiranog cjepiva od protutijela nastalih zbog izlaganja divljem soju virusa klasične svinjske kuge;

– kriterije za procjenu rezultata laboratorijskih testova;

e) laboratorijske tehnike za genetsku tipizaciju izolata virusa klasične svinjske kuge.

(4) Kako bi se primjenom odgovarajućih bio-sigurnosnih mje­ra zaštitilo zdravlje životinja, rukovanje ili korištenje virusa klasične svinjske kuge, njegovog genoma i protutijela kao i cjepiva za istraživanje, dijagnostiku ili proizvodnju moguće je samo na mjestima, u odobrenim i ovlaštenim laboratorijima, koji su pod nadzorom Uprave. Listu odobrenih mjesta, objekata i laboratorija Uprava mora dostaviti Europskoj komisiji.

Upotreba, proizvodnja i prodaja cjepiva protiv klasiČne svinjske kuge

Članak 18.

(1) Upotreba cjepiva protiv klasične svinjske kuge je zabranjena.

(2) Rukovanje, proizvodnja, uskladištenje, opskrbljivanje, dis­tribucija i prodaja cjepiva protiv klasične svinjske kuge na području Republike Hrvatske mora biti pod nadzorom Uprave.

Hitno cijepljenje na gospodarstvu

Članak 19.

(1) Bez obzira na članak 18. stavak 1. ovoga Pravilnika, u slučaju kad je na gospodarstvu potvrđena klasična svinjska kuga, a epidemiološki podaci ukazuju na opasnost od širenja ove bolesti, može se provesti hitno cijepljenje svinja na gospodarstvu u skladu s odredbama stavaka 2. do 8. ovoga članka.

(2) Bez obzira na odredbe članka 5. stavka 2. ovoga Pravil­nika glavni kriteriji i čimbenici rizika koje treba uzeti u obzir prije donošenja odluke o provedbi hitnog cijepljenja opisani su u dodatku VI. ovoga Pravilnika.

(3) Ako namjerava provesti cijepljenje, Uprava mora izraditi i dostaviti Europskoj komisiji Plan hitnog cijepljenja koji mora sadržavati sljedeće podatke:

a) o relevantnim činjenicama u vezi bolesti zbog kojih je došlo do zahtjeva za hitnim cijepljenjem,

b) o veličini zemljopisnog područja na kojem bi se hitno cijepljenje trebalo provesti, te o broju svinjogojskih gospodarstava na tom području,

c) o kategorijama svinja i približnom broju svinja, koje će biti cijepljene,

d) o cjepivu, koje će biti upotrijebljeno,

e) o trajanju akcije cijepljenja,

f) o označavanju i registraciji cijepljenih svinja,

g) o mjerama koje se odnose na stavljanje svinja i njihovih proizvoda u promet,

h) o kriterijima koji će biti uzeti u obzir kod donošenja odluke, o tome hoće li cijepljenje ili mjere na koje se odnosi članak 7. stavak 2. ovoga Pravilnika biti primijenjeni na kontaktnim gospodarstvima.

i) o drugim pitanjima (radnjama) koja proizlaze iz hitnog cijepljenja, uključujući kliničke i laboratorijske pretrage uzoraka uzetih na gospodarstvima gdje je provedeno cijepljenje te drugim gospodarstvima na području gdje se cijepljenje provodi, a naro­či­to ako je upotrijebljeno markirano cijepivo.

(4) Bez obzira na odredbe članka 10. i 11. ovog Pravilnika, Uprava mora tijekom provedbe cijepljenja narediti:

a) zabranu prometa živih svinja s područja gdje se cijepljenje provodi, osim ako se prevoze direktno na klaonicu unutar pod­ručja na kojem se cijepljenje provodi i koju je odredila Uprava ili promet svinja za hitno klanje u klaonicu koja je blizu tog pod­ručja ili u kafileriju ili odgovarajuće mjesto gdje se svinje mogu hitno usmrtiti a njihovi trupovi neškodljivo ukloniti pod službenim nadzorom;

b) meso cijepljenih svinja mora biti neškodljivo uklonjeno ili označeno žigom koji je propisan za higijenski neispravno meso i poslano na daljnju obradu u objektu koji za to odredi Uprava. Pošiljka mesa koja se šalje u taj objekt mora biti zapečaćena prije stavljanja u promet i ostati zapečaćena tijekom prijevoza.

c) pronalaženje i uništavanje sperme, jajnih stanica i embrija svinja koji su uzeti u razdoblju 30 dana prije cijepljenja, pod službenim nadzorom.

(5) Mjere iz stavka 4. ovoga članka ostaju na snazi najmanje 6 mjeseci nakon provedenog cijepljenja.

(6) Šest mjeseci prije isteka mjera iz stavka 5. ovoga članka, veterinarski inspektor mora zabraniti:

a) stavljanje u promet seropozitivnih svinja s gospodarstva na kojem se drže, osim u promet za hitno klanje,

b) uzimanje sperme, jajnih stanica ili embrija od seropozitiv­nih svinja,

c) stavljanje u promet s gospodarstva prasadi seropozitivnih krmača osim ako se prevoze:

– u klaonicu na hitno klanje,

– na gospodarstvo koje je odredila Uprava s kojega se ta prasad šalje direktno na klaonicu;

– na gospodarstvo nakon što je serološko pretraživanje dalo negativan rezultat na protutijela za virus klasične svinjske kuge.

(7) U slučaju izuzeća iz stavka 3. ovoga članka, Uprava donosi odluku o provođenju hitnog cijepljenja, ako:

a) je izrađen Plan hitnog cijepljenja i Krizni plan u skladu s člankom 21. ovoga Pravilnika;

b) Plan hitnog cijepljenja osim podataka iz stavka 3. ovoga članka propisuje da će sve svinje na gospodarstvima gdje je cijepljenje provedeno biti zaklane čim je prije moguće u skladu sa stavkom 4. točkom a) ovoga članka, a svježe meso podrijetlom od tih svinja mora biti neškodljivo uklonjeno ili označeno žigom koji je propisan za higijenski neispravno meso i poslano na daljnju obradu u objektu koji za to odredi Uprava. Pošiljka mesa koja se šalje u taj objekt mora biti zapečaćena prije stavljanja u promet i ostati zapečaćena tijekom prijevoza.

(8) Bez obzira na odredbe stavka 5. i 6. ovog članka, mjere iz stavka 4. ovoga članka mogu se ukinuti nakon:

a) što su sve svinje s gospodarstva na kojem je provedeno cijepljenje zaklane ili usmrćene u skladu sa stavkom 4. točkom a) ovoga članka, a svježe meso podrijetlom od tih svinja mora biti neškodljivo uklonjeno ili označeno žigom koji je propisan za higijenski neispravno meso i poslano na daljnju obradu u objektu koji za to odredi Uprava. Pošiljka mesa koja se šalje u taj objekt mora biti zapečaćena prije stavljenja u promet i ostati zapečaćena tijekom prijevoza;

b) što su sva gospodarstva gdje je provedeno cijepljenje očišćena i dezinficirana u skladu s člankom 12. ovog Pravilnika;

c) provedbe mjera iz stavka 4. ovoga članka, kada veterinarski inspektor mora narediti:

– zabranu uvođenja svinja na gospodarstvo, nakon što su sve svinje na gospodarstvu na kojem je provedeno cijepljenje zaklane ili usmrćene, prije isteka 10 dana od provedenog čišćenja i dezinfekcije;

– klinički pregled i laboratorijsko pretraživanje u sladu s Dijagnostičkim priručnikom svih svinja nakon uvođenja na gospodarstva na području gdje je cijepljenje provedeno kako bi se otkrila moguća prisutnost virusa klasične svinjske kuge. Navedena pretraživanja mogu se provoditi tek nakon isteka 40 dana od uvođenja svinja, a tijekom tog razdoblja svinje ne smiju napustiti gospodarstvo.

Hitno cijepljenje divljih svinja

Članak 20.

(1) Bez obzira na odredbe članka 18. stavka 1. ovoga Pravil­nika, hitno cijepljenje divljih svinja može biti provedeno u skladu s odredbama stavka 2. i 3. ovoga članka ako je klasična svinjska kuga u njih potvrđena i ako epidemiološki podaci uka­zuju na opasnost od širenja bolesti.

(2) U slučaju odluke o provedbi hitnoga cijepljenja Uprava mora dostaviti Europskoj komisiji Plan hitnog cijepljenja koji mora sadržavati podatke o:

a) relevantnim činjenicama u vezi bolesti koje su dovele do zahtjeva za hitnim cijepljenjem;

b) veličini zemljopisnoga područja na kojem će hitno cijep­ljenje biti provedeno; a koje je u svakom slučaju dio zaraženoga područja koje je definirano u skladu s člankom 16. stavkom 3. točkom b) ovoga Pravilnika;

c) vrsti cjepiva, koje će biti korišteno;

d) posebnim nastojanjima i postupcima potrebnima za cijepljenje mladih životinja;

e) očekivanom trajanju akcije cijepljenja;

f) približnom broju divljih svinja koje će biti cijepljene;

g) mjerama za sprječavanje brzog povećanja broja (populacijski obrat) divljih svinja;

h) mjerama za sprječavanje širenja cijepnog virusa na svinje koje se drže na gospodarstvima, ako je to potrebno;

i) očekivanim rezultatima akcije cijepljenja i parametrima na temelju kojih će biti procijenjena njena učinkovitost;

j) tijelu nadležnom za nadzor i usklađivanje rada službi odgovornih za provedbu Plana hitnoga cijepljenja;

k) sustavu koji omogućuje da Stručno tijelo iz članka 15. stavka 2. točke a) ovog Pravilnika može redovito provjeravati rezultate akcije cijepljenja;

l) drugim pitanjima koja se odnose na provedbu drugih hitnih mjera.

(3) Uprava mora dostavljati Europskoj komisiji i državama članicama izvješće o rezultatima akcije cijepljenja i izvješće iz članka 16. stavka 4. ovoga Pravilnika.

(4) Ako je područje cijepljenja blizu teritorija druge države u kojoj se također provode mjere iskorjenjivanja klasične svinjske kuge u divljih svinja, treba osigurati usklađenost s planom cijep­lje­nja i drugim mjerama koje se provode u susjednoj državi.

Krizni plan

Članak 21.

(1) Uprava mora izraditi Plan mjera koje se provode u slučaju izbijanja klasične svinjske kuge (u daljnjem tekstu: Krizni plan) koji određuje način pristupa objektima, opremi, osoblju i drugima odgovarajućim sredstvima potrebnim za brzo i učinko­vito iskorjenjivanje klasične svinjske kuge.

(2) Krizni plan iz stavka 1. ovoga članka mora točno odrediti:

a) broj doza cjepiva koje su potrebne u slučaju provedbe hitnog cijepljenja,

b) županije u kojima se nalaze područja s visokom gustoćom svinja, kako bi se u tim županijama osigurala najviša razina poznavanja opasnosti od izbijanja klasične svinjske kuge i pripravnosti u slučaju izbijanja ove bolesti.

(3) Kriteriji i zahtjevi za izradu Kriznog plana propisani su u dodatku VII. ovog Pravilnika.

(4) Krizni plan može biti izmijenjen i nadopunjen u skladu s razvojem situacije, a Uprava mora svakih 5 godina izmijenjen i nadopunjen Plan dostaviti Europskoj komisiji na odobravanje.

StoŽer za suzbijanje bolesti i struČno tijelo

Članak 22.

(1) U slučaju izbijanja klasične svinjske kuge ministar na temelju članka 41. stavka 5. Zakona o veterinarstvu osniva Nacionalni stožer za suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge (u daljnjem tekstu: Nacionalni stožer).

(2) Nacionalni stožer iz stavka 1. ovoga članka upravlja i prati postupke koje provode tijela koja su određena od strane Uprave da na lokalnoj razini koordiniraju suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge (u daljnjem tekstu: lokalni stožeri), a odgovoran je za:

a) utvrđivanje svih mjera potrebnih za kontrolu, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge,

b) osiguravanje brze i učinkovite provedbe mjera iz točke a) ovoga stavka, od strane lokalnih stožera,

c) preraspoređivanje osoblja i drugih sredstava u lokalne centre,

d) dostavljanje podataka Vladi Republike Hrvatske, Europskoj komisiji, državama članicama, veterinarskoj službi, poljo­priv­rednim i trgovinskim udrugama;

e) organizaciju hitnog cijepljenja kada je to opravdano i odre­đivanje područja cijepljenja,

f) uspostavu mogućnosti stalne komunikacije s dijagnos­tičkim laboratorijima,

g) suradnju sa sredstvima javnoga priopćavanja,

h) suradnju s policijom i vojskom kako bi se osigurala provedba svih propisanih mjera.

(3) Lokalne stožere iz stavka 2. ovoga članka Uprava mora odrediti odmah nakon izbijanja klasične svinjske kuge.

(4) Ministar osniva Stručno tijelo sastavljeno od članova s odgovarajućim stručnim znanjima i iskustvima za pomoć nadležnom tijelu u osiguranju pripravnosti za izbijanje klasične svinjske kuge.

(5) Stručno tijelo iz stavka 4. ovoga članka mora stalno pratiti nove znanstvene spoznaje o klasičnoj svinjskoj kugi kako bi mogla pomoći Upravi u osiguranju najvišeg stupnja pripravnosti za izbijanje klasične svinjske kuge i kako bi u slučaju izbijanja ove bolesti pomogla Upravi:

a) u epidemiološkom istraživanju;

b) u uzorkovanju, laboratorijskoj dijagnostici i tumačenju re­zultata laboratorijskih pretraživanja,

c) u provedbi mjera suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti.

(6) Nacionalni stožer, lokalni stožeri i Stručno tijelo moraju na raspolaganju imati osoblje, objekte i opremu, uključujući potrebne komunikacijske sustave, te mora postojati jasan i učinkovit ustroj upravljanja i jasne odgovornosti, kako bi se osigurala hitna primjena mjera suzbijanja i iskorjenjivanja klasične svinjske kuge propisanih ovim Pravilnikom.

(7) Podaci o osoblju, objektima, opremi, načinu upravljanja i odgovornostima Nacionalnog stožera, lokalnih stožera i stručnoga tijela moraju biti navedeni u Kriznom planu iz članka 21. ovog Pravilnika.

Uporaba napoja

Članak 23.

(1) Zbog sprječavanja pojave klasične svinjske kuge zabranjeno je korištenje napoja u hranidbi svinja.

(2) Napoj iz međunarodnih prijevoznih sredstava, kao što su brodovi, cestovna vozila i avioni, skupljaju se i neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom;

(3) Podatke o provedbi i nadzoru provedbe odredbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka Uprava dostavlja Europskoj komisiji svake godine najkasnije do 31. listopada.

(4) Zabrana korištenja napoja iz stavka 1. ovoga članka, za farme na kojima se drži manje od 10 svinja, stupa na snagu danom ulaska Hrvatske u EU, a do tada napoj koji se koristi u hranidbi svinja mora biti termički obrađen pri temperaturi od 90 ^oC u trajanju od 60 minuta.

Članak 24.

Sve novonabavljene serološki negativne svinje, uključujući i svinje iz uvoza, moraju se držati odvojeno od cijepljenih svinja i njihova potomstva.

Prijelazne i zavrŠne odredbe

Članak 25.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na EU počinju se primjenjivati danom stupanja Republike Hrvatske u članstvo EU.

Članak 26.

Dodaci I., II., III., IV., V. i VI. tiskani su u prilogu ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Članak 27.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge (»Narodne novine« br. 67/91).

Članak 28.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 1. siječnja 2005. godine.

Klasa: 322-01/04-01/91
Urbroj: 525-01-04-01
Zagreb, 22. prosinca 2004.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.

DODATAK I

Prijava bolesti i druge epidemioloŠke informacije koje se dostavljaju Europskoj komisiji u sluČaju kada je potvrĐena pojava klasiČne svinjske kuge

1. U roku 24 sata od potvrde svakoga primarnog izbijanja klasične svinjske kuge na gospodarstvu, primarne pojave ove bolesti u divljih svinja ili utvrđivanja slučaja ove bolesti na klaonici ili tijekom prijevoza, Uprava mora preko sustava prijavljivanja bolesti životinja dostaviti sljedeće podatke:

a) datum prijave;

b) vrijeme prijave;

c) naziv mjesta, općine;

d) naziv bolesti;

e) broj izbijanja ili slučajeva bolesti;

f) datum postavljanja sumnje na bolest;

g) datum potvrđivanja bolesti;

h) metode korištene za potvrđivanje bolesti;

i) je li prisutnost bolesti potvrđena u divljih svinja, svinja na gospodarstvu, na klaonici ili prijevoznom sredstvu, stočnom sajmu ili drugom mjestu;

j) zemljopisni položaj mjesta gdje je potvrđeno izbijanje ili pojava klasične svinjske kuge;

k) mjere suzbijanja i iskorjenjivanja koje su primijenjene.

2. U slučaju primarih izbijanja bolesti ili pojave bolesti u klaonici, na prijevoznom sredstvu, sajmovima i drugim mjestima, osim podataka iz točke 1. Uprava mora dostaviti i sljedeće podatke:

a) broj prijemljivih svinja svih kategorija na gospodarstvu, klaonici, na prijevoznom sredstvu, sajmovima i drugim mjestima;          

b) broj uginulih svinja svih kategorija na gospodarstvu, u klaonici, na prijevoznom sredstvu, sajmovima i drugim mjestima;

c) za svaku kategoriju broj oboljelih svinja i broj svinja u kojih je potvrđena klasična svinjska kuga;

d) broj usmrćenih svinja na zaraženom gospodarstvu, u klao­nici, na prijevoznom sredstvu, sajmovima i drugim mjestima;

e) broj neškodljivo uklonjenih svinja;

f) udaljenost zaraženog gospodarstva od prvoga susjednog gospodarstva gdje se drže svinje;

g) ako je klasična svinjska kuga potvrđena u klaonici ili na prijevoznom sredstvu, lokaciju gospodarstava s kojih zaražene svinje ili lešine potječu.

3. U slučaju sekundarnih izbijanja klasične svinjske kuge Upra­va mora dostaviti Europskoj komisiji podatke iz točaka 1. i 2. ovoga Dodatka, najmanje 1. radnoga dana svakoga tjedna.

4. Osim podataka iz točaka 1., 2. i 3. ovoga Dodatka Uprava mora, čim je prije moguće, dostaviti Europskoj komisiji i državama članicama EU, pisano izvješće koje mora sadržavati:

a) datum kada su svinje na gospodarstvu, u klaonici ili na prijevoznom sredstvu usmrćene i neškodljivo uklonjene;

b) rezultate pretraživanja uzoraka uzetih od usmrćenih svinja;

c) podatke o broju usmrćenih i neškodljivo uklonjenih svinja te broju svinja koje će biti kasnije zaklane i datum do kojega će biti zaklane, ako je korišteno odstupanje iz članka 6. stavka 1. ovog Pravilnika;

d) sve podatke o mogućem izvoru ili izvoru bolesti ako je utvrđen;

e) podatke o genotipu virusa koji je uzrokovao izbijanje ili pojavu klasične svinjske kuge u slučaju primarnog izbijanja kla­sič­ne svinjske kuge ili pojave klasične svinjske kuge u klaonici ili na prijevoznom sredstvu,;

f) u slučajevima kada su, na kontaktnim gospodarstvima ili na gospodarstvima na kojima su se nalazile životinje sumnjive da su zaražene virusom klasične svinjske kuge, svinje neškodljivo uklonjene, podatke o:

– datumu usmrćivanja svinja i broju svinja, po kategorijama, koje su bile usmrćene na svakom gospodarstvu,

– epidemiološkoj povezanosti između izbijanja ili pojave klasične svinjske kuge i svakoga kontaktnog gospodarstva ili razlozima koji su doveli do sumnje na klasičnu svinjsku kugu na svakom sumnjivom gospodarstvu,

– rezultatima laboratorijskoga pretraživanja uzoraka uzetih od usmrćenih svinja na gospodarstvu.

5. Ako svinje na kontaktnim gospodarstvima nisu usmrćene, Uprava mora predočiti Europskoj komisiji razloge za donošenje takve odluke.

DODATAK II

Načela i postupci čišćenja i dezinfekcije:

1. Opća načela i postupci:

a) čišćenje i dezinfekcija, a kad je potrebno i mjere za uništavanje glodavaca i insekata, moraju se provoditi pod službenim nadzorom i u skladu s uputama službenoga veterinara;

b) dezinficijensi koji će biti korišteni i njihove koncentracije moraju biti odobreni za stavljanje u promet od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva;

c) dezinfekcija se mora provoditi gotovim ili svježe priprav­ljenim dezinficijensom, prema uputi proizvođača i pod službenim nadzorom;

d) izbor dezinficijensa i način dezinfekcije zavise o vrsti objekata, vozila i predmeta koje treba dezinficirati;

e) uvjeti pod kojima se sredstva za odmašćivanje i dezinfekciju koriste, ne smiju utjecati na smanjenje njihove učinko­vi­tosti, a naročito se mora uvažavati tehničke preporuke proizvođača, kao što su tlak, minimalna temperatura i traženo vrijeme djelovanja sredstva;

f) bez obzira koji je dezinficijens korišten, treba:

– temeljito natopiti stelju i gnoj dezinficijensom,

– temeljito oprati i četkom oribati podove, rampe i zidove nakon uklanjanja i demontiranja opreme i instalacija gdje je to moguće, da se izbjeglo da učinak čišćenja i dezinfekcije bude slabiji od potrebnoga,

– ponoviti dezinfekciju i ostaviti da dezinficijens djeluje minimalno onoliko dugo koliko je navedeno u preporukama proizvođača,

– voda koja je bila korištena za čišćenje mora biti odstra­nje­na na način da se spriječi širenje virusa i klasične svinjske kuge i u skladu s uputama službenog veterinara;

g) na površinama koje su čišćene tekućinama pod tlakom, potrebno je spriječiti naknadnu kontaminaciju već očišćenih povr­ši­na;

h) potrebno je oprati, dezinficirati ili uništiti opremu, dijelove opreme, instalacije i pribor, koji su mogli biti kontaminirani;

i) nakon provedene dezinfekcije, potrebno je spriječiti naknadnu kontaminaciju;

j) o čišćenju i dezinfekciji na koje se odnosi ovaj Pravilnik, mora se voditi posebna evidencija i o istome mora postojati dokaz na gospodarstvu ili u vozilu, a službene potvrde o obavljenoj dezinfekciji izdaje nadležni veterinarski inspektor.

2. Posebne odredbe koje se odnose na čišćenje i dezinfekciju na zaraženim gospodarstvima:

a) prethodno čišćenje i dezinfekcija:

– tijekom usmrćivanja životinja potrebno je provesti sve mjere kako bi se širenje virusa klasične svinjske kuge spriječilo ili svelo na minimum, i to: isključivanje ventilacijskoga sustava, postavljanje dodatnih mjesta i opreme za dezinfekciju, rezervne zaštitne odjeće, tuševa, dekontaminacija korištene opreme, instrumenata i pribora;

– lešine usmrćenih životinja treba obilno poprskati dezinficijensom,

– za prijevoz lešina iz zaraženog gospodarstva treba koristiti nepropusne i zatvorene kontejnere,

– odmah nakon odvoza lešina svinja, objekte gdje su te svinje bile smještene, te druge objekte na gospodarstvu, dvorište i sve drugo, što je bilo kontaminirano tijekom usmrćivanja, klanja ili postmortalnih pregleda svinja, treba obilno poprskati dezinficijensom odobrenim za korištenje u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika,

– sva tkiva i krv koja bi se mogla cijediti tijekom klanja ili post­mortalnih pregleda ili kontaminirani predmeti, oprema, površinski slojevi zemlje, moraju biti pažljivo skupljeni i neškod­ljivo uklonjeni zajedno s lešinama,

– upotrijebljeni dezinficijens mora djelovati na površinama na kojima je korišten, najmanje 24 sata,

b) završeno čišćenje i dezinfekcija:

– gnoj i korištenu stelju treba odstraniti i tretirati u skladu s točkom 3(a) ovoga dodatka,

– masnoću i prljavštinu treba odstraniti sa svih površina upotrebom sredstava za odmašćivanje i površine oprati vodom,

– nakon pranja vodom površine ponovo treba obilno poprskati dezinficijensom,

– nakon 7 dana objekte i površine ponovno treba očistiti sred­stvom za odmašćivanje, isprati vodom, obilno poprskati dezinficijensom i ponovno isprati vodom.

3. Dezinfekcija kontaminirane stelje, gnoja i gnojevke:

a) gnoj i korištenu stelju treba kompostirati, poprskati dezinficijensom i ostaviti da stoje najmanje 42 dana ili iste treba uništiti spaljivanjem ili zakopavanjem,

b) gnojevka ne smije biti korištena najmanje 42 dana od zad­njeg dodavanja infektivnog materijala, osim ako veterinarski in­spek­tor dozvoli kraće razdoblje pohrane gnojevke koja je bila tretirana u skladu s uputama službenog veterinara na način da je osigurano uništavanje virusa klasične svinjske kuge.

4. U odnosu na odstupanje od odredbi iz točaka 1. i 2. ovoga Dodatka u slučaju gospodarstava gdje se svinje drže na otvorenom, Uprava može odrediti posebne postupke čišćenja i dezinfekcije uzimajući u obzir tip gospodarstva i klimatske uvjete.

DODATAK III

POPIS NACIONALNIH LABORATORIJA ZA KLASIČNU SVINJSKU KUGU I NJIHOVE ZADAĆE

1. Nacionalni laboratoriji za klasičnu svinjsku kugu je Hrvat­ski veterinarski institut, Zagreb.

2. Zadaća nacionalnoga laboratorija za klasičnu svinjsku kugu je osigurati da se laboratorijsko pretraživanje koje se obav­lja u svrhu utvrđivanja prisutnosti klasične svinjske kuge i utvrđivanje genotipova izoliranih virusa provodi u skladu s Dijagnostičkim priručnikom.

3. Nacionalni laboratoriji za klasičnu svinjsku kugu odgovoran je za usklađivanje standarda i dijagnostičkih postupaka u drugim laboratorijima u zemlji u kojima se provodi dijagnostika klasične svinjske kuge i kako bi to postigao mora:

a) nabavljati i dostavljati dijagnostičke reagense;

b) kontrolirati kvalitetu dijagnostičkih reagensa koji se koriste u državi;

c) povremeno provoditi usporedna pretraživanja;

d) čuvati izolate virusa klasične svinjske kuge iz potvrđenih slučajeva i izbijanja klasične svinjske kuge.

DODATAK IV

GLAVNI KRITERIJI I ČIMBENICI RIZIKA KOJE TREBA UZETI U OBZIR KOD DONOŠENJA ODLUKE O USMRĆIVANJU SVINJA NA KONTAKTNIM GOSPODARSTVIMA

DODATAK V

GLAVNI KRITERIJI I ČIMBENICI RIZIKA KOJE TREBA UZETI U OBZIR KOD DONOŠENJA ODLUKE O PROVEDBI
HITNOGA CIJEPLJENJA SVINJA NA
GOSPODARSTVU

DODATAK VI

KRITERIJI I ZAHTJEVI KOJIMA MORA UDOVOLJAVATI KRIZNI PLAN

Krizni plan mora udovoljavati sljedećim kriterijima i zahtje­vima:

a) U slučaju izbijanja klasične svinjske kuge provedna mjera iz Kriznoga plana mora biti brza i učinkovita;

b) Krizni plan mora sadržavati detaljan opis pristupa financijskim sredstvima iz državnoga proračuna koja su osigurana za provedbu hitnih mjera, kako bi se osigurala provedba svih mjera u borbi protiv epizootije klasične svinjske kuge;

c) Hijerarhija upravljanja mora biti određena u Kriznome planu kako bi se osiguralo brzo i učinkovito donošenje odluka u vezi epizootije;

d) Krizni plan mora sadržavati detaljan opis resursa koji su potrebni sredstvima za osiguravanje brzog i učinkovitog poduzimanja mjera, uključujući laboratorijsko osoblje, opremu i infrastrukturu;

e) Krizni plan mora sadržavati priručnik u kojemu su detaljno dane upute i opisani postupci i mjere koje se provode u slučaju izbijanja klasične svinjske kuge;

f) Ako je potrebno Krizni plan može sadržavati detaljan plan hitnoga cijepljenja;

g) Osoblje koje sudjeluje u provedbi mjera iz Kriznoga plana mora redovito:

– obnavljati znanje o kliničkim znakovima klasične svinjske kuge, epidemiološkom upitniku i mjerama za iskorjenjivanje kla­sič­ne svinjske kuge;

– najmanje dva puta godišnje sudjelovati u vježbi izbijanja kla­sične svinjske kuge;

– sudjelovati u programu osposobljavanja kako bi bili sposobni organizirati informativne kampanje o epizootiji, nami­jenjene nadležnim tijelima, držateljima životinja i veterinarima.