Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine

NN 3/2005 (5.1.2005.), Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

43

Na temelju članka 12. Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, broj 180/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. prosinca 2004. godine donijela

PROGRAM

GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2008. GODINE

UVOD

Polazne osnove za ostvarenje racionalne politike gospodarenja javnim cestama u Republici Hrvatskoj stvorene su dono­šenjem Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske, Programa građenja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine i Zakona o javnim cestama.

Strategijom su utvrđeni jasni ciljevi budućeg razvitka cestovne infrastrukture s naglaskom na podizanju nivoa uslužnosti ukupne mreže cesta i na ubrzanoj izgradnji i kompletiranju osnovne mreže autocesta, a izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama utvrđeni osnovni organizacijski okviri, financiranje i nosioci gospodarenja cestama u Hrvatskoj. Ovako definiran koncept strateškog razvitka cesta u Hrvatskoj, sa precizno utvrđenim jasnim ciljevima, sa novom organizacijskom strukturom gospodarenja i financiranja cestama, polučio je dobre rezultate već u reali­zaciji Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine.

Polazeći od općeg i trajnog interesa svih političkih i gospo­dar­skih subjekata za daljim razvitkom prometne infrastrukture, kao kapitalne pretpostavke bržeg ukupnog razvitka zemlje i osobito pojedinih gospodarskih grana, nastavak ulaganja u izgradnju mreže cesta i autocesta nameće se kao logičan i nužan prioritet u kapitalnim ulaganjima Republike Hrvatske. Prometni sustav mora razvojno i gospodarski svrhovito povezati sva područja Hrvatske radi uravnoteženog gospodarskog, demografskog i društvenog razvoja. U isto vrijeme, kroz razradu Strategije, moraju se pošti­va­ti i preuzete obveze o nastavku gradnje dionica koje su dio glavnih europskih cestovnih pravaca da bi se novoizgrađenim pro­metnicama Hrvatska spojila na međunarodne tranzitne koridore.

Obzirom na povoljni geografsko-prometni položaj Republike Hrvatske i ulogu koju ona može imati u europskom prometnom sustavu, neophodno je stvoriti sve potrebne preduvjete kako bi Hrvatska udovoljila zahtjevima europskog prometnog sustava. Mo­der­nizacija i izgradnja prometne infrastrukture nužan je uvjet integracije Hrvatske u europski prometni sustav. To je dugoročan proces koji zahtijeva ogromna materijalna sredstva, pa prometnu politiku treba voditi krajnje racionalno.

U novonastalom sustavu, gdje Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i županijske uprave za ceste raspolažu vlastitim prihodima i izravno su odgovorne za provođenje politike gospodarenja javnim cestama, započeti trend ulaganja u održa­vanje cesta, nastavit će se i u novom planskom razdoblju od 2005. do 2008. godine.

Daljnji strateški ciljevi odnose se na rješavanje najkritičnijih dionica i objekata s posebnim naglaskom na rješavanje cestovne infrastrukture u prigradskim i gradskim područjima te kvalitetno povezivanje otoka s kopnom. Plansko razdoblje od 2005. do 2008. godine neće bilježiti takav skok kakav smo imali na prijelazu 2001. godine, no s obzirom na stvorene preduvjete, ostvarit će se kontinuitet i sigurnost ulaganja u redovno održa­vanje, izvanredno održavanje, rekonstrukcije i investicije u ceste. Na taj način su stvoreni preduvjeti za maksimiziranje rezultata tj. za postizanje daleko veće racionalnosti ulaganja u ceste.

Ovakvo planiranje ostvarenja razvojnih ciljeva u novom planskom razdoblju od 2005. do 2008. godine, na području osnovne mreže cesta u Republici Hrvatskoj, zahtjeva daljnje zahvate u zakonodavnoj i ostaloj normativnoj domeni. Donošenjem novog Zakona o javnim cestama, došlo je do poboljšanja, ali ne i korjenitih promjena, učvršćen je status subjekata koji gospodare cestama na način da im se osiguravaju redovni izvori financiranja, a s druge strane čini ih se odgovornim za uspješnost gospodarenja segmentom javnih cesta za koji su zaduženi.

Prva konkretizacija ovako postavljenih strateških razvojnih ciljeva na području javnih cesta izvršena je donošenjem Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, kao i realizacijom godišnjih planova. Već danas možemo zaključiti da je došlo do vidnog poboljšanja u svim segmentima, od održavanja, rekonstrukcije i modernizacije, do ubrzane gradnje autocesta i ostalih objekata visoke razine služnosti. Ovako utvrđe­ni razvojni ciljevi na području cestovne infrastrukture u Republici Hrvatskoj bit će aktualni i u narednom planskom razdoblju od 2005. do 2008. godine.

Predstoji daljnji rad na njihovoj realizaciji kroz:

a) daljnju reorganizaciju procesa redovnog održavanja javnih cesta, uz maksimalnu specijalizaciju, poboljšanje kadrovske struk­­ture i tehničke opremljenosti subjekata koji vrše tu djelatnost;

b) ubrzanje izvršenja svih priprema za realizaciju programa gradnje i rekonstrukcije na osnovnoj mreži cesta;

c) prioritetno rješavanje aktualnih prometnih problema u grad­­skim i prigradskim područjima te dovršenje prilaza novo­izgra­­đenim autocestama;

d) dovršenje započetih dionica i kontinuirani nastavak grad­nje autocesta i ostalih objekata visoke razine služnosti, sve s ciljem što bržeg kompletiranja osnovne mreže ovih prometnica.

Prometno tehničke karakteristike autocesta i ostalih objekata s naplatom te specifičnosti financijskog poslovanja, uvjetovali su stvaranje posebne organizacijske strukture za gospodarenje tim objektima. Pored osiguranja kontinuiteta u održavanju započetih dionica i objekata i nastavak gradnje, u narednom planskom raz­doblju predstoji intenzivni rad na poboljšanju organizacije redovnog održavanja, procesa automatizacije naplate cestarine i osiguranja kvalitetnijih pratećih uslužnih djelatnosti na autocestama.

I. OSNOVNE PRETPOSTAVKE RAZVITKA

1. Općenito

Za dugoročni razvitak javnih cesta nužno je sustavno pro­vođenje racionalne politike gospodarenja javnim cestama s ostvarivanjem ciljeva zadanih usvojenom Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske.

Naime, geoprometni položaj Hrvatske – obalno i kontinentalno područje i položaj na mreži glavnih europskih prometnih koridora, uvjetuje razvoj cestovne infrastrukture koji svojim značenjem, s prometnog i financijskog aspekta, nadmašuje ulaganja u ostale segmente prometnih sadržaja.                      

Pri tome, u realizaciji postavljenih ciljeva, odgovarajuću pažnju treba posvetiti, kako sigurnosti prometa, tako i postav­ljenim ekološkim kriterijima za očuvanje okoliša.

2. Strateški ciljevi razvitka javnih cesta

Strategijom prometnog razvitka utvrđeni su sljedeći ciljevi dugoročnog razvoja cesta:

• U vremenskom razdoblju od 2000. do 2007. godine osigurati, postupnim godišnjim povećanjem izdvajanja sredstava, puni standard održavanja.

• Posebnim programima obnove kolnika i opreme te modernizacijom i rekonstrukcijom najkritičnijih dionica i objekata po­dići ukupnu razinu kvalitete cestovne mreže na razinu koju nameću potrebe suvremenog cestovnog prometa;

• Izgraditi dionice cesta i objekata, uključujući zaobilaznice, kako bi se riješio problem cestovnog prometa u gradskim i pri­grad­skim prostorima te kvalitetnijeg povezivanja otoka s kopnom;

• Postupno izgraditi ceste najviše razine služnosti – autoceste, poluautoceste i brze ceste u osnovnim magistralnim koridorima u skladu sa sadašnjom i prognoziranom prometnom potražnjom te strateškim opredjeljenjem ukupnog razvitka Republike Hrvatske.

3. Organizacijska struktura gospodarenja cestama

Gospodarenje javnim cestama Vlada Republike Hrvatske povjerila je sljedećim pravnim subjektima:

• Hrvatske ceste d.o.o. (HC) za gospodarenje mrežom držav­nih cesta i koordinativnom ulogom u odnosu na županijske i lokalne ceste te za pripremu dokumentacije za autoceste do lokacijske dozvole;

• Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) za gospodarenje mrežom autocesta i ostalih objekata s naplatom;

• Koncesijska društva za izgradnju i gospodarenje autocestama i objektima:

Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. (ARZ),

Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o. (AZM),

BINA ISTRA d.d. (BI),

• Županijske uprave za ceste (ŽUC) za gospodarenje mrežom županijskih i lokalnih cesta

4. Sustav financiranja

Sustav financiranja javnih cesta u Republici Hrvatskoj pridružen je prvenstveno osnovnim prometno – tehničkim i ekonom­skim karakteristikama ukupne mreže cesta, koju možemo podi­jeliti na osnovnu mrežu i na komercijalne ceste.

Osnovnu mrežu javnih cesta čine državne, županijske i lokalne ceste na kojima se za njihovu uporabu izravno ne naplaćuje naknada, dok se kod komercijalnih cesta (autoceste, objekti i druge ceste visoke razine usluga) izravno naplaćuje naknada (cestarina, tunelarina, mostarina) za njihovu uporabu. Daljnje obilježje, koje suštinski odvaja ova dva sustava, je princip rentabilnosti izgradnje komercijalnih cesta i objekata i njihova gradnja putem dugoročnih kredita, a koji se vraćaju iz naplate cestarine. U tom smislu svakoj gradnji autocesta i komercijalnih objekata prethodi izrada studija isplativosti kojima se izračunavaju direktne i indirektne koristi i stopa povrata uloga u pretpostavljenom životnom vijeku takvog objekta.

U tom smislu imamo:

a) autoceste, koje se financiraju putem naknade za ceste iz goriva, cestarine koja se plaća prilikom izravne upotrebe i dugo­ročnih kredita

b) državne ceste, koje se financiraju pretežno iz naknade za ceste iz goriva

c) županijske i lokalne ceste, koje se financiraju najvećim dijelom iz naknade za ceste koja se plaća prilikom registracije motornih vozila.

Pored navedenih osnovnih izvora financiranja, HC d.o.o., ŽUC-e i HAC d.o.o. ostvaruju prihode i iz drugih izvora, no njihova veličina, u pravilu, ne prelazi 5% osnovnih izvora. Isto tako treba istaći da u politici razvoja HC d.o.o. i ŽUC-e također koriste dugoročne kredite kao izvor sredstava kako bi ubrzale ostvarenje zacrtanih strateških ciljeva, no u odnosu na osnovne prihode visina kreditnog zaduženja doseže daleko manju razinu nego kod autocesta.

Ovakav sustav financiranja javnih cesta u Republici Hrvat­skoj je rezultat dugogodišnjeg razvojnog puta, koji se razvijao paralelno s razvitkom cestovne mreže. Od čisto proračunskog sustava preko mješovitog došlo se do sustava koji je upravo izložen, a koji maksimalno uvažava tržišni princip da troškove infrastrukture snose korisnici. Veoma je logičan i na sadašnjem stupnju ukupnog razvitka, a posebno razvitka cesta, je najprimje­njeniji. Dok se osnovna mreža javnih cesta financira iz naknada od goriva i registracije vozila, komercijalne ceste se financiraju putem cestarine, naknade od goriva i dugoročnim kreditima. Iako se u svijetu financiranje autocesta vrši prvenstveno putem dugoročnih kredita (koji se vraćaju iz cestarine), Hrvatska je, u cilju što brže izgradnje i dovršenja mreže autocesta, za ovu namjenu odvojila dio naknade za ceste iz goriva.

Radi što zornijeg prikaza, u nastavku se daje tabelarni prikaz izvora financiranja pojedinih subjekata:

 

Tablica 1.

 

 

NAZIV PRAVNOG SUBJEKTA

Redni

IZVORI SREDSTAVA

HC

HAC

ŽUC-e

broj

 

d.o.o.

d.o.o.

 

0

         1

2

3

4

1.

Naknada iz goriva za

 

 

 

 

financiranje građenja i

 

 

 

 

održavanja javnih cesta

 

 

 

2.

Godišnja naknada pri

 

 

 

 

registraciji mot. vozila

 

 

 

3.

Cestarina za uporabu

 

 

 

 

autocesta i objekata s

 

 

 

 

naplatom

 

 

 

4.

Naknada od vozila

 

 

 

 

registriranih izvan Republike

 

 

 

 

Hrvatske

x

 

 

5.

Naknada za izvanredni

 

 

 

 

prijevoz

x

x

x

6.

Naknada za prekomjernu

 

 

 

 

uporabu javne ceste

x

 

x

7.

Naknada za korištenje

 

 

 

 

cestovnog zemljišta i od

 

 

 

 

obavljanja pratećih uslužnih

 

 

 

 

djelatnosti

x

x

x

8.

Ostali izvori (iz djelatnosti)

x

x

x

Izvor: Zakon o javnim cestama

x = izvor

xx = prevladavajući izvor

 

5. Planovi i programi

Pored zakonske i ostale normativne uređenosti planske aktiv­nosti važan su čimbenik u definiranju politike razvitka ovog segmenta prometne infrastrukture.

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, koju je na prijedlog Vlade donio Hrvatski sabor 1999. godine, polazni je i okvirni dokument svih daljnjih planskih aktivnosti na području prometa i prometne infrastrukture. Ovim su dokumentom utvrđe­ni osnovni okviri i strateški ciljevi razvitka cesta, a zacrtani su također organizacijska struktura i način financiranja.

Temeljem tog dokumenta, Vlada Republike Hrvatske je donijela Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine. Ovim su dokumentom razrađeni i konkretizirani utvrđeni dugoročni strateški ciljevi, razrađen je konkretan program gradnje i održavanja državnih cesta i autocesta i dati su konkretni okviri razvitka županijskih i lokalnih cesta. Budući je preostalo svega jedno tromjesečje ovog planskog razdoblja, veoma se precizno mogu iznijeti rezultati i ostvarenje planiranog programa za protekle četiri godine.

Četverogodišnji program realizirali su subjekti: Hrvatske auto­ceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijske uprave za ceste i koncesijska društva putem godišnjih planova. Nužno je na ovom mjestu istaknuti da je Hrvatska 2001. godine ušla u novo plansko razdoblje s veoma jasno utvrđenim ciljevima, dobro razrađenom strukturom organizacije gospodarenja i precizno razrađenim sustavom financiranja. Istovremeno nisu bile izvršene nužne pripreme od studija, istraživanja, projektne dokumentacije, izvlaštenja nekretnina, ishođenja potrebnih suglasnosti i građevinske dozvole, tako da je ta činjenica stvarala velike probleme u kvaliteti realizacije donijetog Programa. Danas je taj problem daleko blaži, tako da će se ovaj program za razdoblje od 2005. do 2008. godine moći realizirati ravnomjernije i kvalitetnije. Pod tim se podrazumijeva ostvarenje programa u zadanom obimu, u zadanim rokovima i pretpostavljenoj kvaliteti.

U proces planiranja cesta nužno je uvesti metode suvremenog, dinamičkog planiranja kojemu će prethoditi izrade fizibiliti studije za dionice autoceste i objekte s naplatom i uz precizno razrađen investicijski program za sve projekte koji se u okviru ovog programa realiziraju.

Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine je jedinstven dokument koji bilancira ukupne aktivnosti na mreži javnih cesta u Republjici Hrvatskoj.

6. Kriteriji za utvrđivanje prioriteta

a) Dovršenje nedovršenih dionica i objekata planiranih u prethodnom planskom razdoblju od 2001. do 2004. godine

b) Aktualno stanje dionice ili objekta

c) Ostvareni i prognozirani promet

d) Pristupi – priključci na autoceste

e) Strateški razvojni ciljevi

• ujednačenost regionalnog razvitka

• priključenje Hrvatske na širi europski cestovni sustav

• demografski razvitak, zaštita okoliša, pogranične zone i drugo

II. OCJENA SADAŠNJEG STANJA

1. DRŽAVNE CESTE

1.1. Osnovni podaci

Hrvatske ceste d.o.o. upravljaju i gospodare s mrežom državnih cesta u ukupnoj dužini od 6.934 kilometra. Dužinu od 6.812 kilometara čine cestovni pravci, a razliku pokrivaju odvojci i krakovi na križanjima.

98% državnih cesta su ceste s asfaltnim kolnicima, dok 2% (ili 122 km) čine ceste od navezenoga kamenog materijala (makadamski kolnici).

1.2.  Promet

Stanje cestovne mreže u korelaciji je s različitim obimom prometa. Hrvatske ceste d.o.o. organizirano provode brojanje prometa na postojećoj mreži državnih cesta. Prema postojećim podacima, za 2003. godinu, na državnim cestama je prosječni dnevni promet (PGDP) 3637 vozila/dan. U odnosu na 2002. godinu porast je 5,6%.

 

UČestalost PGDP-a na mreŽi drŽavnih cesta

Slika 1.

 

Najveće učešće kolnika u lošem stanju (više od 60%) je na državnim cestama s malim obimom prometa (PGDP<1500 vozila). Porastom prometa smanjuje se postotak državnih cesta u lošem i vrlo lošem stanju, a najbolje stanje je na najjače prometno opterećenim cestama (cca 30%).

ProsjeČne ravnosti drŽavnih cesta
s razliČitim razinama prometa

Tablica 2.

                      

PGDP

< 1.500

1.500

> 5.000

vozila/dan

 

–5.000

 

Prosječna neravnost

 

 

 

IRI (m/km)

4,0

3,2

2,7

 

Analogno prikazanoj prosječnoj ravnosti državnih cesta u odnosu na frekventnost prometa, slijedi slika

 

Stanje ravnosti drŽavnih cesta s razliČitim razinama prometa

Slika 2.

 

Ovakvo stanje kvalitete kolnika, u odnosu na razinu prometa, ukazuje da su Hrvatske ceste d.o.o., zbog nedostatnih sredstava, težište održavanja usmjeravale na ceste s frekventnijim prome­tom.

1.3. Procjena sadašnjeg stanja

Sadašnje stanje kolnika, važno za promet i rezultirajuće troš­kove s aspekta gospodarenja i održavanja prometnica, može se opisati slijedećim parametrima:

• Uzdužna ravnost

• Poprečna ravnost

• Oštećenja površine ceste

• Otpor trenju (hvatljivost)

Prikupljeni podaci o pojedinim karakteristikama evidentirani su u bazi cestovnih podataka Hrvatskih cesta d.o.o. i omogućili su da se analizira i ocjeni sadašnje stanje kolnika mreže državnih cesta.

Prema raspoloživim podacima za pojedine parametre stanja kolnika prema ravnosti i oštećenosti (hvatljivost nije uključena u vrednovanje), ukupno stanje kolnika na mreži državnih cesta može se iskazati u pet kategorija – od vrlo dobrog do vrlo lošeg stanja:

• U dobrom i vrlo dobrom stanju je             28% kolnika

• U prihvatljivom stanju je                           25% kolnika

• U lošem stanju je                                      23% kolnika

• U vrlo lošem stanju je                               24% kolnika

 

Ukupno stanje kolnika

Slika 3.

 

 

2. AUTOCESTE

Prema Zakonu o javnim cestama Hrvatske autoceste d.o.o. su nositelj izgradnje, održavanja i upravljanja autocestama u Republici Hrvatskoj.

Hrvatske autoceste održavaju 666 kilometara autocesta, od čega je pod naplatom 630 kilometara.

U izgradnji je zadnjih 78 km autocesta Bosiljevo – Split i Rupa – Rijeka. Provode se pripremne aktivnosti za nove autoceste: Split – Ploče, Beli Manastir – Osijek – granica BiH, Zagreb – Sisak. Na pojedinim dionicama u prometu izvode se naknadni radovi. U tijeku je sanacija autoceste Zagreb – Županja u dužini od ukupno 184 kilometra od Jankomira do Brodskog Stupnika. Sanacija se provodi i na Krčkom mostu, a uključuje građevinske radove na malom i velikom luku i odgovarajući nadzor nad ovim radovima.

Održavanje autocesta provodi se prema najvišim svjetskim standardima uz praćenje trenda razvitka svjetskih tehnologija s ciljem podizanja sigurnosti i udobnosti odvijanja prometa na autocesti. Standard održavanja autocesta u cijelosti je usklađen s važećim propisima i suvremenim tehnološkim i razvojnim spoznajama.

Izgradnja, održavanje i upravljanje autocestama financira se iz kredita, cestarine, naknade u cijeni goriva te iz ostalih izvora.

Naknada na naftne derivate od 0,60 kn po litri goriva namijenjena je financiranju izgradnje i investicijskom održavanju autocesta.

Visina cestarine, razmjerno dužini korištene dionice prema pripadajućoj skupini vozila, iznosi u zatvorenom sustavu naplate za prvu skupinu vozila 0,40 kn po kilometru autoceste i povećava se do omjera 1 : 3,3 za četvrtu skupinu vozila. Na mostu Krk i na autocesti Bregana – Zagreb primjenjuje se otvoreni sustav naplate. Cestarina na autocesti Bregana – Zagreb iznosi 0,36 kn po kilometru za prvu skupinu vozila, uz omjer 1 : 4 između prve i četvrte skupine vozila.

3. ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE

3.1. Osnovni podaci

Županijske uprave za ceste upravljaju i gospodare u ukupnoj dužini s 10 604 km županijskih i 10 535 km lokalnih cesta.

90,86% ukupne mreže županijskih i lokalnih cesta čine ceste s asfaltnim kolnikom, dok  9,14% čine ceste od navezenog kamenog mateijala (makadamski kolnici).

S obzirom da županijske uprave za ceste nisu tehnološki opremljene za ocjenjivanje stanja cesta prema parametrima koje koriste Hrvatske ceste d.o.o. (ravnost, hvatljivost), pri ocjenjivanju postojećeg stanja zadržali su metodu ocjenjivanja kojom se ocjenjuje stanje ceste ocjenama od 0 do 5, a ocjena znači sljedeće:

Ocjena   0:       Kolnik je u dobrom stanju

          1:           Konstrukcija ceste je u dobrom stanju, a površina kolnika je oštećena do 30%

          2:           Konstrukcija ceste je u dobrom stanju, a površina kolnika je oštećena do 50%

          3:           Konstrukcija kolnika je manje oštećena, a površina kolnika je oštećena do 70%

          4:           Konstrukcija kolnika je znatno oštećena, dok je površina kolnika je oštećena do 80%

          5:           Konstrukcija kolnika je potpuno oštećena, dok je površina kolnika oštećena preko 80%  

 

3.2. Procjena sadašnjeg stanja

Tablica 3.

                           

 

ukupno

 

 

 

 

 

 

 

 

km

ocjena

0

1

2

3

4

5

županijske

 

 

 

 

 

 

 

 

ceste

10266

u %

17

12

21

28

15

8

lokalne

 

 

 

 

 

 

 

 

ceste

8939

u %

18

11

19

26

15

12

UKUPNO

1920/o:p>

u %

17

11

20

27

15

10

     

 

Slika 4.

 

Iz dane analize stanja, koja je prikazana u Tablici 3., proizlazi da je 48% mreže županijskih i lokalnih cesta ocijenjeno s 0,1 i 2, dok je 52% mreže tih cesta ocijenjeno s ocjenom 3, 4 i 5. Dodamo li ovome činjenicu da se ocjenjivanje odnosi samo na asfaltirane ceste, proizlazi da je oko pola mreže ovih cesta u dobrom, a pola u lošem stanju. Ovdje moramo istaknuti da je i pored pojednostavljene metode procjene stanja, došlo do veoma različitih rezultata po pojedinoj ŽUC-e.

III. IZVRŠENJE PROGRAMA GRAĐENJA
I ODRŽAVANJA OD 2001. DO 2004. GODINE

Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine je izrađen i usvojen kao jedinstveni planski dokument, koji je sistematizirao konkretne programe razvitka u segmentu državnih cesta, županijskih i lokalnih cesta i autocesta. Ubrzo nakon donošenja, Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o ubrzanoj izgradnji autocesta, tako da je došlo do potrebe ishođenja dodatnih izvora sredstava za tu namjenu.

U sektoru državnih cesta sredstva i program su ostvareni u planiranim okvirima, dok su planirana sredstva, a samim time i programi županijskih i lokalnih cesta ostvareni za 2,1 puta više od planiranog (u Tablici 6. iskazane su planske veličine uzete iz godišnjih planova županijskih uprava za ceste).

Ovdje treba istaći specifičnost da su Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. kao trgovačka društva u sustavu PDV, dok županijske uprave za ceste nisu i ne mogu računati s povratom PDV-a.

 

1. DRŽAVNE CESTE

IZVRŠENJE PROGRAMA GRAĐENJA I ODRŽAVANJA DRŽAVNIH CESTA ZA RAZDOBLJE
OD 2001. DO 2004. GODINE

Tablica 4.                                                                                                                                         u mln kn

      

Redni

 

Plan

 

 

 

 

Izvršenje

%

broj

OPIS

2001.–2004.

2001.

2002.

2003.

2004.

2001.–2004.

izvršenja

0

1

2

 

 

 

 

3

4

I.

PROGRAM GRADNJE

2.921

417

 536

 944

 993

2.908

100

1.

Program gradnje brzih cesta

1.467

227

 319

 502

 419

1.468

 100

2.

Program poboljšanja

1.014

129

 149

 360

 344

  982

 97

3.

Razvojne pripreme

  129

 16

  26

  46

 50

  157

 122

4.

Spojevi na autoceste

  158

 

  2

  8

139

  149

 95

5.

Zaostale obveze-zemljište

   8

 

 

  3

  3

   7

 85

6.

Ostali objekti

  66

  31

  24

  2

  8

  64

 97

7.

Osnovna sredstva

  80

 14

  16

 22

 30

  82

102

II.

PROGRAM ODRŽAVANJA

  3.161

 813

 828

1.060

3.076

 97

1.

Redovno održavanje

1.369

242

 336

 360

 442

1.381

101

2.

Izvanredno održavanje

  843

133

 252

 196

 212

  793

 94

3.

Betterment

  260

 

  13

  34

 166

  212

 82

4.

Županijske i lokalne ceste

 689

 212

 238

 240

  690

100

III.

OSTALI POSLOVNI IZDACI

 486

 146

 147

 106

 116

  515

106

1.

plaće

 172

  33

  40

  45

  53

  172

100

2.

ostali poslovni izdaci

  187

  48

  38

  51

  51

  187

100

3.

financijski izdaci

  127

  65

   69

  10

  12

  156

123

 

UKUPNO

6.568

938

1.495

1.878

2.170

6.499

 99

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

 

Iz datog prikaza u Tablici 4., HC d.o.o. su realizirale u vrijednosnom iskazu na program gradnje 2.908 mln kn, ili 100% od planiranog, program održavanja s 97% od planiranog i ostali troškovi poslovanja s 106% od planiranog (ovo povećanje je prvenstveno rezultat povećanja financijskih izdataka – kamate, u odnosu na planirane).

Obzirom da je izostala realizacija 22% planiranih sredstava iz dugoročnih kredita, što iznosi oko 110 mln kn, ili 6% ukupno ostvarenih sredstava, nije realiziran dio programa na nekim projektima. Dio programa nije realiziran zbog duže procedure ishođenja potrebnih suglasnosti i dozvola, a dio kasni zbog posebno teških geografskih uvjeta kroz koje ceste prolaze i zbog obima priprema koje je u relativno kratko vrijeme trebalo izvršiti.

Prema naturalnim pokazateljima, u promatranom razdoblju od 2001. do 2004. godine, program građenja realiziran je s oko 130 km novoizgrađenih (i rekonstruiranih) i 100 km uređenih i saniranih državnih cesta.

U istom razdoblju, Hrvatske ceste d.o.o. su radovima izvanrednog održavanja sanirale 536 km državnih cesta, a u sklopu programa bettermenta obnovile su oko 70 km državnih cesta.

 

2. AUTOCESTE

Realizacija programa 2001. – 2004. godine

 

Program za 2001. – 2004. godine realiziran je u ukupnoj vrijednosti s 94,90% i to po godinama kako slijedi:

 

Tablica 5.                                                                                                                                         u mil. kn

Opis

Program

Realizacija Programa

Indeks

 

2001.–2004.

2001.

2002.

2003.

2004.

Ukupno

(6/1)

0

1

2

3

4

5

6

7

GRAĐENJE

15.710,73

1.372,11

3.414,55

5.865,15

4.686,89

15.338,70

97,63

SANACIJA I  IZVAN.

 

 

 

 

 

 

 

ODRŽ.

877,20

0,00

107,51

61,09

188,58

357,18

4pt'>

40,72

UPRAVLJANJE I RED.

 

 

 

 

 

 

 

ODRŽ.

1.248,69

182,72

272,80

297,54

478,38

1.231,43

98,62

UKUPNO

17.836,62

1.554,82

3.794,86

6.223,78

5.353,85

16.927,31

94,90

Izvor: Hrvatske autoceste d.o.o.

 

 

Rokovi za puštanje u promet dionica autocesta predviđeni Programom u razdoblju od 2001. godine do 2004. godine su izvršeni i to:

 

Tablica 6.

th=59 valign=top style='width:44.3pt;border-top:none;border-left:none; border-bottom:solid windowtext .25pt;border-right:solid windowtext .25pt; mso-border-top-alt:solid windowtext .25pt;mso-border-left-alt:solid windowtext .25pt; padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt'>

 

Naziv

Km/

Ostvareno

god.

01

02

03

04

1.

Zagreb – Bregana

14

14

 

 

 

2.

Zagreb – Lipovac

 

 

 

 

 

2.1.

Velika Kopanica – Županja

26

26

 

 

3.

Zagreb – Goričan

 

 

 

 

 

 

(B. Hum – Varaždin)

23

 

 

23

 

4.

Rijeka – Rupa

 

 

 

 

 

 

(Jušići – Rupa)

4

 

 

 

4

 

Ukupno 1. – 4.

67

14

26

23

4

5.

Bosiljevo – Split

 

 

 

 

 

5.1.

Bosiljevo – tunel Mala Kapela

36

4pt'>

 

 

36

 

5.2.

Tunel Mala Kapela –

 

 

 

 

 

 

Gornja Ploča

96

 

 

 

96

5.3.

Gornja Ploča – Zadar 2

61

 

 

61

 

5.4.

Zadar 2 – Pirovac

36

 

 

 

36

5.5.

Vrpolje – Split (Dugopolje)

45

 

 

45

 

 

Ukupno 5.

274

 

 

97

177

 

UKUPNO 1. – 5.

341

14

26

120

181

 

Izvor: Hrvatske autoceste d.o.o.

 

Izgradnjom autoceste od mađarske granice (Goričan) do Zagreba te od Zagreba do Splita i Rijeke postignut je veliki napredak u povezivanju hrvatske obale i unutrašnjosti države i integraciji u europski sustav prometa i koridora. Osim što su pridonijele razvoju turizma, boljem protoku ljudi i roba, autoceste svojim korisnicima pružaju veću sigurnost i udobnost u prometu.

 

3. ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE

IZVRŠENJE PROGRAMA GRAĐENJA I ODRŽAVANJA ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA
OD 2001. DO 2004. GODINE

 

Tablica 7.                                                               u mln kn

Red.

 

PLANSKO RAZDOBLJE

broj

OPIS

2001.

2002.

2003.

2004.<>

>

UKUPNO

0

1

2

3

4

5

6

1.

ODRŽAVANJE

 

 

 

 

 

1.1.

Redovno

 

 

 

 

 

 

Planirano

331

393

431

440

1.595

 

Izvršeno

324

390

428

440

1.582

 

Realizirano  %

 98

 99

 99

100

  99

1.2.

Izvanredno

 

 

 

 

 

 

Planirano

218

316

547

492

1.573

 

Izvršeno

204

306

517

492

1.519

 

Realizirano  %

 94

 97

 95

100

  97

2.

INVESTICIJE

 

 

 

 

 

 

Planirano

102

134

223

194

 653

 

Izvršeno

 94

130

201

194

 619

 

Realizirano  %

 92

 97

 90

100

  95

3.

OSTALI IZDACI

 

 

 

 

 

 

Planirano

 22

 29

117

110

 278

 

Izvršeno

 21

 32

107

110

 270

 

Realizirano  %

 95

110

 91

100

    97

 

UKUPNO

 

 

 

 

 

 

Planirano

673

872

 1.318

1.236

4.099

 

Izvršeno

643

858

 1.253

1.236

3.990

 

Realizirano  %

 96

 98

  95

  100

  97

Izvor: Županijske uprave za ceste

 

 

Iz Tablice 7. vidljivo je da je, od ukupno planiranih 4.099 mln kuna za ulaganje u županijske i lokalne ceste u radoblju od 2001. do 2004. godine, uloženo 3.990 mln kn, ili 97%.

Najviše je ostvareno redovnog održavanja, 1.582 mln kn, ili 38% od ukupno planiranih ulaganja. Ostvarenje izvanrednog održavanja (1.519 mln kn) je u odnosu na plan ukupnih ulaganja ostvareno s 37%, dok je u investicije uloženo 619 mln kn ili 15% ukupnih ulaganja.

U istom razdoblju ostali izdaci realizirani su u iznosu od 270 mln kn, ili 7% od ukupno planiranih iznosa.

Iz prethodnih podataka o prilivima sredstava i ulaganjima za županijske i lokalne ceste, možemo zaključiti da je relativno visoki godišnji rast prihoda, a shodno tome i ulaganja u županijske i lokalne ceste, ali s obzirom na višegodišnje zapostavljanje ove mreže cesta, nužno je i dalje zadržati tempo porasta kojeg smo imali u prve tri godine ovog planskog razdoblja.

 

IV. PROGRAM GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA
            OD 2005. DO 2008. GODINE

1. DRŽAVNE CESTE

1.1. Plan priliva sredstava

PLAN PRILIVA SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE DRŽAVNIH CESTA OD 2005. DO 2008. GODINE

 

Tablica 8.                                                                                                                                                     u mln kn

        

Redni

 

 

 

 

 

Ukupno

broj

O P I S

2005.

2006.

2007.

2008.

2005. – 2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

VLASTITI PRIHODI

1.550

1.614

1.682

1.754

6.600

1.1.

Naknada za ceste u cijeni goriva

1.477

1.536

1.597

1.661

6.271

1.2.

Ostale naknade za ceste i drugi prihodi

 73

  78

  85

  93

 329

2.

DUGOR. KREDITI

 600

 800

 900

1.000

3.300

 

UKUPNO

2.150

2.414

2.582

2.754

9.900

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

 

 

Od ukupno planiranog priliva sredstava, 9.900 mln kn, na redovne prihode otpada 6.600 mln kn, ili 67%, a na dugoročne kredite 3.300 mln kn, ili 33%.

Od redovnih izvora, iz naknade za ceste u cijeni goriva planira se ostvariti 6.271 mln kn, ili 95%.

Kod naknade za ceste u cijeni goriva, 0,60 kn/l goriva, planiran je godišnji porast od 4%, baziran na porastu potrošnje goriva. S obzirom na očekivani godišnji porast turističkog prometa i ubrzanu izgradnju autocesta i ostale mreže cesta, ovaj pristup možemo smatrati restriktivnim.

Ostale naknade i prihodi Hrvatskih cesta d.o.o., koji iznose 329 mln kn i čine 5% vlastitih prihoda, definirani su Zakonom o javnim cestama i to su:

• naknada od vozila registriranih izvan Republike Hrvatske,

• naknada za izvanredni prijevoz,

• nak prekomjernu uporabu javne ceste,

• naknada za korištenje cestovnog zemljišta i od obavljanja pratećih uslužnih djelatnosti te ostali prihodi

Zbog trenda porasta prometa te očekivanog povećanja priliva sredstava od korištenja cestovnog zemljišta i od obavljanja pratećih uslužnih djelatnosti, priliv od ostalih naknada i drugih prihoda planiran je s prosječnim porastom od 8% godišnje.

Uz redovne izvore sredstava, za financiranje građenja i održavanja državnih cesta, Hrvatske ceste d.o.o. koriste i dugo­ročne kredite domaćih i inozemnih kreditora.

U razdoblju od 2005. do 2008. godine Hrvatske ceste d.o.o. planiraju se zadužiti s ukupno 3.300 mlrd kuna kredita. Kreditna sredstva koja se misle angažirati u sljedeće četiri godine za državnu mrežu cesta unutar su kvote mogućeg zaduženja za ceste, 25%, u odnosu na oko 1,5% planiranog BDP u tom razdoblju.

Otplate ugovorenih i ukupno predviđenih kredita niti u jednoj godini neće prelaziti 15% redovnih prihoda Hrvatskih cesta d.o.o. i neće ugroziti ulaganja u programe i tekuće poslovanje.

1.2. Plan ulaganja sredstava

Za sljedeće četverogodišnje razdoblje planira se u programe građenja i održavanja državnih cesta, kao i za razvoj županijskih i lokalnih cesta, uložiti sredstva prema sljedećoj strukturi izdataka:

 

PLAN ULAGANJA SREDSTAVA ZA PROGRAME RADOVA NA DRŽAVNIM CESTAMA
U RAZDOBLJU OD 2005. DO 2008. GODINE

Tablica 9.                                                                                                                                                     u mln kn

        

Redni

 

 

 

 

 

Ukupno

broj

O P I S

2005.

2006.

2007.

2008.

2005. – 2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

Strateške studije i razvoj

   30

  20

  20

  20

  90

2.

Investicije

  1.089

1.181

1.161

1.169

4.600

2.1.

Projektiranje

    30

  40

  35

  31

ass=T-98-2 align=right style='margin-bottom:3.2pt;text-align:right; text-indent:0cm;tab-stops:36.0pt 107.65pt'>  136

2.2.

Izvlaštenje nekretnina

   60

  70

  70

  70

  270

2.3.

Građenje

  975

1.046

1.031

1.048

4.100

2.4.

Nabavke osnovnih sredstava

   24

  25

  25

  20

  94

3.

Održavanje

  613

 793

  971

1.123

3.500

3.1.

Redovno

  370

 390

  410

  430

1.600

3.2.

Izvanredno

   90

 100

  110

  124

  424

3.3.

Betterment

  153

 303

  451

  569

1.476

4.

Sufinanciranje razvoja županijskih i lokalnih cesta

  240

 240

  240

 240

 960

5.

Troškovi upravljanja

  118

 120

  125

 130

 493

6.

Financijski izdaci

   60

  60

  53

  58

 231

7.

Otplata kredita

  12

  14

  26

 

UKUPNO

2.150

2.414

2.582

2.754

9.900

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

 

 

STRATEŠKE STUDIJE I RAZVOJ

Tablica 10.                                                                                                                                                   u mln kn

        

Redni

 

 

 

 

 

Ukupno

broj

O P I S

2005.

2006.

2007.

2008.

2005. – 2008.

0

1

2

3

4

5

6

1.

Razvojne pripreme za autoceste s naplatom

 3,80

–  

–  

–  

3,80

2.

Razvojne pripreme za ostale ceste

16,04

 8,00

10,00

10,00

44,04

3.

Ostale studije

 7,36

 9,00

 7,00

 7,00

30,36

4.

Informatičke studije

 0,80

 1,00

 1,00

 1,00

 3,80

5.

Ostale interventne studije

 2,00

 2,00

 2,00

 2,00

 8,00

 

UKUPNO

 30,00

 20,00

 20,00

 20,00

90,00

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

 

 

U narednom planskom razdoblju intenzivno će se nastaviti s financiranjem izrade strateških studija i istraživanja za ukupnu mrežu javnih cesta, a posebno za pravovremeno dovršenje nužne projektne dokumentacije za realizaciju planiranog programa gradnje autocesta. Za tu namjenu planira se u razdoblju od 2005. do 2008. godine utrošiti ukupno 90 mln kn.

                             

INVESTICIJE

Tablica 11.                                                                                                                                                   u mln kn

Redni

 

Ukupno

GODINA

 

 

 

broj

O P I S

2005. – 2008.

2005.

2006.

2007.

2008.

0

1

2

3

4

5

6

I.

SPOJEVI AUTOCESTA

 

 

 

 

 

1.

SOLIN–KLIS–SINJ

210,00

125,00

85,00

1.1.

ROTOR BILICE–MRAVINCI (puni profil)

70,00

45,00

25,00

1.1.1.

Tunel Mravinci

46,00

30,00

16,00

1.1.2.

Dračevac–Majdan, vijadukt Majdan

8,00

5,00

3,00

1.1.3.

Dračevac–Majdan, dionica: Dračevac–Mačkovac

16,00

10,00

6,00

1.2.

ČVOR GRLO–PODI (puni profil)

70,00

40,00

30,00

1.2.1.

Čvor Grlo–Podi, objekti

37,00

20,00

17,00

1.2.2.

Čvor Grlo–Podi, trasa

33,00

20,00

13,00

1.3.

PODI–KRIŽICE

70,00

40,00

30,00

1.3.1.

Podi–Križice

70,00

40,00

30,00

2.

ZADAR–ČVOR ZADAR 2

90,00

20,00

30,00

20,00

20,00

2.1.

Zadar–Čvor Zadar 2

90,00

20,00

30,00

20,00

20,00

3.

TROMILJA–RAŽINE

90,00

60,00

15,00

15,00

3.1.

Šibenik (spoj na D 8)–čvor Dubrava

60,00

60,00

3.2.

Čvor Šibenik–Tromilja (spoj na D 33)

30,00

15,00

15,00

4.

ČVOR BISKO

60,00

20,00

40,00

4.1.

Čvor Bisko (spoj D 62– D 60)

60,00

20,00

40,00

5.

MASLENIČKI MOST–OBNOVA

20,00

20,00

5.1.

Maslenički most–obnova

20,00

20,00

6.

ČVOR UMAG–DRAGONJA

30,00

30,00

6.1.

Čvor Umag–Dragonja (Plovanija–Kaštel)

30,00

30,00

7.

ČVOR ŠESTANOVAC

20,00

5,00

15,00

7.1.

Čvor Šestanovac–Šestanovac

20,00

5,00

15,00

 

UKUPNO I.

520,00

280,00

170,00

35,00

35,00

II.

PROGRAM GRADNJE I REKONSTRUKCIJE BRZIH CESTA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

PRIGORSKO–PODRAVSKA SPOJNA CESTA S ODVOJCIMA

 

300,00

 

70,00

 

90,00

 

140,00

 

1.1.

Sveta Helena–Vrbovec–Bjelovar–Đurđevac,

 

 

 

 

 

 

dionica: Vrbovec–Gradec

300,00

70,00

90,00

140,00

2.

ZAPADNA ZAOBILAZNICA OSIJEKA

240,00

36,00

78,00

98,00

28,00

2.1.

Darda–Osijek

240,00

36,00

78,00

98,00

28,00

3.

JADRANSKA CESTA KROZ RIJEČKU

 

 

 

 

 

 

AGLOMERACIJU

964,10

182,80

246,80

222,00

312,50

3.1.

dionica: Orehovica–Draga–Sveti Kuzam

276,60

122,80

141,80

12,00

3.2.

dionica: Sveti Kuzam–Križišće

252,50

10,00

70,00

172,50

3.3.

Spojna cesta Luka Brajdica–Čvor Draga D 404

345,00

60,00

75,00

120,00

90,00

3.4.

Orehovica–Diračje, II. faza (puni profil)

90,00

20,00

20,00

50,00

4.

JADRANSKA CESTA KROZ SPLITSKU

 

 

 

 

 

 

AGLOMERACIJU

835,00

28,00

176,00

295,00

336,00

4.1.

Plano–Split

< style='font-size:11.0pt;mso-bidi-font-size:9.5pt'>345,00

28,00

79,00

98,00

140,00

4.2.

Stobreč–Dugi Rat–Omiš

490,00

97,00

197,00

196,00

 

UKUPNO II.

2.339,10

316,80

590,80

755,00

676,50

III.

OSTALI PROGRAMI ZAHVATA NA

 

 

 

 

 

 

DRŽAVNIM CESTAMA

 

 

 

 

 

1.

Rekonstrukcija D 8 kroz Zadar, III. dionica

9,00

9,00

2.

Ulaz u luku Ploče

20,00

20,00

3.

Cesta Tunel »Učka«–Labin, dionica:

 

 

 

 

 

 

Boljunsko Polje–Mandići–obilaznica Vranja

25,00

6,00

3,00

8,00

8,00

4.

Zapadna vezna cesta u Slavonskom Brodu

25,00

25,00

5.

Izmještanje D 30 iz centra Velike Gorice

60,00

30,00

20,00

10,00

6.

Rekonstrukcija raskrižja D 510 i Ž 2068

 

 

 

 

 

 

(kružni tok–rotor) u Varaždinu

2,50

2,50

7.

Presečno–Gornje Makojišće (Novi Marof)

1,80

1,80

8.

Prelaganje trase ceste D 7 Slavonski Šamac

25,00

15,00

10,00

9.

Rekonstrukcija ceste kroz Muć

2,70

2,70

10.

Posedarje – Ražanac L=15,0 km

20,00

10,00

10,00

11.

Krapinske Toplice–Čret

5,00

5,00

12.

Duga Resa–Čvor Novigrad–Netretić

3,00

1,00

1,00

1,00

13.

Mostanje–Vukmanički Cerovac

50,00

5,00

10,00

10,00

25,00

14.

Ulaz u Šibensku luku

20,00

5,00

5,00

5,00

5,00

15.

Most kopno–otok Čiovo

35,00

3,00

3,00

15,00

14,00

16.

Dubrovnik–Ćilipi

60,00

3,00

10,00

20,00

27,00

17.

Po Marija Bistrica – Zlatar Bistrica

 

 

 

 

 

 

– Zabok

39,00

2,00

5,00

12,00

20,00

18.

Prolaz kroz Belišće L=1,40 km

5,00

5,00

19.

Veli Vrh–čvor Istarski Ipsilon

40,00

2,50

10,00

27,50

20.

Novigrad–Čvor Nova Vas, I. dionica

25,00

15,00

10,00

21.

Čvor Nova Vas–Ponte Portone, II. dionica

25,00

10,00

15,00

22.

Denivelacija križanja na D–8 u Solinu

 

 

 

 

 

 

(Mravinci)

2,00

2,00

23.

Vitaljina–Đurinići

10,00

5,00

5,00

24.

Špilnik–Čovići

10,00

5,00

5,00

25.

Most na D 57 u Lipovcu

12,00

5,00

5,00

2,00

26.

Projekti obnove neasfaltiranih državnih cesta

30,00

7,50

7,50

7,50

7,50

27.

Obilaznice gradova  (Virovitica, Varaždin,

 

 

 

 

 

 

Čakovec, Bjelovar, Čazma, Našice, Vinkovci,

 

 

 

 

 

 

Metković, Gospić, Zaprešić i dr.)

222,10

87,40

58,70

31,00

45,00

 

UKUPNO III.

784,10

278,40

188,20

166,00

151,50

IV.

REKONSTRUKCIJE I UREĐENJE CESTA

 

 

 

 

 

 

NA OTOCIMA (OTOČNI PROGRAM)

 

 

 

 

 

1.

Otok Šolta–Izgradnja spojne ceste

 

 

 

 

 

 

Trajektna luka Rogač–Grohote

2,00

1,00

1,00

2.

Obilaznica grada Krka

18,00

18,00

3.

Otok Korčula: dionica Dubova–Kapje

 

 

 

 

 

 

(nova trasa), Žrnovo

40,00

10,00

5,00

5,00

20,00

4.

Projekt Pelješac – Most kopno – Pelješac

 

 

 

 

 

 

– prilazne ceste

630,00

85,00

145,00

155,00

245,00

5.

Porozina–Vransko jezero–Cres–Lošinj,

 

 

 

 

lass=T-98-2 align=right style='margin-bottom:3.2pt;text-align:right; text-indent:0cm;line-height:11.1pt;tab-stops:36.0pt 107.65pt'> 

 

dionica: Vransko jezero

70,00

30,00

40,00

6.

Porozina–Vransko jezero–Cres–Lošinj,

 

 

 

 

 

 

dionica: Obilaznica Nerezina

20,00

5,00

15,00

7.

Trajektni prijelaz Prapratno

5,40

5,40

 

UKUPNO IV.

785,40

149,40

191,00

165,00

280,00

V.

REKONSTRUKCIJE I UREĐENJE CESTA I

 

 

 

 

 

 

MOSTOVA UZ GRANICU

 

 

 

 

 

1.

Most Jasenovac

1,00

1,00

2.

Most preko Sutle

1,70

1,70

3.

Most preko Mure

13,70

13,70

 

UKUPNO V.

16,40

16,40

VI.

PROGRAM DENIVELACIJE I OSIGURANJA CESTOVNO-ŽELJEZNIČKIH PRIJELAZA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

Virje

18,00

10,00

8,00

2.

Cabuna

18,00

18,00

 

UKUPNO VI.

36,00

18,00

10,00

8,00

 

VII.

OSTALI INTERVENTNI PROJEKTI

 

 

 

 

 

1.

Interventni programi

25,00

6,00

6,00

7,00

6,00

 

UKUPNO VII.

25,00

6,00

6,00

7,00

6,00

VIII.

NABAVKE OSNOVNIH SREDSTAVA

 

 

 

 

 

1.

Nabavke osnovnih sredstava (PUO, izgradnja

 

 

 

 

 

 

objekata, oprema, inform. projekti i dr.)

94,00

24,00

25,00

25,00

20,00

 

UKUPNO VIII.

94,00

24,00

25,00

25,00

20,00

 

UKUPNO I.+II.+III.+IV.+V.+VI.+VII.+VIII.

4.600,00

1.089,00

1.181,00

1.161,00

1.169,00

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

 

U planskom razdoblju od 2005. do 2008. godine planira se investirati u državne ceste ukupno 4,6 mlrd kn, ili 46,5%, od čega:

• u projektiranje 136 mln kn,

• za izvlaštenje nekretnina 270 mln kn,

• za građenje 4,1 mlrd kn, i

• za nabavu ostale dugotrajne imovine (izgradnja PUO, ostalih objekata, nabava opreme, informatički projekti i dr.) 94 mln kn.

Ovako predviđena struktura ulaganja ima orijentacijski karakter, jer je u ovom trenutku za ovako veliki broj projekata teško predvidjeti troškove investicija za pojedinu namjenu. Isto tako ukupni planirani iznosi investicija kod svih projekata nisu i konačni, zbog toga što dovršenje projektne dokumentacije i ostalih priprema tek predstoji i zbog toga što će se potpuno dovršenje pojedinih dionica i objekata u kontinuitetu završiti poslije 2008. godine.

Dosadašnjim obimom ulaganja u održavanje, u 2004. godini ostvareno je oko 72% utvrđenog standarda redovnog održavanja (u 2001. godini ostvareno je 40%) i 86% utvrđenog standarda izvanrednog održavanja (prema 21% u 2001. godini).

Moramo napomenuti da ovi pokazatelji služe samo kao slikoviti prikaz ulaganja u poboljšanje cestovne infrastrukture, ali ne mogu poslužiti kao egzaktno mjerilo poboljšanja stanja cesta, budući da bi trebalo revidirati mjere za ocjenu standarda ili odrediti druge kriterije za ocjenjivanje stanja cesta. Međutim, bez obzira na način ocjenjivanja, ulaganjem u održavanje javnih cesta podignuta je razina kvalitete cestovne mreže na razinu koju nameću potrebe suvremenog cestovnog prometa, ometa, a to je ujedno i ost jednog od ciljeva Strategije.

 

PREGLED PLANIRANIH ULAGANJA U ODRŽAVANJE DRŽAVNIH CESTA U RAZDOBLJU

OD 2005. DO 2008. GODINE

Tablica 12.                                                                                                                                                    u mln kn

        

Redni

OPIS

2005.

2006.

2007.

2008.

UKUPNO

%

broj

 

 

 

 

 

2005.–08.

ulaganja

0

1

2

3

4

5

6