Upute za korištenje

Početna stranica

Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata

NN 45/2005 (6.4.2005.), Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata

MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

888

Na temelju članka 108. stavka 1. točka 5. i članka 108. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine« broj 174/04) uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, donosi

PRAVILNIK

O UTVRĐIVANJU POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način utvrđivanja postotka oštećenja organizma koje je nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene pod okolnostima predviđenim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: Zakon) i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata, te utvrđuju oštećenja organizma na osnovu kojih se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma prije isteka roka iz članka 134. stavaka 1. Zakona.

Članak 2.

Postotak oštećenja organizma utvrđuje se na temelju odredaba ovoga Pravilnika i Liste postotaka oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista) koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegovim je sastavnim dijelom.

Članak 3.

Za jedan dio tijela (u daljnjem tekstu: organ) koji je oštećen u velikoj mjeri utvrđuje se, u pravilu, postotak manji od predviđenog u Listi za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

Ako organ postoji, ali je oštećen u tolikoj mjeri da je afunkcionalan, može se utvrditi postotak koji je u Listi predviđen za potpuni gubitak (amputaciju) tog organa.

Članak 4.

Ako je oštećenje organizma nastalo kao posljedica više rana, ozljeda ili bolesti, postoci predviđeni u Listi za pojedina oštećenja ne zbrajaju se, već se kao osnova uzima oštećenje koje povlači najveći postotak i taj se postotak povećava prema utjecaju drugih oštećenja na cijeli organizam, s tim da tako utvrđeni postotak može iznositi najviše do 100% II. skupine. Za povećanje postotka uzimaju se u obzir samo ona oštećenja za koje je u Listi predviđeno najmanje 20%.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako zbog svih oštećenja iz toga stavka postoji oštećenje organizma zbog kojega takva osoba nije pokretna i nije u stanju obavljati osnovne fiziološke potrebe bez pomoći druge osobe određuje se 100% – I. skupina.

Članak 5.

Za žene kod kojih postoje anatomska i funkcionalna oštećenja pojedinih dijelova tijela (amputacija, kontraktura, paraliza, skraćenje noge više od 3 cm, gubitak oka, pseudoartroza, teški varikoziteti s elefantijazom, posttraumatska epilepsija, gluhoća, parkinsonizam, teški osteomielitis s fistulom), postoci predviđeni u Listi mogu se povećati za 10 ako su manji od 60%, a ako su 60% ili veći od 60% povećavaju se za 20. To povećanje može iznositi do 100% – II. skupina.

Članak 6.

Ako je kod osoba, koje su bile bez jednog parnoga organa, došlo do gubitka ili oštećenja najmanje 60% drugog parnoga organa pod okolnostima iz članka 5., Zakona, postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao da je oštećenje oba parna organa nastalo pod tim okolnostima, pri čemu se postotak može odrediti do 100% – I. skupina.

Ako je jedan parni organ izgubljen ili teško oštećen pod okolnostima iz članka 5. Zakona, a drugi parni organ, nakon toga i neovisno o posljedicama oštećenja organizma pod tim okolnostima, izgubljen ili oštećen najmanje 60% postotak oštećenja organizma utvrđuje se za gubitak, odnosno oštećenje oba parna organa i umanjuje za 20. Ako se za ovako nastalo oštećenje organizma u Listi predviđa 100% – I. skupina, može se odrediti najviše 100% – II. skupina.

Oštećenjem drugoga oka u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se smanjenje funkcije oka za najmanje jednu polovicu (smanjivanje vida najmanje 5/10).

Članak 7.

Postotak oštećenja organizma predviđen u Listi za amputiranu ruku ili nogu može se povećati za 10 do 30, ako patrljak nije prikladan za nošenje proteze.

Članak 8.

Ako se kliničkim promatranjem i dokumentiranom anamnezom mogu dokazati neuromi s bolovima i eventualnim smetnjama u fantomskom udu, te u slučaju kauzalgije, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi može se povećati za 10 do 30.

Članak 9.

Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata i osobi koja je u vrijeme Domovinskog rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bio izložen teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 30.

HRVI iz Domovinskog rata koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod njega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 30.

Postotak oštećenja organizma povećan prema stavku 1. ili 2. ovoga članka može iznositi najviše 100% – II. skupina.

Članak 10.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, a koje uzrokuje endogena i druga urođena i stečena sklonost osobe.

Ako su prve pojave bolesti iz stavka 1. ovoga članka nastupile pod okolnostima iz članka 5. stavka 2. Zakona, ili se pod tim okolnostima bolest znatno pogoršala, s obzirom na uobičajeni tijek bolesti i nastupile su komplikacije bolesti odnosno potreba za operativnim liječenjem ili su te okolnosti onemogućile pravilno liječenje i nastupile su komplikacije bolesti odnosno potreba za operativnim liječenjem, može se uzeti u obzir i tako nastalo oštećenje organizma, s tim što se u takvim slučajevima, kao i u slučajevima pogoršanja bolesti poznate etiologije, postotak utvrđuje u skladu s odredbom članka 65. stavak 3. Zakona.

Bolesti iz stavka 1. ovoga članka su: shizofrenija, manijakalno--depresivne psihoze, epileptička bolest (kao izrazito konstitucionalno uzrokovana), neuroze, psihopatije (kao bolesna reakcija nedovoljno harmonično strukturalne osobe na životne uvjete), ambiotrofične živčane bolesti, multipla skleroza, dijabetes, sve endokrine bolesti (osim Addisonove bolesti tuberkulozne etiologije), ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Morbus Crohn, netraumatski pankreatitis, alergične bolesti, spondiloze, spondilartroza, reumatoidni artritis, esencijalne hipertenzije, urođene srčane mane, litijaze, policistične bolesti, maligni neoplastični procesi, trofične promjene ekstremiteta ako nisu posljedica smrzavanja i pjegavca i sve druge bolesti endogene i nepoznate etiologije.

Postotak oštećenja organizma za maligne neoplastične procese koji su nastali kao posljedica rane ili ozljede, te za šećernu bolest koja je nastala kao posljedica rane ili ozljede, utvrđuje se bez primjene stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 11.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ožiljci se uzimaju u obzir samo ako ometaju funkciju nekoga organa ili dijela tijela, odnosno ako predstavljaju nagrđenost.

Članak 12.

Postotak oštećenja organizma zbog upale zglobova, odnosno posljedica takve bolesti, utvrđuje se kao za traume zglobova ili kao za posljedicu koju je upala zglobova uzrokovala na srcu.

Članak 13.

Oštećenje organizma I. skupine može se utvrditi samo za oštećenja za koja je u Listi predviđen postotak 100% – I. skupina i u slučajevima iz članka 4. stavka 2. i članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 14.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir oštećenja koja su posljedica starenja.

Na utvrđivanje postotka oštećenja organizma ne mogu utjecati stručna sprema, zanimanje, starosna dob, materijalno stanje, nadarenost i druge činjenice, ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.

Članak 15.

Postotak oštećenja organizma utvrđuje se trajno ili privremeno.

Privremeni postotak oštećenja organizma utvrđuje se samo ako je to navedeno uz pojedinu točku Liste postotka oštećenja organizma ili ako postoje izgledi da će se oštećenje organizma invalida u znatnoj mjeri poboljšati primjenom bilo kojega medicinskog postupka (operativni zahvati, medicinska i fizikalna rehabilitacija, terapija lijekovima i drugo). Privremenost ocjene vezana uz pojedinu točku iz Liste postotka oštećenja organizma računa se od prve ocjene oštećenja organizma Drugostupanjskog liječničkog povjerenstva koja je temelj za donošenja konačnoga rješenja o priznavanju statusa HRVI iz Domovinskog rata.

Članak 16.

Ako oštećenje organizma nije predviđeno ovim Pravilnikom, odnosno Listom, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba ovoga Pravilnika, odnosno Liste, koje se odnose na slična oštećenja s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi za analogno oštećenje organizma.

Članak 17.

HRVI iz Domovinskog rata kod kojih, u svezi s utvrđenim oštećenjem organizma, nastanu oštećenja organizma: kirurško odstranjivanje organa, kirurški zahvati na vitalnim organima, trajna dekompenzacije srca, jetre, pluća, bubrega, gušterače i paralize živaca, aktivna tuberkuloza, te gubitak ili teško oštećenje parnoga organa mogu, na osnovu tih oštećenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novoga postotka oštećenja organizma prije isteka roka iz članka 134. stavak 1. Zakona, što se dokazuje otpusnim pismom bolnice, ili drugom odgovarajućom medicinskom dokumentacijom.

Članak 18.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik za utvrđivanje postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata (»Narodne novine« broj: 18/02., 34/02. i 18/04.).

Članak 19.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/05-0001/5

Urbroj: 519-04/2-1-05-1

Zagreb, 31. ožujka 2005.

Potpredsjednica

Vlade Republike Hrvatske i

ministrica obitelji, branitelja

i međugeneracijske solidarnosti

Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.

LISTA POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA

GLAVA I – RUKA

A. Šaka

1. Ograničena pokretljivost (kontraktura) svih prstijušake kao posljedica ranjavanja ili ozljeđivanja:

a) u manjem stupnju 20%

b) ako su takve promjene na objema rukama 30%

2. Ograničena pokretljivost (kontraktura) svihprstiju šake:

a) u većem stupnju 30 do 50%

b) ako su takve promjene na objema rukama 50 do 80%

3. Ograničena pokretljivost (kontraktura) palca

a) jedne šake u oba zgloba manje od 20%

b) ako su takve promjene na objema rukama 20%

4. Ograničena pokretljivost (kontraktura) bilokojega drugog prsta
pojedinačno manje od 20%

5 .Ograničena pokretljivost (kontraktura)većine prstiju:

a) jedne šake, osim palca, prema stupnju 20 do 40%

b) ako su takve promjene na objemarukama, prema stupnju 30 do 60%

6. Postotak pri vrlo izraženim kontrakturama ulošem položaju, koje
praktično isključuju svakufunkciju, utvrđuje se kao kod amputacije.

7. Pri primjeni točke 2. i 5. ove Liste vodi se računa o funkcionalnom
značenju pojedinihprstiju za funkciju šake kao cjeline.

8. Ankiloza (ukočenost) palca uinterfalangealnom zglobu:

a) jedne šake manje od 20%

b) na objema šakama 20%

9. Ankiloza (ukočenost) palca uinterfalangealnom zglobu, u
nepovoljnom položaju:

a) jedne šake 20%

b) na objema šakama 30%

10. Ankiloza (ukočenost) palca umetakarpofalangealnom zglobu:

a) jedne šake 20%

b) na objema šakama 30%

11. Ankiloza (ukočenost) palca umetakarpofalangealnom zglobu
u nepovoljnom položaju:

a) jedne šake 20 do 30%

b) na objema šakama 30 do 40 %

12. Ankiloza (ukočenost) većine prstiju,osim palca šake, prema položaju
povoljnom ili nepovoljnom za funkciju:

a) jedne šake 30 do 40%

b) na objema šakama 40 do 60%

13. Ankiloza (ukočenost) svih prstiju šake,prema povoljnom ili
nepovoljnom položaju:

a) jedne šake 40 do 60%

b) ako su takve promjene obostrane upovoljnom položaju 70 do 80%

c) ako su takve promjene obostrane unepovoljnom položaju do 100% – II. skupina

14. Amputacija palca, obje falange 30%

15. Amputacija obiju falangi palca smetakarpalnom kosti 40%

16. Amputacija bilo kojega prsta, osim palca ili kažiprsta kao nagrđenost 20%

17. Amputacija kažiprsta:

a) jedne šake 20%

b) obje šake 30%

18. Amputacija dva prsta bez metakarpalne kosti 20%

19. Amputacija kažiprsta i srednjeg prsta

a) jedne šake 30%

b) ako su promjene obostrane(s obzirom na značenje
amputiranih prstiju) 30 do 50%

20. Amputacija dva prsta s metakarpalnim kostima:

a) palca i kažiprsta 40 do 50%

b) kažiprsta i srednjega prsta 30 do 40%

c) srednjega prsta i prstenjaka 30 do 40%

d) prstenjaka i maloga prsta 30%

21. Amputacija tri prsta i više prstiju sasačuvanim metakarpalnim kostima:

a) palca bilo s koja dva prsta (osim kažiprsta) 50%

Ako je amputiran i kažiprst određuje se + 10

b) kažiprsta, srednjega i maloga prsta 40%

c) četiri posljednja prsta jedne šake 50%

d) četiri posljednja prsta obje šake 80%

e) palca s bilo koja tri prsta iste šake 60%

22. Amputacija svih prstiju:

a) jedne šake 60 do 70%

b) obiju šaka 100% – I. skupina

23. Amputacija oba palca i jednoga kažiprsta 60%

24. Amputacija oba palca 50%

25. Amputacija oba palca, jednoga kažiprstai jednoga srednjeg prsta 70%

26. Amputacija oba palca i oba kažiprsta 80%

27. Amputacija oba palca i druga tri prsta,ali ne svih prstiju na istoj 80%

28. Amputacija tri prsta s metakarpalnim kostima:

a) palca, kažiprsta i srednjega prsta 60%

b) kažiprsta, srednjega i maloga prsta 50%

c) srednjega, prstenjaka i maloga prsta 40%

29. Djelomična amputacija jednoga članka palca i dva članka kažiprsta 20%

30. Djelomična amputacija jednoga članka palca i dva članka kažiprsta, sa
slabo pokretnim patrljcima 30 do 40%

31.       Pri djelomičnoj amputaciji više prstiju postotak se određuje prema danoj
            shemi,zbrajajući za gubitak članka svakoga prsta odgovarajuće postotke, pa
            ako je zbroj veći od 15% – određuje se 20%, ako je veći od 25% –

određuje se 30% itd:

– za jedan članak palca 8%

– za jedan članak kažiprsta 6%

– za jedan članak ostalih prstiju 4%

32. Prijelomi metakarpalnih kostiju bez poremećaja funkcije manje od 20%

33.       Prijelomi metakarpalnih kostiju s jačom deformacijom ili iščašenjem
            karpometakarpusas oštećenom funkcijom, prema stupnju oštećenja,
            imajući na umu oštećenje šake pojedinih prstiju:

a) jedne šake 20 do 40%

b) ako su takve promjene obostrane 30 do 60%

34. Ograničena pokretljivost (kontraktura)šake većeg stupnja:

a) jedne šake 20 do 30%

b) obiju šaka 30 do 40%

35. Ukočenost (anklioza) zgloba šake u povoljnom položaju:

a) jedne šake 30%

b) obiju šaka 50%

Za ukočenost (ankilozu) u nepovoljnom položaju postotak se povećava
za 10 ili 20,prema oštećenju funkcije.

36. Amputacija jedne šake 70%

37. Amputacija obiju šaka 100% – I. skupina

B. Podlaktica

38. Krivo srasli prijelomi s bitno ograničenim pokretima pronacije i
supinacije 20 do 30%

39. Krivo srasli prijelomi s potpunom ukočenošću pronacije i supinacije,
a položaj šake povoljan u pronaciji ili u srednjem položaju 30 do 40%

40. Krivo srasli prijelomi s potpunom ukočenošću pronacije i supinacije,
a položaj šake u supinaciji;

Ovisno o kliničkom statusu i procjeni liječnika 40 do 50%

41. Lažni zglob jedne kosti do operacijskog zahvata:

a) na jednoj ruci 20 do 30%

b) na objema rukama 30 do 40%

42. Lažni zglob obje kosti do operacijskog zahvata:

a) na jednoj ruci 40 do 50%

b) na objema rukama 60 do 70%

43. Amputacija u podlaktici 70%

44. Amputacija u podlaktici – obostrano 100% – I. skupina

C. Lakat

Ograničena pokretljivost (kontraktura)

45. Ograničeni pokreti (kontrakture) u odnosu na zdravi lakat:

a) smanjenje opsega pokreta za jednu trećinu 20 do 30%

b) smanjenje do jedne polovine pokreta 20 do 30%

c) smanjenje do dvije trećine pokreta 40 do 50%

46. Ukočenost pod pravim kutom ili nešto manje (90º do 105 º) 40%

47. Ukočenost pod oštrim kutom (više od 105 º) 50%

48. Ukočenost lakta u punoj fleksiji 70%

49. Ukočenost u nepovoljno ispruženom položaju (od 75 º do 0 º) 50 do 70%

50. Ako su promjene u točki 48. do 51. ove liste obostrane, postotak

se povećava za 20 ili 30.

51. Labav zglob, prema stupnju 20 do 40%

52.       Postotak za prijelome i iščašenja utvrđuje se prema štetnim posljedicama
            za funkciju lakatnog zgloba. Jednako se ocjenjuju i zastarjela iščašenja
            i posljedice iščašenja.

53. Amputacija ruke u laktu (eksartikulacija) 80%

54. Amputacija obiju ruku u laktu 100% – I. skupina

D. Nadlaktica

55. Nepravilno srastao prijelom nadlaktične kosti sa skraćenjem, ali bez
štetnih posljedica u susjednim zglobovima manje od 20%

56. Pseudoartroza nadlaktične kosti:

a) operativno uklonjena 20%

b) inoperabilna (potreban ortopedski aparat) 50 do 60%

c) ako su takve promjene obostrane 70 do 80%

57. Amputacija jedne ruke u nadlaktici 80%

58. Amputacija obiju ruku u nadlaktici 100% – I. skupina

E. Rame

59. Ograničena pokretljivost (kontraktura)ramena, u težem stupnju

(ruka se ne može podići iznad horizontale), prema stupnju oštećenja
funkcije:

a) jedne ruke 20 do 30%

b) obiju ruku, ovisno o kliničkom statusu 30 do 60%

60. Potpuna ukočenost (ankiloza) ramena,prema položaju:

a) jedne ruke 20 do 30%

b) obiju ruku 40 do 60%

61. Habituelno iščašenje zgloba jednoga ramena,privremeno 20 do 30%

Ako izlječenje nije moguće operacijom, odredit će se stalan postotak.

62. Habituelno iščašenje obaju ramena 30 do 50%

63. Zastarjela i namještena iščašenja ocjenjuju se kao kontrakture i ankiloze.

64. Eksartikulacija jedne ruke u ramenu 100% – II. skupina

65. Eksartikulacija obiju ruku u ramenu. 100% – I. skupina

66. Prijelom lopatice (skapule) s pomakom iposljedicama 20 do 30%

67. Neoperirano iščašenje akromioklavikurarnoga zgloba sa smetnjama
funkcije 20 do 30%

Prijelomi ključne kosti uzimaju se u obzir za utvrđivanje postotka oštećenja
organizma samo ako postoji ograničena pokretljivost ramenoga zgloba, ili
komplikacije u svezi sa susjednim živcima ili krvnim žilama.

F. Živci

68. Potpuna uzetost (paraliza) cijeloga pleksusabrachialisa 90%

69. Uzetost (paraliza) gornjega dijela plekksusbrachialisa:

a) djelomična 20 do 40%

b) potpuna 60%

70. Uzetost (paraliza) donjega dijela pleksusbrachialisa:

a) lakšega stupnja 20%

b) težega stupnja 50%

c) potpuna paraliza 70%

71. Paraliza n. aksilaris 30%

72. Pareza n. aksilarisa 20%

73. Paraliza n. medianusa ili n radialisa ili ulnarisa 50%

74. Pareza n. medianusa ili n radialisa ili ulnarisa. 20 do 40%

75. Paraliza n. musculocutaneusa 30%

76. Pareza n. musculocutaneusa 20%

77. Potpuna uzetost obiju ruku 100% – I. skupina

78. Kod paralize bilo kojega od spomenutih živacana objema rukama u točki 68. do 76. postotakse povećava za 20 ili 30. Za bolesti iz točke 69.,70. i 74. ove liste postotak se određuje ovisnoo motornoj slabosti i promjeni elektromiografskoganalaza i nalaza specijaliste neurologa.

GLAVA II – NOGA

A. Stopalo

79. Lakše ograničena pokretljivost prstiju manje od 20%

80. Postotak kod ankiloze svih prstiju u lošem položaju koji ometa hod
utvrđuje se kao kod amputacije prstiju.

81. Amputacija palca bez metarzalne kosti manje od 20%

82. Amputacija palca s metatarzalnom kosti 20%

83. Amputacija dva ili tri prsta, s metatarzalnim kostima 30%

84. Amputacija svih prstiju na jednoj nozi bez metatarzalne kosti prema
stanju ožiljka 20 do 30%

85. Ako je riječ o amputaciji iz točke 82., 83. i84. ove liste na objema

nogama, postotak se povećava za 10 ili 20.

86. Prijelom jedne ili više metatarzalnih kostiju,samo ako ima posljedicu
deformaciju stopala i prstiju i otežava hod 20 do 30%

87. Amputacija stopala po Lisfrancku(exarticulatio tarsometatarsea),
prema stanju ožiljka:

a) jedne noge 30 do 40%

b) obiju nogu 50 do 70%

88. Prijelomi jedne ili više tarzalnih kostiju s deformacijom stopala 20 do 40%

89. Amputacija po Chopartu(exarticulatio tarsitransversa),prema stanju ožiljka:

a) na jednoj nozi 40 do 50%

b) na objema nogama 60 do 80%

90. Kontraktura stopala u equinusu,prema stupnju 20 do 30%

Ako su promjene obostrane postotakse povećava za 20.

91. Kontraktura stopala u calcaneusu:

a) na jednoj nozi 30%

b) na objema nogama 50%

92. Anikoloza skočnog zgloba:

a) pod pravim kutom 20 do 30%

b) u nepovoljnom položaju bilo pod kojim drugim kutom
do eventualnoga operacijskog zahvata 30 do 60%

c) obostrano do eventualnoga operacijskog zahvata 50 do 80%

93. Amputacija u skočnom zglobu po Pirogovu:

a) na jednoj nozi 60%

b) na objema nogama prema oštećenju hoda 80 do 100% – II. skupina

94. Eksartikulacija u skočnom zglobu:

a) na jednoj nozi 60%

b) na objema nogama prema oštećenju hoda 80 do 100% – II. skupina

B. Potkoljenica

95. Dobro srasli prijelomi potkoljenice bez atrofije mišića sa sačuvanom

Pokretljivošću susjednih zglobova

a) bez skraćenja manje od 20%

b) sa skraćenjem do 3 cm 20%

c) sa skraćenjem većim od 3 cm 30%

96. Loše srasli prijelomi potkoljenice:

a) sa skraćenjem do 3 cm 30%

b) sa skraćenjem više od 3 cm prema stupnju skraćenja 30 do 40%

97. Loše srasli prijelomi potkoljenice s deformacijom,s devijacijom

stopala velikim dubokim ožiljcima,atrofijom mišića, stalnim otokom,

prema stupnju gubitka funkcije hoda ili oštećenja funkcije susjednih

zglobova 40 do 50%

98. Ako su promjene iz točke 95. do 97. obostrane postotak se povećava za 20 ili 30.

99. Lažni zglob potkoljenice (tibije) prema težini slučaja do eventualnoga

operacijskog zahvata:

a) na jednoj nozi ovisno o vrsti pseudoartroze(s defektom

ili bez defekta koštane masevitalnosti krajeva ulomka) 40 do 50%

b) na objema nogama 50 do 80%

Ukoliko se radi o obostranoj kontrakturipostotak se povećava za 20 do 30

100. Amputacija u potkoljenici:

a) jedne noge 70%

b) obiju nogu 100% – II. skupina

101. Amputacija obiju potkoljenica, s kratkim ili zgrčenim patrljcima

neprikladnim za proteze ili s ograničenim pokretima u koljenu 100% – I. skupina

C. Koljeno

102. Lažni zglob čašice ili patelektomija premastupnju oštećenja funkcije zgloba:

a) jedne noge 20 do 30%

b) obiju nogu 30 do 50%

103. Ograničena pokretljivost (kontraktura koljena)s mogučnošću
fleksije koljena:

a) od 0 º do 30 º 20 do 30%

b) više od 30 º 40 do 60%

Za obostranu ograničenu pokretljivost (kontrakturu)
koljena postotak se povećava za 20 ili 30.

104. Artroplastika i umjetni zglob koljena 40%

Za obostranu artroplastiku i umjetni zglob postotak se povećava za 20 ili 30.

105. Ukočenost (ankiloza) koljena u povoljnom položaju, opruženom ili
gotovo opruženom:

a) jedne noge 30%

b) obiju nogu 60%

106. Ukočenje (anklioza) koljena ovisno o kutu:

a) jedne noge između 20° do 40° 40 do 50%

b) jedne noge preko 40° 60%

c) obiju nogu 70 do 100% – II. skupina

107. Labav zglob koljena prema stupnju oštećenja funkcije 20 do 30%

D. Natkoljenica

108. Prijelom natkoljenice:

a) u fazi liječenja 20 do 40%

b) stanje nakon uredno saniranoga prijeloma sa skraćenjem
noge do 3 cm,bez atrofije mišića i kontrakture zglobova 20%

109. Prijelom natkoljenice sa skraćenjem noge više od 3 do 6 cm 30%

Ako osim skraćenja postoji deformacija ili kontraktura u susjednim
zglobovima, postotak se povećava za 10 ili 20.

110. Prijelom natkoljenice sa skraćenjem većim od 6 cm 40 do 50%

Ako osim skraćenja postoji deformacija ili kontraktura u susjednim
zglobovima, postotak se povećava za 10 ili 20.

111. Loše srastao prijelom vrata natkoljenice prema stupnju oštećenja
funkcije ovisno o kliničkom nalazu 30 do 60%

Ako su oštećena oba susjedna zgloba,postotak se povećava za 20.

112. Lažni zglob natkoljenice do operacijskog zahvata (ako je on moguć) 40 do 50%

Ako su promjene obostrane postotak se povećava za 20.

113. Lažni zglob vrata natkoljenice do operacijskog zahvata 50 do 60%

Ako su promjene obostrane, postotak se povećava za 20.

114. Eksartikulacija u koljenu:

a) jedne noge 80%

b) obiju nogu 100% – I. skupina

115. Amputacija u natkoljenici

a) jedne noge 90%

b) obiju nogu 100% – I. skupina

E. Kuk

116. Ograničena pokretljivost u zglobu kuka 20 do 40%

Ako su promjene obostrane, postotak sepovećava za 20 ili 30.

117. Ograničena pokretljivost kuka, noga ufleksiji, prema stupnju fleksije

ili noga u abdukciji, unutarnjoj ili vanjskoj rotaciji ili drugome

nepovoljnom položaju 40 do 60%

Ako su promjene obostrane, postotak sepovećava za 20 ili 30.

118. Umjetni zglob kuka 40 do 60%

119. Ukočenost (anklioza) kuka:

a) u povoljnom položaju 30 do 40%

b) u nepovoljnom položaju 50 do 70%

c) oba kuka bilo u kojem položaju 100% – I. skupina

120. Eksartikulacija u kuku:

a) jedne noge 100% – II. skupina

b) obiju nogu 100% – I. skupina

121. Amputacija jedne ruke i jedne noge ilipotpuna neupotrebljivost

jedne ruke ijedne noge 100% – I. skupina

F. Živci

122. Jednostrana paraliza lumbosakralnogapleksusa 90%

123. Obostrana paraliza lumbosakralnogapleksusa 100% – I. skupina

124. Paraliza ishijadičnoga živca 60%

125. Pareza ishijadičnoga živca 20 do 50%

126. Paraliza n. peroneusa 40%

127. Pareza n. peroneusa 20 do 30%

128. Paraliza n. tibialisa 50%

129. Pareza n. tibialisa 30%

130. Paraliza n. femoralisa 50%

131. Pareza n. femoralis 30%

132. Ako su paralize odnosno pareze iz točke 124.do 131. ove liste

obostrane, postotak se povećava za 20 do 30. Za oštećenje perifernih

živaca donjih ekstremiteta (točke 124. do 131.) postotak oštećenja organizma

ocjenjuje se na temelju kliničkog i laboratorijskog nalaza uz najmanje 2 EMNG

nalaza izrađenog unutar dvije godine, te kontrolnim nalazom ne starijim od tri

mjeseca koji će omogućiti ocjenu stupnja funkcionalnoga oštećenja ili ispada.

Ocjena prema točki 123. može se dati samo uz neurokiruški nalaz,

ne stariji od tri mjeseca kojim se potvrđuje nemogućnost kiruške korekcije.

G. Krvne žile

Aneurizme arterija kao posljedice ranjavanja ili ozljeđivanja:

133. Aneurizme manjih arterija šake ili stopala,jedne arterije podlaktice ili

podkoljenice i dr. ako ne izazivaju veće funkcionalne smetnje 20%

134. Aneurizme obiju arterija šake ili stopala 30%

135. Aneurizme obiju arterija podlaktice ili podkoljenice do operacijskog

zahvata s obzirom na funkcionalne ispade 30 do 50%

136. Aneurizme art. femoralis ili art popliteae 40 do 60%

137. Aneurizme srt. axilaris ili art brachialis 50 do 70%

138. Aneurizme art. carotis:

a) eksterne, do eventualnoga operacijskog zahvata 30 do 40%

b) interne, obzirom na funkcijske smetnje do eventualnog

operacijskog zahvata 40 do 60%

139. Aneurizme važnih i teže pristupačnih arterijaza kiruršku intervenciju,

kao art. iliaca,femoralis iznad račvanja, axilaris, subclavia,ocjenjuju se

prema težini slučaja do eventualnoga operacijskog zahvata 40 do 60%

140. Arterio – venske fistula na ekstremitetima nakon ranjavanja ili

ozljeđivanja obzirom na funkcionalne smetnje 20 do 40%

141. Ozljede arterija zbrinute operacijskim zahvatom obzirom

na funkcionalne ispade:

a) arterije gornjih i donjih ekstremiteta 20 do 40%

b) arterije karotis eksterne 20 do 30%

c) arterije karotis interne 30 do 40%

142. Zbrinute ozljede velikih vena ekstremitetaobzirom na

posljedice 20 do 30%

143. Zbrinuta ozljeda vene kave 20 do 40%

144. Proširenje vena na nozi, većega stupnja (varices) 20%

145. Proširenje vena na nozi s ranicama i edemom 30 do 40%

146. Elefantijaza kao posljedica limfnoga zastoja noge 30 do 40%

147. Tromboflebitis s elefantijazom kao posljedicom ranjavanja ili kao

komplikacija u postoperativnom tijeku:

a) na jednoj nozi 30 do 40%

b) na objema nogama 40 do 60%

148. Ako su promjene iz toč 141. do 143. obostrane,postotak oštećenja

organizma ovisno o stupnju oštećenja, povećava se za 10 ili 20.

GLAVA III – GLAVA

A. Lubanja i mozak

149. Gubitak dijela vlasišta:

a) do jedne trećine manje od 20%

b) do dvije trećine 20%

c) više od dvije trećine 30%.

150. Nedostatak dijela kosti lubanje dokazanRTG kraniogramima i CZ/MR snimanjem

a) 3 – 8 cm manje od 20%

b) više od 8 cm 20%

c) stanje nakon operacijske korekcije (plastike)nedostatka kosti manje od 20%

151. Stanje nakon loma lubanjske osnovice bez neuroloških poremećaja manje od 20%

152. Stanje nakon ozljede mozga i/ili moždanih živaca bez neuroloških

poremećaja manje od 20%

153. Stanje nakon ozljede mozga i/ili kralježničke moždine s oštećenjem

motoričke funkcije udova

a) lakšeg stupnja 20%

b) srednjeg stupnja 30 do 40%

c) teškog stupnja 50 do 60%

d) potpuna uzetost dva uda 100% – I. skupina

154. Stanje nakon ozljede mozga s motoričkim i/ili senzoričkim poremećajem govora (disfazije)

a) lakšeg stupnja 20%

b) srednjeg stupnja 30%

c) teškog stupnja 40%

155. Stanje nakon ozljede mozga s oštećenjem kognitivnih funkcija

a) lakšeg stupnja 20%

b) srednjeg stupnja

30%

c) teškog stupnja 40%.

156. Stanje nakon ozljede mozga s posttraumatskom demencijom

a) lakog stupnja 50%

b) srednjeg stupnja 60%

c) teškog stupnja 70 do 100% – I. skupina

157. Parkinsonizam, ako je posljedica ratne ozljede mozga:

a) lakog stupnja 20% do 30%

b) srednjeg stupnja 40% do 60%

c) teškog stupnja 70%

d) najtežeg stupnja 100% – I. skupina

158. Ataktički sindrom, ako je posljedica ratne traume mozga (za prve

dvije godine privremeno,a kasnije trajno):

a) lakog stupnja 20% do 30%

b) srednjeg stupnja 40% do 60%

c) teškog stupnja 70% do 90%

d) potpuna nemogućnost kretanja 100% – I. skupina

159. Epilepsijski napadaji Jackosonovog tipa bezgeneralizacije, nakon

ozljede mozga, uz redovitu medikaciju 20%

160. Kompleksni parcijalni epilepsijski napadaji nakon ozljede mozga,

uz redovitu medikaciju

a) medikemantno kupirani 20%

b) medikamentno rezistentni 30%

c) sa sekundarnom generalizacijom (grand-mal) 40%.

Stanje iz točaka 151., 152., 153., 154., 155., 156moraju biti

dokazana odgovarajućim neurološkim dijagnostičkim postupcima

tijekom bolničkog liječenja na neurološkom odjelu.

Sve ozljede mozga moraju biti dokazane odgovarajućom

neuroradiologijskom (CT/MR) obradom uz EEG nalaze, nalaze

psihologijskog testiranja i vidnog polja.

B. Lice

161. Ožiljno deformirajuća oštećenja lica praćena funkcionalnim smetnjama

a) lakog stupnja manje od 20 %

b) srednjeg stupnja 20 do 30 %

c) teškog stupnja 30% do 40%

C. Čeljusti

162. Prijelom gornje čeljusti praćen funkcionalnim smetnjama i/ili

posttraumatskim deformitetom

a) lakog stupnja manje od 20 %

b) srednjeg stupnja 20 do 30 %

c) teškog stupnja 30% do 40%

163. Prijelom donje čeljusti praćen funkcionalnim smetnjama i/ ili

posttraumatskim deformitetom

a) lakog stupnja manje od 20 %

b) srednjeg stupnja 20 do 30 %

c) teškog stupnja 30% do 40%

164. Ograničeno otvaranje usta

a) do 30 mm 20 %

b) do 15 mm 30%

c) manje od 15 mm 40%

165. Peudoartroza donje vilice, privremeno 30 do 50%

166. Pseudoartroza donje vilice s većim defektom koštanoga masiva

zajedno sa zubima, tako da otežava ili potpuno onemogućuje

protezu ili žvakanje, prema težini 60 do 80%

D. Oči

167. Gubitak jednoga oka, potpun gubitak vida jednoga oka ili vrlo veliko

smanjenje vida(oštrina vida manja od 0,05) 50%

Ako je vid na jednom oku izgubljen, a nadrugom oku smanjen,

postotak od 50%povećava se za 10 za svakih 0,20 smanjenja vida.

Za smanjenje vida na drugom oku za 0,40 od50 na 70% itd. Na isti se

način ocjenjuje ismanjenje vida na oba oka (na primjerVOD jednako

0,80, VOS jednako 0,60).

Ukupan postotak iznosi 30% za smanjenjevida za 0,20 na desnom

oku i smanjenje vidaza 0,40 na lijevom oku.

Smanjenje vida se ocjenjuje korekcijom.

168. Sljepilo odnosno gubitak vida na obaoka 100% – I. skupina

Pod potpunim gubitkom vida jednog okarazumijeva se oštrina

vida manja od 0,05.

169. Bitemporalna hemianopsija kvadrantne binazalne i gornje horizontalne

hemianopsije 30%

170. Veći trajni defekti u vidnom polju na oba oka pod kojima treba

razumijevati apsolutno paracentralne skotome čiji je najmanji

promjer veći od 30° 30%

171. Ptoza jednostrana ocjenjuje se prema oštrini vida i vidnom polju 20 do 30%

172. Lagoftalamus na oba oka ocjenjuje se prema stupnju oštećenja vida 30 do 60%

173. Stalno suzenje kao posljedica povrede suznoga kanala:

a) na jednom oku 20%

b) na oba oka 30 do 40%

E. Nos

174. Amputacija nosa (potpuna) 40%

175. Djelomična amputacija nosa, prema stupnju oštećenja funkcije i

nagrđenosti 20 do 30%

F. Usta i zubi

176. Ozljeda nepca i/ili jezika koja otežava gutanje i govor

a) lakšeg stupnja 20%

b) srednjeg stupnja 30%

c) teškog stupnja 50%

177. Potpun gubitak ili paraliza jezika 70%

178. Gubitak trajnih zuba:

a) 8 do 16 trajnih zuba 20%

b) 17 do 24 trajna zuba 30%

c) 25 ili više trajna zuba 40%

179. Stalna pljuvačna fistula – neoperabilna 20%

180. Kserostomija (atrofija obiju pljuvačkih žlijezda) 20 %

G. Uši i sluh

181. Potpun gubitak sluha na oba uha 70%

180. Obostrano teško oštećenje sluha više od 90%

po Fowleru 60%

182. Obostrana teška nagluhost:

a) ukupan gubitak sluha više od 70 do 90%po Fowleru 40%

b) ukupan gubitak sluha 60 do 70%po Fowleru 30%

Oštećenje organizma ocjenjuje na temeljuotološkoga i audiometrijskoga nalaza.

183. Gubitak ušne školjke:

a) jedne 30%

b) obje 40%

H. Nagrđenost (unakaženje)

184. Nagrđenost se ocjenjuje prema težininagrđenosti glave i vrata, osim u

slučaju iz točke

185. Liste, uzimajući u obzir spol i godine života invalida:

a) nagrđenost 20 do 30%

b) unakaženje kao teži oblik nagrđenosti 40 do 60%

Za invalide – žene ocjenjuje se nagrđenost (unakaženje) i drugih

izloženih dijelova tijela (ruke i noge), ako nije dana ocjena po

članku 5 ovoga Pravilnika.

I. Moždani živci

186. Oštećenje (anozmija) n. olfactoriusa, obostrano 20%

187. Paraliza abducensa ili trohlearisa 30%

188. Paraliza oculomotoriusa 40%

189. Pareza oculomotoriusa 20%

190. Paraliza svih triju živaca pokretača oka:

a) na jednom oku 50%

b) na oba oka 80%

191. Pareza svih triju živaca pokretača 30 do 40%

192. Potpuna paraliza s obostranom kompletnom ptozom kapaka 100% – II. skupina

193. Potpuna atrofija vidnoga živca:

a) jednoga oka 50%

b) oba oka 100% – I. skupina

Nepotpune atrofije vidnoga živca ocjenjuju se, prema stupnju

oštećenja vida.

194. Djelomična kljenut mišića lica uslijed ozljede ličnog živca poslije

prijeloma sljepoočne kostiili ozljede parotidne regije:

a) lakog stupnja manje od 20%

c) srednjeg stupnja 20 do 30%

d) teškog stupnja s kontrakturom i tikommimičke muskulature 30 do 40%

195. Potpuna kljenut mišića lica zbog ozljede ličnog živca poslije prijeloma

sljepoočne kosti ili ozljede parotidne regije 50%

196. Pareza živca lica kada se oko zatvara:

a) jednoga oka manje od 20%

b) oba oka 20%

197. Izolirano nekompenzirano oštećenje vestibularnoga aparata:

a) jednoga uha 20%

b) oba uha 30%

Postotak oštećenja organizma određuje se privremeno za jednu

godinu, a nakon toga ponovno ocjenjuje uz obavezan klinički i

objektivna verifikacija postojećeg stanja.

198. Oštećenje n. trigeminusa:

a) n. oftalmicusa – senzitivne grane, ako postoje komplikacije

u vidu neuroparalitičkog akeratitisa i sekundarnoga oštećenja vida,

prema stupnju oštećenja vida 30 do 40%

b) pri potpunom gubitku vida 50%

c) oštećenje motornoga dijela trigeminusas atrofijom

muskulature za žvakanje 30 do 40%

199. Klinički utvrđena neuralgija n. trigemini:

a) lakog stupnja manje od 20%

b) srednjeg stupnja sa svakodnevnim napadima 20 do 30%

c) teškog stupnja nakon neuspjelog kirurškog liječenja 30do 40 %

200. Oduzetost bulbarnih živaca 30 do 80%

201. Najteži slučajevi bulbarne paralize 100% – I. skupina

202. Hemipareza

a) lakog stupnja 30 do 50%

b) teškog stupnja 60 do 70%

203. Hemiplegije, diplegije, paraplegije ili kvadriplegije 80 do 100% – I. skupina

Doplatak za njegu i pomoć druge osobe određuje se samo

za svježe hemiplegije – privremeno za jednu godinu, a trajno

ako je riječ o kontrakturinoge u fleksiji te hod unatoč pomagalu nije moguć.

GLAVA IV – KRALJEŽNICA I LEĐNA MOŽDINA

204. Gubitak funkcije jednog dinamičkog vertebralnog segmenta

nakon prijeloma tijela kralješka 20%

205. Gubitak funkcije dvaju dinamičkih vertebralnih segmenata nakon

Prijeloma tijela kralješka 30%

206. Gubitak funkcije tri ili više dinamičkih vertebralnih segmenata nakon

prijeloma tijela kralješka 40%

Gubitak funkcije jednog dinamičkog segmenta dokazuje se kliničkim

pregledom i funkcionalnim radiografima. Funkcijskim snimcima

(u maksimalnoj inklinaciji i reinklinaciji) dokazuje se potpuna ne-

pokretljivost u jednom segmentu u smislu završne faze.

Disfunkcija vertebralnog segmenta kralježnice mora biti dokazana s

dva nalaza funkcijskog snimanja kralježnice unazad dvije godine.Nalazi

moraju biti kompletirani na način da pružaju podatke o liječenju i

provedenoj fizikalnoj terapiji.

207. Hernia interverterbralnoga diska, ako se ispoljila nakon verificirane

traume i provedenoga stacionarnoga liječenja i ako postoje trajna oštećenja

korijena lumbosakralnoga ili cervikobrahjalnoga pleksusa:

a) lakšeg oblika, s lakšim oštećenjima motiliteta i senzibiliteta 20 do 30%

b) teškog oblika 40 do 50%

c) teškog oblika s izraženim oštećenjem motiliteta, atrofijama i

trofičnim pojavama iz određene radikularne zone ili segmenta leđne

moždine 60 do 100% – II. skupina

208. Degenerativne upalne promjene ili diskus hernija 20 do 30%

209. Konsolidirane frakture kralježnice bez živčanih poremećaja

nakon dvije godine trajno

a) s manjim deformacijama 20 do 30%

b) s većim deformacijama 40 do 50%

210. Konsolidirane frakture kralježnice s flacidnom paraplegijom ili s pastičnom

paraplegijom u fleksiji – trajna nepokretnosti vezanost za krevet 100% – I. skupina

211. Konsolidirane frakture cervikalnoga dijela kralježnice s lezijom

cervikalne medule i paretičnim pojavama na gornjim i

donjim ekstremitetima:

a) lakši oblici 40 do 50%

b) izraženi oblici 60 do 70%

c) teži oblici 80 do 100% – II. skupina

d) najteži oblici – invalid nepokretani ne može se služiti rukama 100% – I. skupina

212. Ataktički sindrom nakon traume(za prve dvije godine privremeno,

a poslije trajno):

a) lakši oblici 20 do 30%

b) umjereno izraženi oblici 40 do 60%

c) teži oblici 70 do 90%

d) najteži oblici – nemogućnost kretanja zbogataksije 100% – I. skupina

213. Klinički utvrđen polineuritički sindrom do stabilizacije ocjenjuje se

privremeno, a nakon toga trajno:

a) lakši oblici s oštećenjem motiliteta 20 do 40%

b) srednje teški oblici, umjerena oštećenja motiliteta 50 do 60%

c) teški oblici s izraženim oštećenjem motilitetima, senzibiliteta i

trofike, hod moguć pomoću pomagala 70 do 100% – II. skupina

d) najteži oblici, teška oštećenja motiliteta s atrofijama, teškim

trofičnim smetnjama i potpunom uzetošću ekstremiteta– invalid

nepokretan 100% – I. skupina

Postotak oštećenja organizma zastanje iz točke 209 – 213 ocjenjuje se

na temelju kliničkog i laboratorijskog nalaza, a prema potrebi i bolničke obrade.

GLAVA V – GRLO (LARYNX)

214. Suženje grla s otežanim disanjem nakon povrede, prema stupnju 20 do 40%

215. Suženje grla zbog ozljede grkljana ili dušnika, s otežanim disanjem u

Velikoj mjeri (dispneja u miru), prema težini: 50 do 80%

216. Potrebno stalno nošenje kanile 70%

217. Uzetost grla:

a) jednostrana 20%

b) obostrana 50%

218. Tuberkuloza grla ocjenjuje se kaootvorna tuberkuloza pluća 50 do 100% – II. skupina

GLAVA VI – ŽDRIJELO (PHARYNX)

219. Oštećenje funkcije ždrijela,

a) lakog stupnja 20%

b) srednjeg stupnja 30%

c) teškog stupnja 50%

220. Suženje jednjaka:

a) bez potrebe bužiranja 20 do 40%

b) uz potrebu stalnog bužiranja (kalibar suženja, učestalost

bužiranja, poremećaj hranjenja, opće stanje) 50 do 70%

221. Jednjak sasvim zatvoren, hranjenje krozgastričnu fistulu (gastrostomija),

Prema težini, općem stanju, uhranjenosti i inkontinenciji fistule 80 do 100% – II. skupina

GLAVA VII – PRSNI KOŠ (THORAX)

222. Prijelom prsne kosti manje od 20%

223. Prijelom rebara konsolidiran bez znatnije deformacije prsnoga koša manje od 20%

224. Prijelom rebara loše konsolidiran,s većim deformacijama prsnoga koša:

a) bez reperkusija izraženih na srcu i plućima 20 do 40%

b) ako istodobno postoji respiratorna ili srčana insuficijencija,

prema težini insuficijencije 50 do 100% – II. skupina

225. Pleuropulmonalna fistula kao posljedica pyothoraxa 30 do 50%

226. Pleuropulmonalna skleroza kao posljedica ranjavanja, deformacije

prsnoga koša, iskrivljenosti kralješnice s umjerenom respiratornom

insuficijencijom,ali bez srčane insuficijencije 20 do 40%

227. Opsežna pleuropulmonalna skleroza,tjelesna pletizmografija, plućna

bronhiektaziji druge kronične plućne supuracije, znatnije deformacije

prsnoga koša (fibrothorax), teža iskrivljenost stupa kralježnice, s

razvijenom respiratornom insuficijencijom (dispneja, cijanoza),srčanom

insuficijencijom (cor pulmonale chronicum)ili amiloidozom, prema

težini 50 do 100% – II. skupina

Za ocjenu postotka oštećenja organizma po ovoj točki nužnoj e

učiniti ergospiromemetriju i analizuplinova u krvi.

228. Unakaženost dojki većega stupnja 20 do 30%

229. Gubitak jedne dojke 30%

230. Gubitak obiju dojki 50%

GLAVA VIII – ZDJELICA (PELVIS)

231. Uredno konsolidirani prijelomzdijeličnih kostiju, bez oštećenja

funkcije manje od 20%

232. Konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju s dislokacijom simfize, s

lakšim i srednje teškim tegobama pri hodu, bez komplikacija na

ostalim organima zdjelične šupljine 20 do 40%

233. Konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju,s istodobnom povredom

susjednih organa– postotak se određuje za najviše oštećeni organ i

povećava se od 10 do 30 prema težini svih povreda.

GLAVA IX – NEUROZE I PSIHOZE

234. Klinički utvrđeni afektivni poremećaji bipolarni afektivni poremećaji

ili češće depresivne epizode, ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20% do 30%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

235. Klinički utvrđeni neurotski poremećaji(anksiozni, fobični,

disocijativni,somatoformni i drugi neurotski poremećaji)ako se

utvrdi da prije rata nije od toga bolovao

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20% do 30%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

236. Klinički utvrđene psihoze (shizofrenija,perzistirajući sumanuti

poremećaj, akutnii prolazni psihotični poremećaj, shizoafektivni

poremećaj i drugi psihotični poremećaji) ako se utvrdi da prije rata nije

od toga bolovao

a) lakog stupnja 20 do 40%

b) teškog stupnja 40 do 60%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

237. Neuroze i psihoze koje su se prvi put pojavile pod okolnostima iz

članka 5.stavka 2. Zakona, za koje je utvrđeno da se ne mogu više

otkloniti ili ublažiti psihoterapijskim ili drugim postupcima,uzimaju se u

obzir kao osnova za utvrđivanje postotka oštećenja organizma kao

bolest na čije su nastajanje znatno utjecali napori pod tim okolnostima.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osim težine bolesti uzimaju

se u obzir trajanje i vrsta tegoba kojima je invalid bio izložen.

238. Psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu(akutna reakcija na stres,

poremećaj prilagodbe,posttraumatski stresni poremećaj i trajne promjene

osobnosti nakon ratnog PTSP)ako se utvrdi da prije rata nije bolovao

od psihičkih poremećaja

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20 do 40%

c) teškog stupnja s komorbiditetom(psihički i psihosomatski) 40 do 60%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

239. Bolesti ovisnosti, ako se utvrdi da prijerata nije od toga bolovao

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20%

privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno.

GLAVA X – TUBERKULOZA

A. Tuberkuloza pluća

240. Potpuno izliječena ili kalcificirana žarišta u hilusu ili plućima,

Manjega opsega, manje priraslice pleure manje od 20%

241. Inaktivna (ožiljna) plućna tuberkuloza srednjega i većeg opsega:

a) bez respiratorne i kardiovaskularne insuficijencije 30%

b) s obliteriranim pleuralnim sinusima prema stupnju oštećenja

respiratorne funkcije 50%

242. Aktivna jednostrana plućna tuberkuloza,ili tuberkuloza plućne

maramice s izljevom,pulmonalne ili pleuralne fistule s empijemom 60 do 80%

243. Obostrana ili ekstenzivna jednostrana aktivna(otvorena ili zatvorena)

tuberkuloza pluća,progresivna, ali još uvijek pristupačna liječenju i

razne pulmonalne i pleuralnefistule s empijemom i općom tjelesnom

slabošću većega stupnja 50 do 100% – II. skupina

244. Progresivna raširena aktivna obostrana plućna tuberkuloza s razvijenom

kaheksijomi drugim teškim komplikacijama(respiratorna

kardiovaskularna i slična insuficijencija, amiloidoza itd.) i tuberkuloza

izazvana multirezistentnim sojevima 80 do 100% – I. skupina

B. Tuberkuloza kostiju i zglobova

245. Pri aktivnoj tuberkulozi kostiju i zglobovau razvitku i to pri lokaciji na

kralježnici,sakroilijakalnom zglobu, kuku i koljenu:

a) ako invalid nije potpuno nepokretan 60 do 100% – II. skupina

b) ako je nepokretan 100% – I. skupina

246. Nakon izliječenoga procesa tuberkuloze kostiju i zglobova, posljedice

te bolestiocjenjuju se kao kod traume odgovarajućih organa, s tim što

se postotak oštećenja organizma povećava za 10 do 30, ovisno o

prirodi bolesti, kvaliteti izlječenja i potrebi preventivne imobilizacije.

C. Tuberkuloza drugih organa

247. Pri tuberkulozi drugih organapostotak oštećenja organizmautvrđuje se kao kod drugih bolestidotičnoga organa, uzimajući u obzirtuberkuloznu prirodu procesa i općezdravstveno stanje.

D. Zajedničke odredbe o tuberkulozi

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizmauslijed tuberkuloze ne primjenjuju se odredbečlanka 65. stavak 3. Zakona, odnosnočlanka 10. ovoga Pravilnika i kada je upitanju pogoršanje, već se smatra da jebolest nastala pod okolnostima iz članka 5.stavka 2. Zakona.

Postotak za tuberkulozu utvrđuje seprivremeno do tri godine, a nakon toga trajno.

GLAVA XI – SRČANE BOLESTI

A. Kompenzirane srčane bolesti bez razvijenih znakova zastoja u plućima ili u velikom krvotoku.

248. Preležana reumatska groznica sa znacima ibez znakova karditisa

ocjenjuje se privremeno na godinu dana 60%

Nakon toga ako nema znakova oštećenja na srcu 20%

249. Organske bolesti srčanih zalistaka ovisno o

težini anatomskoga oštećenja zalistaka isrčanoga mišića i prema stupnju

povećanja srca:

a) bez znatnijeg povećanja srca i bez pojave srčane

dekompenzacije 20%

b) prema stupnju povećanja srca i težine anatomskog oštećenja

srčanih zalistaka bezznakova dekompenzacije srca 30 do 50%

250. Oštećenja srčanoga mišića i perikarda(koronarna i ostala) ili teški poremećaji ritma:

a) lakog stupnja 20 do 30%

b) srednjeg stupnja 40 do 60%

c) teškog stupnja 70%

Opsežnost oštećenja srčanih zalistaka,srčanoga mišića i perikarda i

Stupanj povećanja srca dokazuju se i utvrđuju,osim kliničkim pregledom,

obavezno rentgenološki i elektrokardiografski, a prema potrebi i

polimehanokardiografski,ehokardiografski, ergometrijski, radioizotopima,

kateterizacijom srca i drugo.

B. Dekompenzirane srčane bolesti sa znacima zastoja u plućima ili u velikom krvotoku

251. Početna srčana insuficijencija s umjereno razvijenim plućnim zastojem ili

Umjerenim povećanjem jetre, ali takva koja se dobro popravlja liječenjem 60 do 80%

252. Potpuno razvijena srčana insuficijencija:

a) koja se nedovoljno popravlja liječenjem i koja isključuje

svaki fizički napor 80 do 100% – II. skupina

b) u najtežim slučajevima 100% – I. skupina

253. Ako je riječ o posttraumatskoj penetrirajućoj (ubod, metak i sl.)ili

nepenetrirajućoj povredi (udarac u predjelu srca, zračni udar,

gnječenje i sl.) srca, s ozljedom i oštećenjem srčanih zalistaka perikarda

ili srčanoga mišića,te nakon izvršene operacije na srcu,postoci u t. 247.

i 248. mogu se povećati za 10 do 30, a najviše do 100% – II. skupina.

C. Kirurški zahvati na srcu

254. Operativna zamjena valvula:

a) zamjena jedne valvule ili dviju valvula u sinusnom ritmu

bezdekompenzacija srca 30 do 60%

b) zamjena jedne valvule ili dviju valvula s apsolutnom aritmijom

komore uz povremenu dekompenzaciju 80%

c) zamjena svih triju valvula 100% – II. skupina

d) sa stalnom srčanom dekompenzacijom 100% – I. skupina

D. Opće odredbe za srčane bolesti

Involutivne i staračke promjenekardiovaskularnog aparata ne uzimajuse u obzir pri utvrđivanju postotkaoštećenja organizma. Pri utvrđivanjupostotka oštećenja organizma za organskebolesti srčanih zalistaka i miokarda kojesu nastale pod okolnostima iz članka 5.Zakona o pravima, uzima se u obzircjelokupno oštećenje srca.

GLAVA XII – TRBUH (ABDOMEN)

255. Fistule na želucu zbog ozljede,prema veličini fistule i reperkusija na

opće stanje, privremeno 50 do 100% – II. skupina

256. Smetnje u crijevnoj pasaži kaoposljedica ozljede ili ulkusne bolesti,

bez stenotičnih pojava 20 do 40%

257. Smetnje popraćene stenotičnim promjenama na pilorusu ili bilo kojem

dijelu digestivnoga trakta,prema težini 30 do 60%

258. Za akutne ulkusne bolesti, verificirane rentgenološki i gastroskopski

Određuje se privremeno na jednu godinu 60%

259. Postoperativne smetnje i stanje nakon resekcije želuca (bilo kojom

metodom) 30 do 60%

260. Teške pothranjenosti i postoperativni malapsorpcijski sindrom 60 do 80%

261. Stalni anus prater naturalis, prema kontinenciji 80 do 100% – II. skupina

262. Sterkoralne fistule, uske, defekacija normalna, opće zdravstveno

Stanje dobro, privremeno 20 do 40%

263. Fistule, široke, visoko na tankom crijevu, s teškim pojavama

denutricije, privremeno 70 do 100% – II. skupina

264. Sterkoralne fistule, široke, niske,bez znatnijeg utjecaja na

Opće zdravstveno stanje, privremeno 40 do 70%

265. Fistule analne, prema težini 20 do 40%

266. Inkontinencija ili suženje analnoga sfinktera te ozljeda anusa s inkontinencijom

a) djelomično 60%

b) potpuno 80%

267. Kila nastala na mjestu povrede,privremeno 20 do 40%

Netraumatske kile ne uzimajuse u obzir pri ocjeni oštećenja organizma.

268. Eventracije nakon ozljede, prema težini,privremeno, ako se mogu

operacijom otkloniti 30 do 60%

269. Ozljeda jetre – prema posljedicama 30 do 80%

270. Kronični hepatitis – prema znacimaoštećenja funkcije jetre 30 do 60%

271. Za akutni hepatitis određuje seprivremeno za dvije godine 60%

Nakon toga, ako nema oštećenja jetre manje od 20%

272. Ciroza jetre kao posljedica preboljeloga infektivnog hepatitisa,u

kompenziranom stanju 60%

273. Ciroza jetre sa znacima dekompenzacije 70 do 100% – II. skupina

274. Žučne fistule nastale nakon ozljede žučnih kanala (privremeno, ako

suoperabilne), prema težini 20 do 80%

275. Nedostatak slezene nakon traume (privremeno za dvije godine) 30%

Nakon dvije godine, ako nema znakova oštećenja hematopoeze manje od 20%

GLAVA XIII – UROPOETIČNI ORGANI

276. Stanje nakon preboljelog akutnoga difuznoga glomerulonefritisa

Ocjenjuje se privremeno za jednu godinu

a) s hipertenzijom 60%

b) bez hipertenzije 40%

277. Jednostrani kronični pijelonefritiss morfološkim promjenama

Na bubregu i s nalazom u sedimentuurina – leukociturija, eritrociturija,

prema težini 20 do 40%

278. Obostrani kroniči pijelonefritis s obostranim morfološkim promjenama

i znakovima renalne insuficijencije 40 do 70%

Kod znatnih oštećenja funkcije bubrega ocjenjuje se kao kod nefritisa.

279. Lakši oblici kroničnog nefritisa(umjerena albuminurija s manjim

promjenama u sedimentu bez drugih renalnih ili općih poremećaja) 20 do 30%

280. Srednje teški oblici nefritisa ili nefroza:

a) s obilnom albuminurijom, s teškimpromjenama u sedimentu,

umjerenim edemima, umjerenom hipertenzijom, hipostenurijom bez Ž

dušične retencije, manjim promjenama na očnoj pozadini 40 do 60%

b) s lako povećanom dušičnom retencijom,hipertenzijom i

izraženim promjenama na očnoj pozadini 60 do 80%

281. Teški oblici nefritisa (izostenurije,dušična retencija, masivni irezistentni

edemi, teška hipertenzija s povećanjem srca, edem papile optičnog

živca) 80 do 100% – II. skupina

282. Najteži oblici zatajivanja funkcije bubrega koji zahtijevaju

Trajnu hemodijalizu ili nakon izvršene transplatacije bubrega 100% – I. skupina

283. Nefrektomija:

a) ako je drugi bubreg zdrav 50%

b) ako postoji lakše oštećenje preostalogbubrega 60%

c) ako postoji srednje teško oštećenjepreostalog bubrega 70 do 80%

d) ako postoji teško oštećenje preostalogabubrega 90 do 100% – II. skupina

e) ako bolest zahtijeva trajnuhemodijalizu 100% – I. skupina

284. Aktivna tuberkuloza bubrega:

a) jednoga bubrega, privremeno 60 do 90%

b) obaju bubrega, privremeno 80 do 100% – II. skupina

c) s teškim oštećenjem globalne funkcije bubrega 100% – I. skupina

285. Cistitis, kronični, traumatski:

a) prema težini slučaja 20 do 50%

b) u najtežim slučajevima, sa stalnom inkontinencijom,

skvrčenim mjehuromi polipozom 60 do 80%

286. Mokraćne fistule bubrega, uretera,mokraćnog mjehura ili uretre,

a) privremeno 60 do 80%

b) trajno inoperabilne 80%

287. Suženje mokraćnog kanala, prolazno za katetere koje se dade širiti 20 do 40%

288. Teško prolazna suženja (filiformna)s čestim retencijama, prema

težini slučaja 50 do 80%

289. Smetnje mokrenja nakon rekonstruktivnih operacija mokraćnog

Mjehura 50%

Ako postoji komplikacija mjehura ili bubrega, postotak se utvrđuje prema postotku iz točke u kojoj se predviđa odgovarajuća komplikacija.

GLAVA XIV – SPOLNI ORGANI

A. Muški

290. Gubitak penisa

a) djelomični 50%

b) potpuni 80%

291. Potpuni gubitak penisa sa suženjem orificijuma uretre 100% – II. skupina

292. Kronični obostrani epididimitis sa zoospermijom 40%

293. Gubitak jednog testisa uz uredan jedan testis 30%

294. Gubitak oba testisa ili jednog testisas oštećenjem funkcije drugog 70%

295. Gubitak penisa i oba testisa(potpuna demaskulizacija) 100% – II. skupina

296. Hematokela, privremeno 20%

297. Posttraumatska atrofija testisa

a) jednog testisa 20%

b) oba testisa 50%

298. Kronični bakterijski prostatitis s učestalima egzaeerbacijama 40%

299. Upalni oblik sindroma kronične boli u zdjelici s leukocitima

U eksprimatu (bez dokazane infekcije) 40%

B. Ženski

300. Gubitak jednoga jajnika 20%

301. Gubitak obaju jajnika 50 do 70%

302. Gubitak maternice ili jednoga jajnikai maternice 30 do 50%

303. Gubitak obaju jajnika s maternicom 40 do 70%

304. Oštećenje vulve i vagine 20 do 50%

GLAVA XV – RAZNE DRUGE OZLJEDE I BOLESTI

305. Šećerna bolest (diabetes mellitus)ocjenjuje se, u pravilu, prema

Stupnju intolerancije na ugljične hidrate:

a) lakši oblici (bez pothranjenosti, bez glukozurije, pri

odgovarajućoj dijeti) 20 do 30%

b) srednje teški oblici (koji zahtijevaju davanje inzulina kako bi

se osigurala ravnoteža prehrane 40 do 60%

c) teški oblici što se teško reguliraju unatoč primanju visokih

doza inzulina (s pothranjenošću i čestim pojavama acidoze i

komplikacijama na drugim organima) 70 do 100% – I. skupina

Pri ocjeni oštećenja organizma vodit će se računa i o postojećim

komplikacijama (tuberkuloze pluća,kardiovaskularne, živčane i očne).

306. Oštećenja funkcije gušterače kao posljedica povrede i ozljede cijeni se

prema stupnju oštećenja njezine funkcije:

a) lakši oblici 30%

b) srednji oblici 50%

c) teški oblici 50 do 80%

307. Intoksikacije (trovanja) i ozljede odbojnih otrova, radijacijskih

Oštećenja ocjenjivat će se analogno ozljedama i posljedicama na

pojedinim organima:

a) lakog stupnja 30 do 40%

b) srednjeg stupnja 50 do 60%

c) teškog stupnja 70% do 100% – I. skupina

308. Kronični osteomijelitis sa stalnim fistulama, sa čestim egzacerbacijama 20 do 40%

309. Amiliodozno oštećenje unutrašnjih organa ili kaheksije

a) lakog stupnja od 50 do 60%

b) srednjeg stupnja. 70 do 80%

c) teškog stupnja 90 do 100% – II. skupina

310. Kronični osteomijelitis što ne stvara funkcionalne smetnje, bez

otoka i fistula manje od 20%

Ako pri loše sraslom prijelomu,pseudoartrozi, kontrakturi ili

Ankilozi postoji i kronični osteomijelitis, postotak se može povećati za 10.

311. Hipertireoza (privremena, dok traje bolest) 30 do 60%

312. Hipotireoza:

a) lakog stupnja 20 do 30%

b) srednjeg stupnja 40 do 50%

c) teškog stupnja 50 do 70%

313. Hipoadenokorticizam (m Addisoni)prema stupnju

a) lakog stupnja 40 do 50%

b) srednjeg stupnja 60 do 70%

c) teškog stupnja 80%

314. Iskrivljenost vrata kao posljedicapovrede bilo koje vrste,

prema stupnju 20 do 40%

315. Veće ozljede mišića sa smetnjama njihove funkcije 20 do 40%

316. Fizičke i psihičke posljedice nasilnog spolnog općenja (silovanje),

Privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno 50 do 100% – II. skupina

Pravilnik, NN 45/2005-888

Više

Dio NN: Službeni

Vrsta dokumenta: Pravilnik

Izdanje: NN 45/2005

Broj dokumenta u izdanju: 888

Donositelj:MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

Datum tiskanog izdanja: 6.4.2005.

ELI: /eli/sluzbeni/2005/45/888

Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata

NN 45/2005 (6.4.2005.), Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata

MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

PRAVILNIK

O UTVRĐIVANJU POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA

Opći uvjeti korištenja

Zaštita privatnosti