Upute za korištenje

Početna stranica

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

NN 50/2005 (18.4.2005.), Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

963

Na temelju članka 2. stavka 3. i članka 103. podstavka 2. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, broj 178/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. travnja 2005. godine donijela

UREDBU

O KATEGORIJAMA, VRSTAMA I KLASIFIKACIJI OTPADA S KATALOGOM OTPADA I LISTOM OPASNOG OTPADA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se Uredbom određuju kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvrđuje katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograničnom prometu.

Članak 2.

Otpad je određen sljedećim kategorijama:

Q1 Ostaci iz proizvodnje ili uporabe koji nisu drugačije specificirani;

Q2 Proizvodi koji ne odgovaraju normama;

Q3 Proizvodi kojima je rok za odgovarajuću uporabu istekao;

Q4 Materijali koji su prosuti, odnosno proliveni, izgubljeni ili su pretrpjeli neku drugu nezgodu, uključujući i sve druge materijale, opremu itd., koji su onečišćeni kao posljedica takve nezgode;

Q5 Materijali koji su zagađeni ili onečišćeni planiranim djelovanjem (npr. ostaci nakon postupaka čišćenja, ambalaža, spremnici itd.);

Q6 Neuporabljivi dijelovi (npr. odbačene baterije i akumulatori, istrošeni katalizatori itd.);

Q7 Tvari koje više ne zadovoljavaju kakvoćom (npr. onečišćene kiseline, onečišćena otapala, istrošene soli za otvrdnjavanje);

Q8 Ostaci iz proizvodnih procesa (npr. šljaka, destilacijski talog itd.);

Q9 Ostaci od procesa uklanjanja onečišćenja (npr. muljevi iz uređaja za pročišćavanje, prašina iz filtra za zrak, istrošeni filtri itd.);

Q10 Ostaci strojne i završne obrade (npr. tokarske strugotine, proizvodno iverje itd.);

Q11 Ostaci od vađenja i prerade sirovina (npr. jalovina, talog iz naftnih polja itd.);

Q12 Onečišćene tvari (npr. ulja onečišćena PCB-om/polikloriranim bifenilom itd.);

Q13 Materijali, tvari i proizvodi čija je uporaba zakonom zabranjena;

Q14 Proizvodi koje posjednik više neće koristiti (npr. iz poljoprivrede, kućanstava, ureda, trgovačkih djelatnosti ili dućana);

Q15 Onečišćeni materijali, tvari i proizvodi nastali kao rezultat sanacije tla;

Q16 Svi materijali, tvari ili proizvodi koji nisu navedeni u gornjim kategorijama.

Članak 3.

(1) Na temelju kategorija iz članka 2. ove Uredbe, s obzirom na svojstva kojima djeluje na zdravlje ljudi i okoliš, otpad se klasificira kao:

– inertni otpad

– neopasni otpad

– opasni otpad.

(2) Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama. Inertni otpad nije topljiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno ili kemijski ne reagira niti je biorazgradiv. S tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na povećanje dozvoljenih emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije u nijednom propisanom parametru ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda.

(3) Neopasni otpad je svaki otpad koji nema neko od svojstava utvrđenih u Prilogu II. ove Uredbe.

(4) Opasni otpad je otpad određen kategorijama (generičkim tipovima) i sastavinama, a obvezno sadrži jedno ili više od svojstava, utvrđenih Listom opasnog otpada.

(5) Lista opasnog otpada sastavni je dio ove Uredbe, a čine ju:

– Prilog I. ove Uredbe kojim su utvrđene kategorije ili generički tipovi opasnog otpada sastavljeni u skladu s njihovom prirodom ili aktivnošću koja ih proizvodi i

–Prilog II. ove Uredbe kojim su utvrđena svojstva otpada koja ga čine opasnim za zdravlje ljudi i okoliš.

(6) Opasni otpad je i svaki drugi otpad koji sadrži jedno od svojstava iz Priloga II. ove Uredbe ili je pomiješan s otpadom iz Priloga I. ove Uredbe.

Članak 4.

(1) Na temelju kategorija iz članka 2. ove Uredbe, kao sastavni dio Uredbe, utvrđuje se Katalog otpada.

(2) U Katalogu otpada otpad se razvrstava u dvadeset grupa ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, odnosno o djelatnostima koje ga generiraju (stvaraju).

(3) Svaka grupa iz stavka 2. ovoga članka sadrži podgrupe kojima se otpad razvrstava prema procesu u kojem je nastao.

(4) Podgrupom iz stavka 3. ovoga članka otpad se razvrstava u vrste prema dijelu procesa u kojem je nastao otpad.

(5) Grupa otpada označava se dvoznamenkastim brojem. Taj broj označava djelatnost u kojoj je nastao i iz koje potječe otpad.

(6) Podgrupa unutar grupe označava se četveroznamenkastim brojem tako da su prve dvije znamenke toga broja istovjetne znamenkama grupe, a treća i četvrta znamenka označavaju proces u kojem je otpad nastao.

(7) Vrste otpada s obzirom na dijelove procesa nastanka unutar podgrupe označene su šesteroznamenkastim brojem na način da su prve četiri znamenke istovjetne podgrupi, a peta i šesta znamenka označavaju dio procesa nastanka otpada.

Članak 5.

(1) Katalog otpada iz članka 4. stavka 1. sadrži popis djelatnosti koje generiraju (u kojima nastaje) otpad te popis otpada prema svojstvima i mjestu nastanka, a s obzirom na grupe, podgrupe i vrste otpada.

(2) Grupe, podgrupe i vrste otpada u Katalogu otpada označene su »ključnim brojem« koji je sadržajem sukladan odredbama članka 4., stavaka 5., 6. i 7. ove Uredbe.

(3) U Katalogu otpada pojedine vrste otpada označene su zvjezdicom (*). Otpad označen zvjezdicom (*) smatra se opasnim otpadom kada ispunjava uvjete iz članka 3. stavaka 4. ili 6. ove Uredbe.

(4) Osim sadržaja propisanog stavkom 1. ovoga članka Katalog otpada sadrži i preporučene postupke obrade pojedinih vrsta otpada.

(5) Preporučeni postupci obrade otpada iz stavka 4. ovoga članka odnose se na otpad koji se nije mogao izbjeći i čija se korisna svojstva (materijalna ili energetska) ne mogu ponovo iskoristiti/uporabiti, a uz odgovarajuću vrstu otpada u Katalogu otpada označeni su oznakama sljedećeg značenja:

– K/F – kemijsko-fizikalni,

– B – biološki,

– T – termički,

– O – odlaganje otpada,

– K – kondicioniranje otpada,

– (+) – obrada se preporučuje.

Članak 6.

(1) Preporučeni postupci obrade otpada iz članka 5. stavka 5. ove Uredbe imaju sljedeće značenje:

– Kemijsko-fizikalni postupci obrade otpada su postupci kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, reverzna osmoza i derivatizacija.

– Biološki postupci obrade otpada su postupci koji biološkim metodama mijenjaju kemijska, fizikalna i biološka svojstva otpada, a mogu biti aerobna i anaerobna razgradnja.

– Termički postupci obrade otpada su postupci uporabom topline pod nužnim i propisanim uvjetima. Provode se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, sterilizacija, destilacija, sinteriranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo i slični postupci.

– Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način zbrinjavanja i uporabe otpada, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, očvršćivanje, stabilizacija te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad.

(2) Otpad i otpadne tvari koji nastaju nakon postupaka obrade iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka imaju drukčija kemijska, fizikalna, odnosno biološka svojstva u odnosu na otpad i otpadne tvari iz kojih su obradom nastali, te se oni u Katalogu otpada označavaju drugim ključnim brojem.

(3) Otpad i otpadne tvari koji nastaju nakon postupaka iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka, u pravilu, ne mijenjaju fizikalno-kemijska, odnosno biološka svojstva u odnosu na otpad, odnosno otpadnu tvar iz koje su nastali, te u Katalogu otpada zadržavaju isti ključni broj. Kada u postupku kondicioniranja otpada i otpadne tvari nastane otpad, odnosno otpadna tvar drugih fizikalno-kemijskih, odnosno bioloških svojstava, tada se oni u Katalogu otpada označavaju novim ključnim brojem.

Članak 7.

(1) Kada je u Katalogu otpada za pojedinu vrstu otpada preporučen postupak obrade »O« odlaganje otpada, taj postupak se provodi sukladno posebnom propisu.

(2) Kada je u Katalogu otpada za pojedinu vrstu otpada obrada preporučena oznakom (+) tada se ona provodi sukladno postupku koji je u katalogu otpada označen tom oznakom.

Članak 8.

(1) Ključni broj otpada iz Kataloga otpada, radi kontrole i nadzora prekograničnog prometa, u dokumentima o prekograničnom prometu obvezno se identificira s identifikacijskom oznakom otpada - sadržanom u Popisu otpada kojega čine »zeleni«, »žuti« i »crveni« popis te popis »A« i »B«.

(2) Popis otpada iz stavka 1. ovoga članka sadržan je u prilozima ove Uredbe:

– u Prilogu III. – »Zeleni popis« otpada,

–u Prilogu IV. – »Žuti popis« otpada,

– u Prilogu V. – »Crveni popis« otpada,

– u Prilogu VI. – »Popis A « i »Popis B« otpada.

(3) Prilozi iz stavka 2. ovoga članka sastavni su dio ove Uredbe.

Članak 9.

Stupanjem na snagu ove Uredbe u Pravilniku o vrstama otpada (»Narodne novine«, broj 27/96), u članku 1. riječi: »vrste otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka« te članci 2., 3., 6., 7., 8., 9. i 10. i Katalog otpada, kao sastavni dio Pravilnika, brišu se.

Članak 10.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 310-33/05-01/02

Urbroj: 5030115-05-1

Zagreb, 7. travnja 2005.

Predsjednik

dr. sc. Ivo Sanader, v. r.

KATALOG OTPADA

Uvod

U postupku identificiranja otpada u katalogu otpada potrebno je poduzeti sljedeće korake:

1. Identificirati djelatnosti koje generiraju otpad u grupama 01 do 12 ili 17 do 20 i identificirati odgovarajući šesteroznamenkasi ključni broj otpada (isključujući ključne brojeve koji se završavaju sa znamenakama 99 unutar navedenih grupa). Aktivnosti određenih proizvodnih jedinica su klasificirane u više grupa. Npr. proizvođač automobila može pronaći svoj otpad naveden u grupi 12 (otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala), 11 (anorganski otpad koji sadrži metale od kemijske površinske obrade i zaštite metala) i 08 (otpad od primjene premaza) ovisno o različitim stupnjevima proizvodnje.

Napomena: odvojeno skupljen ambalažni otpad (uključujući mješavine različitih ambalažnih materijala) treba klasificirati pod 15 01, a ne 20 01.

2. Ako se ne može identificirati ključni broj otpada u grupama 01 do 12 ili 17 do 20, tada identifikaciju otpada treba potražiti u grupama 13, 14 ili 15.

3. Ako nijedan od ključnih brojeva ne odgovara, otpad je potrebno identificirati u grupi 16.

4. Ako traženi otpad nije ni u grupi 16, mora se koristiti ključni broj sa znamenkama 99 (otpad koji nije na drugi način specificiran) prema djelatnosti generiranja otpada

POPIS DJELATNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD

01 00 00	Otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja kamena i od fizičkog i kemijskog obrađivanja ruda
02 00 00	Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade
03 00 00	Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona
04 00 00	Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije
05 00 00	Otpad od prerade nafte, pročišćavanja prirodnog plina i pirolitičke obrade ugljena
06 00 00	Otpad iz anorganskih kemijskih procesa
07 00 00	Otpad iz organskih kemijskih procesa
08 00 00	Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja
09 00 00	Otpad iz fotografske industrije
10 00 00	Otpad iz termičkih procesa
11 00 00	Otpad koji potječe od kemijske površinske obrade i zaštite metala; hidrometalurgije neželjeznih metala
12 00 00	Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala i plastike
13 00 00	Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05, 12 i 19)
14 00 00	Otpadna organska otapala, rashladni i potisni mediji (osim 07 00 00 i 08 00 00)
15 00 00	Otpadna ambalaža; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način
16 00 00	Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu
17 00 00	Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući i otpad od iskapanja onečišćenog tla)
18 00 00	Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite)
19 00 00	Otpad iz uređaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu
20 00 00	Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava, trgovine, zanatstva i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije

KLJUČNI BROJEVI UNUTAR DJELATNOSTI KOJA GENERIRA OTPAD

Tabela

PRILOG I

LISTA OPASNOG OTPADA

1. KATEGORIJE I/ILI OSNOVNE GENERIČKE VRSTE OPASNOG OTPADA DEFINIRANE NA OSNOVI NJIHOVIH SVOJSTAVA I/ILI AKTIVNOSTI U KOJIMA NASTAJU (otpad može biti u tekućem, muljevitom ili krutom stanju)

1. A – Otpad koji pokazuje jedno od svojstava navedenih u Prilogu II. i koji sadrži:

1. anatomske tvari; bolnički i drugi klinički otpad;

2. farmaceutske proizvode, lijekove i veterinarske lijekove;

3. sredstva za zaštitu drva;

4. biocide i fitofarmaceutske proizvode;

5. ostatke otapala;

6. halogenirane organske tvari koje nisu otapala, osim inertnih polimerizirajućih materijala;

7. soli za omekšavanje koje sadrže cijanide;

8. mineralna ulja i uljne tvari (npr. podmazivanje kod rezanja, itd.);

9. ulje/voda, mješavine ugljikovodika i vode, emulzije;

10. tvari koje sadrže PCB i/ili PCT (npr. dielektrici itd.);

11. katrani koji nastaju rafiniranjem, destilacijom i pirolitičkim postupkom (npr. talog u destilacijskim komorama, itd.);

12. tinte, tiskarske boje, pigmente, boje, lakove, uljne lakove;

13. smole, lateks, plastifikatore, ljepila;

14. neidentificirane i/ili nove kemijske tvari koje su produkt istraživanja i razvoja ili obrazovnih aktivnosti čiji utjecaj na ljude i/ili okoliš nije poznat (npr. laboratorijski otpad, itd.);

15. pirotehnički i drugi eksplozivni materijali;

16. fotografske kemikalije i razvijači;

17. materijal kontaminiran nekim spojem srodnim polikloriranom dibenzo-furanu;

18. materijal kontaminiran nekim spojem srodnim polikloriranom dibenzo-para-dioksinu.

1. B – Otpad koji sadrži jedan od sastojaka navedenih u točki 2. ovoga priloga i koji pokazuje jedno od svojstava navedenih u Prilogu II. te sadrži:

19. životinjske ili biljne sapune, masti, voskove;

20. nehalogenirane organske tvari koje se ne koriste kao otapala;

21. anorganske tvari bez metala ili spojeva metala;

22. pepeo i/ili šljaku;

23. zemlju, pijesak, glinu, uključujući zemlju iz iskopa;

24. necijanidne soli za omekšavanje;

25. metalnu prašinu, prah;

26. istrošene katalizatore;

27. tekućine ili mulj koji sadrže metale ili spojeve metala;

28. ostatke aktivnosti kontrole zagađenja (npr. prašina iz filtera, itd.)osim stavki 29, 30. i 33;

29. talog od ispiranja;

30. talog iz postrojenja za pročišćavanje voda;

31. ostatke dekarbonizacije;

32. ostatke ionskih izmjenjivača;

33. kanalizacijski mulj, netretiran ili neprikladan za uporabu u poljoprivredi;

34. ostatke od čišćenja spremnika i/ili opreme;

35. kontaminirani pribor;

36. kontaminirane posude (npr. ambalažu, plinske boce, itd.) čiji sadržaj ima jedan ili više sastojaka navedenih u drugom dijelu ovog Priloga;

37. baterije i ostale električne ćelije;

38. biljna ulja;

39. materijale koji nastaju selektivnim sakupljanjem otpada iz kućanstva i koji pokazuju jedno od svojstava navedenih u Prilogu II.;

40. svaki drugi otpad koji sadrži jedan od sastojaka navedenih u drugom dijelu ovog Priloga i ima jedno od svojstava navedenih u Prilogu II.

2. SASTOJCI OTPADA IZ TOČKE 1.B KOJI IH ČINE OPASNIM AKO IMAJU SVOJSTVA OPISANA U PRILOGU II. (*)

Otpad čiji je sastojak:

C1 berilij; spojevi berilija;

C2 spojevi vanadija;

C3 spojevi kroma (VI);

C4 spojevi kobalta;

C5 spojevi nikla;

C6 spojevi bakra;

C7 spojevi cinka;

C8 arsen; spojevi arsena;

C9 selen; spojevi selena;

C10 spojevi srebra;

C11 kadmij; spojevi kadmija;

C12 spojevi kositra;

C13 antimon; spojevi antimona;

C14 telur; spojevi telura;

C15 spojevi barija; osim barij sulfata;

C16 živa; spojevi žive;

C17 talij; spojevi talija;

C18 olovo; spojevi olova;

C19 anorganski sulfidi;

C20 anorganski spojevi fluora, osim kalcij fluorida;

C21 anorganski cijanidi;

C22 sljedeći alkalijski ili zemnoalkalijski metali: litij, natrij, kalij, kalcij, magnezij u elementarnom obliku;

C23 kisele otopine ili kiseline u krutom stanju;

C24 lužnate otopine ili lužine u krutom stanju;

C25 azbest (prašina i vlakna);

C26 fosfor: spojevi fosfora, osim mineralnih fosfata;

C27 metalni karbonili;

C28 peroksidi;

C29 klorati;

C30 perklorati;

C31 azidi;

C32 poliklorirani bifenili PCB i/ili poliklorirani terfenili PCT;

C33 farmaceutski ili veterinarski pripravci;

C34 biocidi i fitofarmaceutici (npr. pesticidi, itd.);

C35 infektivne tvari;

C36 kreozoti;

C37 izocijanati; tiocijanati;

C38 organski cijanidi (npr. nitrili, itd.);

C39 fenoli; spojevi fenola;

C40 halogenirana otapala;

C41 organska otapala, osim halogeniranih otapala;

C42 organohalogeni spojevi, osim inertnih polimerizirajućih materijala i ostalih tvari navedenih u ovom Prilogu;

C43 aromatski spojevi; policiklički i heterociklički organski spojevi;

C44 alifatski amini;

C45 aromatski amine C46 etera;

C47 eksplozivne tvari, osim onih navedenih drugdje u ovom Prilogu;

C48 organski spojevi sumpora;

C49 spojevi srodni polikloriranom dibenzo-furanu;

C50 spojevi srodni polikloriranom dibenzo-para-dioksinu;

C51 ugljikovodici i njihovi spojevi kisika, dušika i/ili sumpora koji nisu drugačije navedeni u ovom Prilogu.

_______

^(*) Određena ponavljanja generičkih vrsta opasnog otpada navedenih u točki 1. ovoga Priloga su namjerna.

PRILOG II.

LISTA OPASNOG OTPADA

SVOJSTVA OTPADA KOJA GA ČINE OPASNIM

H1 »Eksplozivno«:

tvari i pripravci koje mogu eksplodirati pod utjecajem vatre ili koje su osjetljivije na udarce i trenje od dinitrobenzena.

H2 »Oksidirajuće«:

tvari i pripravci koje pokazuju visoko egzotermne reakcije u kontaktu s drugim tvarima, posebice zapaljivim tvarima.

H3 – A »Visoko zapaljivo«:

tekuće tvari i pripravci koje imaju temperaturu paljenja nižu od 21°C (uključujući i vrlo visoko zapaljive tekućine), ili – tvari i pripravci koje se mogu zagrijati i zapaliti se u kontaktu sa zrakom na sobnoj temperaturi bez primjene energije, ili – krute tvari i pripravci koje se lako mogu zapaliti u kratkom kontaktu s izvorom paljenja i koji nastavljaju gorjeti nakon uklanjanja izvora paljenja, ili – plinovite tvari i pripravci koje su zapaljive na zraku s minimalno povišenim tlakom, ili – tvari i pripravci koje, u kontaktu s vodom ili vlažnim zrakom, otpuštaju visoko zapaljive plinove u opasnim količinama.

H3 – B »Zapaljivo«:

tekuće tvari i pripravci koje imaju temperaturu paljenja jednaku ili višu od 21 °C i nižu ili jednaku od 55 °C.

H4 »Nadražujuće«:

nadražujuće tvari i pripravci koje u neposrednom, dužem ili ponovljenom kontaktu s kožom ili sluznicom, mogu prouzročiti upalnu reakciju.

Otpad je nadražujući:

– ako sadrži 10 % ili više, jedne ili više nadražujućih tvari klasificiranih oznakom R41 ili

– ako sadrži 20 % ili više, jedne ili više nadražujućih tvari klasificiranih oznakama R36, R37 ili R38 prema posebnom propisu o otrovima.

H5 »Opasan«:

tvari i pripravci koje, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu prouzročiti granični rizik za zdravlje.

Otpad je opasan za zdravlje:

– ako sadrži 25 % ili više, jedne ili više tvari klasificiranih kaoopasne tvari prema posebnom propisu o otrovima.

H6 »Otrovno«:

tvari i pripravci (uključujući vrlo otrovne tvari i pripravke) koje, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu prouzročiti ozbiljni, akutni ili kronični rizik za zdravlje i čak smrt.

Otpad je otrovan:

– ako sadrži 0,1 % ili više, jedne ili više tvari klasificiranih kao vrlo jaki otrovi ili

– ako sadrži 3 % ili više, jedne ili više tvari klasificiranih kao otrovi prema posebnom propisu o otrovima.

H7 »Karcinogeno«:

tvari i pripravci koje, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu prouzročiti rak ili povećati njegovu učestalost.

Otpad je karcinogen:

– ako sadrži 0,1 % ili više, jedne ili više karcinogenih tvari 1. ili 2. skupine karcinogena ili

– ako sadrži 1 % ili više, jedne ili više karcinogenih tvari 3. skupine karcinogena prema posebnom propisu o otrovima.

H8 »Nagrizajuće«:

tvari i pripravci koje u kontaktu mogu uništiti tkivo.

Otpad je nagrizajući:

– ako sadrži 1 % ili više, jedne ili više nagrizajućih tvari klasificiranih oznakom R35 ili

– ako sadrži 5 % ili više, jedne ili više nagrizajućih tvari klasificiranih oznakom R34 prema posebnom propisu o otrovima.

H9 »Infektivno«:

tvari koje sadrže održive mikroorganizme ili njihove otrove koji su poznati ili se pouzdano zna da uzrokuju bolesti kod ljudi i drugih živih organizama.

H10 »Toksično za reprodukciju (Teratogeno)«:

tvari i pripravci koji, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu prouzročiti nenasljedne urođene deformacije ili povećati njihovu učestalost.

Otpad je toksičan za reprodukciju:

– ako sadrži 0,5 % ili više jedne tvari toksične za reprodukciju klasificirane u 1. ili 2. skupinu reproduktivnih otrova, označene oznakom R60 ili R61 ili

– ako sadrži 5 % ili više jedne tvari toksične za reprodukciju klasificirane u 3. skupinu reproduktivnih otrova, označene oznakom R62 ili R63 prema posebnom propisu o otrovima.

H11 »Mutageno«:

tvari i pripravci koje, ako ih se udiše ili proguta ili ako prodru u kožu, mogu prouzročiti nasljedne genetske defekte ili povećati njihovu učestalost.

Otpad je mutagen:

– ako sadrži 0,1 % ili više jedne mutagene tvari klasificirane u 1.ili 2. skupinu mutagenih tvari označene oznakom R46 ili

– ako sadrži 1 % ili više jedne mutagene tvari klasificirane u 3.skupinu mutagenih tvari, označene oznakom R40 prema posebnom propisu o otrovima.

H12

tvari i pripravci koji otpuštaju otrovne ili vrlo otrovne plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, a sadržaj slobodnog sulfida i cijanida u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom prelazi sljedeće vrijednosti:

– Sulfid – slobodan: 10.000 mg/kg suhe tvari

– Cijanid – slobodan: 1.000 mg/kg suhe tvari

H13

tvari i pripravci koji, nakon odlaganja, mogu na bilo koji način proizvesti drugu tvar, npr. ocjeđivanjem, koja ima jedno od prethodno navedenih svojstava u tabeli (H1-H12).

1. Otpad ima svojstvo H13 ako vrijednosti parametara u otpadu prelaze sljedeće vrijednosti:

Živa: 20 mg/kg suhe tvari⁽¹⁾

⁽¹⁾ otpad koji se utiskuje u tlo («utrjeni odpadki») koji sadrže teškotopive sulfide, granična vrijednost iznosi 3.000 mg/kg suhe tvari

Arsen^(2)
(3) : 5.000 mg/kg suhe tvari

Olovo^(2)
(3): 10.000 mg/kg suhe tvari

Kadmij^(2)
(3): 5.000 mg/kg suhe tvari

_________

⁽²⁾ ne odnosi se na otpad sinteriran u staklo/zastakljeni otpaci

⁽³⁾ ne odnosi se na postojane slitine

PAO: 100 mg/kg suhe tvari

PCB: 100 mg/kg suhe tvari

PCDD/PCDF: 10.000 ng/kg suhe tvari

POX: 1.000 mg/kg suhe tvari

Ukupni ugljikovodici: 20.000 mg/kg suhe tvari⁽⁵⁾

BTX: 500 mg/kg suhe tvari

Fenoli: 10.000 mg/kg suhe tvari

_________

⁽⁵⁾ ne odnosi se na asfalt i bitumen

2. Otpad ima svojstvo H13 ako vrijednosti paramatera eluata ili u slučaju tekućeg otpada prelaze sljedeće vrijednosti:

Ostatak nakon sušenja: 10.000 mg/l ⁽¹⁾

PH vrijednost: 6-13 ⁽²⁾

Antimon: 5 mg/l

Arsen: 5 mg/l

Bakar: 10 mg/l

Barij: 50 mg/l

Berilij: 0,5 mg/l

Bor: 100 mg/l

Cink: 100 mg/l

Kadmij: 0,5 mg/l

Kobalt: 10 mg/l

Kositar: 100 mg/l

Ukupni krom: 50 mg/l

Krom ⁶⁺ : 2 mg/l

Nikal: 50 mg/l

Ukupno selen i telurij: 5 mg/l

Srebro: 5 mg/l

Olovo: 10 mg/l

Talij: 2 mg/l

Vanadij10.000 mg/l

Živa: 0,05 mg/l

Amonijev dušik: 1.000 mg/l

Nitratov dušik: 30 mg/l

Ukupni cijanid: 20 mg/l

Cijanid slobodan: 2 mg/l

Sulfid: 20 mg/l

Fluorid: 50 mg/l

Ukupni ugljikovodici: 100 mg/l ^{(3) (4)}

PAO: 0,05 mg/l ⁽⁴⁾

AOX: 10 mg/l

Fenoli: 100 mg/l

H14 »Ekotoksično«:

tvari i pripravci koji predstavljaju ili mogu predstavljati neposredan ili posredan rizik za jedan ili više dijelova okoliša.

_________

⁽¹⁾ vrijednost za otpad u tekućem stanju iznosi 30.000 mg/l

⁽²⁾ vrijednost za otpad u tekućem stanju iznosi 2-11,5

⁽³⁾ za tlo koje je onečišćeno mazivima i uljima i za otpad iz procesa pridobivanja nafte, vrijednost eluata iznosi 5mg/l

⁽⁴⁾ centrifugalni eluat

PRILOG III.

ZELENI POPIS OTPADA¹

Neovisno o činjenici da je određeni otpad sadržan u ovom popisu, nije ga dozvoljeno prevoziti kao otpad sa Zelenog popisa ako je onečišćen (kontaminiran) drugim tvarima u mjeri da:

(a) se opasnost vezana uz otpad toliko povećava da je primjereno uključiti isti na Žuti ili Crveni popis, ili (b) je postalo nemoguće oporabiti isti na način prihvatljiv za okoliš.

___________________________________________________

Identifikacijska Carinska
oznaka tarifna Naziv otpada

otpada oznaka

___________________________________________________

GA. OTPADNI METAL I NJIHOVE LEGURE U NERASUTOM² OBLIKU

Sljedeći otpad i ostaci plemenitih metala i njihovih legura:

GA 010 7112 10 od zlata

GA 020 7112 20 od platine (izraz »platina« uključuje platinu, iridij,
osmij, paladij, rodij i rutenij)

GA 030 7112 90 od drugih plemenitih metala, npr.srebra

Napomena: živa je izričito isključena kao onečišćivač
ovih metala i njihovih

legura ili amalgama.

Sljedeći otpad i ostaci od neželjznih metala i njihovih legura:

GA 120 7404 00 Otpaci i ostaci od bakra

GA 130 7503 00 Otpaci i ostaci od nikla

GA 140 7602 00 Otpaci i ostaci od aluminija

GA 150 7802 00 Otpaci i ostaci od olova

GA 160 7902 00 Otpaci i ostaci od cinka

GA 170 8002 10 Otpaci i ostaci od kositra

GA 180 8101 91 Otpaci i ostaci od volframa

GA 190 8102 91 Otpaci i ostaci od molibdena

GA 200 8103 10 Otpaci i ostaci od tantala

GA 210 8104 20 Otpaci i ostaci od magnezija (osim otpadaka i ostataka
od magnezija navedenih pod AA 190)

GA 220 8105 10 Otpaci i ostaci od kobalta

GA 230 8106 00 Otpaci i ostaci od bizmuta

GA 240 8107 10 Otpaci i ostaci od kadmija

GA 250 8108 10 Otpaci i ostaci od titanija

GA 260 8109 10 Otpaci i ostaci od cirkonija

GA 270 8110 00 Otpaci i ostaci od antimona

GA 280 8111 00 Otpaci i ostaci od mangana

GA 290 8112 11 Otpaci i ostaci od berilija

GA 300 8112 20 Otpaci i ostaci od kroma

GA 310 8112 30 Otpaci i ostaci od germanija

GA 320 8112 40 Otpaci i ostaci od vanadija

8112 91 Otpaci i ostaci od:

GA 330 – hafnija

GA 340 – indija

GA 350 – niobija

GA 360 – renija

GA 370 – galija

GA 400 2804 90 Otpaci i ostaci od selena

GA 410 2804 50 Otpaci i ostaci od telura

GA 420 2805 30 Otpaci i ostaci od metala skupine lantanoida
(otpaci i ostaci od rijetke zemlje)

GA 430 7204 Otpaci i ostaci od željeza ili čelika

________

¹ Kadgod je moguće, uz navedenu stavku stoji brojčana oznaka iz Harmoniziranog sustava naziva i označivanja robe, koji je utemeljen Briselskom konvencijom od 14. lipnja 1983. pod okriljem Vijeća za carinsku suradnju (Harmonizirani sustav). Ova se oznaka može odnositi i na otpade i na proizvode. Ova Uredba ne uključuje stavke koje ne predstavljaju otpade. Stoga se ova oznaka – koju koriste carinski službenici u svrhu lakše provedbe svojih postupaka, kao i drugi – ovdje navodi u svrhu pomoći pri utvrđivanju popisanih otpada prema ovoj Uredbi. Ipak, odgovarajuće službene napomene za pojašnjenje koje je izdalo Vijeće za carinsku suradnju trebale bi se uporabljavati kao upute za tumačenje kako bi se utvrdili otpadi obuhvaćeni generičkim tarifnim brojevima.

Oznaka »ex« označava određenu stavku koja se navodi unutar tarifnog broja oznake iz Harmoniziranog sustava.

Oznaka koja je tiskana masnim slovima u prvom stupcu je oznaka Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj: ona se sastoji od dva slova (jedno koje se odnosi na popis: Zeleni (orig. Green), Žuti (orig. Amber) ili Crveni (orig. Red) i jedno koje se odnosi na kategoriju otpada: A, B, C .....) nakon čega slijedi određeni broj.

² Pod »nerasutim« oblikom se ne podrazumijeva otpad u obliku praha, mulja, prašine ili krutih tvari koje su pomješani s opasnim otpadnim tekućine.

GB. OTPAD KOJI SADRŽI METALE NASTAO TOPLJENJEM, TALJENJEM I OPLEMENJIVANJEM METALA

GB 010 2620 11 Tvrdi nepročišćeni cink

GB 020 Troske koje sadrže cink:

GB 021 – troska s površine taline cinka za cinčanje

(>90% Zn)

GB 022 – troska s dna taline cinka za cinčanje

(>92% Zn)

GB 023 – troska iz procesa lijevanja cinka (>85% Zn)

GB 024 – troska iz procesa vrućeg cinčanja (>92% Zn)

GB 025 – obrani površinski sloj cinka

GB 030 Aluminij obran s površine taline (isključujući one

koji su zapaljivi ili u dodiru s vodom emitiraju zapaljive plinove u opasnim količinama)

GB 040 2620 90 Šljaka od obrade plemenitih metala i bakra za daljnje oplemenjivanje

GB 050 Kositrene troske koje sadržavaju tantal s manje od 0,5% kositra

GC. OSTALI OTPAD KOJI SADRŽI METALE

GC 010 Električni sklopovi koji se sastoje samo od metala ili legura

GC 020 Elektronički otpad (npr. tiskane ploče, elektroničke komponente, žica i sl.) i obnovljive

elektroničke komponente pogodne za ponovno dobivanje osnovnih i plemenitih metala

GC 030 8908 00 Brodovi i ostali plovni objekti za rezanje, propisno ispražnjeni, bez tereta i drugih materijala

koji nastaju od rada plovila a koji se mogu klasificirati kao opasna tvar ili opasni otpad

GC 040 Olupine motornih vozila iz kojih su ispražnjene sve tekućine

Istrošeni katalizatori isključujući tekućine koje se koriste kao katalizatori:

GC 050 Istrošeni katalizatori za katalitičko krekiranje (FCC) (npr. aluminij oksid, zeolit)

GC 060 Istrošeni katalizatori koji sadrže sljedeće metale:

– plemenite metale: zlato, srebro.

– metale iz skupine platina: rutenij,

rodij, paladij, osmij, iridij, platina.

– prijelazne metale: skandij, vanadij,

mangan, kobalt, bakar, itrij, niobij, hafnij, volfram, titan, krom, željezo,

nikal, cink, cirkonij, molibden, tantal, renij.

– lantanoidi (rijetke zemljane kovine): lantan, praseodimij, samarij, gadolinij,

disprozij, erbij, iterbij, cerij, neodimij, europij, terbij, holmij, tulij, lutecij.

GC 070 2619 00 Troska koja nastaje od proizvodnje željeza i čelika (uključujući nisko legirani

čelik) isključujući onu trosku koja je posebno proizvedena u svrhu zadovoljavanja

nacionalnih i relevantnih međunarodnih zahtjeva i normi3

GC 080 valjaonički ogar (crna kovina)

Otpadni metal i otpadne metalne legure u rasutom obliku:

GC 090 Molibden

GC 100 Volfram

GC 110 Tantal

GC 120 Titan

GC 130 Niobij

GC 140 Renij

GC 150 Zlato

GC 160 Platina (izraz »platina« uključuje

platinu, iridij, ozmij, paladij, rodij i

rutenij)

GC 170 Ostali plemeniti metali, npr. srebro

Napomena: živa je izričito isključena

kao tvar koja zagađuje te metale ili

njihove legure, ili amalgame.

GD. OTPAD IZ RUDARSTVA: OTPAD KOJI NIJE U RASUTOM STANJU/OBLIKU

GD 010 2504 90 Otpaci od prirodnog grafita

GD 020 2514 00 Otpaci od škriljevca, bilo da je grubo obrađen ili samo izrezan piljenjem ili na neki drugi način

GD 030 2525 30 Otpaci od tinjca

GD 040 2529 30 Otpaci od leucita, nefelina i nefenil-sijenita

GD 050 2529 10 Otpaci od glinenca (feldspat)

GD 060 2529 21 Otpaci od fluorita

2529 22

GD 070 2811 22 Silicij otpad (otpad od silicija u

krutom obliku isključujući onaj koji se

uporabljavaju u tehnološkim

postupcima u ljevaonicama)

________

³ Ova stavka obuhvaća korištenje troske kao izvora za proizvodnju titanij dioksida i vanadija)

GE. STAKLENI OTPAD KOJI NIJE U RASUTOM OBLIKU

GE 010 7001 00 Otpaci od razbijenog stakla i drugi

stakleni otpad, osim stakla iz katodnih

cijevi i drugog aktivnog (obloženog) stakla

GE 020 Otpad od staklenih vlakana

GF. KERAMIČKI OTPAD KOJI NIJE U RASUTOM OBLIKU

GF 010 Otpad od keramike koja je nakon

oblikovanja pečena, uključujući

keramičke posude (prije i/ili nakon

uporabe)

GF 020 8113 00 Otpaci i ostaci od kermeta

(metalnokeramičkog sastava)

GF 03 Otpadna vlakna od keramike koja

nigdje drugdje nisu navedena ili

uključena

GG. DRUGI OTPAD KOJI SADRŽI UGLAVNOM ANORGANSKE SASTOJKE I KOJI MOŽE SADRŽAVATI METALE I ORGANSKE MATERIJALE

GG 010 Djelomično pročišćeni kalcijev sulfat

dobiven iz procesa odsumporavanjem

dimnih plinova (FGD)

GG 020 Otpadne gipsane ploče ili žbuka

nastala prilikom rušenja zgrada

GG 030 2621 Pepeo i troska s dna termoelektrana

na ugljeni pogon

GG 040 2621 Leteći pepeo iz termoelektrana na

ugljeni pogon

GG 050 Anode od petrol koksa i/ili bitumena

GG 060 2803 Istrošeni aktivni ugljik koji nastaje

kao rezultat obrade pitkih voda,

procesa u prehrambenoj industriji

i proizvodnji vitamina

GG 080 2621 00 Troska iz proizvodnje bakra,

kemijski stabilizirana, koja ima visoki

sadržaj željeza (iznad 20%) i

prerađuje se prema industrijskim

specifikacijama (npr. DIN 4301 i DIN

8201) uglavnom za primjene u

građevinarstvu i proizvodnju

abrazivnih sredstava

GG 090 Sumpor u krutom obliku

GG 100 Kalcijev karbonat (vapnenac) iz

proizvodnje kalcijevog cijanamida

(koji ima pH manji od 9)

GG 110 2621 00 Neutralizirani crveni mulj iz

proizvodnje glinice

GG 120 Natrijev, kalijev i kalcijev klorid

GG 130 Karborundum (silicijev karbid)

GG 140 Razlomljeni beton

GG 150 2620 90 Ostaci od stakla koji sadrže

litijev-tantal i litijev-niobij

GG 160 Bituminozni materijali (asfaltni

otpad) od gradnje i održavanja cesta

koji ne sadrže katran

GH. OTPAD OD KRUTE PLASTIKE

Uključujući, ali ne ograničeno na:

GH 010 3915 Otpad, strugotine i ostaci od

plastičnih masa:

GH 011 3915 10 – od polimera etilena

GH 012 3915 20 – od polimera stirena

GH 013 3915 30 – od polimera vinilklorida

GH 014 3915 90 – Polimeri ili kopolimeri, na primjer:

– polipropilen

– polietilen tereftalat

– akrilonitril kopolimer

– butadien kopolimer

– stiren kopolimer

– poliamidi

– polibutilen-tereftalati

– polikarbonati

– polifenilen sulfidi

– akrilni polimeri

– parafini (C10 – C13)4

– poliuretan (koji ne sadrži

klorofluorugljike)

– polisiloksalani (silikoni)

– polimetilmetakrilati

– polivinil-alkohol

– polivinil-acetat

– polimer fluoriranog etilena (teflon,

PTFE)

GH 015 3915 90 Smole ili proizvodi kondenzacije, na

primjer:

– urea-formaldehidne smole

– fenol-formaldehidne smole

– melamin-formaldehidne smole

– epoksi-smole

– alkidne smole

– poliamidi

GI. OTPAD OD PAPIRA, KARTONA I PAPIRNATIH PROIZVODA

GI 010 4707 Otpaci i ostaci od papira ili kartona:

GI 011 4707 10 – od nebijeljenog kraft papira ili

kartona, ili valovitog papira ili

kartona

GI 012 4707 20 – od drugog papira ili kartona

uglavnom izrađenog od izbijeljene

kemijske pulpe za papir bez dodataka

boje

GI 013 4707 30 – od papira ili kartona uglavnom

izrađenog od mehaničke pulpe (na

primjer, novine, časopisi i sličan

tiskani materijal)

GI 014 4707 90 – ostali otpad koji uključuje, ali se ne

ograničava na:

1. višeslojni karton

2. nesortirani otpad i ostatke

GJ. OTPAD OD TEKSTILA

GJ 010 5003 Otpad od svile (uključujući čahure

dudova svilca koje nisu

prikladne za odmotavanje, otpad

od pređe i raščupanih tekstilnih

materijala)

⁴Oni se ne mogu polimerizirati i uporabljavaju se kao sredstva za plastifikaciju.

GJ 011 5003 10 – negreban ili nečešljan

GJ 012 5003 90 – ostali otpad

GJ 020 5103 Otpad od vune ili fine ili grube

životinjske dlake, uključujući otpad

pređe, ali isključujući raščupane

tekstilne materijale

GJ 021 5103 10 – kratka vunena vlakna

(isčesak) ili otpad od fine životinjske dlake

GJ 022 5103 20 – drugi otpad od vune ili fine

životinjske dlake

GJ 023 5103 30 – otpad od grube životinjske dlake

GJ 030 5202 Pamučni otpad (uključujući otpad od

prediva i raščupanih tekstilnih

matrijala)

GJ 031 5202 10 – otpad od prediva (uključujući otpad

od konca)

GJ 032 5202 91 – raščupani tekstilni matrijal

GJ 033 5202 99 – ostali otpad

GJ 040 5301 30 Lanena kudjelja i otpad

GJ 050 5302 90 Kudjelja i otpad od konoplje

(Cannabis sativa L.) (uključujući

otpad od prediva i raščupanih

tekstilnih materijala)

GJ 060 5303 90 Kudjelja i otpad (uključujući otpad

od prediva i raščupanih tekstilnih

materijala) od jute i ostalih tekstilnih

liko vlakana (osim lana, konoplje i

ramije)

GJ 070 5304 90 Kudjelja i otpad od sisala i ostalih

tekstilnih vlakana roda Agave

(uključujući otpad od prediva i

raščupanih tekstilnih matrijala)

GJ 080 5305 19 Kudjelja, isčesak i ostali otpad od

vlakana kokosova oraha (uključujući

otpad od prediva i raščupanih

tekstilnih materijala)

GJ 090 5305 29 Kudjelja, isčesak i ostali otpad abake

(Manila konoplja ili Musa textilis

Nee) (uključujući otpad od prediva i

raščupanih tekstilnih materijala)

GJ 100 5305 99 Kudjelja, isčesak i ostali otpad ramije

i drugih biljnih tekstilnih vlakana

koji nisu drugdje specificirani ili

uključeni (uključujući otpad od

prediva i raščupanih tekstilnih

materijala)

GJ 110 5505 Otpad (uključujući isčesak, otpad od

prediva i raščupane tekstilne otpatke)

od sintetičkih vlakana

GJ 111 5505 10 – sintetičkih vlakana

GJ 112 5505 20 – umjetnih vlakana

GJ 120 6309 00 Iznošena odjeća i druga iznošena

tekstilna roba

GJ 130 6310 Stare krpe, otpadni konopi, užad,

kablovi i istrošeni proizvodi od

tekstilnih matrijala

GJ 131 6310 10 – sortirani

GJ 132 6310 90 – drugi

GJ 140 6310 Otpadni tekstilni podni pokrovi, tepisi

GK. GUMENI OTPAD

GK 010 4004 00 Otpad, strugotine i ostaci od gume

(osim od tvrde gume) i granule

dobivena od njih

GK 020 4012 20 Rabljene pneumatske gume

GK 030 4017 00 Otpad i otpaci tvrde gume

(na primjer, ebonit)

GL. NEOBRAĐENO PLUTO I DRVENI OTPAD

GL. 010 4401 30 Otpad i otpaci drveta, bez obzira jesu

li nagomilani u kladama, briketama,

kuglicama ili sličnim oblicima

GL 020 4501 90 Otpad od pluta; pluto drobljeno,

granulirano ili mljeveno

GM. OTPAD KOJI NASTAJE IZ POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENE INDUSTRIJE

GM 070 2307 Talozi od vina

GM 080 2308 Sušeni i sterilizirani biljni otpad,

ostaci i nusproizvodi,

paleterizirani ili nepaleterizirani koji

se koriste kao životinjska hrana, a

koji nisu nigdje drugdje navedeni ili

uključeni

GM 090 1522 Degras, ostaci od prerade masnih

tvari i voskova biljnog ili životinjskog

podrijetla

GM 100 0506 90 Otpad kostiju i rogova, neobrađen, s

odstranjenom masti, jednostavno

pripremljen (ali nije izrezan i

oblikovan), obrađen kiselinom ili je

iz njega odstranjena želatina

GM 110 0511 91 Otpad od ribe

GM 120 1802 00 Kora od kakaa, ljuske, opne i ostali

otpad od kakaa

GM 130 Otpad iz poljoprivredno prehrambene

industrije isključujući nusproizvode

koji zadovoljavaju nacionalne i

međunarodne zahtjeve i norme za

ljudsku i životinjsku prehranu

GM 140 1500 Otpadne jestive masti i ulja

životinjskog ili biljnog

podrijetla (npr. ulja za prženje)

GN. OTPAD OD ŠTAVLJENJA I OBRADE KOŽE I KRZNA, TE UPORABE KOŽE

GN 010 0502 00 Otpad od svinjske, ovčje ili

veprovih čekinja i dlake ili dlake

jazavca i ostala dlaka koja se korist za

izradu četka

GN 020 0503 00 Otpad od konjske strune, bez obzira

je li spremljen kao sloj sa ili bez

potpornog materijala

GN 030 0505 90 Otpad od koža i drugih dijelova

ptica, s perjem ili paperjem, otpad od

perja i dijelova perja (bez obzira jesu

li s obrezanim rubovima ili ne) i

paperja, a koji nije obrađen dalje od

čišćenja, dezinfekcije ili obrade

u svrhu očuvanja

GN 040 4110 00 Strugotine i drugi otpad od kože ili

imitacije kože koji nije pogodan za

proizvodnju kožne robe, isključujući

muljeve od kože

GO. DRUGI OTPADI KOJI UGLAVNOM SADRŽI ORGANSKE SASTOJKE I KOJI MOŽE SADRŽAVATI METALE I ANORGANSKE MATERIJALE

GO 010 0501 00 Otpad ljudske kose

GO 020 Otpad od slame

GO 030 Deaktivirani micelij iz proizvodnje

penicilina koje će se uporabljavati

kao životinjska hrana

GO 040 Otpadni fotografski film i papir

(uključujući temeljni i fotoosjetljivi

sloj), bez obzira sadrži li srebro ili ne

sadrži srebro u slobodnom ionskom

obliku

GO 050 Fotoaparati za jednokratnu uporabu

bez baterija

PRILOG IV.

ŽUTI POPIS OTPADA¹

Neovisno o činjenici da je određeni otpad sadržan u ovom popisu, nije ga dozvoljeno prevoziti kao otpad sa Žutog popisa ako je onečišćen drugim tvarima u mjeri koja:

a) povećava rizike povezane s tim otpadom tako da ga je primjereno uključiti u crveni popis, ili

b) sprječava recikliranje otpada na ekološki siguran način.

_________

¹ Kadgod je moguće, uz navedenu stavku stoji brojčana oznaka iz Harmoniziranog sustava naziva i označivanja robe, koji je utemeljen Briselskom konvencijom od 14. lipnja 1983. pod okriljem Vijeća za carinsku suradnju (Harmonizirani sustav). Ova se oznaka može odnositi i na otpade i na proizvode. Ova Uredba ne uključuje stavke koje ne predstavljaju otpade. Stoga se ova oznaka – koju koriste carinski službenici u svrhu lakše provedbe svojih postupaka, kao i drugi – ovdje navodi u svrhu pomoći pri utvrđivanju popisanih otpada prema ovoj Uredbi. Ipak, odgovarajuće službene Napomene za pojašnjenje koje je izdalo Vijeće za carinsku suradnju trebale bi se upotrebljavati kao upute za tumačenje kako bi se utvrdili otpadi obuhvaćeni generičkim tarifnim brojevima.

Oznaka »ex« označava određenu stavku koja se navodi unutar tarifnog broja oznake iz Harmoniziranog sustava.

___________________________________________________

Identifikacijska Carinska
oznaka tarifna Naziv otpada

otpada oznaka

___________________________________________________

AA. OTPAD KOJI SADRŽI KOVINE

AA 010 2619 00 Drozga, ljuskice željeza i drugi otpadi

od proizvodnje željeza i čelika²

AA 020 2620 19 Pepeo i ostaci cinka²

AA 030 2620 20 Pepeo i ostaci olova²

AA 040 2620 30 Pepeo i ostaci bakra²

AA 050 2620 40 Pepeo i ostaci aluminija²

AA 060 2620 50 Pepeo i ostaci vanadija²

AA 07 2620 90 Pepeo i ostaci² koji sadrže kovine ili

smjese kovina, a koji nisu nigdje

drugdje navedeni ili uključeni

AA 080 8112 91 Otpad, otpaci i ostaci talija

AA 090 2804 80 Otpad i ostaci arsena²

AA 100 2805 40 Otpad i ostaci žive²

AA 110 Ostaci od proizvodnje aluminijeva

oksida koji nisu nigdje drugdje

navedeni ili uključeni

AA 120 Galvanski talozi

AA 130 Tekućine od namakanja kovina u

razrijeenoj kiselini

AA 140 Ostaci luženja nakon obrade cinka,

cinkove prađine i taloga poput

jarosita, hematita, getita itd.

AA 150 Ostaci koji sadrže plemenite kovine, a

koji su u krutom obliku i sadrže

primjese anorganskih cijanida

AA 160 Pepeo, mulj, prašina i drugi ostaci

plemenitih kovina poput:

AA 161 – pepela od spaljivanja tiskanih

sklopnih ploča

AA 162 – pepela od fotografskog filma

AA 170 Olovno-kisele baterije, čitave ili

zdrobljene

AA 180 Rabljene baterije ili akumulatori,

čitavi ili zdrobljeni osim

olovno-kiselih baterija, te otpad i

otpaci koji nastaju od proizvodnje

baterija i akumulatora, a koji nisu

nigdje drugdje navedeni ili uključeni

AA 190 8104 20 Otpad i otpaci magnezija koji su

zapaljivi, piroforni ili u dodiru s

vodom emitiraju zapaljive plinove

u opasnim količinama.

AB. OTPAD KOJI UGLAVNOM SADRŽI ANORGANSKE SASTOJKE KOJI MOGU SADRŽAVATI KOVINE I ORGANSKE MATERIJALE

AB 010 2621 00 Šljaka, pepeo i ostaci˛ koji nisu nigdje

drugdje navedeni ili uključeni

AB 020 Ostaci koji nastaju od paljenja

gradskog, odnosno kućnog otpada

AB 030 Otpadi od necijanidnih sustava, a koji

nastaju od površinske obrade kovina

AB 040 7001 00 Stakleni otpad od katodnih cijevi

i drugog aktivnog stakla

AB 050 2529 21 Talog kalcijeva fluorida

AB 060 Drugi anorganski kemijski spojevi

fluora u obliku tekućina ili mulja

AB 070 Pijesak koji se uporabljava u

tehnološkim postupcima u ljevaonicama

AB 080 Potrošeni katalizatori koji nisu na

zelenom popisu

AB 090 Otpad hidrata aluminija

AB 100 Otpad aluminijeva oksida

AB 110 Bazične otopine

AB 120 Anorganski halidni kemijski spojevi

koji nisu nigdje drugdje navedeni ili uključeni

AB 130 Zrnati pješčenjak koji se uporabljava

pri pjeskarenju

AB 140 Sadra koja nastaje od procesa

kemijske industrije

AB 150 Nepročišćeni kalcijev sulfit i kalcijev

sulfat od odsumporavanja dimnog

plina

_______

² Ovaj popis uključuje otpade u obliku pepela, taloga, šljake, drozge, obranog površinskog sloja, ljuskica željeza, prašine, praha, mulja i tvrdog taloga, osim ako je materijal izričito uvršten u neki drugi popis.

AC. OTPAD KOJI UGLAVNOM SADRŽI ORGANSKE SASTOJKE KOJI MOGU SADRŽAVATI KOVINE I ANORGANSKE MATERIJALE

AC 010 2713 90 Otpad od proizvodnje/prerade

naftnog koksa i bitumena,

isključujući anodne krajeve

AC 020 Smolasti materijali (asfaltni otpad)

koji nisu nigdje drugdje navedeni

ili uključeni

AC 030 Otpadna ulja koja nisu prikladna za

uporabu u prvobitne namjene

AC 040 Talog od olovnog benzina

AC 050 ermalne tekućine (tekućine koje

prenose toplinu)

AC 060 Hidrauličke tekućine

AC 070 Kočne tekućine

AC 080 Antifrizi

AC 090 Otpad od proizvodnje, stvaranja i

uporabe smola, mliječnog soka biljke,

plastifikatora, ljepila i adhezivnih

sredstava

AC 100 3915 90 Nitroceluloza

AC 110 Fenoli, kemijski spojevi fenola

uključujući klorofenol u obliku

tekućina ili mulja

AC 120 Poliklorirani naftalini

AC 130 Eteri

AC 140 Trietilamin katalizator za taloženje

ljevaoničkog pijeska

AC 150 Klorofluorugljici

AC 160 Haloni

AC 170 Obrađeno pluto i drveni otpadi

AC 1804 4110 00 Kožna prašina, pepeo, mulj i brašno

AC 190 Pahuljice – lagani dijelovi od

uništavanja automobila

AC 200 Organski fosforni kemijski spojevi

AC 210 Nehalogenizirana otapala

AC 220 Halogenizirana otapala

AC 230 Halogenizirani i nehalogenizirani

nevodenasti ostaci nakon destilacije

koji nastaju od postupaka ponovnog

dobivanja organskog otapala

AC 240 Otpadi koji nastaju od proizvodnje

alifatskih halogeniziranih

ugljikovodika (poput klorometana,

dikloroetana, vinilklorida,

vinilidenklorida, alilklorida i

epiklorhidrina)

AC 250 Površinski aktivni agensi

AC 260 Tekuće svinjsko gnojivo; fekalije

AC 270 Kanalizacijski mulj

AD. OTPAD KOJI MOŽE SADRŽAVATI ILI ANORGANSKE ILI ORGANSKE SASTOJKE

AD 010 Otpaci od proizvodnje i pripreme

farmaceutskih proizvoda

AD 020 Otpaci od proizvodnje, stvaranja i

uporabe biocida i fitofarmaceutskih

proizvoda

AD 030 Otpaci od proizvodnje, stvaranja i

uporabe kemikalija za zaštitu drveta

Otpaci koji sadrže, sastoje se od ili su

zagađeni s bilo čime od sljedećeg:

AD 040 – anorganski cijanidi, osim taloga

koji sadrže plemenite kovine i koji

su u krutom obliku s primjesama

anorganskih cijanida

AD 050 – organski cijanidi

AD 060 Otpadne mješavine ulja/vode,

ugljikovodika/vode, emulzije

AD 070 Otpadi od proizvodnje, stvaranja i

uporabe tinti, boja za tekstil ili kosu,

pigmenata, boja za ličenje, lakova

AD 080 Otpadi eksplozivne naravi, kada ne

podliježu nekim drugim posebnim

zakonskim propisima

AD 090 Otpadi od proizvodnje, stvaranja i

uporabe reprografskih i fotografskih

kemikalija i materijala koji nisu

nigdje drugdje navedeni ili uključeni

AD 100 Otpadi od necijanidnih sustava koji

nastaju od površinske obrade plastike

AD 110 Kisele otopine

AD 120 Smole od izmjene iona

AD 130 Fotoaparati za jednokratnu uporabu s

baterijama

AD 140 Otpaci od naprava za kontrolu

industrijskog onečišćenja za čišćenje

industrijskih ispušnih plinova, a koji

nisu nigdje drugdje navedeni ili

uključeni

AD 150 Organski materijal koji nastaje

prirodno i koji se uporabljava kao

sredstvo za filtriranje (poput biofiltera)

AD 160 Gradski/kućni otpad

AD 170 2803 Potrošeni aktivni ugljik koji ima

opasna svojstva i nastaje od uporabe

u anorganskim kemijskim, organskim

kemijskim i farmaceutskim

industrijama, pročišćavanju otpadne

vode, procesima čišćenja plina i zraka

te sličnim primjenama

PRILOG V.

CRVENI POPIS OTPADA

Kada se riječi »koji sadrži« ili »je zagađen sa« uporabljavaju u ovom popisu, one znače da je tvar koja se spominje prisutna u otpadu u mjeri koja ga čini:

a) opasnim ili

b) neprikladnim za postupak recikliranja.

________________________________________________

Identifikacijska Carinska
oznaka tarifna Naziv otpada

otpada oznaka

________________________________________________

RA. OTPAD KOJI UGLAVNOM SADRŽI ORGANSKE SASTOJKE KOJI MOGU SADRŽAVATI KOVINE I ANORGANSKE MATERIJALE

RA 010 Otpadne tvari i predmeti koji

sadrže, sastoje se od ili su zagađeni s

polikloriranim bifenilom i/ili

polikloriranim terfenilom i/ili

polibromiranim bifenilom,

uključujući sve druge polibromirane

analogone tih kemijskih spojeva s

razinom koncentracije od 50 mg/kg

ili više

RA 020 Otpadni katranizirani ostaci

(isključujući one navedene pod

AC020) koji nastaju od rafiniranja,

destilacije i bilo kakve pirolitičke

obrade organskih materijala

RB. OTPAD KOJI UGLAVNOM SADRŽI ANORGANSKE SASTOJKE KOJI MOGU SADRŽAVATI KOVINE I ORGANSKE MATERIJALE

RB 010 Azbest (prašina i vlakna)

RB 020 Keramička vlakna fizikalno-kemij-

skih svojstava sličnim svojstvima

azbesta

RC. OTPAD KOJI MOŽE SADRŽAVATI ILI ANORGANSKE ILI ORGANSKE SASTOJKE

Otpadi koji sadrže, sastoje se od ili su zagađeni s bilo čime od sljedećeg:

RC 010 – svaki element iz iste skupine kao i

poliklorirani dibenzofuran

RC 020 – svaki element iz iste skupine kao i

poliklorirani dibenzodioksin

RC 030 Talozi olovnih antidetonacijskih

smjesa

RC 040 Peroksidi, osim vodikova peroksida

PRILOG VI.

»Popis A«

A1. Kovni otpadi i otpadi koji sadrže kovine

____________________________________________________________

Identifikacijska Naziv otpada

oznaka otpada
____________________________________________________________

A1010 Kovni otpad i otpad koji se sastoji od legura bilo čega
od sljedećeg:

– antimon

– arsen

– berilij

– kadmij

– olovo

– živa

– selenij

– telurij

– talij

ali isključujući otpad koji je izričito naveden na Popisu B.

___________________________________________________________

A1020 Otpad čiji su sastojci ili zagađivači, isključujući masivni kovni

otpad, bilo što od sljedećeg:

– antimon; kemijski spojevi antimona

– berilij; kemijski spojevi berilija

– kadmij; kemijski spojevi kadmija

– olovo; kemijski spojevi olova

– selenij; kemijski spojevi selenija

– telurij; kemijski spojevi telurija

___________________________________________________________

A1030 Otpad čiji su sastojci ili zagađivači bilo što od sljedećeg:

– arsen; kemijski spojevi arsena

– živa; kemijski spojevi žive

– talij; kemijski spojevi talija

___________________________________________________________

A1040 Otpad čiji su sastojci bilo što od sljedećeg:

– metalni karbonili

– heksavalentni kemijski spojevi kroma

___________________________________________________________

A1050 Galvanski talog

___________________________________________________________

A1060 Otpadne tekućine od namakanja kovina u razrijeđenoj kiselini

___________________________________________________________

A1070 Ostaci luženja nakon obrade cinka, cinkove prašine i mulja

poput jarosita, hematita itd.

___________________________________________________________

A1080 Otpadni ostaci cinka koji nisu uključeni u Popis B, a koji

sadrže olovo i kadmij u koncentracijama dovoljnim da pokazuju

svojstva iz Priloga II.

___________________________________________________________

A1090 Pepeo od spaljivanja izolirane bakrene žice

___________________________________________________________

A1100 Prašina i ostaci od sustava za čišćenje plina bakrenih talionica

___________________________________________________________

A1110 Potrošene elektrolitske otopine od postupaka elektropročišća-

vanja i elektroizvlačenja bakra

___________________________________________________________

A1120 Otpadni mulj, isključujući anodni mulj, od elektrolitskih sustava

za pročišćavanje u postupcima elektropročišćavanja i

elektroizvlačenja bakra

___________________________________________________________

A1130 Potrošene otopine za jetkanje koje sadrže otopljeni bakar

___________________________________________________________

A1140 Otpadni bakrenasti klorid i katalizatori bakrenog cijanida

___________________________________________________________

A1150 Pepeo plemenitih kovina od spaljivanja tiskanih

sklopnih ploča koje nisu uključene u Popis B1

___________________________________________________________

A1160 Otpadne olovno-kisele baterije, čitave ili zdrobljene

___________________________________________________________

A1170 Nesortirane otpadne baterije isključujući mješavine

baterija koje se nalaze samo naPopisu B. Otpadne

baterije koje nisu navedene na Popisu B koje

sadrže sastojke iz Priloga I. u onoj mjeri koja ih

čini opasnima

___________________________________________________________

A1180 Otpadni električni i elektronski sklopovi ili otpaci2

koji sadrže komponente poput akumulatora i drugih

baterija koje su uključene u Popis A, živine sklopke,

staklo iz katodnih cijevi i drugo presvučeno staklo i

kondenzatore polokloriranih bifenila ili su zagađeni

s elementima iz Priloga I. (npr. kadmij, živa, olovo,

poloklorirani bifenil) u takvoj mjeri da posjeduju

bilo koje od svojstava iz Priloga II. (vidi srodni na-

vod na Popisu B, B1110)3

A2. Otpad koji uglavnom sadrži anorganske sastojke koji može sadržavati kovine i organske materijale

___________________________________________________________

A2010 Stakleni otpad od katodnih cijevi i drugog presvučenog stakla

___________________________________________________________

A2020 Otpadni anorganski kemijski spojevi fluora u obliku

tekućina ili mulja, ali isključujući otpade navedene u

Popisu B

___________________________________________________________

A2030 Otpadni katalizatori, ali isključujući otpade navede-

ne u Popisu B

____________________________________________________________

A2040 Otpadna sadra koja nastaje od procesa kemijske in-

dustrije kada sadrži elemente iz Priloga I. u takvoj

mjeri da pokazuje opasna svojstva iz Priloga II. (vidi

srodni navod na Popisu B, B2080)

___________________________________________________________

A2050 Otpadni azbest (prašina i vlakna)

___________________________________________________________

A2060 Leteći pepeo iz elektrana na ugljen koji sadrži tvari

iz Priloga I. u koncentracijama koje su dovoljne da

pokažu svojstva iz Priloga II. (vidi srodni navod na

Popisu B, B2050)

A3. Otpad koji uglavnom sadrži organske sastojke koji može sadržavati kovine i anorganske materijale

___________________________________________________________

A3010 Otpad od proizvodnje ili prerade naftnog koksa i

bitumena

___________________________________________________________

A3020 Otpadna mineralna ulja neprikladna za uporabu u

prvobitne namjene

___________________________________________________________

A3030 Otpadi koji sadrže, sastoje se od ili su zagađeni s

talogom olovnih antidetonacijskih smjesa

___________________________________________________________

A3040 Otpadne termalne tekućine (tekućine koje prenose

toplinu)

^____________

¹ Potrebno je napomenuti da identična stavka u Popisu B (B1160) ne navodi izuzetke.

²Ovaj navod ne uključuje otpatke sklopova od proizvodnje električne energije.

³ Poliklorirani bifenili imaju razinu koncentracije od 50 mg/kg ili više.

___________________________________________________________

A3050 Otpadi od proizvodnje, stvaranja i uporabe smola,

mliječnog soka biljke, plastifikatora, ljepila/adhezi-

vnih sredstava isključujući one otpade koji su nave-

deni na Popisu B (vidi srodni navod na Popisu B, B4020)

___________________________________________________________

A3060 Otpadna nitroceluloza

___________________________________________________________

A3070 Otpadni fenoli, kemijski spojevi fenola uključujući

klorofenol u obliku tekućina ili mulja

___________________________________________________________

A3080 Otpadni eteri ne uključujući one koji su navedeni na

Popisu B

___________________________________________________________

A3090 Otpadna kožna prašina, pepeo, mulj i brašno ako

sadrže heksavalentne kemijske spojeve kroma ili bi-

ocide (vidi srodni navod na Popisu B, B3100)

___________________________________________________________

A3100 Otpadne obrezine i drugi otpad od kože ili imitacije

kože koji je neprikladan za proizvodnju kožnih pred-

meta i koji sadrži heksavalentne kemijske spojeve

kroma ili biocide (vidi srodni navod na Popisu B, B3090)

___________________________________________________________

A3110 Otpadi od guljenja i pripreme životinjske kože koji

sadrže heksavalentne kemijske spojeve kroma ili

biocide, ili zarazne tvari (vidi srodni navod na Popisu B, B3110)

____________________________________________________________

A3120 Pahuljice – lagani dijelovi od sjeckanja

____________________________________________________________

A3130 Otpadne organske fosforne smjese

____________________________________________________________

A3140 Otpadna nehalogenizirana organska otapala, ali

isključujući otpade navedene na Popisu

____________________________________________________________

A3150 Otpadna halogenizirana organska otapala

____________________________________________________________

A3160 Otpadni halogenizirani ili nehalogenizirani nevode-

nasti ostaci od destilacije koji nastaju od postupaka

ponovnog dobivanja organskog otapala

____________________________________________________________

A3170 Otpad koji nastaje od proizvodnje alifatskih haloge-

niziranih ugljikovodika (poput klormetana, diklore-

tana, vinilklorida, vinilidenklorida, alilklorida i epi-

klorhidrina)

____________________________________________________________

A3180             Otpad, tvari i predmeti koji sadrže, sastoje se od ili
                        su zagađeni s polikloriranim bifenilom, poliklorira-
                        nim terfenilom, polikloriranim naftalinom ili poli-
                        bromiranim bifenilom ili bilo kojim drugim polibro-
                        miranim analogonima tih kemijskih spojeva s razi-
                        nom koncentracije od 50 mg/kg ili više⁴

____________________________________________________________

A3190 Otpadni katranizirani ostaci (isključujući asfaltni

cement) koji nastaju od rafiniranja, destilacije i bilo

kakve pirolitičke obrade organskih materijala

A4. Otpad koji može sadržavati ili anorganske ili organske sastojke

____________________________________________________________

A4010 Otpad od proizvodnje, pripreme i uporabe farmace-

utskih proizvoda, ali isključujući one otpade koji su

navedeni na Popisu B

^{______________}

⁴ Smatra se da je razina od 50 mg/kg međunarodno praktična razina za sve otpade. Ipak, mnoge države su za određene otpade utvrdile niže regulatorne razine (npr. 20 mg/kg).

____________________________________________________________

A4020 Klinički i srodni otpad, tj. otpadi koji nastaju od

medicinske, njegovateljske, zubarske, veterinarske ili

slične prakse, te otpadi koji se stvaraju u bolnicama

ili drugim ustanovama za vrijeme ispitivanja, ili lije-

čenja pacijenata, ili istraživačkih projekata

____________________________________________________________

A4030 Otpad od proizvodnje, stvaranja i uporabe biocida i

fitofarmaceutskih proizvoda uključujući otpadne pe-

sticide i herbicide koji se ne nalaze na specifikaci-

jama, kojima je prošao rok valjanosti⁵ ili nisu priklad-

ni za uporabu u prvobitne namjene

____________________________________________________________

A4040 Otpad od proizvodnje, pripreme i uporabe kemikali-

ja za zaštitu drveta⁶

____________________________________________________________

A4050 Otpad koji sadrži, sastoji se od ili su zagađeni s bilo

čime od sljedećeg

– anorganski cijanidi, osim ostataka koji sadrže ple-

menite kovine u krutom obliku s primjesama anor-

ganskih cijanida

– organski cijanidi

____________________________________________________________

A4060 Otpadne mješavine ulja/vode, ugljikovodika/vode,

emulzije

____________________________________________________________

A4070 Otpadi od proizvodnje, stvaranja i uporabe tinti,

boja za tekstil ili kosu, pigmenata,

boja za ličenje, lakova isključujući svaki takav otpad

naveden na Popisu B (vidi srodni navod na Popisu

B, B4010)

____________________________________________________________

A4080 Otpadi eksplozivne naravi (ali isključujući takve otpa-

de navedene na Popisu B)

____________________________________________________________

A4090 Otpadne kisele ili bazične otopine, osim onih nave-

denih u odgovarajućoj stavci na Popisu B (vidi srod-

ni navod na Popisu B, B2120)

____________________________________________________________

A4100 Otpad od naprava za kontrolu onečišćenja u indus-

triji koje se uporabljavaju za čišćenje industrijskih

ispušnih plinova, ali isključujući otpade navedene na

Popisu B

____________________________________________________________

A4110 Otpadi koji sadrže, sastoje se od ili su zagađeni s

bilo čime od sljedećeg:

– svaki element iz iste skupine kao i poliklorirani

dibenzofuran

– svaki element iz iste skupine kao i poliklorirani

dibenzodioksin

____________________________________________________________

A4120 Otpadi koji sadrži, sastoje se od ili su zagađeni s pe-

roksidima

____________________________________________________________

A4130 Otpadne ambalaže i spremnici koji sadrže tvari iz

Priloga I. u koncentracijama dovoljnim da pokazuju

opasna svojstva iz Priloga II.

____________________________________________________________

A4140 Otpad koji se sastoji od ili sadrži kemikalije koje

se ne nalaze na specifikacijama ili im je prošao rok

valjanosti⁵, a koje odgovaraju kategorijama iz Priloga I. i

pokazuju opasna svojstva iz Priloga II.

^___________

⁵ Izraz »kojima je prošao rok valjanosti« znači da nisu potrošeni u razdoblju koje preporučuje proizvođač.

⁶Ovaj navod ne uključuje drvo obrađeno s kemikalijama za zaštitu drveta.

____________________________________________________________

A4150 Otpadne kemijske tvari koje nastaju od istraživanja

i razvoja ili nastavnih aktivnosti koje nisu poznate

i/ili su nove i čiji učinci na ljudsko zdravlje i/ili okoliš

nisu poznati

____________________________________________________________

A4160 Potrošeni aktivni ugljik koji nije uključen u Popis B

(vidi srodni navod na Popisu B, B2060)

PRILOG VI.

»Popis B«

B1. Kovni otpad i otpad koji sadrže kovine

____________________________________________________________

B1010 Otpaci kovina i njihovih legura u kovinastom, nera-

spršivom obliku:

– plemenite kovine (zlato, srebro,, platinska skupina,

ali bez žive)

– otpaci željeza i čelika

– otpaci bakra

– otpaci nikla

– otpaci aluminija

– otpaci cinka

– otpaci kositra

– otpaci volframa

– otpaci molibdena

– otpaci tantala

– otpaci magnezija

– otpaci kobalta

– otpaci bizmuta

– otpaci titanija

– otpaci cirkonija

– otpaci mangana

– otpaci germanija

– otpaci vanadija

– otpaci hafnija, indija, niobija, renija i galija

– otpaci torija

– otpaci rijetke zemlje

____________________________________________________________

B1020 Čisti nezagađeni otpaci kovina uključujući legure u

gotovom rasutom stanju (limovi, ploče, poluge, šipke itd.):

– otpaci antimona

– otpaci berilija

– otpaci kadmija

– otpaci olova (ali isključujući olovno-kisele baterije)

– otpaci selenija

– otpaci telurija

____________________________________________________________

B1030 Vatrostalne kovine koje sadrže ostatke od kemijskog procesa

____________________________________________________________

B1040 Otpad sklopova od proizvodnje električne energije koji nisu

zagađeni uljem za podmazivanje, poliklo-

riranim bifenilom ili polikloriranim terfenilom u

takvoj mjeri da ih to čini opasnima

____________________________________________________________

B 1050 Mješovite obojene kovine, otpaci teških dijelova, koji ne

sadrže materijale iz Priloga I. u spojevima dovolj-

nim da pokazuju svojstva iz Priloga II.7

⁷ Potrebno je napomenuti da, čak i ako u početku postoji niska razina zagađenosti s materijalima iz Priloga I., kasniji procesi, uključujući procese recikliranja, mogu rezultirati odvojenim frakcijama koje sadrže znatno veće koncentracije od onih u materijalima iz Priloga I.

____________________________________________________________

B1060 Otpad selena i telura u kovinastom elementarnom

obliku uključujući prah

____________________________________________________________

B1070 Otpad bakra i bakrenih legura u raspršivom obliku,

osim ako sadrži sastojke iz Priloga I. u takvoj mjeri

da pokazuje svojstva iz Priloga II.

____________________________________________________________

B1080 Cinkov pepeo i ostaci uključujući ostatke cinkovih legura

u raspršivom obliku, osim ako sadrže elemen-

te iz Priloga I. u takvim koncentracijama da pokazu

ju svojstva iz Priloga II. ili pokazuju opasno svojstvo

H4.38

____________________________________________________________

B1090 Otpadne baterije koje su u skladu s nekom specifikacijom,

isključujući baterije izrađene s olovom, ka-

dmijem ili živom

____________________________________________________________

B1100 Otpadi koji sadrže kovine, a koji nastaju od topljenja, taljenja i

oplemenjivanja kovina:

– tvrdi nepročišćeni cink

– cink koji sadrži drozgu:

– gornja drozga pločastog cinka od pocinčavanja

(>90% Zn)

– donja drozga pločastog cinka od pocinčavanja

(>92% Zn)

– drozga od lijevanja cinka u kalup (>85% Zn)

– drozga pločastog cinka od pocinčavanja u vatri

(šarža) (>92% Zn)

– obrani površinski sloj cinka

– obrani površinski sloj aluminija isključujući solnu

šljaku

– šljaka od prerade bakra za daljnju preradu ili

oplemenjivanje, a koja ne sadrži arsen, olovo ili kadmij

u takvoj mjeri da pokazuje opasna svojstva iz Priloga II.

– otpadi od vatrostalnih obloga, uključujući lonce za

taljenje koji nastaju od taljenja bakra

– šljaka od prerade plemenitih kovina za daljnje

oplemenjivanje

– tantal koji sadrži kositrenu šljaku s manje od 0,5% kositra

____________________________________________________________

B1110 Električni i elektronski sklopovi:

– elektronski sklopovi koji se sastoje samo od kovina

ili legura

– otpadni električni i elektronski sklopovi ili otpaci⁹

(uključujući tiskane sklopne ploče) koji ne sadrže

elemente poput akumulatora i drugih baterija koji su

uključeni u Popis A, živine sklopke, staklo od katodnih

cijevi i drugo presvučeno staklo te kondenzatore poli-

kloriranog bifenila, ili koji nisu zagađeni s elementima iz

Priloga I. (npr. kadmij, živa, olovo, poliklorirani bifenil),

ili s elementima s kojih su ovi skinuti, u onoj mjeri u kojoj

ne posjeduju nijedno od svojstava iz Priloga II. (vidi

srodni navod na Popisu A, A1180)

– električni i elektronski sklopovi (uključujući tiska-

ne sklopne ploče, elektronske komponente i žice)

namijenjene za izravnu ponovnu uporabu10, a ne za

recikliranje ili konačno odlaganje11.

____________________________________________________________

⁸ Status cinkova pepela trenutačno se preispituje i postoji preporuka pri UN-ovoj Konferenciji o trgovini i razvoju da cinkov pepeo ne bi trebao biti opasna roba.

⁹ Ovaj navod ne uključuje otpatke od proizvodnje električne energije.

____________________________________________________________

B1120 Potrošeni katalizatori, isključujući tekućine koje se

koriste kao katalizatori, koji sadrže bilo što od:

– prijelaznih kovina, isključujući otpadne katalizato-

re (potrošene katalizatore, tekućine koje se uporab-

ljavaju kao katalizatori ili druge katalizatore) na

Popisu A: skandij, vanadij, mangan, kobalt, bakar,

itrij, niobij, hafnij, volfram, titanij, kromno željezo,

nikl, cink, cirkonij, molibden, tantal, renij

– lantanoida (rijetke zemljane kovine): lantan, pra-

seodimij, samarij, gadolinij, diprosij, erbij, iterbij,

cerij, neodimij, europij, terbij, holmij, tulij, lutecij

____________________________________________________________

B1130 Očišćeni potrošeni katalizatori koji sadrže plemenite

kovine

____________________________________________________________

B1140 Talozi koji sadrže plemenite kovine i koji su u kru-

tom obliku s primjesama anorganskih cijanida

____________________________________________________________

B1150 Otpadi plemenitih kovina i legura (zlato, srebro, pla-

tinska skupina, ali bez žive) u raspršivom netekućem

obliku s odgovarajućom ambalažom i etiketom

____________________________________________________________

B1160 Pepeo plemenitih kovina od spaljivanja tiskanih

sklopnih ploča (vidi srodni navod na Popisu A,

A1150)

____________________________________________________________

B1170 Pepeo plemenitih kovina od spaljivanja fotografskog
filma

____________________________________________________________

B1180 Otpadni fotografski film koji sadrži srebrne halide i

kovinasto srebro

____________________________________________________________

B1190 Otpadni fotografski papir koji sadrži srebrne halide

i kovinasto srebro

____________________________________________________________

B1200 Zrnasta šljaka koja nastaje od proizvodnje željeza i

čelika

____________________________________________________________

B1210 Šljaka koja nastaje od proizvodnje željeza i čelika

uključujući šljaku kao izvor TiO2 i vanadija

____________________________________________________________

B1220 Šljaka od proizvodnje cinka, kemijski stabilizirana, s

visokim sadržajem željeza (preko 20%) i prerađena

prema industrijskim specifikacijama (npr. DIN 4301)

uglavnom za gradnju

____________________________________________________________

B1230 Valjaonički ogar koji nastaje od proizvodnje željeza i čelika

____________________________________________________________

B1240 Valjaonički ogar bakrenog oksida

____________________________________________________________

¹⁰ Ponovna uporaba može uključiti popravak, obnovu ili poboljšanje, ali ne veliko ponovno sastavljanje.

¹¹ U nekim zemljama materijali koji su namijenjeni za izravnu ponovnu uporabu ne smatraju se otpadom.

B2. Otpad koji uglavnom sadrži anorganske sastojke koji mogu sadržavati kovine i organske materijale

____________________________________________________________

B2010 Otpadi od rudarskih poslova u neraspršivom obliku:

– otpad od prirodnog grafita

– otpad od škriljca, bilo da je grubo obrađen ili samo

izrezan piljenjem ili na neki drugi način

– otpad od tinjca

– otpad od leucita, nefelina i nefelin-sijenita

– otpad od glinenca

– otpad od fluorita

– otpadi od zemlje kremenjače u krutom obliku

isključujući otpade koji se uporabljavaju u tehnološ-

kim postupcima u ljevaonici

____________________________________________________________

B2020 Stakleni otpad u neraspršivom obliku:

– razbijeno staklo koje se koristi za recikliranje i

drugi otpad i otpaci stakla, osim stakla od katodnih

cijevi i drugog presvučenog stakla

____________________________________________________________

B2030 Keramički otpad u neraspršivom obliku:

– otpadi i otpaci kerametala (kombinacije keramike

i kovine)

– keramička vlakna koja nisu nigdje drugdje nave-

dena ili uključena

____________________________________________________________

B2040 Ostali otpad koji uglavnom sadrži anorganske sastojke:

– djelomično pročišćen kalcijev sulfat proizveden od

odsumporavanja dimnog plina

– otpadne zidne ploče od sadre ili gipsane ploče koje

nastaju od rušenja zgrada

– šljaka od proizvodnje bakra, kemijski stabilizirana,

s visokim sadržajem željeza (preko 20%) i prerađena

prema industrijskim specifikacijama (npr. DIN 4301

i DIN 8201) uglavnom za gradnju i abrazivne pri

mjene

– sumpor u krutom obliku

– kamen vapnenac od proizvodnje kalcijeva cijana-

mida (s pH manjim od 9)

– natrijev, kalijev, kalcijev klorid

– karborund (silicijev karbid)

– razlomljeni beton

– litij-tantal i litij-niobij koji sadrže staklene otpatke

____________________________________________________________

B2050 Leteći pepeo iz elektrana na ugljen koji nije uključen

u Popis A (vidi srodni navod na Popisu A, A2060)

____________________________________________________________

B2060 Potrošeni aktivni ugljik koji nastaje od obrade pitke

vode te procesa prehrambene industrije i proizvod-

nje vitamina (vidi srodni navod na Popisu A, A4160)

____________________________________________________________

B2070 Talog kalcijeva fluorida

____________________________________________________________

B2080 Otpadna sadra koja nastaje od procesa kemijske in-

dustrije i koja nije uključena u Popis A (vidi srodni

navod na Popisu A, A2040)

____________________________________________________________

B2090 Otpadni anodni krajevi od proizvodnje čelika ili alu-

minija izrađeni od naftnog koksa ili bitumena i očiš-

ćeni prema uobičajenim industrijskim specifikacija-

ma (isključujući anodne krajeve od elektroliza klor-

nih lužina i od metalurške industrije)

____________________________________________________________

B2100 Otpadni hidrati aluminija i otpadni aluminijev oksid

te ostaci od proizvodnje aluminijeva oksida isključu-

jući materijale koji se koriste za procese čišćenja,

flokulacije ili filtriranja plina

____________________________________________________________

B2110 Talog od boksita (»crveno blato«) (pH snižen na manje

od 11,5)

____________________________________________________________

B2120 Otpadne kisele ili bazične otopine s PH većim od 2

i manjim od 11,5 koje nisu korozivne ili na neki dru-

gi način opasne (vidi srodni navod na Popisu A, A4-

090)

B3. Otpad koji uglavnom sadrži organske sastojke koji mogu sadržavati kovine i anorganske materijale

____________________________________________________________

B3010 Kruti plastični otpad:

Sljedeći plastični ili miješani plastični materijali, pod

uvjetom da nisu pomiješani s drugim otpadima i da

su pripremljeni prema određenoj specifikaciji:

– otpaci plastike nehalogeniziranih polimera i kopo

limera, uključujući, ali ne isključivo, sljedeće (podra-

zumijeva se da su takvi otpaci potpuno polimerizi-

rani):

– etilen

– stiren

– polipropilen

– polietilen-tereftalat

– akrilonitril

– butadien

– poliacetali

– poliamidi

– polibutilen- tereftalat

– polikarbonati

– polieteri

– polifenilen-sulfidi

– akrilni polimeri

– alkani C10 – C13 (plastifikator)

– poliuretan (koji ne sadrži klorofluorugljike)

– polisiloksani

– polimetil-metakrilat

– polivinil-alkohol

– polivinil-butiral

– polivinil-acetat

– Vulkanizirane otpadne smole ili kondenzacijski

proizvodi uključujući sljedeće:

– urea-formaldehid smole

– fenol- formaldehid smole

– melamin- formaldehid smole

– epoksi smole

– alkidne smole

– poliamide

– Sljedeći otpad fluoriniranih polimera¹²:

– perfluoroetilen/propilen

– perfluoroalkoksi alkan (PFA)

– perfluoroalkoksi alkan (MFA)

– polivinilfluorid

– polivinilidenfluorid

¹² Otpadi nakon potrošnje isključeni su iz ovog navoda. Otpadi se ne smiju miješati. Treba uzeti u obzir probleme koji nastaju od postupaka otvorenog gorenja

____________________________________________________________

B3020 Otpad papira, kartona i papirnatih proizvoda

Sljedeći materijali, pod uvjetom da nisu pomiješani

s opasnim otpadima:

Otpaci i ostaci od papira ili kartona:

– neizbjeljenog papira ili kartona, ili valovitog papi-

ra, ili kartona

– drugog papira ili kartona uglavnom izrađenog od

izbijeljene kemijske kaše za papir, koja nije obojena

u cjelini

– papira ili kartona uglavnom izrađenog od mehanič-

ke kaše za papir (npr. novine, časopisi i slične tiskane stvari)

– ostalo, uključujući, ali ne isključivo:

1. slojeviti karton;

2. nesortirane otpatke

____________________________________________________________

B3030 Tekstilni otpadi

Sljedeći materijali, pod uvjetom da nisu pomiješani

s drugim otpadima i da su pripremljeni prema određe-

noj specifikaciji:

– otpad od svile (uključujući svilčeve čahure nepri-

kladne za namatanje, otpad pređe i sirovine koje se

dobivaju pretvaranjem otpada od predenja, tkanja

ili pletenja u vlaknasto stanje u svrhu ponovne upo-

rabe u proizvodnji tekstila):

– nečesan ili nečešljan

– drugi otpad

– Otpad od vune ili fine, ili grube životinjske dlake,

uključujući otpad pređe, ali isključujući sirovine koje

se dobivaju pretvaranjem otpada od predenja, tkanja

ili pletenja u vlaknasto stanje u svrhu ponovne upo-

rabe u proizvodnji tekstila:

– kratka vlakna odvojena nakon češljanja vune ili

fine životinjske dlake

– ostali otpad od vune ili fine životinjske dlake

– otpad od grube životinjske dlake

– Pamučni otpad (uključujući otpad pređe i sirovine

koje se dobivaju pretvaranjem otpada od predenja,

tkanja ili pletenja u vlaknasto stanje u svrhu ponov-

ne uporabe u proizvodnji tekstila):

– otpad pređe (uključujući otpad od konca)

– sirovine koje se dobivaju pretvaranjem otpada od

predenja, tkanja ili pletenja u vlaknasto stanje u svr-

hu ponovne uporabe u proizvodnji tekstila

– drugi otpad

– Lanena kudjelja i otpad

– Kudjelja i otpad (uključujući otpad pređe i sirovine

koje se dobivaju pretvaranjem otpada od predenja,

tkanja ili pletenja u vlaknasto stanje u svrhu ponov-

ne uporabe u proizvodnji tekstila) prave konoplje

(Cannabis sativa L.)

– Kudjelja i otpad (uključujući otpad pređe i sirovine

koje se dobivaju pretvaranjem otpada od predenja,

tkanja ili pletenja u vlaknasto stanje u svrhu ponov-

ne uporabe u proizvodnji tekstila) jute i drugih tek-

stilnih likovih vlakana (isključujući lan, pravu ko-

noplju i azijski grm iz porodice kopriva latinskog

imena Boehmeria nivea)

– Kudjelja i otpad (uključujući otpad pređe i sirovine

koje se dobivaju pretvaranjem otpada od predenja,

tkanja ili pletenja u vlaknasto stanje u svrhu ponov-

ne uporabe u proizvodnji tekstila) agavinih vlakana

i drugih tekstilnih vlakana roda agava

– Kudjelja, kratka vlakna odvojena nakon češljanja i

otpad (uključujući otpad pređe i sirovine koje se do-

bivaju pretvaranjem otpada od predenja, tkanja ili

pletenja u vlaknasto stanje u svrhu ponovne uporabe

u proizvodnji tekstila) kokosovog oraha

– Kudjelja, kratka vlakna odvojena nakon češljanja i

otpad (uključujući otpad pređe i sirovine koje se do-

bivaju pretvaranjem otpada od predenja, tkanja ili

pletenja u vlaknasto stanje u svrhu ponovne uporabe

u proizvodnji tekstila) abake (Manilske konoplje ili

Musa textilis Nee)

– Kudjelja, kratka vlakna odvojena nakon češljanja i

otpad (uključujući otpad pređe i sirovine koje se do-

bivaju pretvaranjem otpada od predenja, tkanja ili

pletenja u vlaknasto stanje u svrhu ponovne upora-

be u proizvodnji tekstila) azijskog grma iz porodice

kopriva latinskog imena Boehmeria nivea i drugih

biljnih tekstilnih vlakana koja nisu nigdje drugdje

navedena ili uključena

– Otpad (uključujući kratka vlakna odvojena nakon

češljanja, otpad pređe i sirovine koje se dobivaju pret-

varanjem otpada od predenja, tkanja ili pletenja u

vlaknasto stanje u svrhu ponovne uporabe u proizvod-

nji tekstila) neprirodnih vlakana:

– sintetičkih vlakana

– umjetnih vlakana

– Iznošeni odjevni predmeti ili druga iznošena tek-

stilna roba

– Rabljene krpe, otpaci tanke špage, konoplja snasti,

konopa i debele užadi te istrošeni tekstilni predmeti

od tanke špage, konoplja snasti, konopa ili debele

užadi:

– sortirani

– ostalo

____________________________________________________________

B3040 Gumeni otpadi

Sljedeći materijali pod uvjetom da se ne miješaju s

drugim otpadima:

– otpad i otpaci tvrde gume (npr. ebonit)

– ostali gumeni otpadi (isključujući one otpade koji

su specificirani negdje drugdje)

____________________________________________________________

B3050 Otpad od neobrađenog pluta i drveta:

– otpad i otpaci drveta, bez obzira jesu li nagomilani

u kladama, briketama, kuglicama ili sličnim oblicima

– otpad pluta; drobljeno, zrnato ili mljeveno pluto

____________________________________________________________

B3060 Otpadi koje nastaju u poljoprivrednoj industriji, pod

uvjetom da nisu zarazni:

– vinska komina (vinski talog)

– sušeni i sterilizirani biljni otpad, talozi i nusproiz-

vodi, bez obzira jesu li u obliku kuglica koje se upo-

rabljavaju kao životinjaka hrana, a koji nisu nigdje

drugdje navedeni ili uključeni

– mast za štavljenje kože; ostaci nakon obrade mas-

nih tvari ili životinjskih, ili biljnih masti

– otpad kostiju i rogova, neobrađen, s odstranjenom

masti, jednostavno pripremljen (ali nije izrezan i

oblikovan), obrađen kiselinom ili iz kojega je odstra-

njena želatina

– riblji otpad

– ovojnice, ljuske, kožice i drugi otpad kakaa

– otpad od agroprehrambene industrije isključujući

nusproizvode koji zadovoljavaju nacionalne i među-

narodne zahtjeve te norme za ljudsku i životinjsku

potrošnju

____________________________________________________________

B3070 Sljedeći otpad:

– otpad ljudske kose

– otpad od slame

– deaktivirano vegetativno tijelo gljiva od proizvod-

nje penicilina koje će se uporabljavati kao životinjska

hrana

____________________________________________________________

B3080 Otpadne obrezine i otpaci kože

____________________________________________________________

B3090 Otpadne obrezine i drugi otpad od kože ili imitacije

kože koji je neprikladan za proizvodnju kožnih pred-

meta i koji sadrži heksavalentne kemijske spojeve

kroma ili biocide (vidi srodni navod na Popisu A,

A3100)

____________________________________________________________

B3100 Otpadna kožna prašina, pepeo, mulj i brašno ako

sadrže heksavalentne kemijske spojeve kroma ili bi-

ocide (vidi srodni navod na Popisu A, A3090)

____________________________________________________________

B3110 Otpadi od guljenja i pripreme životinjske kože koji

sadrže heksavalentne kemijske spojeve kroma ili bio-

cide, ili zarazne tvari (vidi srodni navod na Popisu

A, A3110)

____________________________________________________________

B3120 Otpadi koji se sastoje od boja za hranu

____________________________________________________________

B3130 Otpadni polimer eteri i otpadni bezopasni monomer

eteri koji nisu sposobni stvarati perokside

____________________________________________________________

B3140 Otpadne pneumatske gume, isključujući one koje su

namijenjene opercijama zbrinjavanja

B4. Otpad koji može sadržavati ili anorganske ili organske sastojke

____________________________________________________________

B4010 Otpadi koji se uglavnom sastoje od vodenih,

odnosno lateks boja, tinti, stvrdnutih lakova koji ne

sadrže organske otopine, teške kovine ili biocide u

onoj mjeri koja ih čini opasnima (vidi srodni navod

na Popisu A, A4070)

____________________________________________________________

B4020 Otpad od proizvodnje, stvaranja i uporabe smola,

mliječnog soka biljke, plastifikatora, ljepila/adhezi-

vnih sredstava, koji nisu na popisu A, koji ne sadrže

otapala i druge zagađivače u mjeri u kojoj ne poka-

zuju svojstva iz Priloga II., npr. vodena ljepila ili

ljepila temeljena na kazeinskom škrobu, dekstrinu,

celulozi, eterima, polivinil-alkoholima (vidi srodni

navod na Popisu A, A3050)

____________________________________________________________

B4030 Rabljeni fotoaparati za jednokratnu uporabu s bate-

rijama koji nisu uključeni u Popis

____________________________________________________________

Uredba sa zakonskom snagom, NN 50/2005-963

Više

Dio NN: Službeni

Vrsta dokumenta: Uredba sa zakonskom snagom

Izdanje: NN 50/2005

Broj dokumenta u izdanju: 963

Donositelj:Vlada Republike Hrvatske

Datum tiskanog izdanja: 18.4.2005.

ELI: /eli/sluzbeni/2005/50/963

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

NN 50/2005 (18.4.2005.), Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

UREDBU

O KATEGORIJAMA, VRSTAMA I KLASIFIKACIJI OTPADA S KATALOGOM OTPADA I LISTOM OPASNOG OTPADA

Opći uvjeti korištenja

Zaštita privatnosti