Pravilnik o održavanju i pregledanju aerodroma te mjerama potrebnim za njegovu sigurnu uporabu

NN 65/2005 (25.5.2005.), Pravilnik o održavanju i pregledanju aerodroma te mjerama potrebnim za njegovu sigurnu uporabu

MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

1253

Na temelju članka 157. točka 8. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 132/98 i 178/04), ministar mora, turizma, prometa i razvitka donosi

PRAVILNIK

O ODRŽAVANJU I PREGLEDANJU AERODROMA TE MJERAMA POTREBNIM ZA NJEGOVU SIGURNU UPORABU

 

I. OPĆE ODREDBE

PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način održavanja te pregledanja uzletno-sletnih staza (u daljnjem tekstu USS-a), drugih staza, stajanka i drugih površina na aerodromu koje služe za kretanje zrakoplova (u daljnjem tekstu: operativne površine) i način održavanja objekata, instalacija, uređaja, opreme i sredstava aerodromskih službi koji omogućavaju sigurno uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova kao i prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari.

 

Članak 2.

Održavanje operativnih površina i održavanje objekata, instalacija, uređaja, opreme i sredstava iz člana 1. ovoga Pravilnika obavlja se na način propisan ovim Pravilnikom odnosno u skladu s uputama proizvođača uređaja i opreme.

 

Članak 3.

Preglede i održavanje operativnih površina, instalacija i uređaja svjetlosne signalizacije te poslove zimske službe smiju obavljati samo osobe koje posjeduju potvrde o osposobljenosti za obavljanje tih poslova.

 

Članak 4.

Održavanje može biti redovito i pojačano.

 

Članak 5.

(1) Redovito održavanje obuhvaća radove manjeg opsega, a naročito: pregled operativnih površina, objekata, instalacija, uređaja, opreme i sredstava koji omogućavaju sigurno uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari (u daljnjem tekstu: pregledi), poduzimanje preventivnih mjera, popravke, otklanjanje nedostataka i čišćenje operativnih površina, objekata, instalacija, uređaja, opreme i sredstava i sl.

(2) Redovito održavanje obavlja se na temelju važeće dokumentacije (dokumentacija izvedenog stanja, odnosno prema uputama proizvođača za održavanje opreme ili uređaja).

 

Članak 6.

(1) Pojačano održavanje obuhvaća obnove operativnih površina i objekata, instalacija i uređaja kojima se osiguravaju njihova trajnost i pouzdanost, bez promjene tehničkih karakteristika.

(2) Pojačano održavanje, po pravilu se obavlja periodično i po potrebi, a radovi se izvode na temelju prethodno izrađene tehničke dokumentacije.

(3) O obavljenom pojačanom održavanju vodi se dokumentacija koju operator aerodroma mora čuvati u svojoj arhivi, sve dok je predmet pojačanog održavanja u uporabi.

 

Članak 7.

Izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:

1) suhi snijeg: snijeg koji se moţe otpuhati i koji se raspada poslije pokuđaja stvaranja snjeţne grude, čija zapreminska masa iznosi pribliţno 0,35 kg/dmł;

2) vlažni snijeg: snijeg koji se sjedinjuje kada se stegne rukama i od kojega se moţe stvoriti snjeţna gruda, čija zapreminska masa iznosi pribliţno od 0,35 do 0,50 kg/dmł;

3) sabijeni snijeg: snijeg koji je sabijen u čvrstu masu koja se ne moţe viđe sabijati i mijenjati oblik, a koja se lomi u komade pri podizanju, čija zapreminska masa iznosi pribliţno 0,5 i viđe kg/dmł;

4) bljuzgavica: voda zasiăena snijegom koja se pri gaţenju unaokolo raspljusne, a čija zapreminska masa iznosi pribliţno od 0,5 do 0,8 kg/dmł;

5) vlažna površina za kretanje zrakoplova: površina čija je boja promijenjena zbog vlažnosti;

6) mokra površina za kretanje zrakoplova: površina natopljena vodom, ali bez vidljivog sloja vode;

7) barice: voda zadržana u udubljenjima;

8) vodeni sloj: vidljivi sloj vode kojim je pokrivena operativna površina.

 

II. PREGLEDI

Članak 8.

Operator aerodroma obvezan je voditi dokumentaciju o obavljenim pregledima u obliku obrazaca, dnevnika, zapisnika ili izvješća, a koju je obvezan čuvati najmanje pet godina u svojoj arhivi.

 

Članak 9.

(1) Redoviti pregled operativnih površina, instalacija i uređaja za svjetlosno obilježavanje (svjetla USS-a, staza za vožnju i stajanka, svjetla prilaza, pokazivači nagiba prilaženja, svjetla za obilježavanje prepreka i dr.) obavlja se najmanje dva puta na dan u vrijeme u kojem se aerodrom koristi na način koji ne ometa promet.

(2) Prvi redoviti pregled iz stavka 1. ovoga članka obavlja se prije prvog jutarnjeg redovitog leta, a ako je vrijeme u kojem se aerodrom koristi za zračni promet manje od 24 sata prvi redoviti pregled obavlja se prije otvaranje aerodroma za zračni promet.

(3) Drugi redoviti pregled obavlja se neposredno prije nastupanja noći.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pregledi se obavljaju i u kraćim vremenskim intervalima, ali ne dužim od 2 sata, ako su površine za kretanje zrakoplova pokrivene snijegom, ledom, bljuzgavicom, slanom, odnosno ako nastanu sljedeće promjene i to:

1) promjena koeficijenta trenja od 0,05;

2) promjena debljine sloja veća od 20 mm za suhi snijeg, veća od 10 mm za vlažni snijeg i veća od 5 mm za bljuzgavicu;

3) promjena raspoložive dužine ili širine USS-e od 10% ili više;

4) bilo koja promjena u vrsti atmosferskog taloga ili površini, koja zahtijeva izmjene u dijelu F ili T izvješća (obrazac br. 2);

5) formiranje snježnih nanosa duž jedne ili obje strane USS-e kada se objavljuje promjena razmaka od osi USS-e;

6) bilo koja promjena intenziteta ili uočljivosti svjetala USS-e;

7) promjena bilo kojih drugih uvjeta za koje se na temelju iskustava i poznavanja lokalnih uvjeta zna da su bitni.

(4) Pregled iz stavka 1. ovoga članka obavlja se i ako to zahtijeva nadležna kontrola zračnog prometa, odnosno zrakoplovni inspektor.

 

Članak 10.

(1) Izvješće o obavljenom pregledu izrađuje se na obrascu broj 1, a ako na operativnim površinama ima snijega, leda, bljuzgavice ili slane na obrascu broj 2.

(2) Izgled i sadržaj obrasca 1 i obrasca 2 iz stavka 1. ovoga članka prikazani su u Dodatku 1 i Dodatku 2 ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

 

Članak 11.

Operator aerodroma, izvješće iz članka 10. ovoga Pravilnika dostavlja, bez odlaganja, nadležnoj kontroli zračnog prometa.

 

Članak 12.

(1) Ako se na operativnim površinama, uređajima za svjetlosno obilježavanje predviđa čišćenje ili drugi radovi, operator aerodroma, dužan je najmanje 2 sata prije početka radova obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa da će aerodrom biti zatvoren, odnosno najmanje 30 minuta prije završetka svih radova da će aerodrom biti ponovo otvoren.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, aerodrom se može odmah zatvoriti ako nastanu iznenadne pojave (nenadan snježni pljusak, kiša koja se ledi, poplava, potres, prekid napajanja električnom energijom zbog oštećenja kabela i sl.).

 

Članak 13.

Operator aerodroma dužan je redovno pratiti izvješća Državnog hidrometeorološkog zavoda.

 

Članak 14.

(1) Pregled USS-a obavlja se po dijelovima.

(2) Dijelovi iz stavka 1. ovoga članka iste su dužine i obilježavaju se rimskim brojevima I, II i III, s tim što je dio I uvijek prva trećina dužine USS-e, gledano od praga s nižom brojnom oznakom.

 

Članak 15.

Pregled staza za vožnju obavlja se po dijelovima, a podjela na dijelove obavlja se u skladu s odredbom članka 14. stavak 2. ovoga Pravilnika.

 

Članak 16.

(1) Dubina atmosferskog taloga (snijega i bljuzgavice) mjeri se pomoću mjerne šipke na čitavoj dužini USS-e na razmaku od 3 m do 10 m, sa obje strane osi USS-e.

(2) Razmak između dvije mjerne točke može iznositi najviše 10% od dužine USS-e.

(3) Razmak između kraja USS-e i prve i posljednje mjerne točke mora iznositi približno 5% od dužine USS-e, računajući od krajeva USS-e.

(4) Srednja vrijednost debljine atmosferskog taloga za svaku trećinu USS-e izračunava se na temelju izmjerenih vrijednosti iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

 

Članak 17.

(1) Operator aerodroma dužan je pored pregleda USS-a, obavljati pregled površina uz rub operativnih površina.

(2) Visina naslaga snijega uz rub operativnih površina utvrđuje se mjerenjem najveće visine tih naslaga, izražene u centimetrima i udaljenosti od ruba operativnih površina, izražene u metrima.

 

Članak 18.

(1) Uvjeti kočenja na operativnim površinama provjeravaju se mjerenjem i izračunavanjem koeficijenta trenja.

(2) Uvjeti kočenja na USS-i provjeravaju se kada je površina djelomično ili u potpunosti pokrivena snijegom, ledom, bljuzgavicom, slanom ili vodom, a na drugim operativnim površinama kada se može procijeniti da će ti uvjeti biti nepovoljni za kretanje zrakoplova.

(3) Koeficijent trenja mjeri se duž dvije mjerne linije koje su paralelne s osi USS-e, na razmaku od 3 m do 10 m s obje strane osi.

(4) Za svaki dio USS-e određuje se srednji koeficijent trenja.

(5) Ako se mjerenje obavlja kontinualnim mjernim uređajima, srednja vrijednost izračunava se na temelju podataka registriranih za svaku trećinu USS-e, a ako se mjerenje vrši kočionim vozilom – srednja vrijednost koeficijenta trenja izračunava se na temelju najmanje devet mjerenja duž svake od dvije mjerne linije, s tim što se obuhvaća cijela dužina USS-e. Razmak između dvije mjerne točke mora biti oko 10% od upotrebljive dužine USS-e.

 

Članak 19.

Uvjeti kočenja provjeravaju se uvijek kada nastanu okolnosti koje mogu utjecati na promjenu koeficijenta trenja.

 

Članak 20.

(1) Koeficijent trenja mjeri se uređajima koji su predviđeni standardima Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO).

(2) Uređaj kojim se mjeri koeficijent trenja mora biti baždaren prema uputama proizvođača uređaja.

(3) Mjerenja se obavljaju pod uvjetom koje odredi proizvođač za svaki uređaj posebno i za određeno stanje površina (brzina, tehnika kočenja, težina, pritisak pneumatika, snijeg, voda i sl.).

 

Članak 21.

(1) Za mjerenje koeficijenta trenja na površini USS-e koja je pokrivena zbijenim snijegom i ledom, mogu se koristiti kontinualni mjerni uređaji (npr. skidometar, uređaj za mjerenje površinskog trenja – Friction tester,  – metar) ili vozilo s dijagonalnim kočenjem.

(2) Ako se na površini USS-e nalazi zbijeni snijeg, led ili vrlo tanak sloj suhog snijega može se koristiti uređaj za mjerenje usporenja (tapleymetar ili Jamesov uređaj za mjerenje usporenja).

(3) Osim uređaja iz stavka 2. ovoga članka, mogu se koristiti i drugi uređaji ako je izvršena korelacija s najmanje jednim od tipova uređaja iz stavka 1. ovog članka.

(4) Uređaj za mjerenje usporenja ili vozilo s dijagonalnim kočenjem ne može se koristiti na površinama pokrivenim snijegom pršićem ili bljuzgavicom.

 

Članak 22.

Uvjeti kočenja na USS-i pokrivenoj ledom i zbijenim snijegom prikazuju se opisno i određenim brojem (kodom) koji odgovara koeficijentu trenja, prema tablici 1.:

 

Tablica 1.

 

Izmjereni/izračunati koeficijent trenja

Ocjena kočenja

Kod

0,40 i više

dobro

5

0,39 do 0,36

srednje do dobro

4

0,35 do 0,30

srednje

3

0,29 do 0,26

srednje do loše

2

0,25 i manje

loše

1

 

nepouzdano ili se ne može izmjeriti

9

 

 

Članak 23.

Uvjeti kočenja na USS-i pokrivenoj vodom provjeravaju se najmanje jednom godišnje na aerodromima s više od 5000 zrakoplovnih operacija, najmanje svake dvije godine na aerodromima s 5000 do 2000 zrakoplovnih operacija i najmanje svake tri godine na aerodromima s manje od 2000 zrakoplovnih operacija ili kada se za to ukaže potreba zbog promjene stanja na operativnim površinama koje može dovesti do promjene koeficijenta trenja (promjene teksture površine kolnika, naslage gume od pneumatika zrakoplova pri slijetanju i kočenju, nanosi ulja i maziva, mogućnost emulgiranja nanesenih čestica prašine i pepela i dr.).

 

Članak 24.

(1) Uvjeti kočenja na USS-i pokrivenoj vodom prikazuju se ovisno od uređaja s kojim je mjerenje obavljeno kako je navedeno u tablici 2.

 

Tablica 2.

 

Ocjena uvjeta kočenja

Metar

Skidometar

Uređaj s
dijagonalnim kočenjem

Stradograf

Vučni uređaj za mjerenje trenja (LPC)

dobro

0,50 i više

0,60 i više

0,56 i više

0,44 i više

0,32 i više

srednje

0,40 do 0,49

0,49 do 0,59

0,45 do 0,55

0,33 do 0,43

0,23 do 0,31

loše

ispod 0,40

ispod 0,49

ispod 0,45

ispod 0,33

ispod 0,23

 

(2) Uz ocjenu uvjeta kočenja na površini USS-e pokrivene vodom, daje se i podatak o stanju u središnjem djelu USS-e koji predstavljaju polovicu površine USS-e (vlažna, mokra barice, vodeni sloj).

 

Članak 25.

(1) Ako se prilikom pregleda utvrdi da na operativnoj površini ima oštećenja u obliku:

ljuskanja površine kolnika,

– pukotina ili deformacije površine kolnika,

– neravnina (ispupčenja, udubljenja), stranih predmeta i sl.,

a navedena oštećenja mogu ugroziti sigurnost zračnog prometa, takve površine se moraju isključiti iz upotrebe.

(2) U izvješće o izvršenom pregledu operativnih površina upisat će se da li su iste u uporabnom stanju.

 

Članak 26.

Pregledom operativnih površina utvrđuje se stanje i ispravnost sustava za obilježavanje u dnevnim i noćnim uvjetima.

 

Članak 27.

(1) Pregled, kontrola ispravnosti, podešavanje i ispitivanje objekata, instalacije, uređaja, opreme i sredstava obavljaju se dnevno, tjedno, mjesečno, tromjesečno, šestomjesečno i godišnje.

(2) Podaci o izvršenom dnevnom pregledu iz stavka 1. ovoga članka unose se u obrazac 1.

(3) Podaci o izvršenim pregledima i radnjama iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u dnevnike radova. Zapise o izvršenim mjerenjima potpisuje ovlaštena osoba koja je izvršila mjerenje. Izvješće o obavljenom mjerenju mora se nalaziti u privitku dnevnika rada.

 

Članak 28.

Dnevni pregled iz članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća:

1) provjeru svih rasvjetnih tijela sustava rasvjete operativnih površina i prilazne rasvjete (pregorjele žarulje, zaprljani ili slomljeni stakleni dijelovi leće i dr.);

2) provjeru čitavog sustava rasvjete operativnih površina poslije uklanjanja snijega, naročito u odnosu na naslage snijega koje zaklanjaju svjetiljke;

3) provjeru daljinskog upravljanja uključenja i promjene intenziteta svjetlosti prilazne rasvjete i rasvjete operativnih površina i PAPI-ja, regulatora konstantne struje;

4) provjeru svih sustava za osvjetljavanje i obilježavanje prepreka i sredstava za uključivanje zvučnih i svjetlosnih signala za upozorenje i njihovih instalacija.

 

Članak 29.

Tjedni pregled iz članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća:

1) provjeru rezervnog napajanja električnom energijom:

– probni rad elektroagregata s kontrolom napona, frekvencije i drugih parametara

– kontrola vremena pokretanja elektroagregata i preuzimanja opterećenja

– stabilnost i regularnost izlaznih karakteristika generatora, vibracije uz prethodno zagrijavanje motora

– provjera svih sustava zaštite, spojnih elemenata, količine goriva i sl.

2) provjeru rezervnog napajanja električnom energijom (aku-baterije, uređaji za besprekidno napajanje – UPS– i) sl.

 

Članak 30.

Mjesečni pregled iz članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća naročito:

1) provjeru funkcionalnosti sustava regulacije, signalizacije i daljinskog upravljanja rasvjete operativnih površina, rada regulatora u svim stupnjevima rasvjete operativnih površina i prilazne rasvjete;

2) provjeru rada sustava kontrole kretanja zrakoplova i vozila (indukcijske petlje i/ili drugi sustavi) po operativnim površinama;

3) opći pregled regulacijske opreme, sustava signalizacije za svaku vrstu i grupu te opreme i pregled okana i kanalizacije kabelskih instalacija;

4) provjeru intenziteta svjetlosti rasvjete u osi USS-e (CL) i rasvjete u zoni dodira USS-e (TDZ).

 

Članak 31.

Tromjesečni pregled iz članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća:

1) provjeru obveznih i obavijesnih znakova na operativnim površinama;

2) provjeru, sa zemlje ili iz zraka, usmjerenosti prilaznih svjetala i svjetlosnog pokazivača kuta slijetanja (PAPI-ja).

 

Članak 32.

(1) Šestomjesečni pregled iz članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća mjerenje otpora izolacije svih primarnih strujnih krugova sustava rasvjete operativnih površina i prilazne rasvjete. Otpor izolacije kabela nove i postojeće instalacije mora biti najmanje 50 M. Ako se prilikom kontrole pokaže da otpor izolacije pada, provjeru otpora izolacije obavljati češće s utvrđivanjem uzroka pada. Odstupanje od propisanog minimuma otpora izolacije je dozvoljeno do vrijednosti dobivene izračunom otpora izolacije za svaki strujni krug. Minimalni dozvoljeni otpor izolacije izražen u M može se izračunati na temelju napona ispitivanja i dozvoljene struje odvoda. Mjerenje otpora izolacije smije obavljati samo osobe obučene za mjerenje visokim naponom uz primjenu pravila zaštite od dodira opasnog napona.

(2) Proračun otpora izolacije i mjerenje izoliranosti kabela za napajanje električnom energijom i kabelima za signalizaciju i upravljanje provode se u skladu s ICAO Doc 9157-AN/901 »Aerodromski priručnik – električni sustavi«.

 

Članak 33.

Godišnji pregled iz članka 27. ovoga Pravilnika obuhvaća mjerenje intenziteta osvjetljenosti na stajanci.

 

Članak 34.

(1) Operator aerodroma dužan je najmanje jednom godišnje obaviti tehnički pregled ispravnosti sve opreme aerodromskih službi kojim se dokazuje mogućnost sigurnog korištenja (generatori, vučna vozila, samohodne stepenice, utovarivači, prikolice, sredstva za zemaljski prijevoz putnika i druga vozila za opskrbu, čišćenje, odleđivanje i ostalu opremu i opsluživanje zrakoplova prije i poslije leta, kao i ostala vozila koja služe za obavljanje drugih poslova na stajanci i manevarskim površinama).

(2) Pregled iz stavka 1. ovoga članka obavlja se i češće ako stanje opreme i sredstava aerodromskih službi to zahtijeva.

(3) Operator aerodroma dužan je voditi dokumentaciju o izvršenom tehničkom pregledu iz stavka 1. ovoga članka i tu dokumentaciju čuvati 5 godina u svojoj arhivi.

 

III. POPRAVCI I OTKLANJANJE NEDOSTATAKA

Članak 35.

Tijekom redovitog održavanja operativnih površina moraju se odmah otkloniti svi nedostaci i izvršiti određeni popravci, a naročito:

1) popravak mjestimičnih površinskih oštećenja površine kolnika i oštećenja duž spojnica i na kutovima ploča betonskog kolnika;

2) denivelacija sa zamjenom ili bez zamjene površine kolnika na mjestima oštećenja;

3) obnavljanje nedovoljno vidljivih oznaka;

4) košenje trave i održavanje propisanih kota i nagiba površina osnovnih staza;

5) zamjena dotrajalih kabelskih instalacija sustava svjetlosnog obilježavanja i zamjena neispravnih svjetiljki;

6) popravak oštećenja na ogradi;

7) drugi popravci kojima se sprječavaju nepravilnosti i oštećenja na operativnim površinama.

 

Članak 36.

Operator aerodroma dužan je redovito održavati rigole, slivnike, okna i kanale koji se koriste za odvođenje vode.

 

Članak 37.

Plan održavanja za jesensko razdoblje osim redovitog održavanja obuhvaća i plan pripreme za održavanje u zimskim uvjetima uključujući i preventivne mjere.

 

Članak 38.

(1) Poprečni i uzdužni nagibi na površinama USS-e, drugih staza i stajanci na aerodromu moraju se održavati u skladu s propisanim nagibima.

(2) Na površinama USS-e ne smije biti deformacija većih od 3 cm na duljini 45 m u uzdužnim profilima USS-e.

 

Članak 39.

Niti na jednom dijelu površina USS-e i brzoizlaznih staza za vožnju ne smije biti neravnina koje su veće:

1) od 1,25 cm – u obliku izbočina, koje ne smiju biti oštrih rubova, mjereno ravnjačom duljine 3 m u bilo kojem smjeru;

2) od 3 mm – u obliku ulegnuća u kojima se može zadržati voda, mjereno ravnjačom duljine 3 m u bilo kojem smjeru.

 

Članak 40.

(1) Niti na jednom dijelu površina staza za vožnju i stajanke ne smije biti ulegnuća u kojima se može zadržati voda, većih od 3 cm, mjereno ravnjačom duljine 3 m u bilo kojem smjeru.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka neravnine mogu biti veće ako su na aerodromu izgrađeni rigoli ili kanali za odvod, koji ne mogu dovesti do oštećenja zrakoplova.

 

Članak 41.

Na stabiliziranim operativnim površinama ne smije biti neravnina većih od 3 cm, mjereno ravnjačom duljine 3 m bilo u kojem smjeru.

 

Članak 42.

Na zatravljenim operativnim površinama ne smije biti neravnina većih od 5 cm, mjereno ravnjačom duljine 3 m bilo u kojem smjeru.

 

Članak 43.

U razdoblju povoljnih vremenskih i drugih uvjeta moraju se planirati i određeni opsežni radovi utvrđeni redovitim i pojačanim održavanjem, a osobito:

1) obrada i brtvljenje novih pukotina i zamjena dotrajale brtvljene mase spojnica i pukotina;

2) popravci, zamjene ili pojačanja dotrajalih mjesta na kolničkim površinama;

3) zaštita asfaltnog zastora od isparavanja bitumenskog veziva;

4) povećanje hrapavosti kolničkih površina da bi se povećao učinak kočenja;

5) zamjena filterskog materijala u drenažnim kanalima;

6) uklanjanje drveća i drugog raslinja koje probija površine za ograničavanje prepreka;

7) provjera ravnosti i nosivosti kolničke konstrukcije.

 

Članak 44.

Ako na operativnim površinama nije uočljivo više od 30% obojene površine oznake, zbog naslaga gume, drugih nečistoća, oštećenja ili promjene osnovne boje i sl., potrebno je iste oznake obojiti.

 

Članak 45.

(1) Ako se vrijednost koeficijenta trenja na površini USS-e pokrivene vodom smanji ispod vrijednosti danih u stupcu 7. tablice 3. iz stavka 2. ovoga članka, poduzimaju se mjere za poboljšanje uvjeta kočenja (povećanja hrapavosti ili obnavljanje površine kolnika, čišćenje) i istovremeno se objavljuje podatak, putem žurnih informacija (NOTAM), da je USS-a klizava kada je pokrivena vodom.

(2) Granične vrijednosti održavanja određuju se prema sljedećoj tablici:

 

Tablica 3

 

Tip opreme za ispitivanje

Tip

Pritisak u gumi (kPa)

Test brzine (km/h)

Vodeni sloj (mm)

Novo izgrađeni kolnik

Održavani nivo

Minimalni

koeficijent

trenja

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

Mu-meter

Trailer

A

A

70

70

65
95

1.0

1,0

0,72

0,66

0,52

0,38

0,42

0,26

Skiddometer Trailer

B

B

210

210

65
95

1,0

1,0

0,82

0,74

0,60

0,47

0,50

0,34

Surface

Friction

B

210

65

1,0

0,82

0,60

0,50

Tester

Vehicle

B

B

210

210

95
65

1,0

1,0

0,74

0,82

0,47

0,60

0,34

0,50

Tester

Vehicle

B

210

95

1,0

0,74

0,54

0,41

TATRA

Friction

B

210

65

1,0

0,76

0,57

0,48

Tester

Vehicle

B

210

95

1,0

0,67

0,52

0,42

GRIPTESTER

C

140

65

1,0

0,74

0,53

0,43

Trailer

C

140

95

1,0

0,64

0,36

0,24

 

 

(3) Vrijednosti u stupcima 6. i 7. iz tablice iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju srednje vrijednosti za USS-e ili njene određene dijelove.

(4) Detaljne upute o načinu mjerenja koeficijenta trenja dane su u ICAO doc 9137-AN/898 Airport Service Manual dio 2.

 

Članak 46.

(1) Trava i drugo raslinje na osnovnim stazama ne smiju biti viši od 30 cm, a trava oko svjetiljki sustava svjetlosnog obilježavanja mora se održavati tako da se osigura stalna vidljivost tih svjetiljki iz zrakoplova u polijetanju, slijetanju i kretanju po operativnim površinama.

(2) Na zatravljenim operativnim površinama trava ne smije biti viša od 15 cm.

 

Članak 47.

Ako se na zatravljenim površinama pojave krtičnjaci, te se površine moraju poravnati i uvaljati.

 

Članak 48.

Operator aerodroma dužan je osigurati na aerodromu, dok je otvoren, ovlaštenu osobu za održavanje sustava svjetlosnog obilježavanja.

 

Članak 49.

Za sve elemente sustava rasvjete (obilježavanja), operator aerodroma mora posjedovati 5% rezervnih dijelova instalirane opreme, a u svrhu omogućavanja žurnih popravaka i zamjene neispravnih dijelova istog sustava.

 

Članak 50.

Operator aerodroma obavezan je utvrditi godišnji plan redovitog održavanja i osigurati mjere za popravak operativnih površina, objekata, instalacija, uređaja, opreme i sredstava koji omogućuju sigurno polijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, kao i prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari.

 

IV. ČIŠĆENJE

Članak 51.

Na operativnim površinama ne smiju se nalaziti strani predmeti (izdvojeni dijelovi površine kolnika, ostaci šljunka, pijeska i prašine, ostaci pokošene trave i sl.) koji mogu oštetiti zrakoplov.

 

Članak 52.

Naslage ulja, maziva, gume i sl. moraju se žurno uklanjati s operativnih površina.

 

Članak 53.

Zaštitni pojasevi (strip) operativnih površina moraju se održavati na način da se spriječi mogućnost da nečistoće ili kameni agregat bude usisan od motora zrakoplova.

 

Članak 54.

Operator aerodroma, ovisno o meteorološkim uvjetima, za period u kojem se očekuju snježne padaline i jaki mraz, mora pravovremeno osigurati dovoljnu količinu sredstava za uklanjanje leda s operativnih površina.

 

Članak 55.

Operator aerodroma, dužan je napraviti plan uklanjanja snijega, leda, bljuzgavice i slane, s razrađenim prioritetom, načinom čišćenja, postupcima, sastavom tima i radnim vremenom tima, odgovarajućom mehanizacijom i sredstvima (tip i broj strojeva, sredstva za odleđivanje i dr.).

 

Članak 56.

Atmosferski talog sa stabiliziranih i zatravljenih operativnih površina uklanja se na način da se te površine ne oštete.

 

Članak 57.

(1) Oprema za čišćenje snijega, leda, bljuzgavice i slane mora biti ispravna prije početka zimske sezone.

(2) Operator aerodroma mora najkasnije do 1. studenoga tekuće godine obaviti pregled zimske opreme kojim će utvrditi ispravnost kao i obaviti obuku osoba koje će rukovati tom opremom.

 

Članak 58.

Prije početka zimske sezone moraju se postaviti oznake za obilježavanje staza pokrivenih snijegom.

 

Članak 59.

(1) Čišćenje površina za kretanje zrakoplova započinje odmah poslije pokrivanja površine kolnika padalinom, odnosno najkasnije kada pokrivač dostigne debljinu od 15 mm (bljuzgavica, voda), odnosno 20 mm ako je snijeg vlažan i 50 mm ako je snijeg suh.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, čišćenje mora započeti ranije ako su uvjeti kočenja loši.

 

Članak 60.

Ako se čišćenje snijega, bljuzgavice i leda s operativnih površina i sustava svjetlosnog obilježavanja ne može obaviti istovremeno, čišćenju se pristupa prema sljedećem rasporedu i to:

1) USS-e sa svjetlosnim obilježavanjem;

2) staze za vožnju sa svjetlosnim obilježavanjem, koje predstavljaju najkraću vezu između USS-e i stajanke;

3) stajanke;

4) druge staze i operativne površine po rasporedu koji omogućava uspostavljanje normalnih operacija.

 

Članak 61.

Atmosferski talog mora biti uklonjen s površina USS-a i s drugih površina koje se koriste u uvjetima kategorije II i III, a na ostalim operativnim površinama debljina atmosferskog taloga ne smije biti veća od debljine propisane u članku 59. ovoga Pravilnika, ako uvjeti kočenja nisu loši.

 

Članak 62.

(1) Visina snježnog pokrivača na površinama zaštitnih pojaseva osnovne staze ovisno o tipu zrakoplova koji prometuje na aerodromu, mora biti tolika da krila zrakoplova sigurno nadvisuju snježni pokrivač tako da turbine motora zrakoplova ne mogu usisati snijeg i led te za slučaj da se vanjski kotač glavnog podvozja nađe na rubu površine za kretanje zrakoplova.

(2) Za USS-u i druge staze aerodroma referentnih kodnih oznaka D i E prema ICAO Annex 14, maksimalna visina snijega ne smije biti veća od visine na slici 1.

 

Slika 1.

 

(3) Za USS-u i druge staze aerodroma kodne oznake C visina snijega ne smije biti veća od visine profila na slici 2.

 

Slika 2.

 

4) Za USS-u aerodroma kodnih oznaka A i B, snijeg mora biti niži od najniže točke kritičnog zrakoplova kada se vanjski kotač glavnog podvozja nalazi na vanjskom rubu USS-e.

(5) Poslije prestanka padanja snijega, kada to uvjeti dozvole, visina snijega iz ovoga članka mora se smanjiti da bi se u slučaju ponovnog čišćenja mogla održati propisana visina snijega.

 

Članak 63.

(1) Snijeg oko rasvjetnih tijela za obilježavanja čisti se tako da usmjereno zračenje rasvjetnog tijela ne bude zaklonjeno snijegom.

(2) Kod rasvjetnih tijela koja su postavljena na razini terena, u neposrednoj blizini rasvjetnih tijela snijeg mora biti očišćen na razmaku od 0,5 m u smjeru zračenja do visine od 0,1 m. Kod izdignutih rasvjetnih tijela snijeg mora biti očišćen najmanje 0,2 m ispod izvora zračenja.

(3) Na razmacima većim od razmaka iz stavka 2. ovoga članka, snijeg se čisti tako da se sloj snijega nalazi ispod ravni pod pozitivnim nagibom od 4%, koja počinje na nivou očišćenog snijega neposredno oko svjetiljke.

 

Članak 64.

Za odleđivanje operativnih površina mogu se koristiti ispitana kemijska sredstva koja ne utječu nepovoljno na okoliš (imaju eko-certifikat), na materijal od kojeg je proizveden zrakoplov i koja oštećuju površine kolnika u najmanjoj mogućoj mjeri.

 

Članak 65.

Vozila i strojevi za čišćenje operativnih površina, kao i druga vozila koja se kreću po operativnim površinama, moraju imati uključena rotacijska svjetla žute boje za svo vrijeme zadržavanja na tim površinama i moraju biti u stalnoj radiovezi s voditeljem tima za čišćenje.

 

Članak 66.

Čišćenje operativnih površina, na kontroliranim aerodromima, može započeti nakon što se ishodi odobrenje od nadležne kontrole zračnog prometa.

 

Članak 67.

Voditelj tima za čišćenje dužan je, kada se osobno uvjeri da su sva vozila, strojevi i oprema napustili operativne površine, radiovezom izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa da su operativne površine slobodne za zračni promet.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o održavanju objekata, opreme i instalacija na aerodromu koji su važni za sigurnost zračne plovidbe (»Narodne novine« broj 132/98).

 

Članak 69.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnom novinama«.

Klasa: 011-01/05-02/46

Urbroj: 530-09-05-1

Zagreb, 12. svibnja 2005.

Ministar mora, turizma,prometa i razvitka

Božidar Kalmeta, v. r.

 

DODATAK 1.

 

Obrazac broj 1

 

UPUTA ZA POPUNU OBRASCA BROJ 1

Izvješće vrijedi najviše 24 sata.

1. U točku A unosi se međunarodna četveroslovna oznaka aerodroma.

2. U točku B unosi se skupina od osam brojki što označava dan, mjesec i sat promatranja (UTC).

3. U točku C unosi se oznaka pragova USS-e.

4. U točku 1. unose se podaci o stanju svake trećine USS-e.

5. U točku 2. unosi se ocjena uvjeta kočenja na svakoj trećini USS-e, koja mora odgovarati stanju površina navedenim u točki 1., a koeficijent trenja upisuje se u zagradi.

6. U točku 3. upisuje se »OK« u odgovarajuće rubrike, ako nema neispravnosti. U slučaju neispravnosti upisuje se »YES«, nakon kojeg slijedi lijeva (»L«) ili desna (»R«) strana ili obje strane (»LR«), promatrano od praga s nižom brojčanom oznakom. U zagradi se upisuje i broj neispravnih ili zaklonjenih svjetiljki. Opisom u točki 6. izvješća daju se pobliži podaci o neispravnostima. Ako neispravnosti ugrožavaju sigurnost zračne plovidbe ili ispravnost instalacije svjetlosnog obilježavanja ispod propisanog minimuma, upisuje se »NO«, čime se označava da je određena površina ili instalacija izvan upotrebe.

U rubrikama za staze za vožnju unijet će se oznaka staza za vožnju za svaki aerodrom prema oznakama iz Zbornika zrakoplovnih obavijesti (AIP).

7. U točku 4. unose se podaci o svim pokretnim i nepokretnim preprekama koji nisu objavljeni u AIP.

8. U točku 5. unose se podaci o jatima ptica, ako postoje: na kojoj su površini, o smjerovima prelijetanja, vrsti ptica i sl..

9. U točku 6. unosi se bilo koja važna operativna informacija ili pobliže objašnjenje neispravnosti iz točke 3. ovoga obrasca.

 

DODATAK 2.

 

Obrazac broj 2


 

UPUTA ZA POPUNU OBRASCA BROJ 2

Kada se izvješćuje o dvjema USS-ma ili o više USS-a, obrazac se popunjava za svaku stazu posebno. Ne popunjavaju se one točke za koje nema podataka. Izvješće vrijedi najviše 24 sata. Novo izvješće se mora izdati kada god ima važnih promjena.

1. U točku A unosi se međunarodna četveroslovna oznaka aerodroma.

2. U točku B unosi se skupina od osam brojki što označava dan, mjesec i sat promatranja (UTC).

3. U točku C unosi se oznaka USS-e.

4. U točku D unosi se podatak o duljini očišćene USS-e, ako je manja od objavljene (vidi točku T koja se odnosi na neočišćeni dio USS-e).

5. U točku E unosi se podatak o širini očišćene USS-e, ako je manja od objavljene, ako očišćeni dio nije simetričan prema osi USS-e, lijevo ili desno od središnje crte, dodaje se »L« ili »R«, promatrano s praga s nižom brojčanom oznakom.

6. U točku F unose se podaci o naslagama čitavom duljinom USS-e. Odgovarajućom kombinacijom brojeva prikazuju se različiti uvjeti na dijelovima USS-e. Ako na istom dijelu USS-e ima više od jedne naslage, o njima se izvještava redom od vrha naniže.

Podaci o nanosima i debljini naslaga većim od prosječnih ili druge značajne karakteristike naslaga mogu se iskazati pod točkom T na opisani način.

7. U točku G unose se podaci o srednjoj debljini naslaga, u mm, za svaku trećinu od ukupne duljine USS-e ili oznaka »XX« – ako se ne može izmjeriti ili operativno nije važna; procjena se obavlja s točnosti od 20 mm za suhi snijeg, 10 mm za vlažni snijeg, a 3 mm za bljuzgavicu.

Kada se navodi izmjereni koeficijent, upotrebljavaju se dvije očitane brojke i naznačuje kratica mjernog uređaja. Kada se navodi procjena, uzima se jedna brojka.

8. U točku H unose se podaci o uvjetima kočenja na svakoj trećini USS-e i uređajima za mjerenje te izmjereni ili izračunati koeficijent (dvije brojke) ili, ako ne postoji, procjena uvjeta kočenja (jedna brojka), promatrano od praga USS-e s nižom brojčanom oznakom. Ako uvjeti na površini ili oprema za mjerenje ne dopuštaju da se pouzdano izmjeri kočenje, unosi se kod 9.

Kratice naziva uređaja kojima se obavlja mjerenje:

a. DBV – vozilo s dijagonalnim kočenjem (Diagonal Braked Vehicle)

b. JBD – Jamesov uređaj za mjerenje usporenja (James Brake Decelerometer)

c. MM – μ – metar

d. SFT – uređaj za mjerenje površinskog trenja

e. SKH – skidometar (visoki tlak zračnica)

f. SKL – skidometar (niski tlak zračnica)

g. TAP – taplejmetar (Tapleymeter)

9. U točku J unose se podaci o kritičnim naslagama snijega uz rub USS-e. Ako tih naslaga ima, unosi se podatak o njihovoj visini, u cm, i podatak o udaljenosti od ruba USS-e u m, iza koje slijedi lijeva (»L«) ili desna (»R«) strana ili obje strane (»LR«), promatrano od praga USS-e s nižom brojčanom oznakom.

10. U točku K unosi se oznaka »YES« ako su sva svjetla USS-e zaklonjena, iza koje slijedi oznaka »L«, »R« ili »LR«, promatrano od praga USS-e s nižom brojčanom oznakom.

11. U točku L unosi se podatak o duljini i širini USS-e ili oznaka »TOTAL«, ako se čisti cijela USS-a.

12. U točku M unosi se očekivano vrijeme završetka čšetka čišćenja (UTC).

13. U točku N unosi se kod iz točke F kojim se mogu opisati uvjeti na stazi za vožnju, a ako nijedna staza za vožnju koja poslužuje USS-u nije u upotrebi, unosi se oznaka »NO«.

14. U točku P unosi se oznaka »YES« i podatak o bočnoj udaljenosti.

15. U točku R unosi se kod za točku F kojim se može opisati stanje stajanke; ako je stajanka neupotrebljiva, unosi se oznaka »NO«.

16. U točku S unosi se podatak o predviđenom vremenu idućeg promatranja odnosno mjerenja (UTC).

17. U točku T unosi se opisno bilo koja važna operativna informacija, ali uvijek u vezi s duljinom neočišćene USS-e (točka D) i stupnjem pokrivenosti površine USS-e naslagama (točka F) u skladu s ljestvicom:

a. USS-a s naslagama – 10% – ako je površina USS-e pod naslagama manja od 10% njezine površine

b. USS-a s naslagama – 25% – ako je površina USS-e pod naslagama od 11% do 25% njezine površine

c. USS-a s naslagama – 50% – ako je površina USS-e pod naslagama od 26% do 50% njezine površine

d. USS-a s naslagama – 100% – ako je površina USS-e pod naslagama od 51% do 100% njezine površine.

Isto se tako u ovu točku unose podaci o jatima ptica, ako postoje (na kojoj su površini, o smjerovima prelijetanja, vrsti ptica i sl.).