Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (pročišćeni tekst)

NN 147/2005 (14.12.2005.), Statut Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (pročišćeni tekst)

HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA I INŽENJERAU GRADITELJSTVU

2819

Na temelju ovlaštenja Skupštine Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Upravni odbor Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu na sjednici održanoj 21. studenoga 2005. godine, utvrdio je pročišćeni tekst Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Pročišćeni tekst Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu sadrži Statut usvojen na Skupštini Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu 12. prosinca 1998. godine, te njegove Izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 112/99 i 85/05, u kojima je naznačeno vrijeme stupanja na snagu.

 

Klasa: 314-01/05-01/37

Urbroj: 314-00-05-2

Zagreb, 21. studenoga 2005.

Predsjednik

Hrvatske komore arhitekata

i inženjera u graditeljstvu

dr. sc. Petar Đukan, dipl. ing. građ., v. r.

STATUT

HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA I INŽENJERAU GRADITELJSTVU

(pročišćeni tekst)

 

1. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim se statutom pobliže uređuje ustrojstvo Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (dalje u tekstu: Komora), oblici udruživanja ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave, postupka upisa u Imenik i Upisnik Komore, način vođenja Imenika i Upisnika, strukovni zadaci i stručni smjer ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, stegovni postupak za utvrđivanje povrede dužnosti i ugleda ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera, tijela za pokretanje i vođenje stegovnog postupka, ustrojstvo stručne službe Komore, te druga pitanja važna za njezine članove, ako nije drukčije određeno Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

 

Članak 2.

(1) Komora, u skladu s Ustavom, Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu i drugim propisima te ovim statutom, Kodeksom strukovne etike i drugim općim aktima Komore unapređuje arhitektonsku i inženjersku djelatnost u cilju zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.

(2) Komora osobito:

1. čuva ugled, čast i prava ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera tc osigurava uvjete za pravilno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata,

2. nadzire ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere, zajedničke urede, projektantska društva odnosno druge pravne osobe u kojima ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove u skladu sa zakonom,

3. skrbi o trajnom stručnom uzdizanju svojih članova i kandidata za članove Komore, te s tim u vezi uspostavlja i unapređuje razne oblike stručne i znanstvene suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (dalje u tekstu: Ministarstvo), upravnim tijelima, fakultetima, udrugama arhitekata i/ili inženjera itd.,

4. razvija strukovnu etiku,

5. prati i proučava odnose i pojmove, uključujući i stanje u graditeljstvu koji su od interesa za uređenje, položaj i rad te unapređenje arhitektonske i inženjerske djelatnosti,

6. izvješćuje Hrvatski sabor, Ministarstvo te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja graditeljstva te s tim u vezi zaštite okoliša, zaštite i očuvanja kulturne baštine i zaštite okoliša od neprihvatljivoga građenja,

7. skrbi da ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove, te između ostalog promiče i materijalne interese ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera te štiti materijalne interese naručitelja usluga organiziranjem obveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti,

8. promiče druge interese ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera,

9. brine za položaj i prava umirovljenih ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera,

10. uspostavlja i razvija suradnju s drugim komorama arhitekata i/ili inženjera i međunarodnim organizacijama arhitekata i/ili inženjera, kao i drugim profesionalnim organizacijama i udrugama.

 

Članak 3.

U postupcima za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i imenike ovlaštenih inženjera, za obnovu postupka upisa te u drugim slučajevima u kojima odlučuju o pravima i obvezama ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera i projektantskih društava, osim ako Zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore nije drugačije određeno, ovlaštena tijela Komore odlučuju primjenjujući na odgovarajući način pravila Zakona o općem upravnom postupku.

 

II. UPIS U IMENIKE I UPISNIKE KOMORE

 

Članak 4.

(1) Pravo na obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata u skladu s posebnim propisima, a prema stručnom smjeru u svojstvu odgovorne osobe i pravo uporabe strukovnih naziva »ovlašteni arhitekt« ili »ovlašteni inženjer« stječe se upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata i imenike ovlaštenih inženjera.

(2) Na temelju upisa ovlaštenom arhitektu i ovlaštenom inženjeru izdaje se odgovarajuće rješenje, iskaznica i pečat. Iskaznica i pečat su trajno vlasništvo Komore.

(3) Odluku o veličini i obliku, te načinu izdavanja, uporabi i vraćanju iskaznice i pečata donosi Upravni odbor Komore.

(4) Komora organizira osiguranje od odgovornosti za sve ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere odnosno za sve razrede. Svaki ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer dobiva posredstvom Komore Policu osiguranja od profesionalne odgovornosti od odabranog osiguravatelja. Polica se izdaje za razdoblje od godinu dana i obnavlja svake godine. Premija osiguranja uračunata je u članarinu.

(5) Pravo iz stavka 1. ovog članka traje dok traje Polica iz stavka 4. ovoga članka odnosno do izricanja stegovne kazne iz članka 30. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

 

Članak 5.

(1) Zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i imenike ovlaštenih inženjera podnosi se odboru za upis u odgovarajući imenik Komore.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka razmatra odbor za upis u odgovarajući imenik Komore i daje Nacrt rješenja predsjedniku Komore, koji donosi odnosno potpisuje odgovarajuće rješenje.

(3) Upisom u odgovarajuće imenike Komore smatra se da su ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri prihvatili obvezu obavljati poslove u skladu s ovlastima utvrdenim Zakonom, aktima Komore, posebnim zakonima i propisima donesenim temeljem tih zakona.

 

Članak 6.

Pri odlučivanju o zahtjevu za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno Imenik ovlaštenih inženjera Komora može zatražiti od podnositelja zahtjeva da dopuni dokaze o svom pravu na upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno Imenik ovlaštenih inženjera.

 

Članak 7.

(1) Djelomično školovanje i praksa na jednoj vrsti strukovnih zadataka, malom broju ili jednostavnim strukovnim zadacima ne može se priznati kao uvjet za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili imenik ovlaštenih inženjera.

(2) Savladana nastava arhitekata iz predmeta proračuna konstrukcija, projektiranja instalacija ili geodezije ne kvalificira arhitekta za upis u Imenik druge struke ili za rad strukovnih zadataka razreda kojeg je član.

(3) Savladana nastava inženjera iz pojedinih predmeta arhitekture, prostornog uredenja druge inženjerske struke, ne kvalificira inženjera za upis u Imenik druge struke ili za rad izvan strukovnih zadataka razreda kojeg je član.

(4) Iznimno, arhitekt ili inženjer može biti upisan u Imenik druge struke ako kvalitetom radova dokaže da je stekao praksu za strukovne zadatke razreda kojeg želi biti član. Odluku o tome donosi Odbor za upis u određeni imenik.

(5) Pravo na upis u Imenik ovlaštenih arhitekata za stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata ima i osoba koja je diplomirala na odgovarajućoj visokoj školi iz područja biotehničkih znanosti te stekla zvanje diplomiranog inženjera agronomije – uređenja krajobraza.

 

Članak 8.

Uvjete i mjerila za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i imenike ovlaštenih inženjera iz članka 26. stavka 5. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, donosi Skupština Komore na prijedlog Upravnog odbora Komore.

 

Članak 9.

Postupak u povodu zahtjeva za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno Imenik ovlaštenih inženjera prekinut će se ako je protiv podnositelja zahtjeva otvorena istraga zbog kaznenog djela koji bi ga činilo nedostojnim za obavljanje arhitektonskih ili inženjerskih poslova ili ako je protiv njega iz istog razloga pokrenut stegovni postupak u tijelu ili pravnoj osobi u kojoj radi ili koje je član.

 

Članak 10.

Ako Odbor za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera ne donese rješenje o urednom zahtjevu u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, a ne postoje razlozi za odgodu upisa, podnositelj zahtjeva može pokrenuti upravni spor kao da je zahtjev odbijen. U tom slučaju postupak pred Upravnim sudom je hitan.

 

Članak 11.

(1) Ako se poslije odobrenog upisa sazna da podnositelj nije ispunjavao uvjete propisane za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera, upisni će se postupak obnoviti na poticaj stegovnog tužitelja, Upravnog odbora ili ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

(2) U postupku obnove primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe koje važe za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata ili Imenik ovlaštenih inženjera.

(3) Na temelju provedenog postupka odlučit će se rješenjem ostaje li ranija odluka o upisu na snazi ili se ukida i određuje brisanje arhitekta, odnosno inženjera iz Imenika ovlaštenih arhitekata Imenika ovlaštenih inženjera.

 

Članak 12.

Na postupak brisanja iz Imenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Statuta o obnovi upisnog postupka.

 

III. IMENICI I UPISNICI

 

Članak 13.

(1) Komora vodi ove imenike i upisnike:

1. Imenik ovlaštenih arhitekata

2. Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva

3. Imenik ovlaštenih inženjera geodezije

4. Imenik ovlaštenih inženjera strojarstva

5. Imenik ovlaštenih inženjera elektrotehnike

6. Upisnik zajedničkih ureda

7. Upisnik projektantskih društava

8. Upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja i stručnog nadzora

9. Evidenciju trgovačkih društava u kojima su zaposleni ovlašteni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri.

(2) Imenici i upisnici iz prethodnog stavka ukoričene su knjige, ako ovim statutom ili drugim općim aktima Komore nije drugačije uređeno. Stranice tih knjiga označavaju se rednim brojevima, a listovi prošivaju jamstvenikom. Svaki upisnik i imenik ima rubrike utvrđene ovim statutom ili posebnim općim aktom Komore.

(3) Svaki imenik i upisnik, ako posebnim općim aktom Komore nije drugačije određeno, ovjerovljuje predsjednik Komore, naznačujući na gornjem dijelu posljednje stranice knjige ukupan broj stranica i datum ovjere te potpisujući ovjeru i stavljajući žig Komore u vosku preko završnih krajeva jamstvenika.

(4) Imenici uz desni rub imaju vidljivo u stupnjevitom poretku naznačena velika slova abecede, i to tako da se prvo slovo abecede nalazi na gornjem desnom rubu, a posljednje na donjem rubu knjige. Stranice imenika obilježavaju se rednim brojevima za svako slovo posebno. Osim slova hrvatske abecede, imenici sadržavaju i posebna slova drugim europskih latiničnih abeceda koje se češće javljaju u praksi.

(5) Na početku svake stranice upisnika ili imenika, ako posebnim općim aktom Komore nije drugačije određeno naznačuje se kalendarska godina. S upisima u novoj kalendarskoj godini započinje se uvijek na novoj stranici.

(6) Stranice upisnika i imenika, ako posebnim općim aktom Komore nije drugačije određeno, podijeljene su na okomite stupce s rubrikama za pojedince upise. Prvi stupac je uvijek stupac upisa rednog broja upisa.

(7) U upisnicima se, ako posebnim općim aktom Komore nije drugačije određeno, svaki upis vodoravno podcrtava.

(8) Upis u imenik unosi se u prvu slobodnu rubriku slova u imeniku koje odgovara početnom slovu prezimena arhitekta ili inženjera, odnosno tvrtke društva. Imenik se smatra ispunjenim kad se ispuni bilo koje slovo u imeniku.

(9) Imenici i upisnici mogu se voditi i na računalu.

(10) Vođenje imenika i upisnika uredit će se posebnom odlukom Upravnog odbora Komore.

 

Članak 14.

U Imenik ovlaštenih arhitekata i Imenike ovlaštenih inženjera upisuje se:

1. ime i prezime arhitekta ili inženjera,

2. jedinstveni matični broj građana,

3. dan i mjesto rođenja,

4. dan upisa,

5. broj i datum rješenja o upisu,

6. sjedište ureda,

7. stručni smjer ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera,

8. status arhitekta ili inženjera u projektantskom društvu odnosno drugoj pravnoj osobi koja nije osnovana kao projektantsko društvo (član, u radnom odnosu, položaj),

9. članstvo u zajedničkom uredu,

10. promjene nastale tijekom obavljanja arhitektonskih ili inženjerskih poslova te brojevi i datumi rješenja na osnovi kojih su te promjene uslijedile,

11. dan i razlog brisanja iz Imenika s brojem i datumom rješenja na temelju kojeg je određeno brisanje iz Imenika,

12. ime preuzimatelja ureda u slučaju iz točke 11. ovog stavka s brojem i datumom rješenja na temelju kojeg je postavljen preuzimatelj,

13. zabilježba o pokretanju postupka za obnovu upisnog postupka s brojem i datumom rješenja na temelju kojeg je zabilježba unesena,

14. zabilježba o mirovanju i prestanku članstva u Komori odnosno obavljanju arhitektonskih ili inženjerskih poslova s brojem i datumom rješenja na temelju kojeg je zabilježba unesena,

15. zabilježba o pokretanju stegovnog postupka s podacima o aktu na temelju kojeg je postupak pokrenut i

16. podaci o dužnostima u tijelima Komore te njihovo trajanje.

 

Članak 15.

Ustroj i vođenje Upisnika zajedničkih ureda uredit će Upravni odbor posebnom odlukom.

 

Članak 16.

Ustroj i vođenje Upisnika projektantskih društava uredit će Upravni odbor posebnom odlukom.

 

Članak 17.

Ustroj i vođenje Upisnika ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja uredit će Upravni odbor Komore posebnom odlukom.

 

Članak 18.

Ustroj i vođenje Evidencije trgovačkih društava u kojima su zaposleni ovlašteni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri uredit će Upravni odbor Komore posebnom odlukom.

 

Članak 19.

(1) Osim imenika i upisnika navedenih u članku 13. ovog Statuta, Komora vodi u posebnom spisu evidenciju osobnih podataka o svakom ovlaštenom arhitektu i ovlaštenom inženjeru, projektantskom društvu i zajedničkom uredu.

(2) Komora vodi i posebnu evidenciju o stegovnim postupcima i evidenciju o članovima ispisanim iz Imenika.

(3) Upravni odbor Komore donijet će posebnu odluku o sadržaju i načinu vodenja evidencije iz stavka 1. i 2. ovog članka.

 

IV. STRUČNI SMJER I STRUKOVNI ZADACI OVLAŠTENOG ARHITEKTA I OVLAŠTENOG INŽENJERA

 

1. Stručni smjer i strukovni zadaci ovlaštenih arhitekata

 

Članak 20.

Ovlašteni arhitekt se upisuje u jedan od stručnih smjerova u Imeniku ovlaštenih arhitekata:

1. Stručni smjer ovlaštenih arhitekata,

2. Stručni smjer ovlaštenih arhitekata – urbanista,

3. Stručni smjer ovlaštenih arhitekata unutarnje arhitekture,

4. Stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata.

 

Članak 21.

(1) Stručni smjerovi ovlaštenih arhitekata određeni su prema strukovnim zadacima:

– Strukovni zadaci ovlaštenog arhitekta su arhitektonsko-oblikovno, tehničko i gospodarsko projektiranje. Ovlašteni arhitekt može pružati stručne usluge svih stručnih smjerova arhitekture.

– Strukovni zadaci ovlaštenog arhitekta – urbanista su izrada urbanističkih i prostornih planova (organizacija njihove provedbe i oblikovanje okoliša).

– Strukovni zadaci ovlaštenog krajobraznog arhitekta su planiranje, projektiranje, uređenje krajobraznih struktura unutar i izvan naseljenih područja, zaštita i planski sustavno uzdržavanje krajobraza i ostvarenja krajobrazne arhitekture, utemeljenih na bio­tehničkim, umjetničkim, gospodarskim i ekološkim spoznajama i postupcima.

(2) Strukovni zadaci ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata – urbanista, ovlaštenih arhitekata unutarnje arhitekture i ovlaštenih krajobraznih arhitekata iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju:

1. izradu prostornih i urbanističkih planova, idejnih rješenja, idejnih projekata i programskih skica, glavnih projekata i izvedbenih projekata,

2. izradu programa za projektiranje i gradnju te praćenje njihove provedbe,

3. savjetovanje i zastupanje investitora i njihovih interesa u pitanjima koja se odnose na: planiranje, projektiranje, izbor izvoditelja, koordiniranje, ugovaranje radova, organiziranje i izvođenje projekata,

4. planiranje, koordiniranje i organiziranje gradnje,

5. nadzor nad građenjem, obračunavanje i preuzimanje izvedenih radova,

6. provedbu stručnih mjerenja i ispitivanja,

7. kontroliranje zgrada i pogona u radu,

8. izradu mišljenja, studija, procjena i proračuna, stručna kontrola dokumentacije,

9. izradu troškovnika s dokaznicom mjera i nadzor nad izvedbom s obračunom izvedenih radova, prema tim dokumentima.

10. Stručni zadaci ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog krajobraznog arhitekta obuhvaćaju i sudjelovanje u planiranju krajolika, planiranju gradova, regionalnom planiranju i zaštiti okoliša.

(3) Strukovni zadaci obuhvaćaju poslove prema Pravilniku o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

(4) Strukovni zadaci odgovaraju definiciji i klasifikacijskim oznakama Pravilnika o utvrđivanju znanstvenih područja (»Narod­ne novine«, broj 29/97) – za Grane 2.01.01. do 2.01.05., Polja 2.01 Arhitektura i urbanizam, u okviru Područja tehničkih znanosti. Za krajobrazne arhitekte strukovni zadaci odgovaraju oznakama za Granu 4.01.05., Polja 4.01. Agronomija u okviru Područja biotehničkih znanosti.

 

2. Stručni smjer i strukovni zadaci ovlaštenih inženjera građevinarstva

 

Članak 22.

Ovlašteni inženjer građevinarstva može obavljati poslove sljedećih stručnih smjerova:

1. Stručni smjer ovlaštenih inženjera građevinarstva – geotehničara

2. Stručni smjer ovlaštenih inženjera građevinarstva – konstruk­tora

3. Stručni smjer inženjera građevinarstva za organizaciju građenja

4. Stručni smjer inženjera građevinarstva za prometnice

5. Stručni smjer inženjera građevinarstva za vodogradnje

 

Članak 23.

(1) Strukovni zadaci ovlaštenog inženjera građevinarstva po stručnom smjeru za svako tehničko područje jesu:

1. Oblikovno, tehničko i gospodarsko projektiranje građevina i konstrukcijskih dijelova građevine.

2. Izrada programa, studija, planova i projekata.

3. Savjetovanje i zastupanje investitora i njihovih interesa u poslovima planiranja, projektiranja, izbora izvoditelja, organiziranja i izvođenja projekata.

4. Planiranje, koordiniranje i organiziranje gradnje.

5. Nadzor nad građenjem.

6. Obračunavanje i preuzimanje izvedenih radova.

7. Provedba stručnih tehničkih ispitivanja i mjerenja.

8. Kontrola ponašanja građevina u uporabi.

9. Stručna kontrola projekata.

10. Izradu troškovnika s dokaznicom mjera i nadzor nad izvedbom s obračunom izvedenih radova, prema tim dokumentima.

(2) Ovlašteni inženjer građevinarstva može obavljati poslove svih stručnih smjerova.

 

3. Stručni smjer i strukovni zadaci ovlaštenih inženjera geodezije

 

Članak 24.

(1) Ovlašteni inženjer geodezije se upisuje u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije. Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ima samo jedan stručni smjer.

(2) Stručna djelatnost ovlaštenog inženjera geodezije obuhvaća:

1. Određivanje veličine i oblika Zemlje i izmjera svih podataka potrebnih za definiciju veličine, položaja, oblika i obrisa bilo kojeg dijela Zemlje.

2. Pozicioniranje objekata u prostoru i pozicioniranje i nadgledanje fizičkih osobina, struktura i građevinskih radova na zemlji, iznad ili ispod njene površine.

3. Određivanje položaja granica privatnog i javnog zemljišta, uključujući unutardržavne i međudržavne granice te registracija tih zemljišta u odgovarajućim registracijama.

4. Oblikovanje, uspostava i upravljanje sustavima zemljišnih i geografskih podataka, te prikupljanje, pohranjivanje, analiza i rukovanje podacima u tim sustavima.

5. Geodetsko proučavanje prirodnog i društvenog okoliša, izmjera zemljišnih i morskih resursa i upotreba tih podataka u planiranju i razvoju gradskih, seoskih i regionalnih područja.

6. Geodetsko planiranje, razvoj i promjene vlasništva, bilo gradskog ili seoskog, bilo zemljišta ili građevina.

7. Geodetski poslovi vrednovanja posjeda i upravljanja, bilo gradskim ili seoskim posjedima bilo zemljištem ili građevinama, odnosno njihovim dijelovima.

8. Geodetsko planiranje, izmjera i upravljanje geodetskim radovima na gradilištima, uključujući i procjenu troškova, izradbu troškovnika, organizaciju i izvodenje geodetskih radova.

9. Izradba planova, karata, datoteka, grafikona i izvještaja.

(3) Stručni zadaci ovlaštenih inženjera geodezije obuhvaćaju:

1. Projektiranje i postavljanje točaka geodetske osnove s određivanjem njihova položaja i visine terestričkim i satelitskim metodama.

2. Topografsku izmjeru zemljišta fotogrametrijskim, terestričkim i satelitskim metodama s izradbom planova i karata za potrebe uređenja prostora, zaštite okoliša i projektiranja u graditeljstvu.

3. Detaljnu izmjeru posjedničkih i vlasničkih odnosa na zemljištu za potrebe katastra i zemljišno-knjižne evidencije, fotogrametrijskim, terestričkim i satelitskim metodama.

4. Geodetsku izmjeru s izradbom propisane dokumentacije za provođenje agrarnih operacija, uređenja i izvlaštenja zemljišta.

5. Prijenos projekata u položajnom smislu na teren, na osnovi izrađene projektne dokumentacije, te izrada elaborata o iskolčenju.

6. Praćenje i nadzor tijekom izgradnje položajnih karakteristika građevinskih i drugih objekata prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji, odnosno njihovih dijelova, te izradba elaborata za unos u službene evidencije.

7. Geodetsko snimanje izvedenog stanja nakon izgradnje objekata, odnosno njihovih dijelova te izradba elaborata za unos u službene evidencije.

8. Geodetsko snimanje podzemnih i nadzemnih instalacija i vodova s izradbom odgovarajuće tehničke dokumentacije za unos u službene evidencije.

9. Praćenje (u položajnom smislu) utjecaja građevina na prostor i praćenje promjena njihovih položajnih karakteristika tijekom eksploatacije (deformacije i pomaci), u cilju održavanja građevine.

10. Izradbu općih topografskih i tematskih karata, kao podloga za projektiranje.

11. Izradba tehničke dokumentacije za očuvanje i obnovu objekata kulturnog i graditeljskog nasljeđa.

12. Sudjelovanje u projektantskim timskim radovima za izradu vodno gospodarskih osnova i rješenja na problematici ekologije i zaštite voda.

13. Osnivanje i uspostava digitalnih (topografskih i tematskih) baza podataka.

14. Savjetodavne, projektantske i usluge vještačenja iz geodetskih djelatnosti.

15. Organiziranje tečajeva, seminara te vršenje nadzora nad poslovima u geodetskom gospodarstvu.

 

4. Stručni smjer i strukovni zadaci ovlaštenih inženjera strojarstva

 

Članak 25.

(1) Ovlašteni inženjer strojarstva se upisuje u jedan od stručnih smjerova u Imeniku ovlaštenih inženjera strojarstva:

1. Stručni smjer ovlaštenih inženjera strojarstva za termoenergetska postrojenja,

2. Stručni smjer ovlaštenih inženjera strojarstva za skladištenje i prijenos plinovitih i tekućih tvari,

3. Stručni smjer ovlaštenih inženjera strojarstva za grijanje, ventilaciju, klimatizaciju, rashladnu tehniku, pripremu i obradu vode,

4. Stručni smjer ovlaštenih inženjera strojarstva za procesna i ostala postrojenja.

(2) Inženjeri brodogradnje, rudarstva i kemijske tehnologije koji stvarno obavljaju stručne zadatke iz članka 24. mogu se upisati u jedan od stručnih smjerova u Imeniku ovlaštenih inženjera.

 

Članak 26.

Strukovni zadaci ovlaštenih inženjera strojarstva prema stručnom smjeru za svako tehničko područje jesu:

1. tehničko, tehnološko i gospodarsko projektiranje strojarskih sustava i dijelova sustava građevina,

2. savjetovanje i zastupanje investitora i njegovih interesa u pitanjima koja se odnose na planiranje, projektiranje, izbor opreme i izvoditelja radova te organizaciju izvođenja cjelokupnog projekta,

3. izrada studija, programa, idejnih tehnoloških projekata te izrada stručnih mišljenja, procjena i proračuna,

4. nadzor nad izvedbom, obračunavanje i preuzimanje radova,

5. provedba tehničkih ispitivanja i mjerenja,

6. kontrola sustava u korištenju,

7. stručna kontrola i revizija domaćih i inozemnih projekata,

8. izradba uputa za rad i održavanje.«

 

5. Stručni smjer i strukovni zadaci ovlaštenih inženjera elektrotehnike

 

Članak 27.

Ovlašteni inženjer elektrotehnike upisuje se u Imenik ovlaštenih inženjera elektrotehnike. Imenik ima samo jedan stručni smjer.

 

Članak 28.

Strukovni zadaci ovlaštenih inženjera elektrotehnike jesu:

1. tehničko, tehnološko i gospodarsko projektiranje elektrotehničkih, računalnih, informacijskih, telekomunikacijskih, svjetloteh­ničkih i zaštitnih sustava,

2. savjetovanje i zastupanje investitora i njihovih interesa u pitanjima koja se odnose na planiranje, projektiranje, izbor opreme i izvoditelja radova te organizaciju i izvođenje projekata,

3. izrada studija, programa i projekata te izrada mišljenja, procjena i proračuna,

4. nadzor nad izvedbom, obračunavanje i preuzimanje izvedenih radova,

5. provedba tehničkih ispitivanja i mjerenja,

6. kontrola elektrotehničkih sustava u korištenju,

7. stručna kontrola dokumentacije i nostrifikacija dokumentacije.

 

V. PRAVA I DUŽNOSTI OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

 

Članak 29.

(1) Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer ima pravo birati i biti biran u tijela Komore.

(2) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri koji su izabrani u Skupštinu Komore dužni su prisustvovati sjednicama Skupštine. Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri koji su izabrani u druga tijela Komore dužni su prisustvovati sjednicama tih tijela.

(3) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri su dužni postupati u skladu sa zaključcima tijela Komore.

(4) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri imaju pravo:

– podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka radi sumnje da ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer poslove prostornog uredenja, projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata ne obavlja na stručan, zakonit i etičan način,

– na pravne savjete od Komore ako je protiv njih pokrenut spor radi obavljanja poslova koji su u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Statutom Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Kodeksom strukovne etike Hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Pravilnikom o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu te ostalim općim aktima Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu,

– podnijeti prigovor na rad pojedinih tijela Komore,

– davati prijedloge za donošenje novih te za izmjene i dopune važećih akata Komore.

 

Članak 30.

Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer je dužan na zahtjev tijela Komore davati bez odgode podatke i obavijesti koje se odnose na njegovo držanje i rad u obavljanju arhitektonskih ili inženjerskih poslova.

 

Članak 31.

(1) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su Komori plaćati članarinu i ostala davanja koja utvrde tijela Komore i strukovnih razreda, osim u slučaju mirovanja članstva, te pri prestanku članstva u Komori podmiriti sve dospjele financijske obveze prema Komori i strukovnim razredima Komore.

(2) Obveza plaćanja članarine nastupa s prvim danom u mjesecu koji slijedi dan upisa u odgovarajući imenik Komore.

(3) Neplaćanje članarine po drugoj opomeni razlog je za pokretanje stegovne odgovornosti i podnošenja stegovne prijave stegovnom tužitelju Komore. Prva opomena se dostavlja u roku 15 dana od dospijeća članarine, a druga 15 dana od isteka roka dospijeća prve opomene. Stegovnu prijavu dužan je podnijeti glavni tajnik Komore i o tome obavijestiti predsjednike strukovnih razreda.

(4) Obveza je ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera da, osim davanja iz stavka 1. ovoga članka, redovito u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom 7. uredno podmiruje troškove osiguranja od profesionalne odgovornosti redovitim plaćanjem članarine.

 

Članak 32.

(1) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su stručne poslove prostornog uredenja, projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekta obavljati stvarno i stalno.

(2) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su obavljati poslove savjesno, u skladu sa zakonom, pravilima struke, prihvaćenim dostignućima znanosti i Kodeksom strukovne etike.

(3) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su poštivati autorska prava.

(4) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri ne smiju obavljati poslove koji su nespojivi s arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću.

 

Članak 33.

(1) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri imaju pravo i dužnost u okviru zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve potrebne radnje koje po njihovoj ocjeni mogu koristiti investitoru kojem pružaju stručne usluge.

(2) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su nastaviti s pružanjem stručne usluge i nakon što otkažu pružanje stručne usluge, ako je to potrebno kako bi se investitoru otklonila kakva šteta, ali najviše 30 dana nakon otkaza pružanja stručne pomoći, odnosno raskida ugovora.

(3) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su nakon raskida ugovora ili obavljenog posla predati investitoru, na njegov zahtjev, sve njegove isprave i svu dokumentaciju.

 

Članak 34.

(1) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri smiju potpisati i staviti svoj pečat samo na one projekte i drugu dokumentaciju koju su sami izradili, odnosno koja je izrađena pod njihovim vodstvom. Ugovor zaključen s investitorom temeljem kojeg je izrađen projekt ili druga dokumentacija mora se dostaviti Komori samo u slučaju stegovnog postupka.

(2) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri su dužni na projektu izrađenom sa suradnicima navesti imena suradnika.

(3) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri ne odgovaraju prema općim aktima Komore za projekt ili dio projekta ili dokumentaciju koju su oni izradili, a koju je netko drugi bez njihova znanja i pristanka izmijenio.

(4) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri – zaposlenici u pravnim osobama – dužni su upoznati poslodavca sa svojim pravima i obvezama koje proizlaze iz članstva u Komori i Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Kodeksa strukovne etike hrvatskih arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Pravilnika o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i drugih propisa neposredno vezanih uz obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata.

 

Članak 35.

Državna tijela, pravne i fizičke osobe koje imaju javne ovlasti dužni su ovlaštenom arhitektu i ovlaštenom inženjeru dati podatke koji su mu potrebni u obavljanju poslova u konkretnom zadatku po nalogu investitora, ako to nije u protivnosti s dužnošću čuvanja službene ili profesionalne tajne.

 

Članak 36.

Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri ne smiju biti pozvani na kaznenu odgovornost za stručno mišljenje izraženo u pružanju pomoći u postupku pred sudom ili drugim tijelima državne vlasti.

 

Članak 37.

(1) Svaki ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mora imati pečat ureda u kojemu radi. Pečat mora sadržavati oznaku »ovlašteni arhitekt« ili »ovlašteni inženjer«, podatke o imenu i prezimenu, postignutom akademskom stupnju (dr. sc. ili mr. sc.), stručni smjer, te adresu ureda. Ako ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer radi u zajedničkom uredu ili projektantskom društvu odnosno drugoj pravnoj osobi pečat mora sadržavati oznaku da je riječ o zajedničkom uredu odnosno druge pravne osobe. Pečat mora sadržavati i znak Komore.

(2) Ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer čiji je ured na području na kojem je pored hrvatskog u služenoj uporabi i koji drugi jezik može u svom pečatu uz oznaku »ovlašteni arhitekt« ili »ovlašteni inženjer« imati i prijevod te riječi na tom drugom jeziku, u skladu s posebnim propisom.

 

Članak 38.

(1) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri koji poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljaju samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili projektantskom društvu dužni su imati ploču ureda odnosno društva istaknutu pored ulaza u zgradu u kojem je smješten ured.

(2) Uredi ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera na području jedinica lokalne samouprave u kojima je pored hrvatskog u službenoj uporabi i koji drugi jezik smiju na svojoj ploči imati i prijevod riječi »ovlašteni arhitekt« odnosno »ovlašteni inženjer« na taj jezik.

(3) Oblik i obvezatni sadržaj ploče iz stavka 1. ovoga članka propisat će Upravni odbor Komore.

 

Članak 39.

(1) O promjeni mjesta sjedišta ureda dužan je ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer dopisom obavijestiti Komoru najkasnije 30 dana prije namjeravanog preseljenja odnosno otvaranja. Obavijest treba sadržavati podatke o adresi novog sjedišta ureda.

(2) U istom roku ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer je dužan dopisom obavijestiti Komoru i o svakoj drugoj promjeni u imenu ureda.

(3) Ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjer koji je preselio sjedište svog ureda smije na mjestu prijašnjeg sjedišta ostaviti obavijest o preseljenju ureda.

(4) Ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri dužni su dostaviti Komori sve podatke iz upisnika radi ažuriranja podataka iz odgovarajućih imenika i upisnika Komore, u roku najviše 30 dana od dana nastanka promjene.

 

Članak 40.

(1) Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer može mjerodavnom odboru za upis u odgovarajući imenik Komore podnijeti Izjavu o privremenom prekidu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata.

(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati opravdane razloge i vrijeme na koje se odnosi privremeni prekid obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata.

(3) Odbor za upis u odgovarajući imenik Komore iz stavka 1. ovoga članka odlučuje o podnesenoj Izjavi po hitnom postupku.

(4) Podnositelj Izjave po okončanom postupku obvezan je pot­pisati Izjavu kojom se obvezuje da u vremenu privremenog prekida obavljanja poslova neće obavljati poslove vezane uz strukovni naziv »ovlašteni arhitekt« i »ovlašteni inženjer«, te je iskaznicu i pečat dužan pohraniti na čuvanje u Komoru.

(5) Privremeni prekid obavljanja poslova može trajati najmanje šest mjeseci a najviše četiri godine, od dana potpisivanja Izjave. Izjava o privremenom prekidu ne može se ponovno podnijeti ako nije protekao rok od minimalno dvije godine od kraja privremenog prekida iz prethodne Izjave, osim u slučaju duljeg bolovanja.

(6) Visina naknade za vrijeme privremenog prekida obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata, uredit će se aktom o visini članarine i upisnine koji donosi Skupština Komore uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

 

Privremeni zamjenik i preuzimatelj ureda

 

Članak 41.

(1) Ako ovlaštenom arhitektu odnosno ovlaštenom inženjeru članstva u Komori miruje prema Zakonu o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, tijelo koje je donijelo rješenje o mirovanju postavit će mu na njegov prijedlog privremenog zamjenika iz redova ovlaštenih arhitekata odnosno ovlaštenih inženjera, ponajprije onih koji imaju ured u istom mjestu. Ukoliko do dana donošenja rješenja o mirovanju ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer ne predloži privremenog zamjenika, njega određuje tijelo koje donosi rješenje o mirovanju.

(2) O postavljanju privremenog zamjenika odlučuje se rješenjem o mirovanju članstva u Komori.

(3) Privremeni zamjenik ima sva prava koja je imao ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer kojeg zamjenjuje i bez suglasnosti stranaka (investitora, naručitelja).

(4) Rješenje kojim ovlaštenom arhitektu odnosno ovlaštenom inženjeru prestaje mirovanje, razriješit će se dužnosti njegov privremeni zamjenik.

(5) Privremeni zamjenik posluje za račun ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera kojeg zamjenjuje. Privremeni zamjenik ima pravo na nagradu za svoj radu u skladu s odredbama Pravilnika o cijenama usluga.

 

Članak 42.

(1) Ako ovlaštenom arhitektu i/ili ovlaštenom inženjeru prestane pravo na obavljanje poslova, Upravni odbor određuje mu po prijedlogu pojedinog razreda, preuzimatelja ureda iz redova ovlaštenih arhitekata odnosno ovlaštenih inženjera istim rješenjem kojim utvrđuju da mu je prestalo pravo uz obavljanje poslova.

(2) Preuzimatelj je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke (investitora, naručitelja) da je njihov prijašnji izvršitelj (ovlašteni arhitekt/inženjer) izgubio pravo obavljanja poslova i staviti im na raspolaganje sve projekte i drugu dokumentaciju.

(3) Preuzimatelj je ovlašten i dužan pružati strankama stručnu uslugu bez suglasnosti te savjesno obavljati poslove koji se moraju obaviti, sve dok stranke ne preuzmu od njega vođenje određenog projektnog zadatka odnosno stručne usluge ili dok ne nastupe pravne posljedice otkaza pružanja stručne usluge, odnosno raskida ugovora.

 

Članak 43.

(1) Kada zbog smrti prestane pravo na obavljanje poslova, supružnik odnosno, posredno, drugi najbliži srodnici umrlog ovlaštenog arhitekta i/ili ovlaštenog inženjera imaju pravo prednosti predložiti Upravnom odboru Komore preuzimatelja ureda (pravo prezentacije). Upravni odbor Komore dužan je taj prijedlog uzeti u obzir pri donošenju odluke o postavljenju preuzimatelja.

(2) Ovlašteni arhitekt i/ili ovlašteni inženjeri su u načelu dužni prihvatiti imenovanje za zamjenika odnosno preuzimatelja ureda, osim u slučaju iz stavka 1. ovog članka.

 

Članak 44.

Preuzimajući rad u svoje ime i za svoj račun. Sve radnje koje obavi u pružanju stručne usluge preuzete stranke (alt. naručitelja) obračunava se strankama (alt: naručiteljem) u svoju korist, no pri tome je dužan snositi razmjeran dio troškova takva poslovanja.

 

Članak 45.

(1) Nakon dovršene likvidacije poslova ureda bivšeg ovlaštenog arhitekta i/ili ovlaštenog inženjera preuzimatelj predaje čisti prihod u gotovu novcu i preostale naplaćene tražbine s ispravama koje se odnose na potraživanje bivšem ovlaštenom inženjeru odnosno njegovim nasljednicima.

(2) Preuzimatelj ureda ugovara s bivšim ovlaštenim arhitektom i/ili ovlaštenim inženjerom odnosno s njegovim nasljednicima uvjete likvidacije ureda. Ako taj ugovor ne bude sklopljen u primjerenom roku, uvjete za izvršenje likvidacije ureda utvrdit će predsjednik Komore. Protiv rješenja predsjednika žalba se može podnijeti Upravnom odboru u roku petnaest dana. Žalba protiv rješenja kojim su utvrđeni uvjeti likvidacije ureda ne odgađa njegovo izvršenje.

(3) Preuzimatelj je dužan nakon završene likvidacije podnijeti izvješće Komori.

 

VI. USTROJSTVO KOMORE

 

1. Skupština komore

 

Članak 46.

(1) Skupštinu Komore čini po petnaest predstavnika svakog strukovnog razreda izabranih na sjednicama razreda.

(2) Mandat članova Skupštine traje četiri godine, odnosno do izbora novih članova.

 

Članak 47.

(1) Skupština se može održati i donositi pravovaljane odluke ako su na njoj nazočne natpolovične većine predstavnika svakog razreda.

(2) Odluka Skupštine donesena je ako su za nju glasovale nat­polovične većine nazočnih predstavnika svakog razreda.

(3) Član Skupštine kojem je pravomoćnom odlukom izrečena mjera zabrane obavljanja poslova na određeno vrijeme nema pravo sudjelovati u radu Skupštine.

(4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovog članka razred ne izabere do dana održavanja Skupštine drugog predstavnika i o tome ne obavijesti Komoru, odredbe ovog Statuta o broju članova Skupštine i o kvorumu prilagođuju se smanjenom broju članova.

(5) U slučaju spriječenosti predstavnika strukovnog razreda da prisustvuje sjednici Skupštine, ovaj može ovlastiti drugog predstavnika razreda, člana Skupštine, da glasuje u njegovo ime. Prisutnoga člana Skupštine može ovlastiti samo još jedan član Skupštine.

(6) Ovlaštenje iz stavka 5. ovoga članka daje se u obliku punomoći i dostavlja glavnom tajniku Komore, prije početka održavanja sjednice Skupštine.

 

Članak 48.

(1) Redovite sjednice Skupštine održavaju se najmanje jednom godišnje. U slučaju potrebe može se zakazati izvanredna sjednica Skupštine prema članku 8. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

(2) Sjednice Skupštine održavaju se u Zagrebu, osim ako sama Skupština na ranijoj sjednici ne odredi da se sjednica održi u kojem drugom mjestu.

 

Članak 49.

(1) Poziv na sjednicu Skupštine upućuje se članovima Skupštine najkasnije petnaest dana prije dana održavanja sjednice.

(2) U pozivu za sjednicu Skupštine treba naznačiti prijedlog dnevnog reda sjednice, mjesto njena održavanja i vrijeme početka rada.

(3) Uz poziv za sjednicu Skupštine članovima se dostavljaju svi materijali pripremljeni za Skupštinu ako Poslovnikom o radu Skupštine nije drugačije određeno.

 

Članak 50.

(1) Skupština pored određenog u Zakonu o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu:

1. donosi Pravilnik o naknadi potrebnih troškova članovima Komore i drugim osobama,

2. donosi Pravilnik o uporabi naplaćenih novčanih kazni i troškove postupka,

3. donosi Pravilnik o upisu u Imenik komore osoba koje ne ispunjavaju uvjete za upis u komoru (čl. 26. stavak 4. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu),

4. donosi Pravilnik o počasnim članovima Komore,

5. donosi Pravilnik o organizaciji i provođenju natječaja iz područja arhitekture i urbanizma,

6. donosi Pravilnik o radu Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda,

7. donosi Pravilnik o skrbi,

8. donosi Pravilnik o trajnom stručnom i znanstvenom usavršavanju,

9. bira i razrješava predsjednika Komore i zamjenike predsjednika Komore,

10. bira i razrješava dužnosti predsjednika, dopredsjednika i najmanje po pet članova Stegovnog suda, Višeg stegovnog suda, te stegovnog tužitelja i najmanje tri njegova zamjenika,

11. bira članove Nadzornog odbora,

12. utvrđuje članove Upravnog odbora koje su izabrali strukovni razredi,

13. odobrava prihode i rashode komore,

14. raspravlja i odlučuje o svim pitanjima koja se tiču obavljanja arhitektonske i inženjerske djelatnosti i položaja arhitekata i inženjera,

15. razmatra i zauzima stajalište o izvješćima Upravnog odbora o radu za proteklo razdoblje, te daje razrješenje Upravnom odboru,

16. razmatra izvješće Nadzornog odbora,

17. odlučuje i o drugim pitanjima koja su stavljena na dnevni red sjednice.

(2) Po potrebi Skupština može donijeti i druge opće akte, te osnivati i imenovati odgovarajuća povjerenstva, kada je to potrebno radi rješavanja pojedinih pitanja, u skladu sa zakonom i ovim statutom.

(3) Skupština može razmatrati svako pitanje iz djelokruga drugih tijela Komore i odlučivati o njemu.

 

Članak 51.

(1) Skupština ima pravo opozvati članove tijela Komore koje ona bira i u tom slučaju dužna je odmah izabrati nove.

(2) Kad se isprazni mjesto u tijelu Komore, na prvoj sljedećoj sjednici Skupština će izabrati novog člana.

 

Članak 52.

Rad Skupštine se odvija prema Poslovniku o radu Skupštine.

 

2. Upravni odbor

 

Članak 53.

(1) Upravni odbor čine po tri člana svakoga strukovnog razreda izabranih na sjednici razreda te predsjednici razreda i njihovi zamjenici.

(2) Predsjednici razreda i njihovi zamjenici članovi su upravnog odbora po položaju.

(3) Upravnim odborom predsjedava predsjednik Komore koji je po položaju član Upravnog odbora.

(4) Mandat članova Upravnog odbora traje četiri godine, odnosno do izbora novih članova.

 

Članak 54.

Upravni odbor, pored određenog Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu:

1. donosi opće akte Komore za čije je donošenje ovlašten Zakonom i ovim statutom,

2. imenuje Odbor za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata i Imenik ovlaštenih inženjera, na prijedlog strukovnog razreda,

3. Izdaje prethodne suglasnosti projektantskim društvima o suglasnosti ugovora o osnivanju sa zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore,

4. donosi rješenje o zabrani rada projektantskog društva sukladno odredbama Zakona o gradnji,

5. donosi rješenje o mirovanju i prestanku članstva u Komori,

6. izdaje odobrenje za obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora arhitektima i inženjerima stranim državljanima sukladno odredbama Zakona o gradnji,

7. postavlja privremene zamjenike i preuzimatelje ureda kada je to ovim statutom određeno,

8. izvršava odluke o kažnjavanju zbog težih i lakših povreda dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera te pravomoćne presude stegovnog suda,

9. razmatra ugovore o osnivanju projektantskih društava i ugovore o osnivanju zajedničkih ureda,

10. utvrđuje najviši iznos troškova stegovnog postupka,

11. utvrđuje visinu novčanog iznosa kojim može raspolagati predsjednik Komore,

12. sastavlja godišnje proračune i završne račune Komore i podnosi ih na odobrenje Skupštini,

13. upravlja financijskim poslovanjem Komore,

14. odlučuje o učlanjenju Komore u međunarodne udruge i druge organizacije arhitekata i/ili inženjera, te imenuje predstavnika Komore u tim udrugama odnosno organizacijama,

15. brine za unapređenje suradnje s komorama u drugim zemljama te s odgovarajućim stručnim i profesionalnim udrugama u inozemstvu,

16. imenuje uredništvo te glavnog i odgovornog urednika glasila Komore,

17. prima i odobrava izvješća predsjednika Komore,

18. utvrđuje izvješće Ministarstvu o radu Komore i o stanju u arhitektonskoj i inženjerskoj djelatnosti,

19. obavlja poslove općeg značenja za arhitektonsku i inženjersku djelatnost,

20. prati rad ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih inženjera i kandidata za upis u Imenik, te zajedničkih ureda i projektantskih društava i poduzima mjere za ispravno obavljanje tog rada,

21. utvrđuje program trajnog stručnog usavršavanja arhitekata i inženjera i kandidata za upis u Komoru i nadzire provedbu tog programa,

22. obavlja ostale poslove određene zakonom, ovim statutom te drugim općim aktima Komore,

23. imenuje uredništvo, te glavnog i odgovornog urednika web stranice Komore odnosno stranica strukovnih razreda,

24. predlaže dnevni red Skupštine,

25. priprema prijedloge promjene Statuta i drugih akata, te prijedloge novih akata koje donosi Skupština,

26. predlaže Skupštini osobe za predsjednika i dopredsjednike Komore,

27. osniva i imenuje članove Koordinacije upisnih odbora Komore;

28. predlaže Skupštini kandidacijsku listu za članove Nadzornog odbora,

29. predlaže Skupštini kandidacijsku listu za osobe za predsjednika, njegovog zamjenika i suce Stegovnoga suda i Višega stegovnog suda,

30. predlaže Skupštini kandidacijsku listu za osobe za članove stegovnih vijeća,

31. predlaže Skupštini kandidacijsku listu za osobe za stegovnog tužitelja i njegovog zamjenika,

32. razmatra i predlaže Skupštini prihode i rashode Komore,

33. razmatra izvješća o radu i odgovornost tijela Komore čije članove imenuje odnosno tijela koje osniva,

34. predlaže Skupštini osnivanje povjerenstava kad je to potrebno radi rješavanja pitanja za koja je mjerodavna Skupština,

35. predlaže odluke, zaključke i stajališta, te daje mišljenje o pitanjima o kojima će Skupština raspravljati,

36. predlaže Skupštini i druge odluke za čije je donošenje mjerodavna Skupština,

37. obavlja ostale poslove određene Zakonom, ovim Statutom, te drugim općim aktima Komore,

38. obavlja sve ostale poslove koji nisu u djelokrugu rada ostalih tijela Komore.

(2) Povjerenstvo za Statut i Poslovnik, Povjerenstvo za proračun i financije, Koordinacija za međunarodnu suradnju, Povjerenstvo za stalno stručno usavršavanje i obnovu licencija, Koordinacija upisnih odbora, stalna su radna tijela Upravnog odbora Komore. Upravni odbor Komore može po potrebi osnivati i druga privremena radna tijela, odbore, povjerenstva i koordinacije za pripremu i izradu prijedloga o temama koje treba razmatrati i o kojima treba donositi odluke Upravni odbor.

 

Članak 55.

(1) Upravni odbor sastaje se na poziv predsjednika Komore na redovite sjednice svakog mjeseca, osim tijekom srpnja i kolovoza. U slučaju potrebe može se zakazati i izvanredna sjednica (članak 10. stavak 3. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu).

(2) Poziv za sjednicu mora biti dostavljen najmanje 7 (sedam) dana prije njezinog održavanja i u njemu mora biti naznačeno mjesto i vrijeme održavanja, dnevni red sjednice i u pravilu svi materijali za raspravu.

(3) Upravni odbor može donositi pravovaljane odluke ako su sjednici nazočna najmanje po tri člana iz svakog razreda. Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova, ako ovim Statutom nije drukčije određeno.

(4) Termine sjednica određuje Upravni odbor krajem tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.

(5) U slučaju spriječenosti predstavnika razreda da prisustvuje sjednici Upravnog odbora, ovaj može ovlastiti drugog predstavnika razreda, člana Upravnog odbora, da glasuje u njegovo ime. Prisutnog člana Upravnog odbora može ovlastiti samo jedan član Upravnog odbora. Ovlaštenje se daje u obliku punomoći i dostavlja se glavnom tajniku Komore prije početka održavanja sjednice Upravnog odbora.

(6) Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Komore.

(7) Savjet predsjednika Komore savjetodavno pomaže predsjedniku Komore u radu i čine ga predsjednik Komore, četiri dopredsjednika Komore, predsjednici strukovnih razreda ili po njima ovlašteni predstavnici te ostali pozvani.

(8) Upravni odbor će donijet će Poslovnik o svom radu kojim će se urediti rad i tijek sjednica.«

 

Članak 56.

Iznimno, od odredbe članka 55. stavka 3. ovog Statuta Upravni odbor natpolovičnom većinom članova iz svakog razreda:

1. utvrđuje prijedloge Statuta, Kodeksa strukovne etike i Pravilnika o cijenama usluga,

2. odlučuje o učlanjenju Komore u međunarodne udruge i druge organizacije arhitekata i/ili inženjera, te imenuje predstavnike Komore u tim udrugama odnosno organizacijama

3. utvrđuje visinu novčanog iznosa kojim može raspolagati predsjednik Komore

4. donosi opće akte Komore za čije je donošenje ovlašten zakonom i ovim Statutom

5. utvrđuje izvješće Ministarstvu o radu Komore i o stanju u arhitektonskoj i inženjerskoj djelatnosti

6. odobrava izvješća predsjednika Komore.

 

Članak 57.

Prateći rad ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera, zajedničkih ureda, projektantskih društava i drugih pravnih osoba registriranih za poslove projektiranja i stručnog nadzora, Upravni odbor je ovlašten:

1. dati potrebne upute i upozorenja te donositi odluke u svezi s tim radom

2. tražiti od ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera, zajedničkih ureda, projektantskih društava i drugih pravnih osoba koje nisu osnovane kao projektantsko društvo neposredno ili posredovanjem strukovnih razreda obavijesti i podatke koji se odnose na obavljanje njihova rada

3. poduzimati potrebne mjere radi uklanjanja međusobnih nesuglasica ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera s obzirom na njihov rad.

 

Članak 58.

(1) Upravni odbor brine se za stalno stručno usavršavanje ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih inženjera i kandidata za upis u Komoru:

1. organiziranjem savjetovanja, seminara, tečajeva, predavanja, tribina, okruglih stolova i sl.

2. izdavanjem časopisa, knjiga, drugih tiskovina i ostalih oblika izdavaštva (kazete, diskete, CD, filmovi i dr.).

(2) Oblik stalnog stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka Upravni odbor može organizirati i provoditi u suradnji s pojedinim strukovnim razredima, Ministarstvom, drugim državnim tijelima, tijelima lokalne samouprave i uprave, fakultetima i drugim stručnim i znanstvenim ustanovama, zakladama, strukovnim i profesionalnim udrugama, trgovačkim društvima itd.

(3) Razne oblike stalnog stručnog usavršavanja Upravni odbor može organizirati i ostvarivati i u suradnji s inozemnim komorama arhitekata i/ili inženjera i drugim strukovnim udrugama odnosno organizacijama.

 

3. Nadzorni odbor

 

Članak 59.

(1) Nadzorni odbor ima predsjednika i dva člana, koje bira Skupština.

(2) U Nadzorni odbor ne mogu biti birani članovi Skupštine i Upravnog odbora.

(3) Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine, odnosno do izbora novih članova.

 

Članak 60.

(1) Nadzorni odbor dužan je najmanje dva puta godišnje pregledati novčano poslovanje Komore i završni račun. O svom radu podnosi izvješće svake godine Skupštini Komore i predlaže davanje razrješnica starom Upravnom odboru prigodom izbora novog.

(2) Upravni odbor, predsjednik i druga tijela Komore dužni su dati Nadzornom odboru potrebne podatke u svezi s njihovim poslovanjem.

 

4. Predsjednik Komore

 

Članak 61.

(1) Predsjednika Komore i četiri dopredsjednika Komore bira Skupština iz reda članova Skupštine koji su istodobno i članovi Upravnog odbora na vrijeme od godinu dana.

(2) Predsjednik Komore ne može istovremeno biti i predsjednik ili zamjenik predsjednika jednog od strukovnih razreda.

(3) Predsjednik Komore poslove može obavljati prema ugovoru o radu s punim radnim vremenom ili dijelom radnog vremena ili uz određenu naknadu, reguliranu ugovorom o djelu, o čemu odluku donosi Skupština Komore, pri izboru predsjednika Komore.

 

Članak 62.

(1) Predsjednik Komore:

1. saziva sjednice Skupštine i Upravnog odbora te im predsjeda

2. predstavlja i zastupa Komoru

3. priprema izvješće Komore Ministarstvu o radu Komore i o stanju u arhitekturi i inženjerskoj djelatnosti,

4. odobrava isplatu iz blagajne Komore do iznosa kojeg je odredio Upravni odbor i raspolaže njima

5. svojim potpisom ovjerovljuje imenike i upisnike Komore

6. obavlja druge poslove predviđene zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore te poslove koje mu povjeri Upravni odbor,

(2) Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini Komore i Upravnom odboru Komore.

 

Članak 63.

Predsjednik je dužan o svom radu između dvije sjednice izvijestiti Upravni odbor Komore na prvoj sjednici.

 

Članak 64.

Spriječenog predsjednika zamjenjuje s istim ovlastima jedan od dopredsjednika kojeg odredi predsjednik.

 

5. Strukovni razredi

 

Članak 65.

(1) Strukovni razred čine članovi Komore određene struke.

(2) Članstvo u strukovnom razredu određuje se prema upisu arhitekata i inženjera u imenike koje vodi Komora.

(3) Strukovni razredi su samostalni u odlučivanju o pitanjima struke.

 

Članak 66.

(1) Strukovni razredi donose svoja pravila, koja stupaju na snagu kad ih odobri Upravni odbor Komore.

(2) Pravilima iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuje ustrojstvo i rad razreda, prava i obveze članova razreda, te druga pitanja od interesa za rad razreda u skladu s odredbama zakona, ovog Statuta, Kodeksa strukovne etike i drugim općim aktima Komore.

 

Članak 67.

(1) Tijela razreda su predsjednik razreda i odbor razreda.

(2) Predsjednik razreda ima zamjenika.

(3) Predsjednika razreda i njegova zamjenika bira razred na svojoj sjednici, na vrijeme od dvije godine.

(4) Odbor razreda čine dvadeset i jedan član razreda, izabrani na sjednici razreda, na vrijeme od četiri godine. Nadležnost i način rada odbora utvrđuje se pravilima razreda.

(5) Odborom razreda predsjedava predsjednik razreda.

 

Članak 68.

(1) Redovita sjednica razreda održava se svake godine, a saziva je i predsjeda joj predsjednik razreda.

(2) Predsjednik razreda saziva na svoj poticaj ili na zahtjev Odbora razreda ili najmanje četvrtine ukupnog članstva razreda izvanrednu sjednicu razreda.

(3) Sjednica razreda može se održati i donositi pravovaljane odluke ako joj je nazočna većina svih članova. Ako sjednici razreda nije nazočna većina svih članova razreda, sjednica se odgađa na 30 minuta, i nakon toga započinje s radom. Pravovaljane odluke na tako održanoj sjednici razreda donose se većinom nazočnih članova.

(4) Na sjednici razreda odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

(5) Na sjednicama razreda odlučuje se o svim pitanjima djelovanja i organiziranja pojedine struke.

 

6. Stegovni sud

 

Članak 69.

(1) Stegovni sud nezavisno je tijelo Komore koje odlučuje o težim povredama dužnosti i ugleda arhitekata ili inženjera što ih počine ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.

(2) Stegovni sud odlučuje o žalbama protiv odluka Stegovnog vijeća donesenih u prvom stupnju.

 

Članak 70.

(1) Predsjednika, njegova zamjenika i suce Stegovnog suda bira i razrješuje Skupština Komore.

(2) Član Stegovnog suda smatra se razriješenim dužnosti ako za njegovo razrješenje glasuje natpolovična većina svih članova Skupštine.

(3) Članu Stegovnog suda o čijem se razrješenju odlučuje mora biti omogućeno da se prije sjednice Skupštine na kojoj će se odlučivati o njegovu razrješenju pravodobno upozna sa zahtjevom za njegovim razrješenjem, činjenicama na kojima se taj zahtjev temelji i dokazima kojima se te činjenice potkrepljuju. Mora mu biti omogućeno da se na sjednici Skupštine izjasni o zahtjevu za razrješenje.

 

Članak 71.

(1) U sudovanju stegovni suci su nezavisni i sude po zakonu, Statutu Komore te Kodeksu strukovne etike.

(2) Ako ovim Statutom nije drukčije određeno, u stegovnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe skraćenog kaznenog postupka, osim pravila o dovođenju, obećanju okrivljenika da neće napustiti boravište, jamstvo o pritvoru, pretrazi stana i osoba, pravovremenom preuzimanju predmeta, postupanju sa sumnjivim stvarnim i imovinsko-pravnom zahtjevu.

(3) U postupku pred Stegovnim vijećem javnost je isključena.

 

Članak 72.

(1) Radom Stegovnog suda rukovodi njegov predsjednik. Ako je on spriječen, zamjenjuje ga njegov zamjenik.

(2) Stegovni sud sudi u vijećima u sastavu od predsjednika vijeća i dva člana. Sastav vijeća i redoslijed po kojemu će im se predmeti dodjeljivati utvrđuje Stegovni sud na početku svake godine svog mandata.

(3) Vijeće odlučuje većinom glasova.

 

Članak 73.

Stegovni sud:

1. sudi za teže povrede dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera

2. odlučuje o žalbama protiv odluke Stegovnog vijeća o lakšim povredama dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera

3. odlučuje o prijedlogu stegovnog tužitelja za obustavu disciplinskog postupka, nakon podignute optužnice

4. obavlja i ostale poslove određene zakonom i ovim Statutom.

 

Članak 74.

(1) U postupku pred Stegovnim sudom okrivljeni ima pravo uzeti branitelja.

(2) Vijeće može iznimno odrediti obvezatno sudjelovanje branitelja u postupku kad smatra da je to u interesu okrivljenog, a okrivljeni nije sam uzeo branitelja.

(3) Predsjednik Stegovnog suda i stegovni tužitelj Komore ne mogu biti branitelji u stegovnim postupcima pred Stegovnim sudom Komore.

 

7. Viši stegovni sud

 

Članak 75.

Viši stegovni sud nezavisno je tijelo Komore, koje odlučuje o žalbama protiv odluka Stegovnog suda Komore donesenih u prvom stupnju, a obavlja i druge poslove određene zakonom i ovim Statutom.

 

Članak 76.

(1) Predsjednika, njegove zamjenike i suce Višeg stegovnog suda bira i razrješava dužnosti Skupština Komore.

(2) Na postupak razrješenja člana Višeg stegovnog suda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 70. stavaka 2. i 3. ovog Statuta.

 

Članak 77.

(1) Radom Višeg stegovnog suda rukovodi njegov predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti zamjenjuje ga njegov zamjenik.

(2) Viši stegovni sud sudi u vijećima, koja se sastoje od predsjednika vijeća i dva člana. Sastav vijeća i redoslijed po kojem im se dodjeljuju prednosti utvrđuje Viši stegovni sud na početku svake godine svog mandata.

 

Članak 78.

Odredbe članka 71. i 74. ovog Statuta primjenjuju se i na postupak pred Višim stegovnim sudom.

 

8. Stegovna vijeća

 

Članak 79.

(1) Za lakše povrede dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju pred stegovnim vijećima koja se sastoje od tri člana. Članove stegovnih vijeća bira Upravni odbor Komore.

(2) O žalbama protiv odluka stegovnih vijeća odlučuje Stegovni sud.

 

9. Stegovni tužitelj

 

Članak 80.

(1) Stegovnog tužitelja i njegove zamjenike bira i razrješava dužnosti Skupština Komore.

(2) Stegovni tužitelj vodi poslove osobno ili ih vodi preko zamjenika, koji su se u svom radu dužni pridržavati njegovih uputa.

(3) Stegovni tužitelj ne smije biti član Upravnog odbora ili Nadzornog odbora Komore.

 

10. Organiziranje arhitekata i inženjera za područje jedinica lokalne samouprave

 

Članak 81.

(1) Strukovni razred radi unapređivanja rada članova koji obavljaju određene poslove može na području jedinice lokalne samouprave imati područni odbor.

(2) Područni odbor može se osnovati za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave.

(3) Odluku o osnivanju područnog odbora donosi razred na svojoj sjednici i o tome izvještava Upravni odbor Komore.

(4) Djelokrug i program rada područnog odbora utvrđuje Odbor razreda.

 

VII. PROJEKTANTSKA DRUŠTVA I ZAJEDNIČKI UREDI

 

Članak 82.

(1) Zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti o sukladnosti ugovora o osnivanju projektantskog društva prema zakonu, Statutu i drugim općim aktima Komore treba priložiti primjerak ugovora o osnivanju društva.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog članka Upravni odbor dužan je odlučiti u roku trideset dana.

(3) Troškove postupka za izdavanje suglasnosti snosi podnositelj zahtjeva.

 

Članak 83.

Radi ispitivanja ugovora o osnivanju projektantskih društava, i ugovora o osnivanju zajedničkog ureda, te radi nadzora nad provedbom tih ugovora, Upravni odbor ovlašten je imenovati povjerenstva za pojedine slučajeve ili za određeno vrijeme. Upravni odbor ovlašten je u istu svrhu pribaviti i stručna mišljenja istaknutih stručnjaka izvan Komore.

 

VIII. STEGOVNA ODGOVORNOST OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

 

1. Uvjeti odgovornosti i stegovne mjere

 

Članak 84.

(1) Za povredu dužnosti i ugleda arhitekata ili inženjera ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju po odredbama Zakona, ovog Statuta i Kodeksa strukovne etike.

(2) Za teže povrede dužnosti i ugleda arhitekta i inženjera ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju pred Stegovnim sudom Komore.

(3) Stegovni sud Komore će za težu povredu dužnosti ne izvršavanja materijalnih obveza koje proističu iz članstva u Komori, provoditi stegovni postupak po hitnom postupku i po skraćenim dokaznim postupcima, a kao vjerodostojan dokaz smatrat će se podatci o neizvršenim obvezama koje je izdala Stručna služba Komore.

(4) Za lakše povrede dužnosti i ugleda arhitekta i inženjera ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri odgovaraju pred Stegovnim vijećem.

 

Članak 85.

Teža povreda dužnosti i ugleda arhitekata ili inženjera postoji:

1. ako arhitekt ili inženjer unatoč zakonskim smetnjama ishodi upis u Imenik ovlaštenih arhitekata odnosno ovlaštenih inženjera,

2. ako počini kazneno djelo koje dovodi u pitanje njegovu dostojnost za daljnje obavljanje arhitektonske i inženjerske djelatnosti,

3. ako za vrijeme mirovanja članstva u komori obavlja arhitektonske i inženjerske poslove ili ako tu mjeru izigra na bilo koji način,

4. ako protivno zakonu i ovlastima koje ima u pružanju stručne usluge posreduje kod određenih tijela ili pravnih osoba koje obavljaju javnu službu ili ako istupa nedostojno i protivno ovlastima,

5. ako nesavjesno obavlja arhitektonske i inženjerske poslove ili nestručno savjetuje i zastupa investitora,

6. ako obavlja poslove koji su nespojivi s arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću,

7. ako protivno zakonu rabi strukovni naziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer u složenici sa strukovnim smjerom,

8. ako obavlja poslove protivno stručnom smjeru,

9. ako nesavjesno obavlja poslove oko preuzimanja ureda,

10. ako sklopi ili izvrši poslove ispod cijene propisane Pravilnikom o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera

11. ako dobivanje poslova uvjetuje pogodnostima, poslovnim ili administrativnim, osobno ili preko posrednika

12. ako prodaje ranije napravljene projekte ili gotove projekte iz kataloga

13. ako drugim arhitektima propiše način ili uvjete oblikovanja, upotrebu materijala i stilska obilježja ili na drugi način ograniči stvaralačku slobodu

14. ako investitoru, na štetu drugog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, prikazuje greške ili predlaže izmjene u projektu

15. ako protivno odredbama Kodeksa strukovne etike preuzme posao koji je ugovorio drugi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer

16. ako u slučaju preuzimanja projekta, ne poštuje upute autora i ne obavijesti ga o promjenama

17. ako konkurira cijenama nižim od propisanih ili kod određivanja cijene upotrijebi netočne podatke

18. ako naplati manje od svote ugovorene na temelju Pravilnika o cijenama usluga ili sklopi ugovor s netočnim podacima

19. ako poslove projektiranja ponuđene s građevnim radovima ne iskaže odvojeno

20. ako primi ili traži proviziju

21. ako sudjeluje na natječaju bez potrebne suglasnosti Komore

22. ako povrijedi anonimnost na natječaju

23. ako kao zaposlenik u pravnoj osobi ne poštuje akte Komore ili o njihovoj povredi ne obavijesti Komoru

24. ako protivno propisima traži i primi nagradu od investitora za obavljenu stručnu uslugu,

25. ako traži ili pribavlja poslove na nedostojan način ili ako potpisuje projekte, stručna mišljenja i sl. izrađene od neovlaštene osobe,

26. ako ne poštuje autorska prava,

27. ako protivno Zakonu o gradnji ima više od jednog ureda,

28. ako ne izvršava materijalne obveze koje proistječu iz članstva u Komori,

29. ako teže povrijedi svoje dužnosti u tijelima upravljanja ili prema tijelima Komore,

30. ako preseli ured protivno odredbama ovog Statuta ili ako u roku ne obavijesti Komoru o promjeni sjedišta ili imena ureda, odnosno ako u roku ne obavijesti Komoru o promjenama nastalim tijekom obavljanja arhitektonskih ili inženjerskih poslova,

31. ako teže povrijedi odredbe zakona, ovog Statuta ili Kodeksa strukovne etike o radu zajedničkog ureda ili projektantskog društva,

32. ako ne vrati pečat i iskaznicu kada je to propisano,

33. ako se ne pridržava izgleda i veličine natpisne ploče ureda,

34. ako neovlašteno koristi službene podatke u osobne svrhe,

35. ako ugovara poslove bez odgovarajućeg pisanog dokumenta,

36. ako za vrijeme privremenog ili trajnog gubitka prava obavljanja poslova sa strukovnim nazivom ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer obavlja stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata,

37. ako je izdao potvrdu o stručnom radu pod nadzorom ili preporuku za izniman upis, a stvarno nije nadzirao rad podnositelja zahtjeva ili nije postupio u skladu s Obveznim uputama o davanju preporuka za izniman upis u imenike ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera Komore.

 

Članak 86.

Težom povredom ugleda ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera smatra se i ponašanje i rad arhitekta odnosno inženjera u privatnom životu ako se tim ponašanjem i radom narušava ugled arhitektonske ili inženjerske djelatnosti.

 

Članak 87.

(1) Novčane kazne zbog lakših povreda dužnosti arhitekta ili inženjera može se izreći ovlaštenom arhitektu ili ovlaštenom inženjeru u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna.

(2) Novčana kazna zbog težih povreda dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera može se izreći ovlaštenom arhitektu ili ovlaštenom inženjeru u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Ako se izriče jedinstvena kazna za više povreda dužnosti i ugleda arhitekta i inženjera utvrđeni iznos ukupne jedinstvene novčane kazne ne smije premašiti za lakše povrede iznos od 3.000,00 kuna, a za teže povrede iznos od 15.000,00 kuna.

 

Članak 88.

(1) Stegovni sud može presudom odlučiti da se pravomoćna odluka donesena u postupku protiv ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera objavi u glasilu Komore.

(2) Nakon pravomoćnosti oslobađajuće presude ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer protiv kojeg se vodi stegovni postupak ima pravo tražiti da se u glasilu Komore objavi presuda kojom je oslobođen.

 

Članak 89.

Pri određivanju stegovne mjere za težu povredu dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera Stegovni sud uzima u obzir sve okolnosti o kojima ovisi vrsta i visina kazne, a osobito štetne posljedice koje su nastale, iz kojih je pobudio teže povrede izvršenja te prijašnju stegovnu osuđivanost. Pri izricanju novčane kazne uvažavaju se i imovinske prilike stegovno okrivljenog.

 

Članak 90.

(1) Ako je za težu povredu izrečena novčana kazna u presudi se određuje rok plaćanja, koji ne može biti kraći od petnaest dana ni duži od tri mjeseca.

(2) U opravdanim slučajevima Stegovni sud može dopustiti da se novčana kazna isplati u obrocima. U tom slučaju Sud odobrava način otplaćivanja i rok isplate koji ne može biti duži od godine dana.

(3) Novčana kazna i troškovi stegovnog postupka naplaćuje se u korist Komore za unapređenje arhitektonske i inženjerske djelat­nosti.

 

Članak 91.

(1) O presudama Stegovnog suda ovlaštenom arhitektu ili ovlaštenom inženjeru Komora je dužna obavijestiti Ministarstvo.

(2) Ako je pravomoćnom presudom Stegovnog suda ovlaštenom arhitektu ili ovlaštenom inženjeru izrečena stegovna kazna gubitka prava na obavljanje poslova, Komora je dužna, osim Ministarstva, o tome obavijestiti i nadležno tijelo državne vlasti za poslove prostornog uređenja i graditeljstva na području kojeg je ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer imao sjedište ureda odnosno na području Republike Hrvatske.

(3) U slučaju kada se radi o ovlaštenom inženjeru geodezije Komora će, pored tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, obavijestiti i Državnu geodetsku upravu.

 

2. Pokretanje stegovnog postupka

 

Članak 92.

(1) Stegovni postupak pokreće stegovni tužitelj kada primi prijavu ili nađe da postupak treba pokrenuti po službenoj dužnosti.

(2) Prijave zbog teže povrede dužnosti iz članka 84. stavka 3., podnosi glavni tajnik Komore i o tome obavještava predsjednike razreda.

(3) Protiv ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera koji ne izvršava materijalne obveze prema Komori, stegovni tužitelj izdaje rješenje o privremenoj zabrani obavljanja poslova do okončanja stegovnog postupka po hitnom postupku ali ne duže od 60 dana, na temelju vjerodostojne isprave (izvoda iz poslovnih knjiga – poslovne kartice člana), te istodobno podiže optužnicu. Stegovni postupak se obustavlja u slučaju kada član u međuvremenu podmiri materijalne obveze prema Komori.

(4) Izrečena mjera zabrane obavljanja poslova uračunava se u kaznu.

 

Članak 93.

(1) Podnositelj prijave za pokretanje stegovnog postupka dužan je u prijavi navesti i priložiti sve dokaze na kojima temelji svoju prijavu, a u protivnom prijava će se smatrati nepotpunom te će rješenjem biti odbačena. Protiv ovog rješenja podnositelj prijave nema pravo žalbe.

Kad prijavu podnosi član Komore, dužan je uz prijavu predočiti dokaz o plaćenom predujmu za prijavu u iznosu od 1.000,00 kn (tisuću kuna). U slučaju presude u korist podnositelja prijave, istom će se vratiti predujam po pravomoćnosti presude, a na teret tuženoga. Navedeni iznos predujma uplaćuje se na žiro-račun Komore. Ako podnositelj prijave nije predujmio navedeni iznos, stegovni tužitelj će ga pozvati da to učini u roku 8 dana, jer će u protivnom njegova prijava rješenjem biti odbačena. Protiv ovog rješenja podnositelj prijave nema pravo žalbe.

(2) Nakon što zaprimi prijavu i utvrdi da je prijava podnesena u skladu s odredbom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, stegovni tužitelj dostavlja prijavu na očitovanje prijavljenom s pozivom da se pisano očituje u roku 8 dana. Ako prijavljeni ne dostavi svoje očitovanje, smatrat će se da priznaje u cijelosti navode u prijavi ili je njegovo pisano očitovanje upitno s aspekta povrede važećih propisa Komore, tada stegovni tužitelj podiže optužnicu. Ako dostava poziva prijavljenom bude neuredna zbog toga što nije podigao pošiljku ili što se više ne nalazi na adresi koja je prijavljena u Komori, dostava poziva prijavljenome obavit će se putem oglasne ploče Komore, a protiv prijavljenoga će se pokrenuti stegovni postupak zbog djela koje mu se stavlja na teret, kao i zbog neprijavljivanja promjene adrese Komori.

(3) Stegovni tužitelj može tijekom cijelog prethodnog postupka saslušati okrivljenoga, kao i zatražiti dodatno obrazloženje prijave ili očitovanja prijavljenog, s tim da taj rok iznosi 8 dana, a iznimno može iznositi 15 dana, o čemu odlučuje stegovni tužitelj. Ukoliko podnositelj prijave u tom roku ne udovolji pozivu stegovnog tužitelja, njegova će prijava biti odbačena, a ukoliko pozivu ne udovolji prijavljeni, stegovni tužitelj će u daljem postupku cijeniti ovu činjenicu.

 

Članak 94.

Protiv ovlaštenih arhitekata ili ovlaštenih inženjera kojima je prestalo pravo na obavljanje poslova jer su se odrekli obavljanja poslova ili ih nisu obavljali, može se izreći stegovna mjera ako je postupak pokrenut prije nego što je doneseno rješenje o prestanku obavljanja poslova.

 

Članak 95.

(1) Stegovni tužitelj, pošto provede potrebne izviđaje, ako utvrdi da se radi o težoj povredi, podiže optužnicu.

(2) Slučajeve lakših povreda stegovni tužitelj ustupa na rješavanje Stegovnom vijeću.

 

3. Postupak pred Stegovnim sudom

 

Članak 96.

(1) Predsjednik vijeća Stegovnog suda, pošto primi optužnicu, saziva Stegovno vijeće u sastav u kojeg pored predsjednika ulaze i dva suca.

(2) Stegovno vijeće:

1. obustavlja postupak ako utvrdi da djelo koje je predmet optužbe nije teža povreda ili da postoje okolnosti koje isključuju stegovnu odgovornost ili da nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv da je učinio povredu koja je predmet optužbe,

2. ustupa predmet stegovnom vijeću Upravnog odbora Komore ako smatra da se radi o lakšoj povredi ugleda i dužnosti arhitekta ili inženjera,

3. vraća optužnicu stegovnom tužitelju sa zahtjevom da dopuni optužnicu ako ustanovi da je ta dopuna potrebna,

4. može odlučiti da postupak prekine do pravomoćnog završetka kaznenog postupka ako je protiv okrivljenika pokrenut kazneni postupak za isto djelo.

(3) U slučajevima iz stavka 2. točke 1., 2., i 4. ovog članka vijeće dostavlja rješenje okrivljeniku i stegovnom tužitelju. Protiv takva rješenja iz stavka 2. točke 1. i 4. stegovni tužitelj može izjaviti žalbu Višem stegovnom sudu Komore.

(4) Po optužnici koju stegovni tužitelj dostavlja po hitnom postupku, a odnosi se na težu povredu dužnosti s osnova neplaćanja članarine, postupak pred Stegovnim sudom je hitan.

(5) Stegovni sud u slučaju utvrđene teže povrede radi neizvršavanja materijalnih obveza donosi i izriče kaznu zabrane obavljanja poslova na određeno vrijeme.

 

Članak 97.

(1) Ako vijeće ne donese nijedno od rješenja iz članka 96. ovog Statuta, predsjednik vijeća zakazuje stegovnu raspravu.

(2) U pozivu na raspravu okrivljeniku se dostavlja optužnica. Ako je obrana obvezatna, okrivljenik se poziva da izabere branitelja i da o tome obavijesti sud najkasnije osam dana prije zakazane rasprave. Ako okrivljenik ne imenuje branitelja do tog roka, postavlja mu ga Sud po službenoj dužnosti.

 

Članak 98.

Rasprava se može održati u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika koji svoj izostanak nije opravdao, a saslušan je u prethodnom postupku ili mu je bilo omogućeno da u prethodnom postupku iznese svoju obranu.

 

Članak 99.

Stegovne rasprave održavaju se redovito u sjedištu Komore.

Članak 100.

Tijekom rasprave vijeće može donijeti bilo koje rješenje od navedenih u članku 96. ovog Statuta.

 

Članak 101.

(1) Nakon provedene rasprave vijeće Stegovnog suda donosi presudu, kojom se okrivljenik:

1. proglašava krivim ili

2. oslobađa optužbe ako se utvrdi da djelo koje je predmet optužbe nije teža povreda dužnosti i ugleda arhitekta ili inženjera, ili ako postoje okolnosti koje isključuju stegovnu odgovornost, ili ako nema dokaza da je okrivljenik povredu izvršio, ili se utvrdi da djelo nije učinio.

(2) Stegovni sud donosi presudu kojom se optužba odbija ako stegovni tužitelj odustane od optužnice ili ako utvrdi da je nastupila zastara gonjenja.

 

Članak 102.

U presudi kojom se okrivljeni proglašava krivim vijeće Stegovnog suda navodi:

1. djelo za koje se utvrđuje krivim te činjenice i okolnosti koje čine težu povredu ugleda i dužnosti arhitekta ili inženjera

2. mjeru koja je okrivljeniku izrečena.

 

Članak 103.

(1) Stegovnom odlukom sud odlučuje i o snošenju troškova postupka.

(2) Stegovni sud može troškove postupka odrediti i u paušalnom iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka.

 

Članak 104.

Pisani otpravak presude Stegovnog suda dostavlja se okrivljeniku, njegovu branitelju, stegovnom tužitelju i ministru nadležnom za poslove prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, a pravomoćna presuda Komori i prijavitelju.

 

Članak 105.

(1) Protiv presude Stegovnog suda dopušten je priziv Višem stegovnom sudu u roku od 15 dana.

(2) Pravo na priziv ima okrivljenik, njegov branitelj, stegovni tužitelj i ministar nadležan za graditeljstvo.

(3) Primjerak priziva dostavlja se protivnoj stranci, koja može dati odgovor u roku od 8 dana.

(4) Viši stegovni sud odlučuje u sjednici vijeća od tri člana.

(5) Viši stegovni sud može potvrditi, preinačiti ili ukinuti presudu Stegovnog suda.

(6) Odluka Višeg stegovnog suda dostavlja se svim osobama odnosno strankama navedenim u stavku 2. ovoga članka, te prijavitelju.

 

4. Postupak pred Stegovnim vijećem Komore

 

Članak 106.

(1) Izviđaje u postupku izricanja mjera zbog lakših povreda, vodi član Stegovnog vijeća Komore kojeg odredi predsjednik vijeća.

(2) Okrivljeniku se prije donošenja odluke omogućuje da dade svoju obranu.

(3) Protiv rješenja Stegovnog vijeća može se izjaviti žalba ako je okrivljeniku izrečena stegovna mjera. Žalbu može izjaviti samo okrivljenik, i to u roku 15 dana.

(4) O žalbi odlučuje Stegovni sud Komore u vijeću od tri člana u nejavnoj sjednici. Odluka vijeća je konačna.

(5) U postupku pred Stegovnim vijećem Komore na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Statuta o stegovnom postup­ku zbog teže povrede ugleda i dužnosti arhitekata ili inženjera, ako odredbama ovog članka nije što drugo predviđeno.

 

5. Zastara

 

Članak 107.

(1) Zastara progona prekida se podnošenjem prijave Komori i odlukom mjerodavnih tijela Komore o pokretanju postupka.

(2) Zastara progona i zastara ovrhe kazne nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruki rok predviđen za zastaru progona i za zastaru ovrhe kazne.

(3) Ako je stegovni okrivljenik istom povredom izvršio i kazneno djelo, zastara progona prekida se do pravomoćnog završetka kaznenog postupka, a nakon toga stegovni se postupak nastavlja.

 

IX. STRUČNA SLUŽBA

 

Članak 108.

(1) Za obavljanje stručnih, administrativnih pomoćnih, i drugih poslova Komora ima stručnu službu.

(2) Stručnu službu čini glavni tajnik, stručni tajnici strukovnih razreda u skladu sa stavkom 3. ovoga članka i potreban broj stalno zaposlenih administrativnih djelatnika.

(3) Za izbor glavnog tajnika i stručnih tajnika strukovnih razreda, kad strukovni razred donese odluku o potrebi zapošljavanja stručnog tajnika, raspisuje se natječaj.

(4) Natječaj provodi Povjerenstvo za natječaj, koje osniva Upravni odbor Komore u skladu s odredbama Pravilnika o radu Stručne službe.

(5) Glavnog tajnika na osnovi natječaja imenuje i razrješava Upravni odbor na prijedlog predsjednika Povjerenstva za natječaj. Stručnog tajnika strukovnog razreda na osnovi natječaja imenuje i razrješava odbor strukovnog razreda na prijedlog predsjednika Povjerenstva za natječaj.

(6) Glavni tajnik Komore i stručni tajnici strukovnih razreda imenuju se na rok od četiri godine i mogu se ponovno imenovati.

(7) Glavni tajnik Komore i stručni tajnici strukovnih razreda su djelatnici s posebnim ovlaštenjima čija se prava i odgovornosti uređuju ovim Statutom i Pravilnikom o radu Stručne službe. Ugovori o radu koji se sklapaju s tim djelatnicima moraju biti u skladu s odredbama ovog Statuta i navedenog Pravilnika.

 

Članak 109.

(1) Stručna služba Komore treba odgovarati potrebama i zahtjevima članova i omogućavati stručno, kvalitetno, pravovremeno i odgovorno izvršavanje zadaća prema Zakonu o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uredenju i ovom Statutu.

(2) Rad Stručne službe Komore, uvjeti natječaja i kriteriji, uređuju se Pravilnikom o radu Stručne službe koji donosi Upravni odbor Komore.

 

X. GLASILO KOMORE

 

Članak 110.

(1) Komora ima svoje glasilo.

(2) U glasilu se objavljuju stručni i znanstveni radovi iz područja arhitektonske i inženjerske djelatnosti te službeni akti i obavijesti Komore.

(3) Glasilo primaju svi članovi Komore.

 

Članak 111.

(1) Članove uredništva, glavnog i odgovornog urednika i urednika glasila imenuje Upravni odbor na vrijeme od tri godine.

(2) Članovi uredništva, glavni i odgovorni urednik te urednik odgovaraju za svoj rad Upravnom odboru.

 

Članak 112.

(1) Komora ima web stranicu.

(2) Članove uredništva, te glavnog i odgovornog urednika web stranice imenuje Upravni odbor Komore, na razdoblje od dvije godine.

(3) Strukovni razredi mogu samostalno uređivati svoju stranicu te predložiti Upravnom odboru imenovanje uredništva, te glavnog i odgovornog urednika za web stranicu strukovnog razreda.

(4) Članovi uredništva te glavni i odgovorni urednik iz stavaka 2. i 3. ovoga članka za svoj su rad odgovorni Upravnom odboru, a Odboru Razreda za web stranicu strukovnog razreda.

 

XI. FINANCIJSKO POSLOVANJE KOMORE

 

Članak 113.

(1) Financijsko poslovanje Komore obavlja se na osnovi godiš­njeg proračuna prihoda i rashoda, koji odobrava Skupština.

(2) Proračunski prihodi Komore jesu:

1. upisnina ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera

2. članarina ovlaštenih arhitekata i inženjera

3. ostali prihodi i davanja

(3) Izvanredni prihodi Komore jesu:

1. novčane stegovne kazne

2. različiti izvanredni prihodi.

 

Članak 114.

(1) Komora koristi svoja sredstva za ostvarivanje zadataka Komore utvrdenih Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Zakonom o gradnji, Zakonom o prostornom uređenju i ovim Statutom.

(2) Upravni odbor može odobriti uporabu sredstava Komore i za druge opravdane svrhe ili potrebe.

 

Članak 115.

(1) Financijsko poslovanje Komore registrira se na osnovnom i posebnim računima.

(2) Na osnovnom računu registrira se financijsko poslovanje Komore.

(3) Na posebnim računima registrira se financijsko poslovanje razreda.

 

Članak 116.

(1) Prihodi iz članka 113. ovoga Statuta izvorno se registriraju na posebnim računima razreda.

(2) Dio prihoda za poslovanje Komore kao cjeline prenosi se s posebnih računa razreda na osnovni račun.

(3) Visinu sredstava iz prethodnog stavka utvrđuje Skupština Komore godišnjim proračunom.

 

Članak 117.

Odluku o osobama ovlaštenim za raspolaganje novčanim sredstvima Komore donose:

– Upravni odbor Komore za novčana sredstva na osnovnom računu Komore,

– Odbori razreda za novčana sredstva na posebnim računima razreda.

 

XII. GRB, LOGOTIP, PEČATI I ŽIGOVI KOMORE

 

Članak 118.

(1) Komora ima svoj grb, koji utvrđuje Skupština.

(2) Komora ima svoj logotip, koji utvrđuje Upravni odbor i koji je zaštićen.

(3) Pečati i žigovi Komore okruglog su oblika, promjera 38 mm, s natpisom: Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu – Zagreb i znakom Komore.

(4) Pečati za tintu mogu se otiskivati u crnoj, tamnoplavoj i ljubičastoj tinti.

(5) Žig izrađen od kovine otiskuje se u crvenom vosku.

(6) Komora ima i suhi žig.

 

XIII. POHRANA SPISA

 

Članak 119.

(1) Imenici, upisnici i spisi koji se odnose na pojedine ovlaštene arhitekte, odnosno ovlaštene inženjere čuvaju se trajno, dok se ostali spisi čuvaju deset godina.

(2) Upravni odbor može donijeti posebnu odluku o pohrani spisa Komore.

 

XIV. PRIJELAZNE 1 ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 120.

(1) Predsjednika Komore, Upravni odbor i Nadzorni odbor izabrat će Osnivačka skupština.

(2) Opće akte iz članka 21. stavak 2. i članka 22. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu i članka 50. ovog Statuta Skupština će donijeti na izvanrednoj sjednici u roku od šest mjeseci od dana održavanja osnivačke sjednice.

 

Članak 121.

Tumačenje pojedinih odredaba ovog Statuta daje Skupština Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

 

Članak 122.

U svim odredbama Statuta riječi: »Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja« u odgovarajućim padežima zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva«; riječi: »Hrvatski državni sabor« u odgovarajućim padežima zamjenjuju se riječima: »Hrvatski sabor«; riječi: »ministar nadležan za graditeljstvo« zamjenjuju se riječima: »ministar nadležan za poslove prostornog uređenja i graditeljstva«.

 

Članak 123.

(1) Stupanjem na snagu ovih Izmjena i dopuna Statuta ostaju na snazi opći akti doneseni za provedbu Statuta (»Narodne novine« br. 40/99 i 112/99), ako nisu u suprotnosti s ovim izmjenama i dopunama Statuta.

(2) Opće akte iz stavka 1. ovoga članka koji su u suprotnosti s ovim izmjenama i dopunama Statuta, mjerodavna tijela Komore uskladit će u roku šest mjeseci od stupanja na snagu Statuta.

(3) Pečati i iskaznice ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera izdani prema odredbama Pravilnika o arhitektonskoj i inženjerskoj iskaznici (Glasilo Komore broj 3/4 iz 2000.) i Pravilnika o uporabi pečata (Glasilo Komore broj 3/4 iz 2000.), ostaju u uporabi i valjani su.

(4) Postupci započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Statuta a nisu okončani pravomoćnim rješenjima, okončat će se prema propisima po kojima su započeti.

 

Članak 124.

(1) Natječaj za izbor glavnog tajnika Komore iz članka 108. stavka 4. objavit će se u roku 6 mjeseci nakon stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna Statuta, pod uvjetom da su doneseni propisi iz članka 108. stavka 7. ovoga Statuta.

Natječaj za izbor stručnih tajnika strukovnih razreda objavit će se prema potrebama svakog pojedinog razreda, pod uvjetom da su doneseni propisi iz članka 105. stavka 7. ovoga Statuta.

(2) Mjerodavna tijela Komore dužna su u skladu s odredbama Statuta izabrati glavnog tajnika i stručne tajnike strukovnih razreda u roku 3 mjeseca nakon objave oglasa o natječaju iz prethodnog stavka.

(3) Ako u roku iz prethodnog stavka ne bude izabran glavni tajnik ili koji stručni tajnik, natječaj iz stavka 1. ovoga članka mora se ponovno objaviti u roku 30 dana nakon isteka roka iz prethodnog članka, te se glavni tajnik ili stručni tajnik razreda moraju izabrati u roku 30 dana od objave natječaja.

(4) Pravilo iz prethodnog stavka primijenit će se i u svakom narednom slučaju neizbora glavnog tajnika ili stručnog tajnika strukovnog razreda po već objavljenom natječaju.

 

Članak 125.

(1) Do izbora glavnog tajnika Komore, njegove poslove će obavljati tajnik Komore u svojstvu vršitelja dužnosti.

(2) U slučaju da iz bilo kojeg razloga tajnik Komore nije u mogućnosti ili je spriječen obavljati navedene poslove, iste će obavljati osoba iz reda zaposlenika Komore koju odredi Upravni odbor, ali najkasnije do izbora glavnog tajnika.

 

Članak 126.

(1) Radnopravni status i prava i obveze zaposlenika zatečenih na radu u Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu na dan stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna Statuta uredit će se Pravilnikom o radu Stručne službe.

(2) Radnopravni status i prava i obveze zaposlenika na radnim mjestima glavnog tajnika i stručnih tajnika u strukovnim razredima, koji nakon provedenih natječaja za reizbor tih radnih mjesta ne budu izabrani, uredit će se Pravilnikom o radu Stručne službe.

 

Članak 127.

Ovaj pročišćeni tekst Statuta stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 314-01/05-01/37

Urbroj: 314-00-05-1

Zagreb, 21. studenoga 2005.

Predsjednik

Hrvatske komore arhitekata

i inženjera u graditeljstvu

dr. sc. Petar Dukan, dipl. ing. građ., v. r.