2964
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o humanitarnom razminiranju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. prosinca 2005. godine.
Broj: 01-081-05-3698/2
Zagreb, 20. prosinca 2005.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje obavljanje poslova humanitarnog razminiranja u Republici Hrvatskoj, utvrđuju se uvjeti i subjekti u obavljanju poslova humanitarnog razminiranja, prava i obveze zaposlenika koji obavljaju poslove humanitarnog razminiranja te nadzor nad obavljanjem poslova humanitarnog razminiranja.
Članak 2.
Poslovi humanitarnog razminiranja, u smislu ovoga Zakona, su poslovi od interesa za sigurnost Republike Hrvatske te zaštitu okoliša i zdravlja ljudi.
Poslovi humanitarnog razminiranja su poslovi općeg i tehničkog izvida, izrade projektne dokumentacije, pretraživanja, razminiranja, nadzora te poslovi po naravi povezani s njima.
Poslovima humanitarnog razminiranja smatraju se i poslovi razminiranja vojnih objekata koje obavlja za to osposobljena i opremljena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Članak 3.
Poslovima humanitarnog razminiranja, u smislu ovoga Zakona, ne smatraju se poslovi onesposobljavanja ili uništavanja pronađenih minsko-eksplozivnih sredstava (u daljnjem tekstu: MES) kada se radi o hitnim intervencijama koje su vezane za sigurnost ljudi, na područjima i/ili građevinama koje nisu minski sumnjive sukladno odredbama ovoga Zakona ili na minski podvodnim područjima.
Ukoliko nadležne službe Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ili postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske prilikom obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka utvrde da se radi o minski sumnjivom području izvijestit će Hrvatski centar za razminiranje (u daljnjem tekstu: HCR).
Članak 4.
Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donosi Nacionalni program protuminskog djelovanja.
Vlada Republike Hrvatske donosi Plan humanitarnog razminiranja (u daljnjem tekstu: Plan), za godišnje i trogodišnje razdoblje.
Prijedlog Nacionalnog programa protuminskog djelovanja i Plana izrađuje HCR uz suglasnost Ministarstva, Ministarstva obrane, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva kulture, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Članak 5.
Plan sadrži podatke o:
– područjima i/ili građevinama koje su općim izvidom utvrđene kao sumnjive ili se ne koriste radi mogućeg ili stvarnog postojanja MES-a ili neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu: minski sumnjiva područja i/ili građevine),
– rokovima u kojima će se izvršiti Plan,
– redoslijedu razminiranja i drugih aktivnosti humanitarnog razminiranja u tromjesečnom, polugodišnjem i godišnjem razdoblju,
– potrebnim sredstvima za provedbu Plana.
Sredstva za provedbu Plana osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske i iz drugih izvora.
HCR osigurava provedbu Plana.
Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o provedbi Plana i utrošenim sredstvima.
Članak 6.
Županijsko poglavarstvo na čijem području postoje minski sumnjiva područja i/ili građevine ovlašteno je od tijela državne vlasti te pravnih i fizičkih osoba na njenom području prikupljati podatke o minski sumnjivim područjima i/ili građevinama te na temelju prikupljenih podataka u suradnji s HCR-om, u Planu iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, predložiti prioritete humanitarnog razminiranja.
Članak 7.
HCR kao javnu ovlast obavlja poslove:
– općeg i tehničkog izvida u cilju prikupljanja i obrade podataka o minski sumnjivim, miniranim, odnosno razminiranim područjima i/ili građevinama, o pronađenom i uništenom MES-u i ostalim tehničkim značajkama minski sumnjivih područja,
– preuzimanja pretraženog ili razminiranog područja i/ili građevine nakon obavljenoga završnog nadzora,
– ocjenjivanja sposobnosti ovlaštenih pravnih osoba ili obrtnika za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja.
HCR obavlja i poslove:
– obilježavanja minski sumnjivih područja i/ili građevina,
– izrade idejnih i dopunskih projekata pretraživanja i razminiranja te izrade izvedbenog projekta tehničkog izvida,
– pirotehničkoga kontrolnog pregleda,
– stručnog nadzora,
– razminiranja za potrebe obavljanja očevida po zahtjevu istražnog suca,
– istraživanja i razvoja tehnologije razminiranja,
– pružanja stručne pomoći i davanja potrebnih podataka nadležnim tijelima o opasnostima od MES-a i neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu: NUS),
– koordinacije u upoznavanju stanovništva o opasnostima od mina te poduzimanja mjera zaštite i spašavanja stanovništva u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje,
– koordinacije pomoći stradalima od MES-a i NUS-a,
– suradnje s međunarodnim subjektima u humanitarnom razminiranju,
– izrade izvješća o provedbi Plana.
HCR obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga članka, osim poslova iz podstavaka 1., 2., 3., 4., 7., 10. i 11. stavka 2. ovoga članka, može povjeriti i drugim pravnim ili fizičkim osobama koje ispunjavaju za to zakonom utvrđene uvjete.
Kada se razminiranje obavlja za potrebe očevida po zahtjevu istražnog suca ne provodi se stručni i inspekcijski nadzor, a područja i/ili građevine ne isključuju se iz minski sumnjivih područja.
Članak 8.
Poslove pretraživanja i razminiranja smije obavljati domaća ili strana pravna osoba koja ima odobrenje Ministarstva i registrirana je za obavljanje poslova pretraživanja i razminiranja (u daljnjem tekstu: ovlaštena pravna osoba) ili fizička osoba koja ima odobrenje Ministarstva i registriran obrt za obavljanje poslova pretraživanja i razminiranja (u daljnjem tekstu: obrtnik).
Članak 9.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja podnosi se Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:
– dokaz o upisu pravne osobe u sudski registar ili nevladine udruge u registar udruga, odnosno obrtnica,
– ugovor o radu za najmanje pet zaposlenih pirotehničara,
– dokaz o posjedovanju odgovarajućeg poslovnog prostora za smještaj eksplozivnih tvari koji je uređen sukladno propisima o posebnim prostornim i tehničkim uvjetima za smještaj eksplozivnih tvari,
– podatke o odgovornoj osobi u pravnoj osobi ili kod obrtnika,
– opći akt kojim su određena radna mjesta djelatnika za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja, stručna sprema i opis poslova za svako radno mjesto te razina opasnosti za ta radna mjesta.
Ministarstvo po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjenju uvjeta da:
– odgovorna osoba u pravnoj osobi, odnosno obrtnik nije pravomoćno osuđivan za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo protiv imovine, kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i kazneno djelo protiv javnog reda,
– odgovorna osoba u pravnoj osobi, odnosno obrtnik nije pravomoćno osuđivan za prekršaj s obilježjem nasilja,
– poslodavac nije pravomoćno kažnjavan za prekršaj propisan Zakonom o radu koji se odnosi na isplatu plaće.
Članak 10.
Ministarstvo će rješenjem ukinuti odobrenje za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja ako prestanu postojati razlozi na temelju kojih je odobrenje izdano.
Protiv rješenja o ukidanju odobrenja ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 11.
Nabava eksplozivnih tvari za potrebe humanitarnog razminiranja obavlja se sukladno posebnom zakonu.
Članak 12.
Ovlaštena pravna osoba i obrtnik dužni su HCR-u u roku od osam dana od dana dostave odobrenja prijaviti raspoložive kapacitete za izvođenje radova pretraživanja i razminiranja i predati Standardne operativne postupke (u daljnjem tekstu: SOP).
SOP je skup propisanih operativnih postupaka humanitarnog razminiranja kojim ovlaštena pravna osoba ili obrtnik utvrđuje način obavljanja poslova pretraživanja i razminiranja, način uporabe opreme i sredstava, postupke s NES-om te zaštitne mjere i mjere sigurnosti u radu.
Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka, ovlaštena pravna osoba i obrtnik dužni su HCR-u dostaviti dokaz o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, sukladno članku 56. ovoga Zakona.
HCR je dužan u roku od 15 dana od dana primitka dokumentacije iz stavka 1. i 3. ovoga članka dati ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova pretraživanja i razminiranja i ovjeriti SOP.
Ovlaštena pravna osoba i obrtnik smiju izvoditi poslove pretraživanja i razminiranja samo s kapacitetima prijavljenim u ponudbenoj dokumentaciji te onim metodama rada i opremom koja je utvrđena u ovjerenom SOP-u.
Članak 13.
Poslovi pretraživanja i razminiranja područja i/ili građevina određenih Planom ustupa HCR ovlaštenim pravnim osobama ili obrtnicima, sukladno Zakonu o javnoj nabavi.
Fizičke i pravne osobe koje imaju pravni, gospodarski ili sigurnosni interes, mogu vlastitim sredstvima, izvan rokova razminiranja utvrđenih Planom, zatražiti od HCR-a pretraživanje ili razminiranje područja i/ili građevine koju koriste ili namjeravaju koristiti, o čemu se sklapa poseban ugovor, čiji je bitan element način ustupanja poslova i način plaćanja.
Ukoliko fizička ili pravna osoba koja osigurava sredstva za razminiranje određenog područja i/ili građevine izabere ovlaštenu pravnu osobu ili obrtnika za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja, HCR će obavljanje poslova humanitarnog razminiranja ustupiti toj ovlaštenoj pravnoj osobi ili obrtniku.
Vlastitim sredstvima pravnih osoba iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne smatraju se sredstva koja su im osigurana u državnom proračunu.
Članak 14.
HCR sklapa s ovlaštenim pravnim osobama i obrtnicima ugovor o obavljanju poslova pretraživanja ili razminiranja.
Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se:
– područje i/ili građevina koja je predmet ugovora,
– cijena i način isplate,
– rok obavljanja poslova,
– jamstvo za pravodobno i kvalitetno obavljanje poslova,
– način rješavanja sporova i naknade štete.
Sastavni dio ugovora iz stavka 1. ovoga članka su ponudbena i projektna dokumentacija.
Članak 15.
Ovlaštena pravna osoba ili obrtnik koji su obavili poslove pretraživanja područja i/ili građevine daje HCR-u izjavu o pronađenom MES-u i NUS-u ili o utvrđenoj nezagađenosti područja i/ili građevine.
Ovlaštena pravna osoba ili obrtnik koji je obavio poslove razminiranja daje HCR-u izjavu kojom se jamči da je područje i/ili građevina očišćeno od MES-a i NUS-a i njihovih dijelova do dubine određene projektom razminiranja.
Nakon davanja izjave iz stavka 1. i 2. ovoga članka HCR provodi završni nadzor i ovisno o njegovim rezultatima preuzima radilište ili nalaže ponovno obavljanje radova.
Ovlaštena pravna osoba i obrtnik dužni su uz izjavu iz stavka 1. i 2. ovoga članka priložiti završno izvješće, elaborat završne geodetske premjere i zemljovide s ucrtanom očišćenom ili nezagađenom površinom područja i/ili građevine, zemljovide s označenim mjestima pronalaska MES-a i NUS-a te upisnik s podacima o uništenju MES-a i NUS-a.
II. POSLOVI HUMANITARNOG RAZMINIRANJA
1. Izvidi minski sumnjivih područja i/ili građevina
Članak 16.
Izvidom minski sumnjivih područja i/ili građevina utvrđuje se postojanje zagađenosti tog područja i/ili građevine MES-om i NUS-om.
Poslovima izvida iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se poslovi:
– općeg izvida minski sumnjivog područja i/ili građevine (u daljnjem tekstu: opći izvid),
– tehničkog izvida minski sumnjivog područja i/ili građevine (u daljnjem tekstu: tehnički izvid).
Članak 17.
Opći izvid je postupak kojim se sa sigurne površine prikupljaju i obrađuju podaci o zagađenosti područja i/ili građevine MES-om i NUS-om te utvrđuju osnovne tehničke karakteristike područja i/ili građevine i obilježavaju minski sumnjiva područja.
Ukoliko se općim izvidom ne utvrdi zagađenost područja i/ili građevine MES-om i NUS-om, ravnatelj HCR-a izdaje uvjerenje kojim se to područje i/ili građevina isključuje iz minski sumnjivog područja.
Ukoliko se općim izvidom neko područje ne može isključiti iz minski sumnjivog područja, provodi se tehnički izvid ili se izrađuje idejni projekt pretraživanja, odnosno idejni projekt razminiranja.
Članak 18.
Tehnički izvid je postupak kojim se ulazeći u minski sumnjivo područje utvrđuje točnost podataka prikupljenih općim izvidom, prikupljaju podaci o značajkama područja te provjerava postojanje zagađenosti dijela minski sumnjivog područja i/ili građevine od MES-a ili NUS-a.
Tijekom obavljanja tehničkog izvida onesposobljavanje i uništavanje pronađenog MES-a i NUS-a može se obavljati samo u slučaju neposredne ugroženosti sigurnosti ljudi i imovine, o čemu odluku donosi voditelj radilišta. Uništavanje MES-a i NUS-a na radilištu obavlja pirotehničar.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka HCR je dužan izraditi upisnik s podacima o uništenom MES-u ili NUS-u.
Upisnik s podacima o uništenom MES-u i NUS-u dužna je izraditi i ovlaštena pravna osoba ili obrtnik kada u slučaju iz stavka 2. ovoga članka tijekom pretraživanja ili razminiranja pronađe MES ili NUS.
HCR nakon obavljenog tehničkog izvida izrađuje projekt pretraživanja ili idejni projekt razminiranja.
2. Izrada projektne dokumentacije
Članak 19.
Izvedbeni projekt tehničkog izvida te idejne projekte pretraživanja i razminiranja izrađuje HCR, a izvedbeni projekt pretraživanja ili razminiranja izrađuje ovlaštena pravna osoba ili obrtnik koji obavlja poslove pretraživanja ili razminiranja.
Članak 20.
Idejnim projektom opisuje se minski sumnjivo ili minirano područje i/ili građevina i njegove temeljne karakteristike.
Idejni projekt pretraživanja ili razminiranja sastavni je dio ponudbene dokumentacije.
Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daje tehničko rješenje na temelju idejnog projekta i utvrđuje način obavljanja tehničkog izvida, pretraživanja ili razminiranja određenog područja i/ili građevine.
Članak 21.
U slučaju novih saznanja o minski sumnjivom ili miniranom području koje je predmet idejnog projekta HCR izrađuje izmjene i dopune idejnog projekta.
Ovlaštena pravna osoba ili obrtnik koji obavlja poslove pretraživanja ili razminiranja na temelju izmjena i dopuna idejnog projekta izrađuje izmjene i dopune izvedbenog projekta.
Ovlaštena pravna osoba ili obrtnik izrađuje izmjene i dopune izvedbenog projekta i u slučaju angažiranja dodatnih ili zamjene postojećih kapaciteta ili promjene metoda obavljanja radova.
Članak 22.
Prije početka radova HCR mora rješenjem odobriti izvedbene projekte pretraživanja ili razminiranja te njihove izmjene i dopune.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba ili obrtnik može izjaviti žalbu Ministarstvu, putem HCR-a.
Projekt pretraživanja ili razminiranja te ostalu prateću dokumentaciju trajno čuva HCR.
Članak 23.
U slučaju naknadnog pronalaska MES-a ili njegovih dijelova koji su zaostali nakon provedenoga općeg izvida, HCR će takvo područje uvrstiti u minski sumnjivo područje.
U slučaju naknadnog pronalaska MES-a ili NUS-a ili njihovih dijelova koji su zaostali nakon završnog nadzora, HCR će takvo područje uvrstiti u minski sumnjivo područje.
3. Način obavljanja poslova pretraživanja i razminiranja
Članak 24.
Pretraživanje je postupak kojim se utvrđuje točnost podataka prikupljenih općim i tehničkim izvidom te utvrđuje postojanje zagađenosti cijelog projektom određenog minski sumnjivog područja i/ili građevine MES-om ili NUS-om.
Razminiranje je postupak pronalaženja i obilježavanja te onesposobljavanje i uništavanje MES-a i NUS-a na radilištu.
Članak 25.
HCR je dužan prije otpočinjanja poslova pretraživanja i razminiranja:
– uvesti ovlaštenu pravnu osobu ili obrtnika u posao, o čemu se sastavlja zapisnik,
– o početku radova obavijestiti nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva u sjedištu i policijsku upravu nadležnu za područje na kojem se obavljaju poslovi tehničkog izvida, pretraživanja ili razminiranja te druga tijela državne vlasti i pravne osobe čiji je djelokrug rada izravno vezan uz humanitarno razminiranje.
Ovlaštene pravne osobe i obrtnici dužni su prije otpočinjanja poslova pretraživanja i razminiranja izvijestiti nadležnu policijsku postaju.
Ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužni su obilježiti radilište prije početka radova, tijekom izvođenja radova, odnosno sve do preuzimanja radilišta.
Radilište je područje na kojem se obavljaju poslovi tehničkog izvida, pretraživanja i razminiranja, čije su granice definirane izvedbenim ili idejnim projektom.
Članak 26.
Poslovima pretraživanja ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužan je utvrditi zagađenost ili nezagađenost područja i/ili građevina.
Nezagađenost područja i/ili građevine je stanje područja određenog završnom geodetskom premjerom, i/ili građevine za koje je pretraživanjem utvrđeno nepostojanje zagađenosti MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima do dubine utvrđene projektom.
Poslovima razminiranja ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužan je postići potpunu očišćenost radilišta do dubine utvrđene projektom.
Potpuna očišćenost radilišta je stanje područja i/ili građevine određeno završnom geodetskom premjerom, koje je potpuno očišćeno od svih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova do dubine utvrđene projektom.
Ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužan je obaviti dnevnu internu kontrolu pretraženih ili razminiranih područja i/ili građevina.
Završnu geodetsku premjeru dužna je osigurati ovlaštena pravna osoba ili obrtnik od strane ovlaštenog geodeta i uz nazočnost pirotehničkog nadglednika HCR-a.
Članak 27.
Poslove tehničkog izvida, pretraživanja i razminiranja pirotehničari obavljaju ustrojeni u pirotehničku skupinu, koja se sastoji od najmanje dva, a najviše deset pirotehničara i voditelja.
Voditelj radilišta rukovodi svim poslovima tehničkog izvida, pretraživanja i razminiranja na radilištu.
Pirotehničari su dužni obavljati svoje poslove na način da nakon obavljenog posla ne zaostanu MES, NUS ili njihovi dijelovi.
Voditelji radilišta i voditelji pirotehničkih skupina dužni su svoje poslove obavljati na način da se svi radovi na radilištu, odnosno u pirotehničkoj skupini obavljaju sukladno ovom Zakonu i podzakonskim propisima.
Pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana.
Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz stavka 5. ovoga članka smatra se punim radnim vremenom.
Članak 28.
Ovlaštene pravne osobe, obrtnici i HCR dužni su za vrijeme obavljanja poslova razminiranja, pretraživanja i tehničkog izvida uz radilište osigurati nazočnost medicinskog tehničara, liječnika i vozilo hitne medicinske pomoći s vozačem i propisanom medicinskom opremom na način da se nužna hitna medicinska pomoć može pružiti stradalniku u najkraćem mogućem roku.
Ovlaštene pravne osobe, obrtnici i HCR moraju osigurati neprekidan i neposredan uspostavljen sustav radioveza između odgovornih osoba radilišta i liječnika te vozila hitne medicinske pomoći.
Članak 29.
U poslovima humanitarnog razminiranja može se rabiti samo oprema koja je certificirana u skladu s posebnim propisima ili normativnim dokumentima.
Certifikat i potvrdu o sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka izdaju akreditirani laboratoriji/centri.
Članak 30.
Opremom za humanitarno razminiranje smatraju se:
– strojevi i tehnička sredstva za pretraživanje, onesposobljavanje i uništavanje MES-a i NUS-a,
– zaštitna oprema,
– psi izvježbani za otkrivanje MES-a i NUS-a.
Članak 31.
Pirotehničari prilikom obavljanja poslova tehničkog izvida, pretraživanja i razminiranja moraju nositi osobnu zaštitnu opremu koja se sastoji od:
– zaštitnog prsluka sa štitnikom za prepone,
– zaštitne kacige s vizirom,
– antifona, samo prilikom uništavanja MES-a i NUS-a,
– zaštitnog odijela, ovisno o stupnju opasnosti.
Pirotehničari i pomoćni djelatnici koji obavljaju poslove vodiča pasa ili rukovatelja stroja za humanitarno razminiranje (osim u zaštićenom stroju za razminiranje) moraju nositi osobnu zaštitnu opremu koja se sastoji od:
– zaštitnog prsluka sa štitnikom za prepone,
– zaštitne kacige s vizirom.
III. DJELATNICI NA POSLOVIMA HUMANITARNOG RAZMINIRANJA
Članak 32.
Poslove humanitarnog razminiranja u ovlaštenoj pravnoj osobi i kod obrtnika mogu obavljati osobe koje imaju ovlast za obavljanje tih poslova.
Pirotehničar je dužan za vrijeme obavljanja poslova tehničkog izvida, pretraživanja i razminiranja imati kod sebe ovlast pirotehničara i osobnu nadzornu knjižicu i u nju upisivati vrijeme obavljanja radnih uradaka i vrijeme provedenoga odmora te ih dati na uvid osobi ovlaštenoj za provedbu nadzora nad obavljanjem poslova humanitarnog razminiranja.
Voditelj radilišta je dužan za vrijeme obavljanja poslova na radilištu imati kod sebe, uz ovlast pirotehničara i ovlast voditelja radilišta i dati je na uvid ovlaštenoj osobi za provedbu nadzora nad obavljanjem poslova humanitarnog razminiranja.
Pomoćni djelatnik je dužan za vrijeme obavljanja poslova imati kod sebe ovlast pomoćnog djelatnika koju je dužan dati na uvid ovlaštenoj osobi za provedbu nadzora nad obavljanjem poslova humanitarnog razminiranja.
Članak 33.
Izobrazbu i osposobljavanje osoba za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja provodi Ministarstvo – Policijska akademija.
Program izobrazbe i osposobljavanja mora verificirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Nakon završene izobrazbe i osposobljavanja polaže se stručni ispit pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje ministar unutarnjih poslova. Ispitno povjerenstvo za provedbu stručnog ispita osoba koje obavljaju razminiranje vojnih objekata imenuju zajednički ministar unutarnjih poslova i ministar obrane.
Nakon položenoga stručnog ispita izdaje se uvjerenje o položenom stručnom ispitu.
Dopunskoj izobrazbi i polaganju ispita dužni su pristupiti pirotehničari koji ne obavljaju poslove razminiranja u neprekidnom trajanju od dvije godine.
Članak 34.
Zahtjev za izdavanje ovlasti za voditelja radilišta, pirotehničara i pomoćnog djelatnika podnosi se Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj mora priložiti dokaz da:
– ima navršenih 18 godina života,
– ima najmanje srednju stručnu spremu (pirotehničar, voditelj radilišta) ili osnovnu školu (pomoćni djelatnik),
– nije osuđivan za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo protiv imovine, kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ili kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine,
– je duševno, tjelesno i zdravstveno sposoban, što dokazuje uvjerenjem ovlaštene zdravstvene ustanove,
– uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.
Voditelj radilišta uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka mora imati i najmanje godinu dana radnog iskustva na poslovima pirotehničara.
Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje ovlasti nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 35.
Ministarstvo će ukinuti rješenje o izdavanju ovlasti voditelja radilišta, pirotehničara ili ovlasti pomoćnog djelatnika ako:
– se utvrdi da više ne ispunjava uvjete za izdavanje ovlasti,
– je ovlast izdana na temelju krivotvorenih podataka.
Protiv rješenja o ukidanju ovlasti ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
IV. STAŽ OSIGURANJA U POVEĆANOM TRAJANJU
Članak 36.
Staž osiguranja u povećanom trajanju računa se:
– pirotehničarima koji neposredno obavljaju poslove općeg izvida, tehničkog izvida, pretraživanja ili razminiranja, pirotehničkim nadglednicima, pirotehničkim nadzornicima, voditeljima radilišta kao staž osiguranja u trajanju od 16 mjeseci za svaku godinu,
– djelatnicima Ministarstva ovlaštenim za provođenje inspekcijskog nadzora nad poslovima humanitarnog razminiranja i pomoćnim djelatnicima u obavljanju poslova humanitarnog razminiranja kao staž osiguranja u trajanju od 14 mjeseci za svaku godinu.
Članak 37.
Osobe iz članka 36. ovoga Zakona, kada obavljaju poslove humanitarnog razminiranja na području Republike Hrvatske, imaju pravo na staž osiguranja u povećanom trajanju samo ako imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj te ako su zaposleni s punim radnim vremenom ili sa skraćenim radnim vremenom koje se prema posebnom propisu smatra kao zaposlenje s punim radnim vremenom.
Za staž osiguranja koji se prema ovome Zakonu računa s povećanim trajanjem dodatni doprinos plaća poslodavac.
U svim pitanjima vezanima za računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuje se Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 71/99.).
V. PRAVA PIROTEHNIČARA I S NJIMA IZJEDNAČENIH OSOBA S OSNOVE INVALIDNOSTI I SMRTI
1. Prava s osnove invalidnosti
Članak 38.
Osobama iz članka 36. ovoga Zakona u slučaju ozljede ili nesposobnosti za rad koja je nastala kao posljedica obavljanja poslova humanitarnog razminiranja, priznaju se:
1. prava na zdravstvenu zaštitu,
2. prava iz mirovinskog osiguranja,
2a. prava na temelju preostale radne sposobnosti,
2b. prava na invalidsku mirovinu.
Prava koja se ostvaruju po osnovi oštećenja organizma su:
1. pravo na osobnu invalidninu,
2. pravo na ortopedski doplatak,
3. pravo na posebni doplatak,
4. pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe,
5. pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju.
Članak 39.
Oštećenjem organizma, u smislu ovoga Zakona, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane ili ozljede nastale pri obavljanju poslova pretraživanja, razminiranja, nadzora, tehničkog i općeg izvida.
Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona osobe iz članka 36. ovoga Zakona razvrstavaju se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina:
– I. skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je
za redovit život potrebna njega i pomoć druge osobe,
– II. skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma,
– III. skupina – invalidi s 90% oštećenja organizma,
– IV. skupina – invalidi s 80% oštećenja organizma,
– V. skupina – invalidi sa 70% oštećenja organizma,
– VI. skupina – invalidi sa 60% oštećenja organizma,
– VII. skupina – invalidi s 50% oštećenja organizma,
– VIII. skupina – invalidi sa 40% oštećenja organizma,
– IX. skupina – invalidi s 30% oštećenja organizma,
– X. skupina – invalidi s 20% oštećenja organizma.,
Članak 40.
Osobe iz članka 36. ovoga Zakona kod kojih je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja ili ozljede prilikom obavljanja poslova iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona imaju pravo na invalidsku mirovinu.
Postupak i utvrđivanje visine invalidske mirovine provest će se na način propisan u članku 7., 8. i 11. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Članak 41.
Osobna invalidnina je osnovno pravo stradalih osoba iz članka 36. ovoga Zakona neovisno o dohotku koji te osobe ostvaruju, njihovim imovinskim prilikama ili novčanom cenzusu. Osobna invalidnina određuje se stradalim osobama iz članka 36. ovoga Zakona prema skupini oštećenja organizma iz članka 39. ovoga Zakona i pripada im u mjesečnom iznosu.
Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određuje se u visini 115% od utvrđene proračunske osnovice.
Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida od II. do X. skupine određuje se u postotku od osobne invalidnine invalida I. skupine i to:
Skupina Postotak (%)
II. 73,00
III. 55,00
IV. 41,00
V. 29,00
VI. 18,00
VII. 12,00
VIII. 6,00
IX. 4,00
X. 3,00
Članak 42.
Pravo na ortopedski doplatak imaju osobe iz članka 36. ovoga Zakona kojima je oštećenje organizma utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica zadobivene rane ili ozljede koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta, teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.
Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini, vrsti i uzroku oštećenja, sukladno propisu kojim se utvrđuje oštećenje organizma po osnovi kojih HRVI iz Domovinskog rata imaju pravo na ortopedski doplatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve.
Osnovica za određivanje ortopedskog doplatka je mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine ovoga Zakona.
Ortopedski doplatak iznosi mjesečno:
1) za I. stupanj 29% od osnovice,
2) za II. stupanj 22% od osnovice,
3) za III. stupanj 14% od osnovice,
4) za IV. stupanj 7% od osnovice.
Ortopedski doplatak iz stavka 4. točke 1. ovoga članka povećava se za 25% invalidu kod kojeg postoje dva ili više oštećenja I. stupnja.
Članak 43.
Pravo na posebni doplatak imaju osobe iz članka 36. ovoga Zakona u visini od 50% od pripadajućeg iznosa osobne invalidnine, ako nisu u radnom odnosu, ne primaju mirovinu i naknadu plaće, od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju kao i tijekom profesionalne rehabilitacije.
Članak 44.
Pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe imaju:
1. osobe iz članka 36. ovoga Zakona – I. skupine oštećenja organizma,
2. stradale osobe iz članka 36. ovoga Zakona – II., III., IV. skupine kojima je organizam oštećen neovisno o poslovima razminiranja, a koje je oštećenje zajedno s oštećenjem na poslovima pretraživanja, razminiranja, nadzora, općeg ili tehničkog izvida, jednako oštećenju organizma invalida I. skupine.
Osnovica za određivanje doplatka za njegu i pomoć druge osobe je mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine sukladno članku 41. ovoga Zakona.
Članak 45.
Stradale osobe iz članka 36. ovoga Zakona s oštećenjem organizma od I. do IV. skupine imaju pravo na medicinsku, odnosno fizikalnu rehabilitaciju ako im je prijeko potrebna u svezi s oštećenjem organizma koje su zadobile obavljajući poslove pretraživanja, razminiranja, nadzora, općeg ili tehničkog izvida.
Članak 46.
Osobe iz članka 36. ovoga Zakona kod kojih nakon ozljede koja je neposredna posljedica obavljanja poslova iz članka 36. ovoga Zakona, postoji preostala radna sposobnost imaju pravo na profesionalnu rehabilitaciju, bez obzira je li im nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje.
Članak 47.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju iz članka 46. ovoga Zakona utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na način propisan u člancima 39.-51. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05.).
Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na nju, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije osobe iz članka 36. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće u iznosu plaće svoga radnog mjesta, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Članak 48.
Nakon završene profesionalne rehabilitacije osobe iz članka 36. ovoga Zakona prijavljuju se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada im naknada plaće iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona, najduže 24 mjeseca od dana završene profesionalne rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije, prijave nadležnoj službi za zapošljavanje i da se sukladno propisima o zapošljavanju redovito prijavljuju toj službi.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti osobe iz članka 36. ovoga Zakona na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela sudbene vlasti, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvanproračunski fondovi, pravne osobe te pravne osobe u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske obvezni su primiti na profesionalnu rehabilitaciju osobe iz članka 36. ovoga Zakona koje uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
2. Prava članova obitelji nakon smrti pirotehničara i s
njima izjednačenim osobama
Članak 49.
Članovi obitelji smrtno stradalih osoba iz članka 36. ovoga Zakona, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, imaju pravo na:
1. obiteljsku mirovinu,
2. obiteljsku invalidninu,
3. prednost pri upisu u obrazovne ustanove,
4. stipendiju,
5. prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove,
6. na besplatne udžbenike.
Članak 50.
Članovi obitelji smrtno stradalih osoba iz članka 36. ovoga Zakona, čija je smrt nastala zbog ozljede za vrijeme obavljanja poslova humanitarnog razminiranja, imaju pravo na obiteljsku mirovinu.
Pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, odnosno po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04.), ako je to za njih povoljnije.
Članak 51.
Obiteljska invalidnina je osnovno pravo po osnovi gubitka člana obitelji i na temelju toga prava ostvaruju se sva ostala prava.
Članovi obitelji smrtno stradalih osoba iz članka 36. ovoga Zakona imaju pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima i u iznosu propisanom Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Članak 52.
Djeca smrtno stradalih osoba iz članka 36. ovoga Zakona izravno se upisuju u srednje škole ili visoka učilišta pod uvjetom da prijeđu bodovni prag, odnosno da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u srednjim školama u kojima se provodi prijamni ispit.
Djeca smrtno stradalih osoba iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona imaju pravo na stipendiju tijekom redovitog studiranja na visokim učilištima pod uvjetom da im redoviti prihodi po članu kućanstva ne prelaze prosjek neto plaće državnog službenika u Republici Hrvatskoj.
Uvjete i mjerila za ostvarivanje prava iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar znanosti, obrazovanja i sporta uz prethodnu suglasnost ministra branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti.
Članak 53.
Djeca smrtno stradalih osoba iz članka 36. ovoga Zakona imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, pod uvjetom da im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze prosjek neto plaće državnog službenika u Republici Hrvatskoj.
Članak 54.
Djeca smrtno stradalih osoba iz članka 36. ovoga Zakona imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovitog školovanja u osnovnim i redovitog ili izvanrednog školovanja u srednjim školama, pod uvjetom ako to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze prosjek neto plaće državnog službenika u Republici Hrvatskoj.
Članak 55.
Iznos sredstava potrebnih za kupnju udžbenika iz članka 54. ovoga Zakona isplaćuje Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, a zahtjeve za isplatu sredstava osobe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno njihovi zakonski skrbnici predaju u uredima državne uprave prema mjestu stanovanja.
VI. OBVEZNA OSIGURANJA
Članak 56.
Ovlaštena pravna osoba, obrtnik i HCR dužni su osigurati zaposlene pirotehničare, pomoćne djelatnike, pirotehničke nadzornike i pirotehničke nadglednike za slučajeve smrti u iznosu od najmanje 400.000,00 kuna ili ozljede uzrokovane obavljanjem poslova humanitarnog razminiranja u iznosu od najmanje 600.000,00 kuna.
Osiguravajuće društvo dužno je izvijestiti HCR i Ministarstvo o svakoj promjeni podataka u polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja iz stavka 1. ovoga članka te ih izvijestiti o eventualnom neplaćanju dospjelih premija.
Osiguranici, odnosno korisnici osiguranja iz stavka 1. ovoga članka mogu biti samo pirotehničari, pomoćni djelatnici, pirotehnički nadzornici, pirotehnički nadglednici te njihovi zakonski zastupnici.
Osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužno je zaključiti Ministarstvo, za djelatnike ovlaštene za provođenje nadzora nad poslovima humanitarnog razminiranja.
Presliku police iz stavka 1. ovoga članka ugovaratelj osiguranja mora uručiti osiguraniku.
VII. STRUČNI NADZOR
Članak 57.
Stručni nadzor je nadzor koji provode ovlašteni djelatnici HCR-a u tijeku obavljanja poslova pretraživanja i razminiranja te nadzor koji provode nakon obavljenih poslova pretraživanja i razminiranja.
Stručni nadzor tijekom obavljanja poslova pretraživanja i razminiranja obavljaju pirotehnički nadzornici i pirotehničari nadglednici.
Stručni nadzor nad obavljenim poslovima pretraživanja i razminiranja planiraju i provode pirotehnički nadzornici.
Ovlast za obavljanje poslova stručnog nadzora pirotehničkim nadzornicima i pirotehničarima nadglednicima daje Ministarstvo.
Članak 58.
Zahtjev za izdavanje ovlasti pirotehničkim nadzornicima i pirotehničkim nadglednicima HCR podnosi Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka moraju se za osobu za koju se podnosi zahtjev priložiti dokazi da:
1. je hrvatski državljanin,
2. ispunjava uvjete iz članka 34. stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga Zakona,
3. je regulirala vojnu obvezu,
4. ima višu stručnu spremu te jednu godinu radnog iskustva na poslovima humanitarnog razminiranja (pirotehnički nadzornik), odnosno srednju stručnu spremu te tri godine radnog iskustva na poslovima humanitarnog razminiranja (pirotehnički nadglednik).
Članak 59.
Poslovi pirotehničkog nadzornika su:
– pregled i ovjera SOP-a i izvedbenih projekata ovlaštenih pravnih osoba i obrtnika
– stručni nadzor najmanje jednom u sedam radnih dana tijekom obavljanja poslova na radilištima pretraživanja i razminiranja,
– planiranje i provođenje stručnog nadzora nad obavljanjem poslova pretraživanja razminiranja,
– izrada i vođenje propisane dokumentacije.
Poslovi pirotehničkog nadglednika su:
– svakodnevno nadgledanje radova pretraživanja i razminiranja u radno vrijeme na radilištu,
– pretraživanje kontrolnih uzoraka po nalogu pirotehničkog nadzornika,
– kontrolni pregled pregledane površine u tijeku obavljanja radova razminiranja i pretraživanja, najmanje svaki treći radni dan,
– nadzor nad provođenjem interne kontrole,
– izrada i vođenje propisane dokumentacije.
Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužne su obavljati svoje poslove na način da ne dopuste obavljanje poslova pretraživanja i razminiranja, ako to nije u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
Članak 60.
Ministarstvo će rješenjem ukinuti ovlast pirotehničkom nadzorniku i pirotehničkom nadgledniku ako se utvrdi da:
– je ovlast izdana na temelju krivotvorenih podataka,
– ne ispunjava ovim Zakonom utvrđene uvjete za izdavanje ovlasti za obavljanje poslova pirotehničkog nadzornika ili pirotehničkog nadglednika, odnosno prestane ispunjavati jedan od uvjeta.
Članak 61.
Ako pirotehnički nadzornici ili pirotehnički nadglednici uoče nepravilnosti u obavljanju poslova pretraživanja i razminiranja, zahtijevat će izvedbu radova sukladno izvedbenom projektu i ugovoru, a ako su odstupanja od ugovorenog načina rada ili izvedbenog projekta takva da se ne mogu otkloniti, usmeno će zabraniti daljnju izvedbu radova.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, pirotehnički nadzornik mora odmah, a najkasnije u roku od tri dana, izraditi pisano rješenje o zabrani daljnjih poslova pretraživanja i razminiranja.
O svakoj uočenoj nepravilnosti na radilištu pirotehnički nadzornik ili pirotehnički nadglednik dužan je u najkraćem mogućem roku izvijestiti Ministarstvo.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba ravnatelju HCR-a. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Protiv rješenja ravnatelja HCR-a može se pokrenuti upravni spor.
VIII. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 62.
Upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo.
Ministarstvo obavlja upravni nadzor nad provedbom javnih ovlasti HCR-a.
Članak 63.
Poslove inspekcijskog nadzora nad obavljanjem poslova humanitarnog razminiranja obavljaju inspektori Ministarstva (u daljnjem tekstu: inspektori).
Inspektor mora imati uvjerenje o položenom stručnom ispitu za pirotehničara.
Obveza polaganja stručnog ispita iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na inspektore koji su obavljali inspekcijski nadzor nad poslovima humanitarnog razminiranja do stupanja na snagu ovoga Zakona.
Službeno svojstvo, identitet i ovlast inspektor dokazuje službenom značkom i iskaznicom.
Članak 64.
Inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora, uz ovlasti koje ima pirotehnički nadglednik i pirotehnički nadzornik, ima pravo i:
– zatražiti i izvršiti uvid u opće i pojedinačne akte HCR-a, ovlaštenih pravnih osoba i obrtnika koji se odnose na poslove humanitarnog razminiranja,
– pregledati poslovne prostorije u cilju utvrđivanja činjenica koje se odnose na poslove humanitarnog razminiranja,
– provjeriti i utvrditi identitet osoba koje zateknu na radilištu,
– privremeno oduzeti predmete kada okolnosti ukazuju da je određeni predmet vezan za izvršenje prekršaja ili može poslužiti kao dokaz u postupcima koji se provode nakon inspekcijskog nadzora.
Članak 65.
U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora inspektor će rješenjem zabraniti ovlaštenoj pravnoj osobi ili obrtniku, pirotehničkom nadzorniku, pirotehničkom nadgledniku, pirotehničaru ili pomoćnom djelatniku obavljanje poslova do otklanjanja nedostataka ako utvrdi da:
– su prilikom tehničkog izvida, pretraživanja ili razminiranja učinjeni propusti u poštivanju zakona i drugih propisa koji mogu imati za posljedicu stradavanje ljudi,
– sanitetsko vozilo nema propisanu i ispravnu medicinsku opremu ili dijelove opreme,
– pirotehnički nadzornik, pirotehnički nadglednik, pirotehničar ili pomoćni djelatnik nema propisanu ovlast.
U slučaju zabrane obavljanja poslova pirotehničkom nadgledniku HCR je dužan na radilište uputiti zamjenu za pirotehničkog nadglednika, u roku od 12 sati od zaprimanja obavijesti o zabrani obavljanja poslova.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe Ministarstva u roku od tri dana od dana primitka rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Ministarstvo je dužno u roku od osam dana od dana prijama žalbe donijeti rješenje o žalbi.
Članak 66.
Ako u obavljanju nadzora inspektor utvrdi da se poslovi humanitarnog razminiranja obavljaju na način koji nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa inspektor će rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
Protiv rješenja inspektora može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe Ministarstva u roku od osam dana od dana uručenja rješenja.
IX. OVLASTI ZA DONOŠENJE PROPISA
Članak 67.
Ministar unutarnjih poslova donosi propis o:
– obrascu službene iskaznice i značke inspektora,
– obrascu osobne nadzorne knjižice,
– obrascu ovlasti pirotehničkog nadzornika, pirotehničkog nadglednika, voditelja radilišta, pirotehničara i pomoćnog djelatnika,
– načinu izdavanja i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama, osobnim nadzornim knjižicama i ovlastima,
– o izobrazbi, načinu polaganja stručnog ispita, programu i izgledu uvjerenja o položenom stručnom ispitu.
Članak 68.
Ministar unutarnjih poslova, uz prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja HCR-a, donosi propise o:
– načinu obavljanja općeg i tehničkog izvida,
– načinu obavljanja poslova pretraživanja i razminiranja,
– načinu obilježavanja minski sumnjive površine,
– načinu obavljanja pomoćnih poslova razminiranja,
– načinu obavljanja stručnog nadzora.
Članak 69.
Ravnatelj HCR-a donosi propise o:
– načinu ocjenjivanja sposobnosti ovlaštenih pravnih osoba i obrtnika za obavljanje poslova razminiranja,
– obrascu izjava iz članka 15. stavka 1. i 2. te upisnika iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona.
Ravnatelj HCR-a, uz prethodno pribavljeno mišljenje čelnika nadležnog tijela za normizaciju i mjeriteljstvo, donosi propis o tehničkim zahtjevima i postupku ispitivanja opreme, uređaja i strojeva namijenjenih poslovima humanitarnog razminiranja.
Ravnatelj HCR-a, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, donosi propis o načinu izrade projekte dokumentacije.
Članak 70.
Ministar zdravstva i socijalne skrbi, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, donosi propis o:
– mjerilima i načinu utvrđivanja duševne, tjelesne i zdravstvene sposobnosti pirotehničkog nadzornika, pirotehničkog nadglednika, pirotehničara i pomoćnih djelatnika,
– opremljenosti medicinskog tima i sanitetskog vozila iz članka 28. ovoga Zakona.
X. KAZNENE ODREDBE
Članak 71.
Novčanom kaznom u iznosu od 15 000,00 do 100 000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlaštena pravna osoba, odnosno obrtnik ako:
– obavlja poslove pretraživanja i/ili razminiranja, a nije registriran za obavljanje poslova razminiranja na temelju odobrenja koje izdaje Ministarstvo (članak 8.),
– obavlja poslove pretraživanja i/ili razminiranja s kapacitetima koji nisu prijavljeni u ponudbenoj dokumentaciji te s metodama rada i opremom koja nije utvrđena u ovjerenom SOP-u (članak 13. stavak 5.),
– obavlja poslove pretraživanja i/ili razminiranja bez sklopljenog ugovora s HCR-om (članak 14. stavak 1.),
– se nakon izjave iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona pronađu zaostali MES ili NUS,
– ne izradi upisnik s podacima o uništenom MES-u ili NUS-u (članak 18. stavak 4.),
– obavlja poslove bez odobrenoga izvedbenog plana ili bez odobrenih izmjena i dopuna izvedbenog plana (članak 22. stavak 1.),
– prije otpočinjanja poslova pretraživanja i/ili razminiranja ne izvijesti nadležnu policijsku postaju i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 25. stavak 1. 2.),
– ne obilježi radilište prije, tijekom ili nakon završetka poslova pretraživanja i/ili razminiranja (članak 25. stavak 3.),
– ne obave dnevnu internu kontrolu (članak 26.stavak 5.),
– ako poslove pretraživanja i/ili razminiranja pirotehničari ne obavljaju ustrojeni u pirotehničke skupine ili ako radom pirotehničke skupine ne rukovodi voditelj pirotehničke skupine (članak 27. stavak 1.),
– su pirotehničari tijekom radnog vremena na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju ili pretraživanja proveli više od 5 sati u tijeku radnog dana (članak 27. stavak 5.),
– ne osigura medicinskog tehničara, liječnika i potrebnu opremu za hitnu medicinsku pomoć za vrijeme obavljanja poslova razminiranja i/ili pretraživanja ili ne uspostavi sustav veza (članak 28.),
– u postupku humanitarnog razminiranja rabi opremu čija upotrebljivost nije dokazana potvrdom sukladnosti (članak 29.),
– pirotehničari i pomoćni djelatnici obavljaju poslove pretraživanja i/ili razminiranja bez osobne zaštitne opreme (članak 31.),
– poslove pretraživanja i razminiranja te pomoćne poslove razminiranja obavljaju osobe koje nemaju propisanu ovlast za obavljanje tih poslova (članak 32.),
– ne osigura zaposlene od posljedica nesretnog slučaja (članak 56. stavak 1.),
– ne izvijesti HCR i Ministarstvo o svakoj promjeni podataka u polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja ili ih ne izvijesti o eventualnom neplaćanju dospjelih premija (članak 56. stavak 2.),
– nakon zabrane pirotehničkog nadzornika, pirotehničkog nadglednika ili inspektora nastavi obavljati poslove pretraživanja i/ili razminiranja (članak 61. stavak 1. i 2. i članak 65. stavak 1.),
– onemogućava pirotehničkog nadzornika, pirotehničkog nadglednika i inspektora u obavljanju poslova nadzora (članak 59. i 64.),
– ne postupi po rješenju inspektora (članak 66.).
U slučaju iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka prekršajni postupak ne može se pokrenuti kada protekne deset godina od dana počinjenja prekršaja.
Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. podstavka 4. i 15. ovoga članka izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 6 mjeseci do jedne godine.
Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5 000,00 do 15 000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 72.
Novčanom kaznom u iznosu od 2 000,00 do 10 000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
– pirotehničar ako se nakon pretraživanja ili razminiranja pronađu MES, NUS ili njihovi dijelovi (članak 27. stavak 3.),
– voditelj radilišta, voditelj pirotehničke skupine, pirotehnički nadzornik i pirotehnički nadglednik ako dopuste obavljanje poslova protivno ovom Zakonu i podzakonskim propisima (članak 27. stavak 4. i članak 59. stavak 3.),
– pirotehnički nadzornik i pirotehnički nadglednik ako ne postupe sukladno odredbama članka 61. ovoga Zakona,
– pirotehničar i pomoćni djelatnik koji svoje poslove obavljaju protivno ovom Zakonu i podzakonskim propisima,
– osoba koja skida ili uništava oznake miniranosti područja i/ili građevine ili neovlašteno ulazi u označeno minsko polje ili minski sumnjivo područje (članak 7. i 25.),
– osoba koja raspolaže podacima o onečišćenosti nekog područja i/ili građevine MES-om ili NUS-om, a odbije ih dati tijelu iz članka 6. ovoga Zakona.
U slučaju iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka prekršajni postupak ne može biti pokrenut kada protekne deset godina od dana počinjenja prekršaja.
Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka izriče se zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do godine dana.
Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. podstavka 2., 3. i 4. ovoga članka pirotehničkom nadzorniku, pirotehničkom nadgledniku, voditelju radilišta, pirotehničaru i pomoćnom djelatniku izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana do jedne godine.
Novčanom kaznom u iznosu od 1 000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
– voditelj radilišta, pirotehničar i pomoćni djelatnik koji za vrijeme obavljanja poslova nema kod sebe ovlast ili je nije dao na uvid ovlaštenoj osobi za provedbu nadzora (članak 32).
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 73.
Na postupke propisane ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Članak 74.
HCR, ovlaštene pravne osobe i obrtnici dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana njegova stupanja na snagu.
Ovlaštenim pravnim osobama i obrtnicima koji ne usklade svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će ukinuti odobrenje za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja.
Zaposlenici Ministarstva koji su raspoređeni na poslove inspekcijskog nadzora nad obavljanjem poslova humanitarnog razminiranja dužni su uvjerenje iz članka 63. stavka 2. ovoga Zakona ishoditi u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 75.
Propisi, za čije su donošenje ovlašteni čelnici tijela državne uprave i ravnatelj HCR-a, donijet će se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 76.
Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na humanitarno razminiranje vojnih objekata, osim odredbi članka 71. i 72. ovoga Zakona.
Podzakonske propise kojima se uređuje:
– donošenje plana humanitarnog razminiranja vojnih objekata za godišnje razdoblje,
– opći i tehnički izvid minski sumnjivih područja vojnih objekata,
– izrada projektne dokumentacije,
– način obavljanja poslova pretraživanja i razminiranja te pomoćnih poslova u vezi s tim,
– način obavljanja stručnog nadzora i interne kontrole,
– sadržaj i način obavljanja inspekcijskog nadzora,
– izobrazba, osposobljavanje i način polaganja stručnog ispita osoba za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata donosi ministar obrane.
Članak 77.
Izjavu kojom se jamči nezagađenost vojnih objekata i izjavu kojom se jamči da je vojni objekt očišćen od MES-a i NUS-a daje Ministarstvo obrane.
Članak 78.
Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
Članak 79.
Propisi doneseni na temelju odredbi Zakona o razminiranju (»Narodne novine«, br. 19/96., 86/98. i 64/00.) ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, do donošenja propisa iz članka 67., 68., 69. i 70. ovoga Zakona.
Članak 80.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o razminiranju (»Narodne novine« br. 19/96., 86/98. i 64/00.).
Članak 81.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 213-04/05-01/01
Zagreb, 15. prosinca 2005.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.