HRVATSKI SABOR

862
 

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA
 

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 10. ožujka 2006. godine.

Broj: 01-081-06-675/2
Zagreb, 16. ožujka 2006.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA

Članak 1.

U Zakonu o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99. i 32/02.) u članku 2. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići:
– nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum;
– mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv. Marin, Veli Ražanac, Zečevo; okolni otočići otoka Raba: Dolin, Lukovac, Macinj, Mag, Mamon, Mišnjak, Sajlovac, Sridnjak, Trstenik, Tunera; okolni otočići otoka Paga: Dolfin, Mali Brušnjak, Mali Laganj, Mali Sikavac, Maun, Mažunel, Mišnjak, Planik, Plančić, Pohlib, Školjić, Škrda, Veli Brušnjak, Veli Laganj, Veli Sikavac, Veli Školj; okolni otočići otoka Oliba: Morovnik, Sip; okolni otočići otoka Silbe: Grujica, Križica Mala, Križica Vela, Otoci Južni grebeni, Otoci Srednji grebeni, Otoci Zapadni grebeni; okolni otočići otoka Premude: Kamenjak, Lutrošnjak; okolni otočići otoka Ista: Benušić, Črnikovac, Dužac, Galiola, Kamenjak, Maslinjak, Sestrice, Vodenjak; okolni otočići otoka Molata: Brguljski, Bivoščak, Kamenjak, Kamenjak (drugi), Knežačić, Mladin, Obljak, Rižnjak, Sičica, Tovarnjak, Tramerčica, Tramerka, Trata; okolni otočići otoka Rivnja, Sestrunja i Zverinca: Mali Paranak, Mali Tun, Šilo, Šparešnjak, Sestrica Mala, Sestrica Sridnja, Sestrica Vela, Veli Paranak, Veli Tun, Vrtlac; otočići Zadarskog i Pašmanskog kanala: Babac, Babaljuš, Čuvatul, Frmić, Galešnjak, Galovac, Garmenjak, Komornik, Mala Bisaga, Mali Dužac, Mali Žavinac, Mišnjak, Muntan, Ošljak, Oštarije, Planac, Ričul, Sv. Justina, Sv. Katarina, Vela Bisaga, Veli Dužac, Veli Školj, Veli Žavinac; otočići južno od Pašmanskog kanala: Arta Mala, Arta Vela, Artica Mala, Artica Vela, Mali Gubavac, Maslinjak, Radelj, Veli Gubavac; okolni otočići otoka Vrgade: Artina, Gira, Kamičić, Kozina, Lončarić, Mali Školjić, Murvenjak, Oblik, Obrovanj, Obun, Rakita, Šipnata, Veli Školjić, Visovac, Vrtlić; okolni otočići otoka Murtera: Babuljak, Bisaga, Borovik, Hrbošnjak, Ljutac, Mali Dražemanski, Mali Vinik, Maslinjak, Mimonjak, Prišnjak, Prišnjak (drugi), Sovljak, Sustipanac, Školjić, Školjić (drugi), Tegina, Tužbina, Veli Dražemanski, Veli Vinik, Vodnjak, Zminjak; okolni otočići otoka Ugljana: Bisage, Golac, Jidula, Karantunić, Pohljiba, Školj Veli; okolni otočići otoka Pašmana: Gangaro, Gnalić, Košara, Lađinić, Mala Kotula, Mali Ošljak, Maslinjak, Orlić, Runjava Kotula, Vela Kotula, Veli Ošljak, Žižanj; okolni otočići otoka Iža: Beli, Fulija, Glurović, Knežak, Kudica, Mali, Mrtovnjak, Rutnjak, Sridnji, Temešnjak; okolni otočići Dugog Otoka: Baričevac, Bršćak, Donji Školj, Farfarikulac, Golac, Gornja Aba, Gornji Školj, Katina, Korotan, Krava, Krknata, Lagnići, Lavdara, Lavdara Mala, Luški, Magarčić, Mali Garmenjak, Mali Planatak, Maslinovac, Mežanj, Mrtonjak, Mrtovnjak, Taljurić, Tatišnjak, Tukošćak, Utra, Veli Garmenjak, Veli Planatak; otok Sit i okolni otočići: Aba Donja, Borovnik, Božikovac, Brušnjak, Gangarol, Kurba Mala, Mala Balabra, Mala Skala, Ravna Sika, Rončić, Sit, Šćitna, Vela Balabra, Vela Skala; otok Žut i okolni otočići: Bikarijica, Blitvica, Brskvenjak, Brušnjak, Glamoč, Gustac, Kamenar, Mala Bisaga, Mali Babuljaš, Mali Crnikovac, Mala Dajna, Mala Dajnica, Mali Trimulići, Maslinjak, Pinizelić, Ravna Sika, Srednji Trimulići, Tovarnjak, Trstikovac, Vela Bisaga, Vela Dajna, Vela Dajnica, Veli Babuljaš, Veli Crnikovac, Žut, Žutska Aba; otok Kornat i okolni otočići: Aba Vela, Aba Mala, Arapovac, Veli Babuljaš, Bisaga Vela, Bisaga Mala, Bisagica, Balun, Blitvica, Borovnik, Buč Veli, Dragunara, Gominjak, Gustac, Jančar, Kameni Žakan, Kasela, Kaselica, Klobučar, Koritnjak, Kornat, Krpeljina, Lavsa, Levrnaka, Lunga, Mali Babuljaš, Mali Buč, Mana, Maslinjak Veli, Mrtovac, Obručan Mali, Obručan Veli, Panitula Mala, Panitula Vela, Piškera, Plešćina, Prdusa Mala, Prdusa Vela, Prišnjak Mali, Prišnjak Veli, Rašip Mali, Rašip Veli, Rašpić, Ravna Sika, Ravni Žakan, Sestrica Mala, Sestrica Vela, Smokvenjak, Smokvica Mala, Smokvica Vela, Strižnjak, Sušica, Svršata Mala, Svršata Vela, Šilo Malo, Šilo Velo, Škulj, Tovarnjak, Veseljuh, Vodenjak, Žakanac; otočići pred Šibenikom: Jadrija, Otočac, Stipanac, Sv. Nikola; otočići pred Primoštenom: Barilac, Grbavac, Krbelica, Lukovnjak, Maslinovik, Smokvica, Tmara; otočići pred Rogoznicom: Jaz, Lukvenjak, Rogoznica, Smokvica Mala, Smokvica Vela, Svilan; otočić kod otoka Prvića: Lupac; otočići oko otoka Zlarina: Drvenik, Dvainka, Krbela Mala, Krbela Vela, Mumonja, Oblik, Rakitan; okolni otočići otoka Tijata: Kamenica, Logorun, Lukovnik; okolni otočići otoka Zmajana: Dugo, Galebinjak, Kamičac, Komorica, Obonjan, Sestrica Mala, Sestrica Vela, Sokol, Vrtljača; okolni otočići otoka Kaprije: Bavljenac, Dupinić Mali, Dupinić Veli, Gumanac, Kraljak, Mišjak Mali, Mišjak Veli, Oštrica, Politrenica, Prčevac, Ravan, Ravna Sika; okolni otočići otoka Kakana: Borovnjak Mali, Borovnjak Veli, Čavlin, Čerigul, Dužac, Hrbošnjak, Kakan, Kamešnjak Mali, Kamešnjak Veli, Tetovišnjak Mali, Tetovišnjak Veli; otok Kurba Vela i okolni otočići: Babina Guzica, Garmenjak Mali, Garmenjak Veli, Kameni Puh, Kurba Vela, Lucmarinjak, Mrtovnjak, Oključ, Puh, Puh Gornji, Purara, Samograd, Škrižanj Mali, Škrižanj Veli, Vodeni Puh, Volić; okolni otočići otoka Žirja: Babuljak, Bakul, Blitvenica, Gušteranski, Koromašna, Kosmerka, Mažirina, Mikavica, Nozdra, Proklandica, Raparašnjak, Sedlo, Škrovada, Vrtlac; otočići između rta Ploča i Trogirskog zaljeva: Arkanđel, Balkun, Čelice, Galera, Kosmač Mali, Kosmač Veli, Kluda, Merara, Murvica, Pijavica, Pišćena Mala, Pišćena Vela; okolni otočići otoka Čiova: Kraljevac, Sv. Fumija, Zaporinovac; otočić u Kaštelanskom zaljevu: Barbarinac; okolni otočići otoka Drvenika Velog: Krknjaš Mali, Krknjaš Veli, Mačaknar, Malta, Orud; okolni otočići otoka Šolte: Balkun, Grmej, Polebrnjak, Radula, Saskinja, Stipanska; okolni otočići otoka Brača: Lašćatna, Mrduja, Rudinica; okolni otočići otoka Hvara: Borovac, Borovac (drugi), Dobri, Duga, Gališnik, Gojca, Jerolim, Karbun, Marinkovac, Paržanj, Planikovac, Pokonji Dol, Stambeder, Sv. Klement, Šćedro, Travna, Vlaka, Vodnjak Mali, Vodnjak Veli, Zečevo; otočići južno od ušća rijeke Neretve: Gubavac, Magarećak, Mali Školjić, Osinj; otočići u Malostonskom kanalu: Banja, Bisaci, Crkvica, Govanj, Otošac, Veliki Školj; okolni otočići poluotoka Pelješca: Dubavac, Goljak, Gospin, Gubavac, Kokošar, Kosmač, Lirica, Lovorikovac, Maslinovac, Prigrada, Pučenjak, Srednjak, Tajan; otočići u Stonskom i Koločepskom kanalu: Bogutovac, Crkvina, Daksa, Greben, Jakljan, Kantenari, Kosmeč, Mišnjak, Olipa, Ruda, Skupio Veliki, Sv. Andrija, Tajan, Vješala; okolni otočići otoka Korčule: Badija, Bisače, Crklica, Dubrovnjak, Gojak, Gubavac, Gubeša, Kamenjak, Kamenjak (drugi), Kneža Mala, Kneža Vela, Lučnjak, Lukovac, Majsan, Mulić, Obljak, Ošjak, Otočac, Planjak, Pločica, Proizd, Pržnjak Mali, Pržnjak Veli, Rogačić, Sestrica Mala, Sestrica Vela, Stinjive, Stupa, Stupa Mala, Stupa Vela, Sutvara, Sridnjak, Trstenik, Vrhovnjak, Vrnik, Zvirinovik; okolni otočići otoka Visa: Barjak Mali, Barjak Veli, Brusnik, Budikovac Mali, Budikovac Veli, Gambur, Greben, Host, Jabuka, Kamik, Paržan Mali, Paržan Veli, Pločica, Ravnik, Sv. Andrija; okolni otočići otoka Mljeta: Badanj, Borovac, Brnjestrovac, Galičnjak, Glavat, Kosmač, Kobrava, Lukovac, Maharac, Maslinovac, Moračnik, Ogiran, Ovrat, Planjak, Pomeštak, Preč, Sv. Marija, Sv. Pavao, Štit, Tajnik, Utrnji Školj, Vanji Školj, Veliki Školj; okolni otočići otoka Lastova: Arženjak Mali, Arženjak Veli, Bratin, Češvinica, Glavat, Golubinjak Mali, Golubinjak Veli, Gornji Vlašnik, Kopište, Kručica, Makarac, Maslovnjak Mali, Maslovnjak Veli, Mrčara, Mrkljenta, Petrovac, Prežba, Rutvenjak Mali, Rutvenjak Veli, Saplun, Sestrica Mala, Sestrica Velja, Smokvica, Srednji Vlašnik, Stomorina, Sušac, Tajan Velji, Vlašnik, Za Barje, Zaklopatica; otočje Palagruže i okolni otočići: Galijula, Kamik od Oštra, Kamik od Tramuntane, Mala Palagruža, Palagruža; otočići južno od rta Petka kod Dubrovnika: Bobara, Molunat, Mrkan, Supetar, Supetrić;«
U stavku 3. riječ: »nastanjeni« briše se.

Članak 2.

U članku 3. stavku 2. riječi: »a osobito nekorišteno poljoprivredno zemljište i zgrade i« brišu se, a iza riječi: »programa« točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »Državnih programa razvitka otoka i Programa Vlade Republike Hrvatske.«.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Programima održivog razvitka otoka prilažu se prijedlozi ukupnih ulaganja kojima se prirodna i izgrađena bogatstva koriste u skladu s načelima i odrednicama Nacionalnog programa razvitka otoka, Državnih programa razvitka otoka i Programa Vlade Republike Hrvatske.«

Članak 3.

U članku 7. stavku 1. iza riječi: »mišljenje« riječi: »Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva turizma, Ministarstva kulture, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstva financija, Hrvatskih voda«, zamjenjuju se riječima: »Ministarstva pravosuđa, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva financija, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva kulture, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Državne geodetske uprave, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija), javnih poduzeća u pretežitom vlasništvu države«.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su dostaviti mišljenja u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga programa održivog razvitka otoka iz stavka 1. ovoga članka. Ako nadležna tijela ne dostave mišljenja u propisanom roku smatrat će se da nemaju primjedbe na predloženi program.«

Članak 4.

U članku 8. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Poslove provedbe programa održivog razvitka otoka obavljat će otočni i obalno-otočni gradovi i općine koji mogu za poslove provedbe programa ustrojiti poseban odjel, osnovati vlastitu neprofitnu pravnu osobu ili te poslove povjeriti drugoj neprofitnoj pravnoj osobi koja je registrirana za tu vrstu djelatnosti. Otočni i obalno-otočni gradovi i općine koji nisu u mogućnosti organizirati provedbu programa ovoga članka, poslove provedbe će prepustiti nadležnoj županiji.«
U stavku 2. riječi: »članka 4.«zamjenjuju se riječima: »članka 7.«

Članak 5.

Podnaslov ispred članka 10. »Cijene javnoga otočnoga pomorskoga i cestovnoga putničkog prijevoza« mijenja se i glasi: »Naknade za otočni cestovni prijevoz određenim kategorijama otočnog stanovništva«.

Članak 6.

U članku 10. stavku 1. riječi: »Cijene javnoga pomorskog prijevoza putnika i« brišu se.
U stavku 2. iza riječi: »pravo« riječi: »u javnom pomorskom prijevozu« brišu se i iza riječi: »prijevoz« riječi: »na linijama koje povezuju otok s kopnom, otoke međusobno i« brišu se.
Stavci 3. i 4. brišu se.
Dosadašnji stavak 5., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi:
»(3) Fizičke osobe koje imaju prebivalište te fizičke osobe--obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i trajektom, pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju mostarinu.«
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 4.
Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5., 6. i 7. koji glase:
»(5) Sve invalidne osobe sukladno Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, koje zbog invalidnosti ne mogu koristiti usluge javnoga otočnoga cestovnog prijevoza, sukladno odredbama ovoga članka, imaju pravo na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza.
(6) Sredstva za subvencioniranje kategorija otočnog stanovništva iz ovoga članka u otočnom cestovnom prijevozu osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a dodjeljuju se javnim cestovnim prijevoznicima i invalidnim osobama za naknadu troškova nastalih provođenjem odredbi Zakona.
(7) Visina i način ostvarivanja prava iz ovoga članka utvrdit će se pravilnikom koji donosi ministar mora, turizma, prometa i razvitka (u daljnjem tekstu: ministar).«

Članak 7.

Članak 12. briše se.

Članak 8.

Članak 13. mijenja se i glasi:
»(1) Na otocima se zabranjuje unošenje i uzgoj divljači koja od prirode ne obitava na otoku.
(2) Na otocima mogu obitavati sljedeće vrste sitne divljači:
– kuna bjelica (Martes foina EHR.),
– zec obični (Lepus europaeus Pall.),
– kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.),
– jarebica kamenjarka grivna (Alectoris graeca Meissn.),
– jarebica kamenjarka čukar (Alectoris chucar),
– trčka skvržulja (Perdix perdix L.),
– fazan – gnjetlovi (Phasianus sp. L.),
– prepelica pućpura (Coturnix coturnix L.),
– prepelica virđinijska (Coturnix virginiana L.),
– patke divlje (sp. var.).
(3) Od krupnih vrsta divljači u otvorenim otočnim lovištima može se uzgajati srna obična (Capreolus capreolus L.), a u ograđenim lovištima i uzgajalištima divljači mogu se uzgajati jelen lopatar (Dama dama L.) i jelen aksis (Axix axis L.).
(4) Dozvolu za unos i uzgoj sitnih i krupnih vrsta divljači iz stavka 2. i 3. ovoga članka, na otočna lovišta daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva po pribavljenoj suglasnosti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.
(5) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva dužno je pri odobravanju planova gospodarenja otočnim lovištima, uzgajalištima divljači i površinama na kojima se lovište ne ustanovljava na odgovarajući način osigurati zaštitu poljoprivrednih djelatnosti, odnosno osigurati provedbu mjera za uklanjanje i smanjenje broja divljači čije je unošenje i uzgoj na otocima zabranjeno ili koja čini nerazmjerno velike štete na poljoprivrednoj proizvodnji.
(6) Odredbe iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka ne odnose na na poluotok Pelješac.«

Članak 9.

Članak 15. mijenja se i glasi:
»Djelatnosti koje Nacionalni program razvitka otoka, Državni programi razvitka otoka i Programi održivog razvitka otoka i otočnih skupina određuju kao djelatnosti koje čine otočni razvoj održivim, podupire država, a poglavito su: ekološka poljoprivredna proizvodnja na postojećim i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, sredozemno voćarstvo, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, povrćarstvo); ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo; pčelarstvo; proizvodnja i prerada proizvoda s oznakom »hrvatski otočni proizvod«; školjkarstvo, ulov plave ribe, a na području vanjskoga ribolovnog mora i bijele ribe, mrijest, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama; trgovina ribom; ronilaštvo; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi; kamenarstvo za potrebe klesarstva; klesarstvo; proizvodnja morske soli; jedrarstvo; proizvodnja ribarskih alata; lončarstvo; izrada posebnih otočnih suvenira; turizam održivih razmjera u novim i postojećim obnovljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam i ostali selektivni oblici turističke ponude; mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont brodova; proizvodnja djelatnosti koja uključuje znanstveno-tehnološka istraživanja i upotreba visokih tehnologija (posebno visokih tehnologija održive energetike); informatička djelatnost; okolišu prikladna industrijska proizvodnja završnog stupnja prerade i proizvodnja gotovih industrijskih proizvoda; korištenje obnovljivih izvora energije, osim građevina za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju; graditeljstvo; pomorski, otočni cestovni i zračni prijevoz; umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine, kao i djelatnost socijalne skrbi i zdravstva te humanitarnih i drugih nevladinih organizacija.«

Članak 10.

Članak 16. mijenja se i glasi:
»(1) U cilju promidžbe i boljeg plasmana na tržištu otočnih proizvoda otočni proizvođači određenih poljoprivrednih proizvoda i namirnica, te proizvođači ostalih proizvoda mogu pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka označavati svoje proizvode oznakom »hrvatski otočni proizvod«.
(2) Pojam otočni proizvođač odnosi se na pravne i fizičke osobe-obrtnike koji imaju sjedište na otocima i koji svoju djelatnost obavljaju na otocima.
(3) Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom »hrvatski otočni proizvod« propisuje ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za poljoprivredu, ravnatelja nadležnog za intelektualno vlasništvo i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore.«

Članak 11.

Članak 17. briše se.

Članak 12.

Članak 19. mijenja se i glasi:
»(1) U cilju svrhovitog nadziranja upravljanja otočnim razvitkom, pri obalno-otočnim županijama osnivaju se Povjerenstva za nadziranje upravljanja otočnim razvitkom.
(2) Pravilnik o sastavu i zadaćama Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.«

Članak 13.

Članak 20. mijenja se i glasi:
»Hrvatska banka za obnovu i razvitak putem svojih programa kreditiranja potiče ulaganja fizičkih, fizičkih osoba-obrtnika i pravnih osoba koje na otocima započinju ili proširuju djelatnosti određene člankom 15. ovoga Zakona.«

Članak 14.

Članci 21., 22., 23., 24. i 25. brišu se.

Članak 15.

Podnaslov ispred članka 26. »Naknada za postojeća i nova radna mjesta« mijenja se i glasi: »Dodjela državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta«.

Članak 16.

U članku 26. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Fizičke osobe-obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na otocima i koje svoju djelatnost obavljaju na otocima (u daljnjem tekstu: otočni poslodavci) mogu ostvariti pravo na državnu potporu male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta.«
U stavku 2. riječ: »Poslodavci« zamjenjuje se riječima: »Otočni poslodavci«.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Uredbu o uvjetima, kriterijima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, uz prethodno mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: HZZ).«
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
»(5) Ministarstva i HZZ iz stavka 4. ovoga članka dostavljaju mišljenje na prijedlog propisa Ministarstvu u roku od 30 dana od dana zaprimanja istog. U slučaju da ministarstva i HZZ, iz stavka 4. ovoga članka, ne dostave mišljenja u propisanom roku, smatra se da nemaju primjedbe na predloženi prijedlog.«

Članak 17.

U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog nadležnih ministarstava, uz prethodno mišljenje Otočnog vijeća, Povjerenstava za otoke i Agencije, donosi sljedeće Državne programe razvitka otoka (u daljnjem tekstu: Državni programi):
1. Državni program prometnog povezivanja otoka s kopnom i međusobno i unutarotočnog prometnog povezivanja. Program se donosi na prijedlog Ministarstva, a izrađuju ga Ministarstvo, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvo financija,
2. Državni program osuvremenjivanja otočnih poljskih, šumskih i protupožarnih putova i zaštite otočnih šuma i poljoprivrednih površina od požara. Program se donosi na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a izrađuju ga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo financija,
3. Državni program vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te građenje i održavanje objekata za zaštitu od štetnog djelovanja voda za otoke. Program se donosi na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a izrađuju ga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo financija,
4. Državni program opskrbe otoka energijom. Program se donosi na prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, a izrađuju ga Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo financija,
5. Državni program razvoja poštanske službe na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva, a izrađuju ga Ministarstvo i Ministarstvo financija,
6. Državni program zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a izrađuju ga Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
7. Državni program predškolskog odgoja i osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a izrađuju ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstvo financija,
8. Državni program visokoškolskog obrazovanja i znanstvenih istraživanja na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a izrađuju ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo financija,
9. Državni program kulturnog razvoja i proučavanja, zaštite i očuvanja otočne kulturne baštine. Program se donosi na prijedlog Ministarstva kulture, a izrađuju ga Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija,
10. Državni program zaštite prirode i okoliša otoka. Program se donosi na prijedlog Ministarstva kulture i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a izrađuju ga Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo financija,
11. Državni program socijalne skrbi na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a izrađuju ga Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstvo financija,
12. Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Program se donosi na prijedlog Ministarstva, a izrađuju ga Ministarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo kulture, Ministarstvo financija, Državna geodetska uprava i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom,
13. Državni program uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima. Program se donosi na prijedlog Ministarstva pravosuđa, a izrađuju ga Ministarstvo pravosuđa, Državna geodetska uprava, Središnji državni ured za upravu i Ministarstvo financija.«

Članak 18.

Članak 28. mijenja se i glasi:
»Godišnji iznos sredstava za provedbu Državnih programa iz članka 27. ovoga Zakona osigurava se u proračunima lokalnih i regionalnih (područnih) samouprava na temelju odluke predstavničkih tijela, u državnom proračunu u razdjelu svakog ministarstva i državnih upravnih organizacija utvrđenih za provedbu programa na posebnoj poziciji koja iskazuje sredstva za otoke, proračunima javnih poduzeća u pretežitom vlasništvu države, sredstvima iz predpristupnih fondova i donacijama, sukladno Otočnom godišnjem programu.«

Članak 19.

U članku 30. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Otočni godišnji program sadrži Provedbene godišnje planove Državnih programa razvitka otoka i Programa održivog razvitka otoka, kao i troškove provođenja odredbi ovoga Zakona.«

Članak 20.

Članak 31. mijenja se i glasi:
»(1) Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno tijelo može, na zahtjev predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, povjeriti jedinici lokalne samouprave poslove upravljanja stambenim zgradama, stanovima i poslovnim prostorima na otocima koji su u vlasništvu Republike Hrvatske, koji se mogu koristiti za potrebe jedinice lokalne samouprave, odnosno za poticanje poduzetništva i za ostale djelatnosti od značaja za provođenje Programa održivog razvitka otoka, u skladu s posebnim zakonima.
(2) Uredbu o načinu, visini naknade i rokovima najma zgrada i stanova te uvjetima zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na otocima, donosi Vlada Republike Hrvatske.«

Članak 21.

Iza članka 35. dodaje se glava VII.a i članci 35.a, 35.b, 35.c i 35.d koji glase:

»VII.a PRAVO PRVOKUPA I OGRANIČENJA U PRAVNOM PROMETU

Članak 35.a

(1) Vlasnik nekretnine na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima (u daljnjem tekstu: vlasnik nekretnine) koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan je pisanim podneskom (u daljnjem tekstu: ponuda), po tržišnoj cijeni tu nekretninu najprije ponuditi na prodaju Republici Hrvatskoj, odnosno tijelu nadležnom za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, a ako tijelo nadležno za upravljanje imovinom Republike Hrvatske ne prihvati ponudu u roku od 30 dana od dana zaprimanja ponude, dužan je tu nekretninu ponuditi na prodaju najprije županiji, pa po isteku novog roka od 30 dana gradu, odnosno općini na čijem se području nalazi nekretnina.
(2) Tržišna cijena iz stavka 1. ovoga članka je vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja.
(3) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u ovršnim i stečajnim postupcima kao i u postupcima stjecanja fiducijarnog vlasništva. Iznimno, pravo prvokupa ne odnosi se na otuđenje nekretnina na temelju darovnih ugovora pod uvjetom da su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red.
(4) Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi navesti uvjete prodaje i cijenu sukladno stavku 2. ovoga članka te uz ponudu priložiti izvod iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, izvadak iz katastra zemljišta i kopiju katastarskog plana te jamčiti zaštitu od evikcije.
(5) Tijelo nadležno za upravljanje imovinom Republike Hrvatske dužno je u roku od 30 dana od dana zaprimanja ponude pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude. Nakon toga županija, u novom roku od 30 dana, pa zatim grad, odnosno općina u roku od sljedećih 30 dana, od dana zaprimanja ponude dužni su pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude. Ukoliko protekom roka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da ponuda nije prihvaćena.
(6) Tijelo nadležno za upravljanje imovinom Republike Hrvatske donosi odluku iz stavka 5. ovoga članka na temelju mišljenja Ministarstva.
(7) Ministarstvo daje mišljenje iz stavka 6. ovoga članka na temelju Državnog programa iz članka 27. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona.

Članak 35.b

(1) Ako ponuda ne bude prihvaćena u rokovima iz članka 35.a stavka 5. ovoga Zakona, vlasnik nekretnine može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda iz članka 35.a ovoga Zakona.
(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno članku 35.a ovoga Zakona i stavku 1. ovoga članka.
(3) Tijelo nadležno za geodetske poslove i katastar dužno je u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti nadležnom općinskom sudu podatke i dokumentaciju o katastarskim česticama za nekretnine na otočićima iz članka 2. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, koji će po službenoj dužnosti izvršiti zabilježbu zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i prava prvokupa u korist Republike Hrvatske, županije, grada i općine na nekretninama u vlasništvu drugih osoba.
(4) U iznimnim slučajevima, a sukladno Državnom programu iz članka 27. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, u korist Republike Hrvatske, a radi njezina posebnog interesa, može se pristupiti izvlaštenju nekretnina na otočićima iz članka 2. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona sukladno Zakonu o izvlaštenju.

Članak 35.c

(1) Nekretnina iz članka 35.a stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.
(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, rokovi iz članka 35.a stavka 5. ovoga Zakona počinju teći od dana pravomoćnosti akta o utvrđenoj granici pomorskog dobra.
Članak 35. d
(1) Nije dopušteno otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, grada i općine koje se odnose na male, povremeno nastanjene i nenastanjene otočiće, uključivo i nekretnine na njima.
(2) Gospodarenje nekretninama iz stavka 1. ovoga članka provodi se zakupom ili koncesijom.«

Članak 22.

U članku 36. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Radi savjetovanja pri provođenju mjera i aktivnosti ukupnoga održivog razvitka otoka Ministarstvo osniva Otočno vijeće kao savjetodavno tijelo ministra.«
U stavku 2. točka 3. mijenja se i glasi:
»3. po jedan predstavnik Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i dva predstavnika Ministarstva, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ovih ministarstava.«
Stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Poslovnik o ustrojstvu, načinu rada i odlučivanja Otočnog vijeća donosi ministar.«

Članak 23.

Članak 37. briše se.

Članak 24.

U članku 40. stavku 1. riječi: »stavak 1.« brišu se.
U stavku 2. riječi: »stavka 1.« brišu se.

Članak 25.

U članku 41. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Novčanom kaznom do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno odredbama članka 13. ovoga Zakona.«

Članak 26.

U članku 44. brojke: »21., 22., 23., 24., 25.« brišu se.

Članak 27.

Članak 45. briše se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 30.

U cijelom tekstu Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99. i 32/02.) riječi: »Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo«, »Ministarstvo pomorstva, prometa i veza«, »Ministarstvo turizma«, »Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave«, »Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja«, »Ministarstvo zdravstva«, »Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva«, »Državna uprava za vode«, »Ministarstvo znanosti i tehnologije«, »Ministarstvo prosvjete i športa«, »Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka«, »Ministarstvo pravosuđa«, »Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva«, »Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi«, »Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva«, »Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa«, »Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva« u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 31.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o otocima.

Članak 32.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama.«

Klasa: 304-03/06-01/01
Zagreb, 10. ožujka 2006.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.