1704
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o športu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. lipnja
2006. godine.
Klasa: 011-01/06-01/23
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 16. lipnja 2006.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju: sustav športa i športske djelatnosti, stručni
poslovi u športu, športska natjecanja, financiranje športa, nadzor i ostala
pitanja od značaja za šport.
(2) Šport se temelji na načelu dragovoljnosti.
(3) Šport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu
orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo
uvjerenje.
(4) Športske djelatnosti utvrđene ovim Zakonom su djelatnosti od interesa za
Republiku Hrvatsku.
(5) U Republici Hrvatskoj razvoj športa potiče se izgradnjom i održavanjem
športskih građevina, školovanjem i usavršavanjem stručnog kadra, znanstvenim
projektima u području športa, gospodarskim mjerama, stimuliranjem partnerstva
vladinih i nevladinih organizacija u športu te privatnog poduzetništva i
financiranjem športa sredstvima države, jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i Grada Zagreba.
II. NACIONALNI PROGRAM ŠPORTA
Članak 2.
(1) Nacionalni program športa je dokument kojim se utvrđuju ciljevi i zadaće
razvoja športa, aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva i zadaća te određuju
nositelji razvoja i mjere kontrole njegove provedbe.
(2) Nacionalni program športa donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike
Hrvatske za razdoblje od osam godina.
(3) Nacionalni program športa mora sadržavati:
1. programe stvaranja uvjeta za bavljenje športom u odgojno-obrazovnom sustavu,
2. programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih
športaša na međunarodnim natjecanjima,
3. programe stvaranja uvjeta za rekreativno bavljenje športom radi zaštite i
poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske.
(4) Nacionalnim programom športa utvrđuju se obveze državnih tijela i tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, Hrvatskoga
olimpijskog odbora, Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, Hrvatskoga športskog
saveza gluhih, nacionalnih športskih saveza i športskih zajednica u provedbi
utvrđenih zadaća.
(5) Na temelju Nacionalnog programa športa, Nacionalno vijeće za šport donosi
Godišnji program provedbe.
(6) Za svaku zadaću Godišnjeg programa provedbe Nacionalnog programa športa
utvrđuju se nositelji pripreme i provedbe, rokovi, izvori financiranja i
procjena učinaka.
(7) Sredstva za provedbu Nacionalnog programa športa osiguravaju se u državnom
proračunu u razdjelu ministarstva nadležnog za poslove športa (u daljnjem
tekstu: ministarstvo).
(8) Tijela iz stavka 4. ovoga članka dostavljaju ministarstvu izvješća o
izvršenju utvrđenih obveza i zadaća.
(9) Izvršenje dijela Nacionalnog programa športa koji se provodi u jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu sufinancira se iz
proračuna tih jedinica.
III. NACIONALNO VIJEĆE ZA ŠPORT
Članak 3.
(1) Nacionalno vijeće za šport najviše je stručno tijelo koje se brine za razvoj
i kvalitetu športa u Republici Hrvatskoj.
(2) Nacionalno vijeće za šport:
1. raspravlja o pitanjima od značaja za šport te predlaže i potiče donošenje
mjera za unapređenje športa,
2. daje mišljenje Vladi Republike Hrvatske o nacrtu prijedloga Nacionalnog
programa športa,
3. utvrđuje prioritetne projekte, elaborate i studije za njihovo financiranje u
sustavu javnih potreba u športu,
4. utvrđuje smjernice za izradu propisa o kategorizaciji športaša,
5. daje mišljenje o programima osposobljavanja za stručni rad u športu i
utvrđuje uvjete koje moraju ispuniti ustanove za osposobljavanje kadra u športu,
6. utvrđuje smjernice za izradu propisa koji se odnose na izgradnju i
kategorizaciju športskih građevina na razini države,
7. daje mišljenja i preporuke na nacrte prijedloga propisa koji se odnose na
šport,
8. daje mišljenje o nacrtu prijedloga mreže športskih građevina,
9. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.
Članak 4.
(1) Nacionalno vijeće za šport ima predsjednika i dvanaest članova, koje imenuje
i razrješava Hrvatski sabor i to predsjednika i šest članova na prijedlog Vlade
Republike Hrvatske, tri člana na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, jednog
člana na prijedlog Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, jednog člana na prijedlog
Hrvatskoga športskog saveza gluhih i jednog člana na prijedlog Kineziološkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
(2) Hrvatski sabor, sukladno stavku 1. ovoga članka, svake dvije godine imenuje
po šest članova Nacionalnog vijeća za šport, a predsjednika imenuje svake četiri
godine.
(3) Hrvatski sabor razriješit će člana Nacionalnog vijeća za šport na prijedlog
tijela koje ga je predložilo ili na prijedlog Nacionalnog vijeća za šport ako
član Nacionalnog vijeća sam zatraži razrješenje ili ne ispunjava svoju dužnost.
(4) Nacionalno vijeće za šport na svoje sjednice poziva ministra nadležnog za
šport (u daljnjem tekstu: ministar) te po potrebi druge članove Vlade Republike
Hrvatske koji mogu sudjelovati na raspravi bez prava glasa.
(5) Za raspravu o nekom pitanju ili za praćenje nekog područja športa Nacionalno
vijeće za šport može osnovati radno tijelo u čijem radu mogu sudjelovati i osobe
koje nisu članovi Nacionalnog vijeća za šport.
(6) Za svoj rad Nacionalno vijeće za šport odgovorno je Hrvatskom saboru kojem
najmanje jednom godišnje podnosi izvješće.
(7) Administrativne poslove za Nacionalno vijeće za šport obavlja ministarstvo.
(8) Nacionalno vijeće za šport donosi poslovnik o svom radu.
IV. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKE DJELATNOSTI
Osobe u sustavu športa
Članak 5.
(1) Sustav športa u Republici Hrvatskoj čine:
– fizičke osobe,
– pravne osobe i
– školska športska društva koja se osnivaju bez pravne osobnosti.
(2) Fizičke osobe u sustavu športa jesu:
– športaši,
– treneri,
– osobe osposobljene za rad u športu,
– osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju športskog natjecanja (športski
sudac, športski delegat i športski povjerenik) i
– menadžeri u športu.
(3) Pravne osobe u sustavu športa su:
– udruge,
– trgovačka društva i
– ustanove.
Fizičke osobe u sustavu športa
Športaš
Članak 6.
(1) Športašica odnosno športaš (u daljnjem tekstu: športaš), u smislu ovoga
Zakona, osoba je koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima:
– kao član pravne osobe koja obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u
športskim natjecanjima,
– kao osoba koja obavlja samostalnu športsku djelatnost sudjelovanja u športskim
natjecanjima.
(2) Športaš koji u skladu s odredbom stavka 1. podstavka 1. ovoga članka
sudjeluje u športskim natjecanjima kao član pravne osobe može imati status
profesionalnog športaša ili amatera.
(3) Vrhunski (I., II. i III. kategorija), vrsni (IV. kategorija) ili daroviti
športaš (V. i VI. kategorija) (u daljnjem tekstu: kategorizirani športaš) je
osoba kojoj je na temelju ostvarenih športskih rezultata izdano rješenje o
razvrstavanju športaša u određenu kategoriju od strane Hrvatskoga olimpijskog
odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga športskog
saveza gluhih. Zahtjev za razvrstavanje športaša u određenu kategoriju Hrvatskom
olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom
športskom savezu gluhih podnosi športaš, a podaci navedeni u zahtjevu moraju
biti prethodno ovjerovljeni od športskog kluba čiji je član i pripadajućega
nacionalnoga športskog saveza.
(4) Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno
Hrvatskom športskom savezu gluhih povjerava se kao javna ovlast utvrđivanje
kategorija športaša i donošenje rješenja o kategorizaciji športaša. Športaš se
razvrstava u određenu kategoriju s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon što je
ostvario rezultat na temelju kojeg stječe pravo na određenu kategoriju.
(5) Kategorizirani športaš se upisuje u Registar kategoriziranih športaša koji
ustrojava i vodi Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor,
odnosno Hrvatski športski savez gluhih.
(6) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka jest upravni akt protiv kojega se žalba
podnosi ministarstvu.
Članak 7.
(1) Športaš ima pravo na korištenje športskih građevina, usluga stručnog rada,
naknadu za putne troškove, naknadu za troškove smještaja i prehranu u vrijeme
natjecanja i priprema, naknadu za pojačanu prehranu i nagrade za športska
ostvarenja sukladno propisu, općem aktu ili odluci nadležnog tijela.
(2) Nagradama za športska ostvarenja športaša smatraju se nagrade određene prema
aktu o kategorizaciji športaša i pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji
donosi ministar na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga
paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga športskog saveza gluhih, a koje
isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski
športski savez gluhih, športski savezi na razini gradova i županija, odnosno
nacionalni športski savezi, županijske i gradske športske zajednice te športski
klubovi.
(3) Kategorizirani športaš ima pravo na športsku stipendiju. Stipendije
kategoriziranih športaša isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski
paraolimpijski odbor i Hrvatski športski savez gluhih, županijske i gradske
športske zajednice te športski klubovi, u skladu s njihovim općim aktima.
(4) Kategorizirani športaš može upisati, pohađati i završiti osnovno i
srednjoškolsko obrazovanje prema posebnim uvjetima koje pravilnikom propisuje
ministar, a visokoškolsko obrazovanje samo ako to nije protivno načelima
autonomije sveučilišta.
(5) Športaš koji je nastupajući za Republiku Hrvatsku osvojio medalju na
olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih ima pravo
na subvenciju školarine za studij na visokom učilištu. Sredstva za školarinu će
se osigurati u državnom proračunu.
(6) Kategorizirani športaš služi vojni rok u skladu s propisima iz područja
obrane, odnosno civilnu službu u skladu s propisima o civilnoj službi.
Članak 8.
(1) Sudjelovanje u športskim natjecanjima smatra se profesionalnim ako športaš
koji sudjeluje u športskim natjecanjima ima sklopljen ugovor o profesionalnom
igranju ili ugovor o radu sa športskim klubom ili ako športaš obavlja samostalnu
športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima.
(2) Športaš koji profesionalno sudjeluje u športskim natjecanjima prema stavku
1. ovoga članka je osoba kojoj je bavljenje športom osnovno zanimanje i kojemu
se po toj osnovi uplaćuje doprinos za obvezna osiguranja u skladu s posebnim
propisima.
(3) Status profesionalnog športaša kao i njegova prava i obveze uređuju se
aktima nacionalnoga športskog saveza.
Trener
Članak 9.
(1) Trener, u smislu ovoga Zakona, osoba je koja programira i provodi športsku
pripremu, športsku rekreaciju i športsku poduku.
(2) Trener mora imati stručnu spremu najmanje na razini trenera prvostupnika
sukladno posebnom propisu.
(3) Poslove trenera može obavljati i osoba:
– koja je za te poslove osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra na
temelju programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih
udruženja određenog športa,
– koja je osvojila medalju na olimpijskim igrama, svjetskim ili europskim
seniorskim prvenstvima, a stručno je osposobljena putem ustanove za
osposobljavanje kadra u športu,
– koja je poslove trenera obavljala najmanje 15 godina do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona, a stručno je osposobljena putem ustanove za osposobljavanje kadra
u športu.
(4) Iznimno, ako pravna osoba koja je registrirana za obavljanje športskih
djelatnosti nema mogućnosti zaposliti osobu koja ispunjava uvjete za obavljanje
stručnih poslova iz stavka 2. i 3. ovoga članka, a obavljanje poslova ne trpi
odgodu, te poslove može privremeno obavljati i osoba koja je osposobljena putem
ustanove za osposobljavanje kadra u športu.
(5) Trener i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka imaju pravo na nagrade za
športska ostvarenja.
(6) Trener i osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka služe vojni rok u skladu s
propisima iz područja obrane odnosno civilnu službu u skladu s propisima o
civilnoj službi.
Osoba osposobljena za rad u športu(instruktor, voditelj i sl.)
Članak 10.
Osobom osposobljenom za rad u športu smatra se osoba koja podučava građane osnovnoj tehnici pojedinog športa ili provodi športsku rekreaciju građana, a osposobljena je za taj rad putem ustanove za osposobljavanje kadra u športu, s time da športsku-rekreaciju građana može provoditi samo na temelju programa kojega je izradila osoba koja ima najmanje stručnu spremu propisanu za trenera prvostupnika.
Osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju športskog natjecanja
Članak 11.
(1) Osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju športskog natjecanja
(športski sudac, športski delegat i športski povjerenik), u smislu ovoga Zakona,
osoba je koja ispunjava uvjete propisane pravilima odgovarajućega nacionalnog
saveza.
(2) Športski sudac iz stavka 1. ovoga članka koji sudjeluje u organiziranju i
vođenju športskog natjecanja u športovima za koje je, sukladno ovome Zakonu,
propisana obveza preoblikovanja športskih klubova-udruga za natjecanje u
športska dionička društva (u daljnjem tekstu: š.d.d.) kao i osoba koja je to
bila u posljednjih tri godine, ne može biti:
– član tijela športskog kluba-udruge za natjecanje kao ni član uprave ili
nadzornog odbora š.d.d.-a,
– član saveza iz članka 46. i 47. ovoga Zakona,
– osoba ovlaštena za zastupanje športskih klubova-udruga za natjecanje, š.d.d.-a
i saveza iz članka 46. i 47. ovoga Zakona.
Menadžer u športu
Članak 12.
Menadžer u športu, u smislu ovoga Zakona, osoba je koja je prema pravilima nacionalnog saveza ovlaštena obavljati poslove posredovanja prelaska športaša iz jednoga športskog kluba u drugi športski klub.
Pravne posljedice osude i kaznenog postupka
Članak 13.
(1) Osoba osuđena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo
protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom za kazneno djelo protiv spolne
slobode i spolnog ćudoređa, za kazneno djelo protiv života i tijela, osim ako je
počinjeno na mah ili iz nehaja te za drugo kazneno djelo za koje joj je izrečena
bezuvjetna kazna zatvora, ne može sudjelovati u športskim natjecanjima,
organizirati i voditi športska natjecanja, obavljati stručne poslove u športu ni
sudjelovati u radu skupštine ili tijela upravljanja športske udruge ili
trgovačkog društva dvije godine od izdržane, oproštene ili zastarjele kazne.
(2) Osoba protiv koje je započeo kazneni postupak za kazneno djelo za koje se
može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna udaljit će se od
sudjelovanja u športskim natjecanjima, obavljanja stručnih poslova u športu i
sudjelovanja u radu skupštine ili tijela upravljanja športske udruge ili
trgovačkog društva, do okončanja postupka.
Pravne osobe u sustavu športa
Športske udruge
Članak 14.
(1) Športskim udrugama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se one udruge koje se
osnivaju radi obavljanja športskih djelatnosti propisanih ovim Zakonom.
(2) Športske udruge su i udruge iz glave V. ovoga Zakona.
(3) Na osnivanje, ustroj, pravni položaj, registraciju i prestanak udruga iz
stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o udrugama, ako neka
od tih pitanja ovim Zakonom nisu drugačije određena.
Trgovačka društva
Članak 15.
(1) Trgovačko društvo, u smislu ovoga Zakona, društvo je registrirano za
obavljanje športskih djelatnosti propisanih ovim Zakonom. Ako trgovačko društvo
obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima mora imati
pravni oblik dioničkog društva (š.d.d.) sukladno ovome Zakonu.
(2) Na osnivanje trgovačkih društava iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se
Zakon o trgovačkim društvima, osim u dijelu koji je ovim Zakonom drugačije
određen.
Ustanove
Članak 16.
(1) Za trajno obavljanje športskih djelatnosti športske rekreacije, športske
poduke, upravljanja i održavanja športske građevine mogu se osnivati ustanove.
(2) Ustanove iz stavka 1. ovoga članka osnivaju se i djeluju u skladu s
odredbama Zakona o ustanovama.
(3) Ustanove iz stavka 1. ovoga članka dužne su donijeti akt kojim se uređuju
uvjeti i način obavljanja navedenih športskih djelatnosti, odnosno ostvarivanje
programa športske djelatnosti i dostaviti ga ministarstvu radi vođenja
evidencije.
Školska športska društva
Članak 17.
(1) Radi provođenja izvannastavnih športskih aktivnosti učenika, školski odbori
u osnovnim i srednjim školama osnivaju školska športska društva bez pravne
osobnosti.
(2) Sredstva za rad i aktivnosti školskoga športskog društva osiguravaju se iz
državnog proračuna i iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i Grada Zagreba na račun škole.
(3) Školska športska društva za rad i aktivnosti koriste prostore škole i imaju
prioritet u njihovom korištenju u odnosu na vanjske korisnike prostora škole.
(4) Ministar pravilnikom propisuje način osnivanja, zadaće, djelokrug i način
rada školskih športskih društava.
Športske djelatnosti
Članak 18.
(1) Športske djelatnosti, u smislu ovoga Zakona, jesu:
– sudjelovanje u športskom natjecanju,
– športska priprema,
– športska rekreacija,
– športska poduka,
– organiziranje i vođenje športskog natjecanja i
– upravljanje i održavanje športskom građevinom.
(2) Športskom djelatnošću smatraju se i organizirane izvannastavne školske
športske aktivnosti i studentske športske aktivnosti.
(3) Je li neka djelatnost športska djelatnost, u smislu ovoga Zakona, u slučaju
sumnje utvrđuje ministarstvo.
Članak 19.
(1) Športsku djelatnost sudjelovanja u športskom natjecanju mogu obavljati
fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost sudjelovanja u športskom
natjecanju i pravne osobe koje su za to posebno registrirane (športski klubovi),
a to mogu biti:
– športske udruge za natjecanje i
– športska dionička društva.
(2) Športsku djelatnost športske pripreme, športske rekreacije i športske poduke
mogu obavljati fizičke i pravne osobe sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) Športsku djelatnost organiziranja i vođenja športskog natjecanja mogu
obavljati športske udruge i športska dionička društva sukladno odredbama ovoga
Zakona.
(4) Športsku djelatnost upravljanja i održavanja športskih građevina mogu
obavljati pravne osobe sukladno odredbama ovoga Zakona.
Registar športskih djelatnosti
Članak 20.
(1) Fizičke osobe i pravne osobe koje obavljaju športske djelatnosti upisuju se
u registre športskih djelatnosti koje vode uredi državne uprave u županiji,
odnosno Gradu Zagrebu prema sjedištu pravne, odnosno prebivalištu fizičke osobe.
(2) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način vođenja te postupak upisa i
brisanja iz Registra iz stavka 1. ovoga članka.
Pravne osobe koje obavljaju športske djelatnosti
Članak 21.
Pravne osobe koje obavljaju športske djelatnosti moraju:
– imati pravo korištenja odgovarajuće športske građevine,
– ugovoriti obavljanje stručnih poslova sa za to odgovarajućim školovanim
odnosno stručno osposobljenim osobama u skladu s ovim Zakonom,
– ispunjavati i druge uvjete prema pravilima odgovarajućega nacionalnoga
športskog saveza.
Fizičke osobe koje samostalno obavljaju športske djelatnosti
Članak 22.
(1) Fizičke osobe mogu samostalno obavljati športske djelatnosti sudjelovanja u
športskim natjecanjima, športske pripreme, športske rekreacije i športske
poduke.
(2) Fizičke osobe mogu samostalno obavljati športske djelatnosti športske
pripreme, športske rekreacije i športske poduke ako:
– imaju opću, a po potrebi i posebnu zdravstvenu sposobnost,
– imaju odgovarajuću stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost u skladu s
ovim Zakonom.
(3) Fizičke osobe mogu samostalno obavljati športsku djelatnost sudjelovanja u
športskim natjecanjima ako:
– imaju opću, a po potrebi i posebnu zdravstvenu sposobnost,
– imaju navršenih šesnaest godina,
– imaju status kategoriziranog športaša u skladu s ovim Zakonom,
– ispunjavaju posebne uvjete prema pravilima odgovarajućega nacionalnoga
športskog saveza.
Obavljanje športske djelatnosti sudjelovanja u športskom natjecanju
Športski klub
Članak 23.
(1) Športski klub iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona koji obavlja športsku
djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima, neovisno o pravnom obliku
(športska udruga za natjecanje ili š.d.d.), može imati profesionalni ili
amaterski status.
(2) Športski klub može obavljanje pojedinih ili svih poslova, osim obavljanja
djelatnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, povjeriti trgovačkom društvu
u odnosu na koje se on smatra vladajućim, u smislu odredaba Zakona o trgovačkim
društvima o povezanim društvima, odnosno na koje on ima prevladavajući utjecaj.
(3) Športski klub i trgovačko društvo iz stavka 2. ovoga članka solidarno su
odgovorni za obveze koje nastanu u njihovom poslovanju.
(4) Športski klubovi iz stavka 1. ovoga članka različitih športova mogu se
udruživati u športska društva.
Profesionalni status športskih klubova
Članak 24.
(1) Profesionalni status, u smislu ovoga Zakona, ima onaj športski klub koji je
osnovan radi obavljanja športske djelatnosti sudjelovanja u športskom
natjecanju, ako ima sklopljene ugovore o profesionalnom igranju s više od 50%
registriranih športaša u seniorskoj konkurenciji u odnosu na broj prijavljenih
športaša za natjecateljsku godinu na listi koju vodi odgovarajući nacionalni
športski savez ili ako ispunjava uvjete za stjecanje profesionalnog statusa
sukladno pravilima odgovarajućega nacionalnoga športskog saveza (u daljnjem
tekstu: profesionalni športski klub).
(2) Profesionalni športski klub iz stavka 1. ovoga članka obvezno se upisuje u
Registar profesionalnih športskih klubova koji vodi ministarstvo.
(3) O upisu u Registar donosi se rješenje u roku od mjesec dana od dana
podnošenja zahtjeva za upis.
(4) Ako nakon upisa u Registar profesionalnih športskih klubova profesionalni
športski klub prestane ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka, ministar će
donijeti rješenje o brisanju iz Registra.
(5) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način vođenja te postupak upisa i
brisanja iz Registra.
(6) Profesionalni športski klub je obvezan Povjerenstvu za profesionalne
športske klubove iz članka 26. ovoga Zakona podnositi jednom godišnje:
– račun dobiti i gubitka,
– izvješće o registriranim športašima seniorske momčadi,
– izvješće o članovima kluba i članovima tijela kluba,
– plan poslovanja u idućoj poslovnoj godini,
– godišnje financijsko izvješće i
– revizorsko izvješće.
(7) Posljedice nepoštivanja obveza iz stavka 6. ovoga članka utvrđuje nacionalni
savez svojim općim aktom.
Ispunjavanje novčanih obveza profesionalnoga športskog kluba
Članak 25.
Novčane obveze profesionalnih športskih klubova koje proizlaze iz kredita, zajmova ili drugih pravnih poslova, prema vjerovnicima koji su njegovi članovi odnosno dioničari, članovi tijela odnosno uprave ili nadzornog odbora mogu se podmirivati tek nakon podmirenja dospjelih obveza prema ostalim vjerovnicima.
Povjerenstvo za profesionalne športske klubove
Članak 26.
(1) Povjerenstvo za profesionalne športske klubove (u daljnjem tekstu:
Povjerenstvo) osniva se kao stručno tijelo radi praćenja obavljanja djelatnosti
profesionalnih športskih klubova.
(2) Povjerenstvo ima sedam članova koje imenuje ministar:
– dva promjenljiva člana na prijedlog nacionalnoga športskog saveza čiji je član
profesionalni športski klub na koji se odnosi odluka koju Povjerenstvo treba
donijeti,
– jednog stalnog člana Povjerenstva na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora,
– četiri stalna člana iz reda istaknutih stručnjaka u području športa i
športaša.
(3) Mandat članova Povjerenstva traje četiri godine.
(4) Povjerenstvo osobito obavlja sljedeće poslove:
– vodi evidenciju o dokumentaciji koju su mu dužni slati profesionalni športski
klubovi,
– daje suglasnost na izbor revizora iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona,
– daje prethodnu suglasnost na rješenje iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona,
– daje suglasnost na elaborat iz članka 43. stavka 8. ovoga Zakona,
– daje dopuštenje iz članka 44. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona,
– utvrđuje iznos temeljnoga kapitala u slučaju obveznog ili dragovoljnog
preoblikovanja športskog kluba-udruge u š.d.d.,
– vodi evidenciju o imateljima dionica u š.d.d.-u,
– prima obavijesti o stjecanju dionica iz članka 33. ovoga Zakona,
– daje suglasnost na stjecanje dionica iz članka 32. ovoga Zakona,
– daje obavijesti o stjecanju dionica iz članka 32. i 33. ovoga Zakona
nacionalnom športskom savezu čiji je član š.d.d. u kojem su dionice stečene,
– predlaže pokretanje stečajnog postupka iz članka 45. ovoga Zakona.
(5) Odluke Povjerenstva donose se većinom od najmanje pet glasova.
(6) Djelokrug i način rada Povjerenstva pobliže se uređuje pravilnikom koji
donosi ministar.
Športski klub-udruga za natjecanje
Članak 27.
(1) Športska udruga osnovana radi obavljanja športske djelatnosti sudjelovanja u
športskom natjecanju (u daljnjem tekstu: športski klub-udruga za natjecanje)
obvezno u nazivu sadrži riječi »športski klub« ili ispred riječi »klub« naziv
športa u kojem obavlja djelatnost.
(2) Iznimno, športski klub-udruga za natjecanje koji se tradicionalno naziva
društvom, a osnovan je za natjecanje u jednom športu, može koristiti i taj naziv
uz naziv športa u kojem se natječe.
(3) Članovi tijela športskog kluba-udruge za natjecanje ne mogu biti osobe:
– koje ne mogu biti članovi uprave odnosno nadzornog odbora dioničkog društva
prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sprečavanju sukoba
interesa u obnašanju javnih dužnosti,
– koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili
prekršaje u športu i u vezi sa športom, kao ni osobe iz članka 13. ovoga Zakona,
– koje su članovi drugih športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
– koje su dioničari š.d.d.-a istoga športa,
– koje su članovi tijela športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
– koje su članovi tijela š.d.d.-a istoga športa,
– koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u
odgovarajućem športu, a osobito športaši koji su profesionalni prema članku 8.
ovoga Zakona, menadžeri u športu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju od
posljednjih godinu dana,
– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih
kladionica, kao i osobe koje su to obavljale posljednje tri godine,
– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih
kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– koje s menadžerima u športu i članovima pravnih osoba te članovima tijela
pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica
djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
Športski klub-športsko dioničko društvo
Pojam športskoga dioničkog društva
Članak 28.
(1) Športski klub-športsko dioničko društvo je športski klub koji se osniva,
djeluje i prestaje prema Zakonu o trgovačkim društvima i drugim propisima koji
se primjenjuju na dionička društva, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(2) Na š.d.d. ne primjenjuju se odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava
o obveznoj ponudi za preuzimanje.
(3) Tvrtka športskoga dioničkog društva mora sadržavati riječi »športsko
dioničko društvo«, a skraćena tvrtka oznaku »š.d.d.«.
(4) Š.d.d. obavlja športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima, a
može obavljati i druge športske djelatnosti i druge djelatnosti u skladu s
odredbama zakona.
Nastanak športskoga dioničkog društva
Članak 29.
(1) Š.d.d. može nastati:
1. osnivanjem novoga društva,
2. preoblikovanjem športskih klubova-udruga za natjecanje u š.d.d.
(2) Preoblikovanje športskih klubova-udruga za natjecanje u š.d.d. može biti:
1. obvezno,
2. dragovoljno.
(3) Dragovoljno se može preoblikovati svaki športski klub-udruga za natjecanje,
bez obzira na to ima li taj športski klub-udruga za natjecanje profesionalni ili
amaterski status i bez obzira na šport u kojem se natječe.
(4) Na dragovoljno preoblikovanje športskih klubova-udruga za natjecanje, na
odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obveznom
preoblikovanju.
Temeljni kapital športskoga dioničkog društva
Članak 30.
(1) Temeljni kapital š.d.d.-a iznosi najmanje 500.000,00 kuna.
(2) Ako se temeljni kapital uplaćuje dijelom u novcu, a dijelom u stvarima ili
pravima, iznos iz stavka 1. ovoga članka mora se uplatiti u novcu u potpunosti
prije upisa š.d.d.-a u sudski registar.
(3) Temeljni kapital š.d.d.-a koji nastaje obveznim ili dragovoljnim
preoblikovanjem, u skladu s odredbama ovoga Zakona, utvrđuje Povjerenstvo po
posebnom postupku, određenom ovim Zakonom.
(4) Š.d.d. može izdati samo redovne dionice na ime s nominalnim iznosom.
Članstvo u športskom dioničkom društvu
Članak 31.
(1) Š.d.d. mogu osnovati i biti njegovim članom domaće i strane, fizičke i
pravne osobe.
(2) Jedna osoba ne može imati dionice u više š.d.d.-a istoga športa u iznosu
višem od 1% ukupnoga temeljnog kapitala u bilo kojem od tih š.d.d.-a.
(3) Stavak 2. ovoga članka ne primjenjuje se na Republiku Hrvatsku niti na
jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave i Grad Zagreb.
(4) Dionice u š.d.d, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne mogu imati
osobe čiji poslovi i djelatnosti mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u
odgovarajućem športu, a osobito športaši, športski suci, menadžeri u športu i
osobe koje su članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja
športskih kladionica.
(5) Dionice u š.d.d-u, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne može
imati š.d.d. koje obavlja djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima
istoga športa.
Ograničenje i suglasnost za stjecanje značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu športskoga dioničkog društva
Članak 32.
(1) Jedna osoba može izravno, neizravno ili preko povezanih osoba u š.d.d.-u
imati dionice na koje otpada više od 25% temeljnoga kapitala š.d.d.-a samo uz
suglasnost Povjerenstva.
(2) Pri davanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka osobito se vodi računa o
interesima š.d.d.-a športa, sustava natjecanja u tome športu te posljedicama
koje bi mogle nastati ako suglasnost ne bude dana.
Obavještavanje o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu športskoga dioničkog društva
Članak 33.
(1) O svakom stjecanju dionica koje se zajedno s dionicama koje ta osoba već
ima, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba, odnose na najmanje 5%
temeljnoga kapitala š.d.d.-a stjecatelj mora bez odgađanja, a najkasnije u roku
od osam dana od dana sklapanja pravnog posla koji je osnova stjecanja,
obavijestiti Povjerenstvo.
(2) O svakom daljnjem stjecanju dionica koje se odnose na najmanje 5% temeljnoga
kapitala š.d.d.-a stjecatelj mora bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam
dana od dana sklapanja pravnog posla koji je osnova stjecanja, obavijestiti
Povjerenstvo.
Povezane osobe
Članak 34.
(1) Smatra se, u smislu ovoga Zakona, da su osobe koje stječu dionice u š.d.d.-u
povezane:
– ako su ugovorile da usklađeno djeluju u vezi sa stjecanjem dionica izdavatelja
ili u vezi s ostvarivanjem prava glasa prema izdavatelju,
– ako jedna od njih drži dionice za račun druge ili
– ako jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne
osobe.
(2) Smatra se da fizička ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu ako ima:
– izravan ili neizravan većinski udio u temeljnom kapitalu te osobe,
– izravnu ili neizravnu većinu glasačkih prava u toj osobi,
– pravo imenovati ili opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora,
odnosno drugog tijela koje upravlja ili vodi poslovanje te osobe ili
– na neki drugi način prevladavajući utjecaj na tu osobu.
(3) Smatra se da fizičke osobe djeluju zajednički ako su u krvnom srodstvu
(preci i potomci), braća i sestre i njihovi potomci, ako su bračni ili
izvanbračni drugovi te u odnosu posvojitelj--posvojenik.
Posljedice protupravnog stjecanja dionica
Članak 35.
(1) Stjecatelj koji je stekao dionice suprotno odredbama ovoga Zakona, dužan je
bez odgađanja otuđiti te dionice koje je stekao, premda na to nije imao pravo.
Dok to ne učini, ne može ostvarivati nikakva prava ni iz jedne dionice niti u
jednom š.d.d-u u kojem drži dionice. Prava iz tih dionica ostvaruje povjerenik
kojega imenuje Povjerenstvo. Povjerenik ne može biti osoba na koju se odnose
ograničenje i zabrana stjecanja dionica iz članka 32. i 33. ovoga Zakona niti s
tom osobom povezane osobe. Povjerenik ne može biti niti osoba koja je dioničar
toga š.d.d.-a pa bi kroz ostvarivanje prava iz tih dionica, zajedno s dionicama
koje ima kao dioničar, ta osoba bila obuhvaćena obvezom dobivanja suglasnosti iz
članka 32. ovoga Zakona.
(2) Svaka osoba koja za to sazna na ikoji način mora obavijest o tome da je neka
osoba stekla dionice suprotno odredbama članka 32. ovoga Zakona bez odgađanja u
pisanom obliku dostaviti Povjerenstvu, koje će o tome izvijestiti š.d.d.
(3) Š.d.d. je dužan bez odgađanja obavijestiti Povjerenstvo o sazivanju svake
glavne skupštine u vrijeme dok prava iz dionica u š.d.d.-u ostvaruje povjerenik.
Povjerenik mora sudjelovati u radu glavne skupštine te se na njegov zahtjev u
zapisnik s glavne skupštine mora unijeti napomena da glasuje osoba koja na to
nema pravo jer je stekla dionice suprotno odredbama članka 32. ovoga Zakona.
Posljedice neobavještavanja o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu športskoga dioničkog društva
Članak 36.
Ako neka osoba u skladu s člankom 33. ovoga Zakona ne ispuni svoju obvezu obavještavanja Povjerenstva o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu š.d.d-a, na odgovarajući se način primjenjuju posljedice protupravnog stjecanja dionica iz članka 35. ovoga Zakona glede ostvarivanja prava u š.d.d-u, imenovanja povjerenika i odvijanja glavne skupštine š.d.d.-a.
Upotreba dobiti športskoga dioničkog društva
Članak 37.
(1) Na upotrebu neto dobiti š.d.d.-a primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim
društvima, ako odredbama ovoga Zakona nije određeno drugačije.
(2) Zakonskim rezervama š.d.d.-a u smislu ovoga Zakona smatraju se i posebne
zakonske rezerve u koje se mora unositi dio neto dobiti š.d.d.-a, pored iznosa
koji se unose u zakonske rezerve određene općim propisima.
(3) U posebne zakonske rezerve š.d.d.-a moraju se unositi iznosi u visini
najmanje polovice neto dobiti koja preostane nakon što se, sukladno odredbama
Zakona o trgovačkim društvima, podmire gubici iz ranijih godina te zakonske
rezerve.
(4) Posebne zakonske rezerve š.d.d.-a iz stavka 3. ovoga članka smiju se
koristiti samo za obavljanje i unapređenje športske djelatnosti športske
pripreme djece.
Članstvo u tijelima športskoga dioničkog društva
Članak 38.
(1) Ista fizička osoba može biti član uprave ili nadzornog odbora samo u jednom
š.d.d.-u istoga športa.
(2) Uz osobe koje ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora dioničkog
društva prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sprečavanju
sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, članovi uprave i nadzornog odbora
š.d.d.-a ne mogu biti niti osobe:
– koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili
prekršaje u športu i u vezi sa športom,
– koje su članovi športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
– koje su dioničari š.d.d.-a istoga športa,
– koje su članovi tijela športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
– koje su članovi tijela š.d.d.-a istoga športa,
– koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u
odgovarajućem športu, a osobito športaši, menadžeri u športu, kao i osobe koje
su to bile u razdoblju posljednjih godinu dana,
– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih
kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih
kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– koje s menadžerima u športu i članovima pravnih osoba te članovima tijela
pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih kladionica
djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) U slučaju dvojbe, mišljenje o tome jesu li ispunjeni razlozi zbog kojih neka
osoba ne može biti članom uprave ili nadzornog odbora š.d.d.-a, a osobito o tome
bi li zbog svojeg djelovanja mogle neposredno utjecati na sustav natjecanja u
odgovarajućem športu, daje Povjerenstvo. Povjerenstvo može mišljenje dati na
vlastitu inicijativu ili na prijedlog zainteresirane osobe.
Obveza obavještavanja Povjerenstva
Članak 39.
(1) Š.d.d. mora Povjerenstvu i pripadajućem nacionalnom športskom savezu
redovito, bez odgađanja, slati obavijesti o svim važnijim poslovnim događajima,
a osobito o:
– ugovorima koje š.d.d. sklapa sa članovima uprave i nadzornog odbora š.d.d.-a,
osim ugovora o obavljanju poslova članova uprave odnosno nadzornog odbora za
š.d.d.,
– ugovorima koje š.d.d. sklapa s dioničarima š.d.d.-a koji drže najmanje 5 %
dionica š.d.d.-a,
– ugovorima koje š.d.d. sklapa s drugim osobama čije djelovanje može imati
utjecaj na obavljanje djelatnosti š.d.d.-a.
(2) Jednom godišnje š.d.d. mora Povjerenstvu podnositi sljedeće dokumente:
– račun dobiti i gubitka,
– izvješće o registriranim športašima seniorske momčadi,
– godišnje financijsko izvješće,
– plan poslovanja u idućoj poslovnoj godini,
– revizorsko izvješće.
(3) Način i rokove podnošenja akata iz stavka 2. ovoga članka pobliže
pravilnikom uređuje ministar.
Obveza provođenja revizije
Članak 40.
(1) Profesionalni športski klubovi iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona dužni su
u roku od dva mjeseca od dana dostave rješenja o upisu u Registar profesionalnih
športskih klubova obaviti reviziju, koja se provodi u skladu s odredbama Zakona
o reviziji.
(2) Zadaća revizora je utvrditi jesu li ostvareni uvjeti za pokretanje stečajnog
postupka sukladno posebnim propisima, odnosno uvjeti za obvezno preoblikovanje u
športsko dioničko društvo. U okviru revizije osobito se mora utvrditi popis i
procjena vrijednosti imovine, popis svih tražbina prema profesionalnom športskom
klubu navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj visini, pregled poslovanja
profesionalnoga športskog kluba u proteklih pet godina, uz posebno iskazane
prihode i rashode profesionalnoga športskog kluba u tome razdoblju, pobliži opis
na što se oni odnose te godišnje račune dobiti i gubitka profesionalnoga
športskog kluba u tome razdoblju, procjenu na razini jedne godine, prava igranja
na javnoj športskoj građevini za koju profesionalni športski klub ima koncesiju
te prema pravilima struke utvrditi vrijednost tražbina prema profesionalnom
športskom klubu, a pri čemu osobito treba voditi računa o:
– vrijednosti imovine i obveze profesionalnoga športskog kluba,
– sposobnosti profesionalnoga športskog kluba da podmiruje svoje dospjele
obveze,
– okolnosti je li profesionalni športski klub u proteklom razdoblju uredno
podmirivao svoje dospjele obveze,
– tome može li i u kojem roku i na koji način profesionalni športski klub bez
dodatnih ulaganja uopće podmiriti svoja dugovanja,
– tome kakvo bi, bez dodatnih ulaganja, bilo očekivano poslovanje
profesionalnoga športskog kluba u budućnosti, koje se utvrđuje prema razumnim
gospodarskim mjerilima.
(3) Profesionalni športski klub obvezan je zatražiti suglasnost Povjerenstva na
izbor revizora.
(4) Profesionalni športski klub je obvezan odmah nakon obavljene revizije,
dostaviti revizorsko izvješće ministarstvu i Povjerenstvu.
Obveza preoblikovanja športskog kluba-udruge za natjecanje u športsko dioničko društvo
Članak 41.
(1) Športski klub-udruga za natjecanje mora se preoblikovati u š.d.d. u skladu s
odredbama članka 43. i 44. ovoga Zakona ako su kumulativno ispunjeni sljedeći
uvjeti:
1. da se radi o profesionalnom športskom klubu u smislu članka 24. ovoga Zakona
u nogometu, košarci i rukometu i da je izdano rješenje o upisu u Registar
profesionalnih športskih klubova,
2. da na temelju revizije iz članka 40. ovoga Zakona proizlazi da su se kod
športskog kluba-udruge za natjecanje stekli uvjeti za pokretanje stečajnog
postupka prema posebnim propisima, a on nije pokrenut, odnosno da se postojanje
navedenih uvjeta može utvrditi i na temelju dokumenata koje je športski
klub-udruga za natjecanje obvezan slati Povjerenstvu u skladu sa člankom 24.
stavkom 6. ovoga Zakona ili da se na temelju godišnjega financijskog izvješća i
godišnjega revizorskog izvješća utvrdi da postoje uvjeti za pokretanje stečajnog
postupka, a on ne bude pokrenut ni u roku od 30 dana od dana kada su ti uvjeti
ostvareni.
(2) Ministar, u roku od mjesec dana od dana dostave revizorskog izvješća iz
članka 40. stavka 4. ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost Povjerenstva,
rješenjem utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obvezno preoblikovanje iz stavka 1.
ovoga članka.
(3) Povjerenstvo je dužno suglasnost iz stavka 2. ovoga članka dati u roku od 15
dana od dana primitka revizorskog izvješća ili druge dokumentacije iz članka 24.
stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka je konačno i protiv njega se može
pokrenuti upravni spor.
(5) Ministar, na prijedlog Povjerenstva za profesionalne športske klubove, može
donijeti odluku kojom se pored športova iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uvodi
obveza preoblikovanja športskog kluba-udruge za natjecanje u športsko dioničko
društvo i u nekom drugom športu.
Članak 42.
(1) Republika Hrvatska može prenijeti svoje tražbine prema športskim
klubovima-udrugama za natjecanje, koje su obvezne preoblikovati se u š.d.d., na
jedinicu lokalne samouprave, u kojoj je sjedište športskog kluba-udruge za
natjecanje, prema posebnom ugovoru o prijenosu u kojem će se utvrditi prava i
obveze ugovornih strana.
(2) Pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio ili većinsko
pravo glasa mogu prenijeti svoje tražbine prema športskom klubu-udruzi za
natjecanje, koja je obvezna preoblikovati se u š.d.d., na jedinicu lokalne
samouprave, u kojoj je sjedište športskog kluba-udruge za natjecanje, prema
posebnom ugovoru o prijenosu u kojem će se utvrditi prava i obveze ugovornih
strana.
Postupak provođenja obveznog preoblikovanja športskog kluba-udruge za natjecanje u š.d.d.
Članak 43.
(1) Ovlašteno tijelo športskog kluba-udruge za natjecanje iz članka 41. stavka
1. ovoga Zakona dužno je po dostavi rješenja iz članka 41. stavka 2. ovoga
Zakona započeti postupak preoblikovanja.
(2) Postupak preoblikovanja započinje izradom elaborata koji osobito mora
sadržavati:
1. izvješće ovlaštenog revizora o stanju imovine, pravima i obvezama športskog
kluba-udruge za natjecanje,
2. popis i procjenu vrijednosti imovine te popis svih tražbina prema športskom
klubu-udruzi za natjecanje, navedenih prema vrstama vjerovnika i njihovoj
visini,
3. utvrđenje revizora o vrijednosti tražbina prema športskom klubu-udruzi za
natjecanje,
4. utvrđenje revizora o vrijednosti prava korištenja športske građevine koje
može biti ulog u temeljni kapital š.d.d.-a,
5. pregled poslovanja športskog kluba-udruge za natjecanje u proteklih pet
godina, uz posebno iskazane prihode i rashode športskog kluba-udruge za
natjecanje u tome razdoblju, pobliži opis na što se oni odnose te godišnje
račune dobiti i gubitka športskog kluba-udruge za natjecanje u tome razdoblju,
6. popis članova športskog kluba-udruge za natjecanje,
7. popis članova tijela športskog kluba-udruge za natjecanje,
8. opis nadležnosti i međusobnog odnosa tijela športskog kluba-udruge za
natjecanje,
9. športske rezultate športskog kluba-udruge za natjecanje barem u posljednjih
pet natjecateljskih sezona, broj reprezentativaca u svim kategorijama, ugovorne
vrijednosti športaša natjecatelja s kojima športski klub-udruga za natjecanje
ima ugovor, broj mladih športaša po kategorijama,
10. potencijalne dioničare š.d.d.-a, pri čemu se posebno iskazuju vjerovnici
športskog kluba-udruge za natjecanje, na temelju njihovog očitovanja na pisani
poziv koji im mora uputiti športski klub-udruga za natjecanje, da iskažu svoj
interes za pretvaranjem tražbina u ulog u š.d.d.-u,
11. procjenu potrebnih dodatnih sredstava za obavljanje djelatnosti š.d.d.-a,
12. procjenu vrijednosti prava igranja na športskoj građevini koju je utvrdio
ovlašteni revizor i iskaz jedinice lokalne samouprave, u čijem je vlasništvu
predmetna športska građevina, o roku na koji bi športski klub-udruga za
natjecanje imala pravo igranja,
13. prijedlog iznosa temeljnog kapitala š.d.d.-a,
14. nacrt statuta š.d.d.-a u koje se preoblikuje športski klub-udruga za
natjecanje, u kojem mora biti odredba da će u roku od dva mjeseca od dana upisa
š.d.d.-a u odgovarajuće registre, š.d.d. donijeti odluku o povećanju temeljnoga
kapitala radi pretvaranja tražbina vjerovnika prema š.d.d.-u u uloge,
15. popis pravnih osoba u kojima je športski klub-udruga za natjecanje član, a
osobito trgovačkih društava u kojima je športski klub-udruga za natjecanje član
uz precizno navođenje visine udjela i prava koja udruga ima u tim trgovačkim
društvima, te popis pravnih osoba preko kojih je športski klub-udruga za
natjecanje obavljala športske djelatnosti,
16. opis tijeka poslovanja pravnih osoba iz točke 15. ovoga stavka,
17. obrazloženje razloga zbog kojih je športski klub-udruga za natjecanje svoju
djelatnost, osim sudjelovanja u športskim natjecanjima, obavljala preko pravnih
osoba iz točke 15. ovoga stavka.
(3) Poziv iz stavka 2. točke 10. ovoga članka športski klub-udruga za natjecanje
mora uputiti svakom vjerovniku osobno. U pozivu se mora navesti da je športski
klub-udruga za natjecanje obvezna preoblikovati se u š.d.d., kao i kolika je
vrijednost tražbina vjerovnika kojemu se poziv upućuje, a utvrđena u postupku
revizije te ga pozvati da se pisanim putem očituje ima li interesa za to da
svoju tražbinu pretvori u ulog u š.d.d.-u kroz postupak povećanja temeljnoga
kapitala nakon okončanog postupka obveznog preoblikovanja odnosno kroz postupak
pretvaranja tražbine u ulog u š.d.d.-u u petom krugu, sukladno članku 44. stavku
3. točki 5. ovoga Zakona.
(4) Vjerovnik koji ne želi pretvoriti svoju tražbinu u ulog u š.d.d.-u ostaje
vjerovnik š.d.d.-a.
(5) Odluku o povećanju temeljnoga kapitala pretvaranjem tražbina u uloge iz
stavka 2. točke 10. ovoga članka donosi uprava š.d.d.-a i zamjenjuje odluku
glavne skupštine. Pravo na pretvaranje tražbina za ulog imaju svi vjerovnici
š.d.d.-a, pa i oni koji na poziv iz stavka 3. ovoga članka nisu iskazali takav
interes. Temeljni kapital povećava se za iznos zbroja na temelju članka 40.
stavka 2. ovoga Zakona utvrđenih vrijednosti tražbina svih vjerovnika. Na
provođenje povećanja temeljnoga kapitala na odgovarajući se način primjenjuju
odredbe općih propisa o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala.
(6) Elaborat iz stavka 2. ovoga članka, u roku od petnaest dana od dana dostave
rješenja iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona, športski klub-udruga za
natjecanje mora dostaviti nacionalnom športskom savezu i Povjerenstvu.
Nacionalni športski savez se o tom elaboratu mora očitovati u roku od petnaest
dana od dana dostave elaborata te je svoje očitovanje dužan dostaviti športskom
klubu-udruzi za natjecanje i Povjerenstvu.
(7) Športski klub-udruga za natjecanje može u roku od petnaest dana od dana
dostave očitovanja iz stavka 6. ovoga članka dostaviti Povjerenstvu primjedbe na
očitovanje nacionalnoga športskog saveza.
(8) Povjerenstvo je dužno, u roku od mjesec dana od dana isteka roka iz stavka
7. ovoga članka, dati suglasnost na elaborat te utvrditi početni iznos temeljnog
kapitala ili može elaborat poslati športskom klubu-udruzi za natjecanje na
doradu. Povjerenstvo može, prije davanja suglasnosti, zatražiti mišljenje
nezavisnih stručnjaka i organizacija.
(9) Početni iznos temeljnoga kapitala utvrđuje se tako da on predstavlja
najmanje iznos od 25 % prosječnih godišnjih rashoda športskog kluba-udruge za
natjecanje u proteklih pet godina. Pri izračunavanju prosječnoga godišnjeg
rashoda ne računa se ona godina u kojoj je rashod bio najmanji u tih pet godina
kao ni ona godina u kojoj je rashod bio najveći u tih pet godina. Na obrazloženi
prijedlog športskog kluba-udruge za natjecanje koja se preoblikuje, Povjerenstvo
može utvrditi temeljni kapital i veći od iznosa utvrđenog u prvoj rečenici ovoga
stavka.
Članak 44.
(1) Nakon što dade suglasnost na elaborat i utvrdi temeljni kapital š.d.d.-a,
Povjerenstvo o tome obavještava športski klub-udrugu za natjecanje i nacionalni
športski savez.
(2) U roku od petnaest dana od dana dostave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka
športski klub-udruga za natjecanje upućuje poziv na upis i uplatu dionica, na
što se, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na odgovarajući način
primjenjuju odredbe o sukcesivnom osnivanju dioničkog društva.
(3) Športski klub-udruga za natjecanje upućuje poziv na upis i uplatu dionica u
četiri kruga:
1. u prvom krugu poziv se upućuje jedinici lokalne samouprave u kojoj je
sjedište športskog kluba-udruge za natjecanje,
2. ako se u prvom krugu ne upišu i uplate sve dionice u roku koji ne može biti
kraći od osam dana niti dulji od petnaest dana, preostali neupisani dio dionica
mogu uplatiti članovi športskog kluba-udruge za natjecanje na koje otpada
razmjerno jednak dio temeljnoga kapitala,
3. ako se i nakon drugog kruga ne upišu i ne uplate sve dionice u roku koji ne
može biti kraći od osam dana niti dulji od petnaest dana, preostali neupisani
dio dionica mogu uplatiti članovi športskog kluba-udruge za natjecanje, koji su
upisali i uplatili dionice u drugom krugu razmjerno svojim uplatama u drugom
krugu,
4. za preostali neupisani dio dionica upućuje se poziv javnosti na upis i uplatu
dionica, a u tom krugu, koji ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od
mjesec dana, mogu sudjelovati i članovi športskog kluba-udruge za natjecanje
koji su već upisali i uplatili dionice u prethodna dva kruga, kao i oni koji to
nisu učinili,
5. ako i nakon četvrtog kruga nisu upisane i uplaćene sve dionice, Povjerenstvo
iznimno može, vodeći računa o interesima športa, dopustiti upućivanje poziva za
upis i uplatu dionica u petom krugu, koji ne može biti kraći od petnaest dana
niti dulji od mjesec dana, svim vjerovnicima športskog kluba-udruge za
natjecanje.
(4) Ako i nakon četvrtog, odnosno iznimno dopuštenog petog kruga nisu uplaćene i
upisane sve dionice smatra se da preoblikovanje športskog kluba-udruge za
natjecanje nije uspjelo.
(5) Dionice se u prvom krugu, u postupku iz stavka 3. ovoga članka, mogu
uplatiti u novcu i pravu korištenja športske građevine. Dio koji se uplaćuje u
novcu ne može biti manji od 1.000 000,00 kuna. Preostale dionice u drugom,
trećem i četvrtom krugu mogu se uplatiti samo u novcu.
(6) Dionice se u petom krugu mogu uplatiti i zamjenom tražbina vjerovnika za
ulog u š.d.d.-u, a vrijednost tražbine kao uloga procjenjuje se i utvrđuje u
skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona.
(7) Nadležno tijelo športskog kluba-udruge za natjecanje dužno je nakon
okončanog postupka upisa i uplate dionica iz stavka 3. ovoga članka donijeti
odluku o prestanku udruge sukladno Zakonu o udrugama. U tom slučaju ne
primjenjuju se odredbe o obvezi pokretanja stečajnog odnosno likvidacijskog
postupka sukladno posebnom propisu.
(8) Š.d.d je pravni sljednik športskog kluba-udruge za natjecanje koja se
preoblikovala.
Posljedice neprovođenja obveznog preoblikovanja
Članak 45.
Ako športski klub-udruga za natjecanje ne provede postupak preoblikovanja u š.d.d., iako se utvrdilo da to prema odredbama ovoga Zakona mora učiniti ili ako preoblikovanje nije uspjelo, ministarstvo na prijedlog Povjerenstva, po službenoj dužnosti, podnosi zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, a športski klub-udruga za natjecanje trpi posljedice sukladno pravilima nacionalnoga športskog saveza.
V. OBLICI UDRUŽIVANJA
Športski savez
Članak 46.
(1) Športski savez je udruga u koju se udružuju najmanje tri pravne osobe koje
obavljaju športske djelatnosti u istom športu, a koji radi ostvarivanja
zajedničkih interesa u pojedinom športu osobito: usklađuje aktivnosti svojih
članica, organizira i provodi natjecanja, uređuje sustav natjecanja, pitanja
koja se odnose na registraciju športaša i njihov status te stegovnu odgovornost
športaša, promiče stručni rad u športu i skrbi se o kategoriziranim športašima.
(2) Na nacionalnoj razini i na razini jedinica lokalne i regionalne (područne)
samouprave može se osnovati samo jedan športski savez za jedan šport.
(3) U slučaju dvojbe, mišljenje što se smatra istim športom u smislu ovoga
Zakona, daje Hrvatski olimpijski odbor.
(4) Članovi županijskoga športskog saveza su pored športskih saveza osnovanih za
područje jedinica lokalne samouprave i pravne osobe koje obavljaju športsku
djelatnost u području za koje se osniva županijski športski savez, a sjedište im
je na području županije.
(5) U skupštini i izvršnom tijelu športskog saveza ne mogu biti i imati ovlasti
u zastupanju:
– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih
kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih
kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– osobe koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u
odgovarajućem športu, a osobito menadžeri u športu, kao i osobe koje su to bile
posljednjih godinu dana.
Nacionalni športski savez
Članak 47.
(1) Nacionalni športski savez osniva se ako na području Republike Hrvatske
djeluju najmanje tri športska kluba, odnosno najmanje dva športska saveza
osnovana u istom športu.
(2) Članovi nacionalnoga športskog saveza su športski savezi županija, Grada
Zagreba i gradova te športski klubovi istoga športa u Republici Hrvatskoj.
(3) Članovi nacionalnih športskih saveza mogu biti udruge stručnih djelatnika u
istome športu (suci, treneri, zdravstveni radnici) te udruge u koje se udružuju
športaši istoga športa.
(4) Nacionalni športski savez uređuje sustav natjecanja u športu za koji je
osnovan i druga pitanja za čije je uređivanje ovlašten prema odredbama ovoga
Zakona, te donosi pojedinačne akte kada je za to ovlašten.
(5) Nacionalni športski savez potiče i promiče šport u skladu s Nacionalnim
programom športa, organizira nacionalna športska prvenstva, skrbi o nacionalnoj
športskoj ekipi te predstavlja šport za koji je osnovan u odgovarajućem
međunarodnom športskom udruženju.
(6) Nacionalni športski savez općim aktima pored pitanja iz stavka 4. ovoga
članka uređuje i uvjete koje moraju ispunjavati športski klubovi da bi stekli
profesionalni status, pitanja koja se odnose na posljedice koje proizlaze iz
nepoštivanja obveze iz članka 24. stavka 7. i članka 45. ovoga Zakona,
registraciju športaša, njihova prava i obveze, pravo nastupa stranih športaša za
hrvatske športske klubove, stegovne odgovornosti športaša te prava i obveze
športskih sudaca i zdravstvenih djelatnika ako ova pitanja ne uređuju strukovne
udruge ovih osoba i druga pitanja iz područja svog djelovanja.
(7) U skupštini i izvršnom tijelu nacionalnoga športskog saveza ne mogu biti i
imati ovlasti u zastupanju:
– članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih
kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja športskih
kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine,
– osobe koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u
odgovarajućem športu, a osobito menadžeri u športu, kao i osobe koje su to bile
posljednjih godinu dana.
Športske zajednice
Članak 48.
(1) Radi ostvarivanja zajedničkih interesa u športu, na području jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osnivaju se športske
zajednice.
(2) Članovi športskih zajednica u županijama, Gradu Zagrebu, gradovima i
općinama su pravne osobe iz sustava športa. Članovi športskih zajednica mogu
biti i druge pravne osobe čija je djelatnost značajna za šport i u vezi sa
športom.
(3) Športske zajednice u svom djelokrugu usklađuju aktivnosti svojih članova,
potiču i promiču šport u skladu s Nacionalnim programom športa, osobito šport
djece, mladeži i studenata i osoba s invaliditetom, objedinjuju i usklađuju
programe športa te predlažu program javnih potreba u športu i sudjeluju u
njegovu ostvarivanju, skrbe o kategoriziranim športašima i svojim aktima uređuju
opseg i način ostvarivanja njihovih prava te sudjeluju u stvaranju uvjeta za
njihovu pripremu za olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva te druga
velika međunarodna natjecanja, surađuju u ostvarivanju programa Hrvatskoga
olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga
športskog saveza gluhih, promiču stručni rad u športu i sudjeluju u skrbi o
javnim športskim građevinama.
Hrvatski olimpijski odbor
Članak 49.
(1) Hrvatski olimpijski odbor je najviša nevladina nacionalna športska udruga u
koju se udružuju nacionalni športski savezi, športske zajednice u županijama i
Gradu Zagrebu te druge udruge čija je djelatnost od značaja za promicanje
športa, sukladno pravilima Hrvatskoga olimpijskog odbora.
(2) Hrvatski olimpijski odbor stvara uvjete za nesmetan razvoj športa i
olimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj.
(3) Hrvatski olimpijski odbor je u svom djelovanju samostalan.
Članak 50.
(1) Hrvatski olimpijski odbor ustrojava se i prema načelima olimpijskog pokreta,
Olimpijske povelje i potrebama hrvatskog športa.
(2) Hrvatski olimpijski odbor svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada,
članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite
simbola i obilježja Međunarodnoga olimpijskog odbora i Hrvatskoga olimpijskog
odbora te druga pitanja u svezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskoga olimpijskog
odbora iz članka 51. ovoga Zakona.
Članak 51.
Zadaće Hrvatskoga olimpijskog odbora jesu:
– potiče i promiče šport u Republici Hrvatskoj,
– sudjeluje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unapređenje i razvoj športa
– sudjeluje u predlaganju i provođenju programa javnih potreba športa u
Republici Hrvatskoj,
– skrbi i sudjeluje u organiziranju olimpijskih igara i drugih važnih
međunarodnih športskih natjecanja,
– utvrđuje nomenklaturu športova,
– usklađuje aktivnosti nacionalnih športskih saveza, športskih zajednica u
županijama i Gradu Zagrebu u ostvarivanju ukupnog programa športa,
– provodi i skrbi o primjeni međunarodnih športskih pravila, te donosi akte u
svezi s njihovom primjenom,
– djeluje na promicanju stručnog rada u športu i skrbi o osposobljavanju i
usavršavanju stručnih djelatnika putem Hrvatske olimpijske akademije,
– skrbi o promicanju vrhunskih športskih dostignuća hrvatskih športaša i
njihovom sudjelovanju u nacionalnim športskim ekipama na olimpijskim igrama,
svjetskim i europskim prvenstvima te drugim velikim međunarodnim športskim
priredbama,
– promiče povezivanje Republike Hrvatske putem športa s drugim državama radi
većeg zbližavanja s drugim narodima, zbližavanja športaša i drugih sudionika na
športskim priredbama,
– skrbi o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u športu,
– skrbi o zaštiti simbola i obilježja Međunarodnoga olimpijskog odbora i
Hrvatskoga olimpijskog odbora,
– predstavlja hrvatski šport pred Međunarodnim olimpijskim odborom i
odgovarajućim međunarodnim športskim organizacijama i udruženjima,
– daje suglasnost na statute svojih članica koji moraju biti suglasni sa
statutom Hrvatskoga olimpijskog odbora,
– obavlja i druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, drugim propisima, svojim
Statutom i pravilima,
– sudjeluje u organiziranju i potiče znanstvene i razvojne projekte u športu,
– sudjeluje u predlaganju i unapređenju zdravstvene skrbi u športu.
Članak 52.
(1) Pri Hrvatskom olimpijskom odboru djeluju Vijeće športske arbitraže i
Športsko arbitražno sudište kao samostalna i nezavisna tijela za športsku
arbitražu i za rješavanje sporova u vezi sa športom.
(2) Vijeće športske arbitraže odlučuje o zahtjevu za izvanrednim preispitivanjem
odluka športskih saveza, športskih zajednica, športskih klubova i drugih
športskih udruga protiv kojih su iscrpljena ili ne postoje druga sredstva pravne
zaštite, a riječ je o športu ili pitanju važnom za izvršavanje zadaća Hrvatskoga
olimpijskog odbora koje su utvrđene ovim Zakonom.
(3) Športsko arbitražno sudište odlučuje o zahtjevu stranaka koje su ugovorile
nadležnost tog sudišta u sporovima nastalim u vezi s obavljanjem športske
djelatnosti, a o pravima kojima mogu slobodno raspolagati ako zakonom nije
određeno da za odlučivanje o određenoj vrsti sporova postoji isključiva
nadležnost redovnog suda.
(4) Vijeće športske arbitraže obavlja opći nadzor nad radom Športskoga
arbitražnog sudišta i daje pravna mišljenja na zahtjev Hrvatskoga olimpijskog
odbora ili na prijedlog nacionalnih športskih saveza, športskih klubova i
športskih udruga.
(5) Aktima Hrvatskoga olimpijskog odbora pobliže se uređuje nadležnost, sastav i
ustroj te pravila o postupku pred Vijećem športske arbitraže i Športskim
arbitražnim sudištem.
Športske udruge osoba s invaliditetom i njihova udruženja
Članak 53.
(1) Radi provođenja športskih natjecanja i športsko-rekreativnih aktivnosti
osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom mogu osnivati svoje športske udruge
i športska društva osoba s invaliditetom.
(2) Športske udruge i športska društva osoba s invaliditetom mogu se osnivati po
športovima i po vrstama invaliditeta koje utvrđuje Hrvatski paraolimpijski odbor
i Hrvatski športski savez gluhih.
(3) Športske udruge i športska društva iz stavka 2. ovoga članka udružuju se u
športske saveze osoba s invaliditetom na razini gradova, županija i Grada
Zagreba te u nacionalne športske saveze osoba s invaliditetom.
(4) Športski savezi osoba s invaliditetom osobito usklađuju aktivnosti svojih
članica, organiziraju i provode natjecanja osoba s invaliditetom, uređuju
pitanja koja se odnose na registraciju športaša osoba s invaliditetom, status
športaša i drugih športskih djelatnika te stegovnu odgovornost športaša i
športskih djelatnika, promiču stručni rad u športu i skrbe se o kategoriziranim
športašima s invaliditetom.
Hrvatski paraolimpijski odbor,
Hrvatski športski savez gluhih
Članak 54.
(1) Športski savezi osoba s invaliditetom iz članka 53. ovoga Zakona udružuju se
u Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski športski savez gluhih.
(2) Ustanove i druge pravne osobe za provođenje specifičnih
športsko-rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom udružuju se u Specijalnu
olimpijadu Hrvatske sa statusom nacionalnoga športskog saveza.
(3) Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski športski savez gluhih općim
aktom utvrđuju kategorizaciju športaša s invaliditetom, sustav, uvjete i
organizaciju športskih natjecanja osoba s invaliditetom u skladu s pravilima
športa i normama međunarodnih športskih udruženja osoba s invaliditetom,
sudjeluju u međunarodnim športskim pokretima osoba s invaliditetom i udružuju se
u odgovarajuća međunarodna športska udruženja osoba s invaliditetom, skrbe o
pripremama i sudjelovanju na svjetskim, europskim i sličnim prvenstvima i igrama
osoba s invaliditetom te sudjeluju u njihovu organiziranju. Hrvatski
paraolimpijski odbor skrbi o nastupu hrvatskih športaša na paraolimpijskim
igrama te sudjeluje u njihovu organiziranju. Hrvatski športski savez gluhih
skrbi o nastupu hrvatskih športaša na olimpijskim igrama gluhih te sudjeluje u
njihovu organiziranju.
(4) Kategorizirani športaš s invaliditetom, odnosno kategorizirani gluhi športaš
ima prava iz članka 7. ovoga Zakona.
Udruženja školskih športskih društava i Hrvatski školski športski savez
Članak 55.
(1) Radi usklađivanja aktivnosti školskih športskih društava i provođenja
športskih natjecanja, školska športska društva udružuju se u školske općinske,
gradske i županijske saveze i školski športski savez Grada Zagreba.
(2) U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu može
se osnovati samo jedan školski športski savez.
(3) Hrvatski školski športski savez je nacionalni školski športski savez u koji
se udružuju županijski školski športski savezi i školski športski savez Grada
Zagreba, a radi usklađivanja aktivnosti svojih članica i organiziranja
natjecanja školskih športskih društava.
(4) Sredstva za rad i aktivnosti školskih saveza osiguravaju se u državnom
proračunu i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te
Grada Zagreba, a Hrvatskoga školskoga športskog saveza u državnom proračunu.
(5) Ministar pravilnikom propisuje način osnivanja, zadaće, djelokrug i način
rada školskih športskih saveza.
Studentske športske udruge i Hrvatski sveučilišni športski savez
Članak 56.
(1) Radi obavljanja športske djelatnosti sukladno ovom Zakonu na visokim
učilištima osnivaju se studentske športske udruge.
(2) Programi studentskih športskih udruga financiraju se iz sredstava državnog
proračuna preko ministarstva, proračuna visokih učilišta, studentskih zborova,
sveučilišnih studentskih športskih saveza i Hrvatskoga sveučilišnoga športskog
saveza te iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(3) Studentske športske udruge za obavljanje svojih aktivnosti koriste prostor
visokih učilišta i imaju prioritet u njihovom korištenju u odnosu na vanjske
korisnike.
Članak 57.
(1) Studentske športske udruge koje djeluju pri jednom visokom učilištu udružuju
se u studentski športski savez koji uspostavlja i vodi sustav športskih
natjecanja u sklopu visokih učilišta.
(2) Studentski športski savezi visokih učilišta s područja Republike Hrvatske,
radi usklađivanja aktivnosti svojih članica, organizacije natjecanja i skrbi o
statusu studenata športaša udružuju se u Hrvatski sveučilišni športski savez.
(3) Programi studentskih športskih saveza financiraju se iz sredstava državnog
proračuna preko ministarstva, proračuna visokih učilišta, studentskih zborova
visokih učilišta, Hrvatskoga sveučilišnoga športskog saveza i sredstava
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Programi, poslovi i djelatnosti koje se odnose na zadaće Hrvatskoga
sveučilišnoga športskog saveza financiraju se iz sredstava državnog proračuna
preko ministarstva i sredstava krovne studentske organizacije sukladno posebnom
propisu.
Športske udruge u športskoj rekreaciji
Članak 58.
(1) Radi zadovoljavanja potreba za očuvanjem, održavanjem, poboljšanjem i
unapređenjem psihofizičkih sposobnosti i zdravlja te obogaćivanjem slobodnog
vremena tjelesnim vježbanjem i športskim aktivnostima, građani mogu osnivati
športske udruge kao društva športske rekreacije.
(2) Osnivač udruge iz stavka 1. ovoga članka može biti i jedna pravna osoba.
(3) Savezi za športsku rekreaciju osnivaju se u općinama, gradovima i
županijama, ako se udruže najmanje tri društva ili udruge športske rekreacije iz
općina ili gradova.
(4) Hrvatski savez športske rekreacije osniva se kao nacionalni športski savez u
koji se udružuju savezi športske rekreacije županija, Grada Zagreba te gradski i
općinski savezi.
(5) Članovi društava i saveza športske rekreacije mogu biti i druge pravne i
fizičke osobe koje se bave športskom rekreacijom ili je njihova djelatnost
vezana uz športsku rekreaciju.
VI. STRUČNI POSLOVI U ŠPORTU
Članak 59.
Stručni poslovi u športu, u smislu ovoga Zakona, jesu:
– programiranje i provođenje športske pripreme,
– programiranje i provođenje športske poduke djece i mladeži u športskim
školama,
– programiranje i provođenje športske rekreacije,
– programiranje i provođenje izvannastavnih školskih športskih aktivnosti,
– podučavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinog športa.
Članak 60.
(1) Stručne poslove u športu iz članka 59. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu
obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu najmanje na razini
trenera prvostupnika i osobe koje su osposobljene putem ustanove za
osposobljavanje kadra na temelju programa za stjecanje licencije krovnih
svjetskih ili europskih udruženja određenog športa.
(2) Stručne poslove u športu iz članka 59. podstavka 3. ovoga Zakona mogu
obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu najmanje na razini
trenera prvostupnika.
(3) Stručne poslove u športu iz članka 59. podstavka 4. ovoga Zakona mogu
obavljati osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu na razini sveučilišnog
studija i ispunjavaju uvjete za učitelja odnosno nastavnika tjelesne i
zdravstvene kulture sukladno posebnom propisu.
(4) Stručne poslove u športu iz članka 59. podstavka 5. ovoga Zakona mogu
obavljati osobe koje su osposobljene za rad u športu putem ustanova za
osposobljavanje kadra u športu.
(5) Stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost iz stavka 1., 2., 3. i 4.
ovoga članka potrebnu za obavljanje stručnih poslova u športu iz članka 59.
ovoga Zakona, prema vrsti i složenosti određenih poslova, pravilnikom propisuje
ministar.
VII. ŠPORTSKA NATJECANJA
Članak 61.
(1) Načela i osnovne elemente sustava športskih natjecanja u Republici Hrvatskoj
te uvjete sudjelovanja hrvatskih športaša i športskih klubova na međunarodnim
športskim natjecanjima utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.
(2) Sustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanja u pojedinom športu
utvrđuje nacionalni športski savez u skladu s načelima i elementima sustava koje
je utvrdio Hrvatski olimpijski odbor, i prema pravilima športa i normama
međunarodnih športskih udruženja. Sustav natjecanja mora se donijeti najmanje
jednu godinu prije početka primjene tog sustava.
(3) Nacionalni športski savez organizira i vodi športska natjecanja, vođenje i
organiziranje natjecanja može povjeriti svojoj članici ili drugoj pravnoj osobi
registriranoj za obavljanje športske djelatnosti.
(4) Međunarodna športska natjecanja i međunarodne športske priredbe organiziraju
se u skladu s ovim Zakonom i u skladu s uvjetima koje propisuju međunarodna
športska udruženja.
(5) Odluku o organiziranju sustava športskih natjecanja za područje više država
ili više inozemnih regija te odluku o sudjelovanju športskih klubova i športaša
iz Republike Hrvatske u višedržavnim ili inozemnim regionalnim sustavima
natjecanja donosi nacionalni športski savez.
(6) Odluku o organizaciji i organiziranje športskih natjecanja za područje jedne
ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada
Zagreba, u skladu s aktom iz stavka 2. ovoga članka donose i organiziraju
športski savezi osnovani na tim područjima, a za područje države nacionalni
športski savezi.
Članak 62.
(1) Strani državljanin može sudjelovati u športskom natjecanju za domaću pravnu
osobu koja obavlja djelatnost sudjelovanja u športskom natjecanju pod uvjetima
koje utvrdi odgovarajući nacionalni športski savez.
(2) Stranim državljaninom, iz stavka 1. ovoga članka, ne smatra se državljanin
država članica Europske unije i drugih država Europskoga ekonomskog prostora.
Članak 63.
(1) Prijedlog za održavanje olimpijskih igara, mediteranskih igara, kao i
ostalih međunarodnih multišportskih natjecanja i priredaba u Republici Hrvatskoj
daje Hrvatski olimpijski odbor, a za održavanje svjetskih i europskih prvenstava
i kupova u pojedinim športovima daje nacionalni športski savez uz suglasnost
Hrvatskoga olimpijskog odbora.
(2) Kriterije i mjerila za isticanje kandidature i održavanje međunarodnih
športskih natjecanja u Republici Hrvatskoj iz stavka 1. ovoga članka općim aktom
utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor.
(3) Pri isticanju kandidature za održavanje olimpijskih igara, svjetskih i
europskih prvenstava te međunarodnih regionalnih športskih natjecanja na
teritoriju Republike Hrvatske, potrebna je prethodna suglasnost Vlade Republike
Hrvatske.
(4) Prijedlog za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u
pojedinim športovima za osobe s invaliditetom i gluhe osobe daje nacionalni
športski savez uz suglasnost Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, odnosno
Hrvatskoga športskog saveza gluhih.
Članak 64.
Neposredni organizator športskih natjecanja, u športskoj građevini u kojoj se održava športsko natjecanje ili športska priredba, obvezan je osigurati sigurnost i pružanje medicinske pomoći.
VIII. ŠPORTSKE GRAĐEVINE
Članak 65.
(1) Športskim građevinama smatraju se uređene i opremljene površine i građevine
u kojima se provode športske djelatnosti, a koje osim općih uvjeta propisanih
posebnim propisima za te građevine zadovoljavaju i posebne uvjete u skladu s
odredbama ovoga Zakona.
(2) Javnim športskim građevinama smatraju se građevine koje su u vlasništvu
Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i Grada Zagreba te se trajno koriste u izvođenju
programa javnih potreba u športu.
Članak 66.
(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, koja prethodno
pribavlja mišljenje Nacionalnog vijeća za šport, tijela jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, pripadajućih športskih
zajednica i odgovarajućih športskih saveza donosi mrežu športskih građevina.
(2) Mrežom športskih građevina određuje se plan izgradnje, obnove, održavanja i
upravljanja športskim građevinama.
(3) Mreža športskih građevina obvezna je podloga za izradu dokumenata prostornog
uređenja.
(4) Prostorne uvjete, standarde i normative športskih građevina obuhvaćenih
mrežom športskih građevina te posebne uvjete za planiranje, programiranje,
projektiranje, gradnju, održavanje i sigurnost korisnika športskih građevina
propisuje pravilnikom ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za
poslove zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
(5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za športsku građevinu, tijelo koje
izdaje lokacijsku dozvolu pribavlja mišljenje ministarstva o usklađenosti s
uvjetima iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 67.
(1) Športske građevine od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u smislu
ovoga Zakona, su građevine utvrđene Nacionalnim programom športa.
(2) Osim športskih građevina od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
utvrđenih sukladno stavku 1. ovoga članka, športskom građevinom od posebnog
interesa za Republiku Hrvatsku smatra se i Hrvatski olimpijski centar
Bjelolasica.
(3) Interes iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje se osobito kroz ovlast Vlade
Republike Hrvatske koju provodi zajedno s drugim pravnim osobama, koje drže u
vlasništvu nekretnine koje čine ovu športsku građevinu, kroz trgovačko društvo
za obavljanje športske djelatnosti, pri čemu Republika Hrvatska mora imati više
od polovine udjela ili dionica na temelju uloženih nekretnina ili novčanih
sredstava.
(4) Izgradnja športskih građevina, koja se utvrđuje Nacionalnim programom
športa, potiče se financiranjem iz državnog proračuna, jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, iz dijela prihoda od igara na sreću i
ulaganjem privatnih osoba te poticanjem partnerstva vladinih, nevladinih
organizacija u športu i privatnog poduzetništva.
Članak 68.
(1) Prenamijeniti površinu planiranu za javnu športsku građevinu, ukloniti ili
prenamijeniti javnu športsku građevinu za namjene koje nisu športske djelatnosti
može se samo uz suglasnost ministarstva na temelju prethodnog mišljenja športske
zajednice na čijem se području nalazi športska građevina.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati:
– ako jedinica lokalne, odnosno regionalne (područne) samouprave nije planirala
odgovarajuću zamjensku površinu i
– ako investitori prenamjene javne športske građevine, odnosno vlasnik javne
športske građevine koja se uklanja ne preuzme obvezu i osigura uvjete izgradnje
odgovarajuće zamjenske javne športske građevine.
(3) Iznimno od odredaba stavka 2. ovoga članka suglasnost se može dati samo ako
se radi o građevini od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Članak 69.
Upravljanje javnim športskim građevinama može se povjeriti i športskim klubovima i savezima, športskoj zajednici, ustanovama i trgovačkim društvima registriranima za obavljanje športske djelatnosti upravljanja i održavanja športskih građevina.
Članak 70.
(1) U nadzornom odboru trgovačkog društva koje upravlja športskim građevinama u
vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba,
najmanje jedan član mora biti predstavnik športske zajednice.
(2) U upravnom vijeću ustanove za upravljanje javnom športskom građevinom
najmanje jednu trećinu članova čine predstavnici športskih zajednica, odnosno
športskih udruga koje su korisnici javnih športskih građevina.
IX. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Članak 71.
(1) U športskom natjecanju može sudjelovati osoba za koju je u razdoblju od šest
mjeseci prije športskog natjecanja utvrđena opća zdravstvena sposobnost, a kada
je to propisano pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo uz
suglasnost ministra i posebna zdravstvena sposobnost, ako propisima nacionalnoga
športskog saveza nije određeno kraće razdoblje.
(2) Opću i posebnu zdravstvenu sposobnost utvrđuje ovlašteni
liječnik-specijalist športske medicine, odnosno specijalist medicine rada i
športa. Listu ovlaštenih liječnika utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove
zdravstva uz suglasnost ministra.
(3) Uvjete za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrstu i opseg pregleda, način
vođenja evidencije i medicinske dokumentacije športaša te rokove u kojima se
provode zdravstveni pregledi za učenike koji sudjeluju u natjecanjima školskih
športskih društva, pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo uz
prethodno mišljenje ministra.
(4) Obveza utvrđivanja zdravstvene sposobnosti postoji i za druge osobe u športu
sukladno odredbama akata nacionalnih športskih saveza.
(5) Opću i posebnu zdravstvenu sposobnost učenika za sudjelovanje na
natjecanjima školskih športskih društava utvrđuje nadležan liječnik specijalist
školske medicine, odnosno izabrani liječnik specijalist pedijatar ili izabrani
liječnik specijalist opće i/ili obiteljske medicine.
Članak 72.
(1) Športaši ne smiju uzimati nedopuštena sredstva (doping) niti smiju
primjenjivati postupke koji su nedopušteni prema pravilima Svjetske antidoping
agencije (u daljnjem tekstu: WADA).
(2) Trener, ovlašteni liječnik, i druge osobe u športu ne smiju športašu davati
nedopuštena sredstva ili od športaša tražiti ili poticati ga da uzima
nedopuštena sredstva ili primjenjuje postupke koji su nedopušteni sukladno
pravilima WADA-e.
(3) Ako se utvrdi da su športaš ili osoba iz stavka 2. ovoga članka postupali
protivno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka osoba i tijelo koji su to
utvrdili dužni su postupiti sukladno odredbama WADA-e i Hrvatske agencije za
borbu protiv dopinga u športu.
Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu
Članak 73.
(1) Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu (u daljnjem tekstu:
Agencija) specijalizirana je ustanova zadužena za praćenje i provođenje
međunarodnih konvencija protiv dopinga u športu u Republici Hrvatskoj.
(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva Agenciju te utvrđuje ustroj i način
njezina rada sukladno Konvenciji o antidopingu u športu.
(3) Djelokrug Agencije čine stručni poslovi:
1. sustavno praćenje i koordiniranje akcija vladinih i nevladinih organizacija u
borbi protiv dopinga u športu,
2. predlaganje i provođenje mjera u borbi protiv dopinga u športu,
3. primjene konvencija, kodeksa WADA-e te pravila međunarodnih športskih saveza
i Međunarodnoga olimpijskog odbora.
(4) Za svoj stručni rad Agencija je odgovorna ministarstvu.
(5) Sredstva za početak djelovanja Agencije osiguravaju se iz državnog
proračuna, a sredstva za njezino trajno djelovanje osiguravaju se iz sredstava
za financiranje godišnjeg programa javnih potreba u športu Republike Hrvatske i
drugih izvora sukladno zakonu.
X. FINANCIRANJE ŠPORTA
Članak 74.
(1) Osnovu financiranja športa čine prihodi koje pravne i fizičke osobe koje
obavljaju športsku djelatnost ostvare obavljanjem športske djelatnosti,
članarine koju ostvaruju športske udruge, dio prihoda od priređivanja igara na
sreću i sredstva kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i
Grad Zagreb i država pomažu obavljanje športskih djelatnosti.
(2) Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i
Grad Zagreb utvrđuju javne potrebe u športu i za njihovo ostvarivanje
osiguravaju financijska sredstva iz svojih proračuna u skladu s ovim Zakonom.
Članak 75.
(1) Javne potrebe u športu na državnoj razini jesu:
1. poticanje i promicanje športa, osobito športa djece, mladeži, studenata i
osoba s invaliditetom,
2. poticanje planiranja i izgradnje športskih građevina,
3. skrb o vrhunskim športašima,
4. djelovanje nacionalnih športskih saveza, Hrvatskoga olimpijskog odbora,
Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga športskog saveza gluhih,
5. djelovanje informacijskog sustava u športu,
6. rad i djelovanje Agencije,
7. dodjeljivanje državne nagrade za šport »Franjo Bučar« i državnih nagrada za
vrhunska športska postignuća,
8. međunarodna športska suradnja i međunarodne obveze Republike Hrvatske u
športu,
9. znanstveni i razvojni programi u športu.
(2) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na
prijedlog Vlade Republike Hrvatske, zajedno s državnim proračunom.
(3) Za izvršenje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju
se sredstva u državnom proračunu i iz dijela prihoda od priređivanja igara na
sreću i nagradnih igara u smislu Zakona o priređivanju igara na sreću i
nagradnih igara.
(4) Programe zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se
odnose na djelovanje Hrvatskoga olimpijskog odbora i nacionalnih športskih
saveza, organiziranje i provođenje nacionalnih prvenstava i međunarodnih
športskih natjecanja reprezentativne razine i skrbi o vrhunskim športašima,
predlaže Hrvatski olimpijski odbor koji je odgovoran za izvršenje programa i
utrošak financijskih sredstava. O izvršenju programa javnih potreba i utrošku
financijskih sredstava Hrvatski olimpijski odbor podnosi izvješće Hrvatskom
saboru i ministarstvu u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
(5) Programe zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se
odnose na djelovanje Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga športskog
saveza gluhih predlažu Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski športski savez
gluhih, svaki u svom djelokrugu i odgovorni su za izvršenje programa za koje su
sredstva osigurana. Izvješća o izvršenju programa i utrošku financijskih
sredstava Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski športski savez gluhih u
rokovima i postupku propisanim za donošenje državnog proračuna podnose
ministarstvu u rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
(6) Programe za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se
odnose na financiranje studentskih športskih udruga i Hrvatskoga studentskoga
športskog saveza predlaže ministarstvu Hrvatski studenski športski savez u
rokovima i postupku donošenja državnog proračuna te je odgovoran za izvršenje
programa za koje su sredstva osigurana u državnom proračunu, a izvješća o
izvršenju programa i utrošku financijskih sredstava podnosi ministarstvu u
rokovima propisanim u Zakonu o proračunu.
(7) Programe za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka koji se
odnose na financiranje športa djece i mladeži, posebice športske djelatnosti
Hrvatskoga školskoga športskog saveza, poticanje planiranja i izgradnje
športskih građevina, dodjeljivanje državne nagrade za šport »Franjo Bučar« i
državnih nagrada za vrhunska športska postignuća, za međunarodnu športsku
suradnju i međunarodne obveze Republike Hrvatske u športu, znanstvene i razvojne
programe u športu, djelovanje informacijskog sustava u športu te rad i
djelovanje Agencije Vladi Republike Hrvatske predlaže ministarstvo u rokovima i
postupku propisanom za donošenje državnog proračuna.
(8) Za izvršenje programa javnih potreba iz stavka 7. ovoga članka ministarstvo
određuje nositelje provedbe, prati i nadzire izvršenje programa te prati
korištenje i utrošak sredstava.
Članak 76.
(1) Javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba su programi, odnosno
aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave:
1. poticanje i promicanje športa,
2. provođenje športskih aktivnosti djece, mladeži i studenata,
3. djelovanje športskih udruga, športskih zajednica i saveza,
4. športska priprema, domaća i međunarodna natjecanja te opća i posebna
zdravstvena zaštita športaša,
5. zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u športu,
6. športsko-rekreacijske aktivnosti građana,
7. športske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom,
8. planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje športskih građevina značajnih
za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba,
9. provođenje i financiranje znanstvenih i razvojnih projekata elaborata i
studija u funkciji razvoja športa.
(2) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka predlaže športska
zajednica.
(3) Programe javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka, koji se odnose na
provođenje športskih aktivnosti djece i mladeži, nadležnim tijelima za poslove
športa u jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu predlažu
školski športski savezi i športske zajednice.
(4) Programe iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog športske zajednice, odnosno
školskih športskih saveza, donosi jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, zajedno s godišnjim proračunom
(5) Sredstvima za zadovoljavanje javnih potreba iz stavka 1. točke 1. do 7.
ovoga članka raspolaže športska zajednica u jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu. Sredstva za izvršenje programa
zadovoljavanja javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne
samouprave prenosi na račun športske zajednice, Grada Zagreba, grada ili općine.
(6) Za ostvarivanje programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb osiguravaju financijska
sredstva u svom proračunu.
(7) O izvršenju programa javnih potreba iz stavka 1. ovoga članka i utrošku
sredstava iz stavka 5. ovoga članka, športska zajednica županije, Grada Zagreba,
grada ili općine izvještava jedinicu lokalne odnosno regionalne (područne)
samouprave u rokovima propisanim Zakonom o proračunu.
(8) Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba
nadležna za poslove športa prate i nadziru izvršenje programa javnih potreba iz
stavka 1. ovoga članka te prate korištenje i utrošak sredstava za te programe.
XI. INFORMACIJSKI SUSTAV U ŠPORTU
Članak 77.
(1) U svrhu sustavnog praćenja stanja u športu i njegovoga dugoročnog razvoja
ministarstvo ustrojava informacijski sustav u športu.
(2) Osnivanje, ustroj i ovlasti informacijskog sustava u športu i vrste, sadržaj
i oblik informacija koje prikuplja pravilnikom propisuje ministar.
(3) Informacijski sustav u športu vodi ministarstvo.
Članak 78.
Informacijski sustav u športu osobito prikuplja i ažurira informacije o aktivnostima osoba koje obavljaju športske djelatnosti, utrošku sredstava namijenjenih programu provedbe Nacionalnog programa športa, sustavu natjecanja, stručnom kadru u športu, planiranju, izgradnji i održavanju športskih građevina, djeci športašima, kategoriziranim športašima i rekreativnim aktivnostima građana.
XII. DRŽAVNE NAGRADE U ŠPORTU
Državna nagrada za šport »Franjo Bučar«
Članak 79.
(1) Državna nagrada za šport »Franjo Bučar« (u daljnjem tekstu: državna nagrada)
najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i
doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
(2) Državna nagrada dodjeljuje se stručnim i javnim djelatnicima u području
športa, športašima, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju športsku
djelatnost te drugim pravnim i fizičkim osobama zaslužnim za razvoj športa.
(3) Državna nagrada dodjeljuje se u obliku medalje s likom Franje Bučara,
posebne diplome i novčane nagrade.
Članak 80.
(1) Državna nagrada dodjeljuje se za višegodišnje uspješno djelovanje u športu,
osvajanje olimpijske medalje, iznimno znanstveno, stručno i pedagoško ostvarenje
ili športsko dostignuće.
(2) Odluku o dodjeli državne nagrade donosi Odbor državne nagrade športa »Franjo
Bučar« (u daljnjem tekstu: Odbor državne nagrade).
(3) Predsjednika i osam članova Odbora državne nagrade imenuje Hrvatski sabor iz
reda uglednih športskih i javnih djelatnika, istaknutih športaša i drugih
istaknutih stručnjaka iz područja športa na vrijeme od četiri godine, na
prijedlog ministra.
(4) Državna nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i nagrada za životno
djelo. Svaka od tih nagrada može se dodijeliti samo jednom.
(5) Godišnje se može dodijeliti najviše petnaest državnih nagrada, od toga tri
za životno djelo.
(6) Ministar donosi pravilnik kojim pobliže uređuje uvjete za dodjelu državne
nagrade, način rada Odbora državne nagrade i druga pitanja značajna za dodjelu
državne nagrade.
Članak 81.
(1) Dodjela državne nagrade za šport »Franjo Bučar« od nacionalnog je interesa a
sredstva potrebna za dodjelu državne nagrade osiguravaju se u državnom proračunu
Republike Hrvatske.
(2) Visinu novčanog dijela godišnje nagrade i nagrade za životno djelo »Franjo
Bučar« odlukom će odrediti ministar.
Državne nagrade za vrhunska športska postignuća
Članak 82.
(1) Državne nagrade za vrhunska športska postignuća dodjeljuju se športašima,
športskim ekipama, trenerima i uz njih djelatnim stručnim športskim osobama
(izbornik, športski liječnik, fizioterapeut) koje utvrđuje nacionalni športski
savez, kao priznanje za osvojene zlatne, srebrne i brončane medalje, odnosno za
osvojeno, prvo, drugo ili treće mjesto na olimpijskim, paraolimpijskim igrama i
olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima u
olimpijskim i paraolimpijskim športovima i disciplinama te u olimpijskim
športovima i disciplinama za gluhe.
(2) Nagrada se može dodijeliti i športašu, športskoj ekipi ili stručnoj
športskoj osobi za osvojenu zlatnu medalju, odnosno prvo mjesto na svjetskim i
europskim seniorskim prvenstvima u neolimpijskim, odnosno neparaolimpijskim
športovima koji u Republici Hrvatskoj imaju dulju tradiciju te u slučajevima
kada športsko postignuće pojedinca ili športske ekipe ima osobitu međunarodnu
vrijednost i značaj.
Članak 83.
(1) Državne nagrade za vrhunska športska postignuća dodjeljuju se u novcu.
(2) Sredstva za nagrade iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom
proračunu.
(3) Kriterije za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska športska postignuća,
iznose tih nagrada i način njihova dodjeljivanja utvrđuje Vlada Republike
Hrvatske uredbom.
XIII. NADZOR
Nadzor nad zakonitošću rada
Članak 84.
Nadzor nad zakonitošću rada pravnih osoba iz sustava športa i njihovih općih akata obavlja ministarstvo.
Inspekcijski nadzor
Članak 85.
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa provode športski inspektori ministarstva i drugi državni službenici koje za to ovlasti ministar u skladu s posebnim zakonom.
XIV. KAZNENE ODREDBE
Članak 86.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
pravna osoba ako:
1. započne obavljati športsku djelatnost prije nego što bude upisana u registar
koji vodi ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za
poslove športa,
2. ne poštuje obvezu podnošenja i dostavljanja potrebne dokumentacije u postupku
obveznog preoblikovanja,
3. obavljanje stručnih poslova u športu povjeri osobi koja za to ne ispunjava
uvjete,
4. traži ili dopusti da u športskom natjecanju sudjeluje osoba kojoj nije
utvrđena opća zdravstvena sposobnost ili posebna zdravstvena sposobnost,
5. traži ili dopusti da športaš uzima nedopuštena sredstava ili primjenjuje
postupke koji su nedopušteni pravilima Svjetske antidoping agencije.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u
pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.
Članak 87.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička
osoba ako:
1. obavlja stručne poslove u športu bez odgovarajuće stručne spreme, odnosno
stručne osposobljenosti,
2. započne obavljati športsku djelatnost prije upisa u registar športskih
djelatnosti ili nastavi obavljati športsku djelatnost nakon brisanja iz registra
športskih djelatnosti,
3. obavlja športsku djelatnost u vrijeme trajanja izrečene zaštitne mjere
zabrane obavljanja športske djelatnosti dok ta mjera traje,
4. uzima nedopuštena sredstva ili ne dopušta obavljanje doping kontrole
(športaš),
5. športašu daje nedopuštena sredstva ili od športaša traži ili ga potiče da
uzima nedopuštena sredstva (trener, ovlašteni liječnik i druge osobe u športu).
Članak 88.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj škola
ako novčana i druga sredstva dana za aktivnost i rad školskoga športskog društva
upotrijebi za druge namjene, a ne isključivo za rad i djelovanje školskoga
športskog društva.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u školi
novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 89.
(1) Za prekršaje propisane člankom 86. i 87. ovoga Zakona mogu se izreći
sljedeće zaštitne mjere:
1. zabrana obavljanja športske djelatnosti fizičkoj osobi u trajanju od jednog
mjeseca do jedne godine,
2. zabrana obavljanja športske djelatnosti pravnoj osobi u trajanju od tri
mjeseca do jedne godine.
(2) Imovinska korist ostvarena prekršajem propisanim člankom 86. i 87. oduzet će
se.
XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 90.
(1) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju poslove trenera,
a ne ispunjavaju uvjet iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona, dužne su u roku od
najviše osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steći odgovarajuću
stručnu spremu.
(2) Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljale poslove
trenera najmanje 15 godina ili koje su osvojile medalju na olimpijskim igrama,
europskim ili svjetskim seniorskim prvenstvima, a koje nisu stručno osposobljene
putem ustanove za obrazovanje kadra u športu, mogu nastaviti raditi na tim
poslovima, a stručnu osposobljenost moraju steći u roku od tri godine od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 91.
(1)Vlada Republike Hrvatske će donijeti Uredbu o osnivanju Hrvatske agencije za
borbu protiv dopinga u športu u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
(2)Vlada Republike Hrvatske će donijeti Uredbu o kriterijima za dodjeljivanje
državnih nagrada za vrhunska športska postignuća, iznose tih nagrada i način
njihova dodjeljivanja u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(3) Prijedlog osoba za prvi saziv Nacionalnog vijeća za šport ovlaštene osobe iz
članka 4. stavka 1. ovoga Zakona dužne su podnijeti Hrvatskom saboru najkasnije
u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Iznimno od odredbe članka 4. ovoga Zakona, prilikom imenovanja prvog saziva
Nacionalnog vijeća za šport, Hrvatski sabor imenovat će svih dvanaest članova, a
ždrijebom će se odlučiti o tome kojih šest će imenovati na mandat od dvije, dok
će preostalih šest imenovati na četiri godine.
(5) Vlada Republike Hrvatske dužna je Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog
Nacionalnog programa športa najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona.
(6) Pravilnik iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona ministar je dužan donijeti
najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 92.
(1) Hrvatski športski savez invalida i Hrvatski športski savez gluhih od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju radom kao Hrvatski paraolimpijski
odbor i Hrvatski športski savez gluhih.
(2) Savezi iz stavka 1. ovoga članka dužni su uskladiti svoje akte i poslovanje
s odredbama ovoga Zakona u roku od četiri mjeseca od dana njegova stupanja na
snagu.
Članak 93.
Članak 62. stavak 2. ovoga Zakona primjenjivat će se od dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.
Članak 94.
(1) Republika Hrvatska i pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima većinski
udio ili većinsko pravo glasa, odgađaju, do pet godina od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona, od športskih klubova-udruga za natjecanje za koje, u smislu ovoga
Zakona, nije utvrđen profesionalni status, naplatu tražbina koje su do stupanja
na snagu ovoga Zakona dospjele, a nisu naplaćene.
(2) Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
mogu odgoditi, do pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, od
športskih klubova – udruga za natjecanje za koje, u smislu ovoga Zakona, nije
utvrđen profesionalni status, obvezu plaćanja javnih davanja koje su do stupanja
na snagu ovoga Zakona dospjele, a nisu naplaćene.
(3) Ovlašćuje se ministar da provedbenim propisom, uz suglasnost ministra
nadležnog za financije, propiše način provedbe stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Športski klubovi-udruge za natjecanje iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako u
vremenu odgode naplate tražbina i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga
članka, izgube amaterski status, u smislu ovoga Zakona, gube pravo na odgodu
naplate tražbina i/ili javnih davanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Športski klubovi-udruge za natjecanje kojima je utvrđen profesionalni
status, ako u vremenu odgode naplate tražbine i/ili javnih davanja iz stavka 1.
i 2. ovoga članka, izgube profesionalni status, ne stječu pravo na odgodu
naplate tražbina i/ili javnih davanja, sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka.
Članak 95.
(1) Ministar će propise iz članka 7. stavka 2., članka 17. stavka 4., članka 20.
stavka 2., članka 24. stavka 5., članka 26. stavka 6., članka 39. stavka 3.,
članka 55. stavka 5., članka 60. stavka 5., članka 66. stavka 4., članka 80.
stavka 6. i članka 94. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od mjesec dana od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove zdravstva utvrdit će listu ovlaštenih
liječnika-specijalista športske medicine, odnosno specijalista medicine rada i
športa koji će utvrđivati opću i posebnu zdravstvenu sposobnost iz članka 71.
stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(3) Ministar nadležan za zdravstvo će propis iz članka 71. stavka 3. ovoga
Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 96.
(1) Športski klubovi-udruge za natjecanje dužni su zahtjev za upis u Registar
profesionalnih športskih klubova iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona podnijeti
u roku od 15 dana od dana donošenja pravilnika iz članka 24. stavka 5. ovoga
Zakona.
(2) Športske udruge dužne su uskladiti svoj rad, djelovanje i donijeti opće akte
sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja
na snagu.
Članak 97.
Športski klubovi dužni su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti se sa zahtjevom iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 98.
Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske podnijeti Hrvatskom saboru prijedlog mreže športskih građevina iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 99.
(1) Propisi doneseni na temelju odredbi Zakona o športu (»Narodne novine« br.
111/97., 13/98. i 24/01.) ili održani na snazi na temelju odredbi toga Zakona
ostaju na snazi, osim odredbi koje su suprotne odredbama ovoga Zakona, do
donošenja propisa na temelju odredaba ovoga Zakona.
(2) Opći akti doneseni na temelju odredbi Zakona o športu (»Narodne novine« br.
111/97., 13/98. i 24/01.) ostaju na snazi, osim odredbi koje su suprotne
odredbama ovoga Zakona, do donošenja općih akata na temelju odredaba ovoga
Zakona.
(3) Nazivi, opći akti, dokumenti i druge isprave koji su utvrđeni, doneseni,
odnosno izdani do stupanja na snagu ovoga Zakona, a sadrže riječ: »sport« nemaju
obvezu mijenjati ju u riječ: »šport«.
Članak 100.
Postupci započeti prema odredbama Zakona o športu (»Narodne novine«, br. 111/97., 13/98. i 24/01.) i propisa donesenih na temelju toga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
Članak 101.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o športu (»Narodne novine« br. 111/97., 13/98. i 24/01.).
Članak 102.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 620-01/06-01/01
Zagreb, 9. lipnja 2006.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.