Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

NN 115/2006 (25.10.2006.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

HRVATSKI SABOR

2558

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici13. listopada 2006. godine.

Klasa: 011-01/06-01/62
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 18. listopada 2006.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU


Članak 1.

U Zakonu o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 58/99., 112/99. i 58/02., 143/02. – ispravak) članak 106. mijenja se i glasi:
»(l) Pritvor određen rješenjem istražnog suca ili pritvor koji je prvi put određen tijekom istrage odlukom vijeća može trajati najdulje mjesec dana od dana lišenja slobode. U vrijeme trajanja pritvora uračunava se svako lišenje slobode.
(2) Iz opravdanih razloga istražni sudac sam ili na prijedlog državnog odvjetnika može pritvor tijekom istrage produljiti i to prvi puta za još najviše dva mjeseca, a zatim za još najviše tri mjeseca.
(3) Ukupno trajanje pritvora u istrazi, računajući i vrijeme trajanja lišenja slobode prije donošenja rješenja o pritvoru, ne može prijeći šest mjeseci, i istekom tog roka pritvorenik se ima odmah pustiti na slobodu.
(4) Prije podnošenja optužnog prijedloga u skraćenom postup­ku, pritvor može trajati onoliko koliko je potrebno da se provedu istražne radnje, ali ne dulje od šezdeset dana.«

Članak 2.

U članku 119. stavku 2. točki 1. veznik: »i« zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: »snimanja« dodaju se riječi: »pravne pomoći (glava XIV.a)«.

Članak 3.

Iza članka 162. dodaje se »Glava XIV.a PRAVNA POMOĆ« i članci 162.a, 162.b i 162.c koji glase:

»Glava XIV.a
PRAVNA POMOĆ

Članak 162.a

(1) Redarstvena vlast te državni odvjetnik i sud mogu za potrebe vođenja kaznenog postupka zahtijevati pomoć od sudova, državnih odvjetništava, tijela državne uprave i drugih državnih tijela. Ona će takvom zahtjevu udovoljiti u najkraćem roku, a moguće zapreke priopćiti bez odgode. Po potrebi njima se može dostaviti preslika dijela kaznenog spisa.
(2) Tijela državne uprave i druga državna tijela mogu zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odbiti obrazloženom odlukom ako bi njegovo ispunjenje povrijedilo obvezu čuvanja službene, državne ili vojne tajne – dok nadležno tijelo nije ukinulo tu obvezu ili ako bi njegovo ispunjenje bilo protivno obvezi čuvanja tajne (računalno, sistemski) prikupljenih i obrađenih osobnih podataka.
(3) Osobne podatke prikupljene prema ovome Zakonu redarstvena vlast, državno odvjetništvo i sudovi mogu, u skladu sa zakonom, dostavljati tijelima državne uprave uključujući i sigurnosne službe te njihovim nadzornim tijelima. O započinjanju kaznenog postupka (članak 164. ovoga Zakona) protiv državnog službenika ili namještenika sud će u roku od osam dana izvijestiti njegovog čelnika (članak 104. Zakona o državnim službenicima, »Narodne novine«, br. 92/05.).
(4) Ako je istražnom sucu potrebna pomoć redarstvene vlasti (kriminalističkotehnička i sl.) ili drugih državnih tijela, oni su mu dužni na njegov zahtjev tu pomoć dati.

Članak 162.b

(1) Istražni sudac može, na zahtjev suda pred kojim se vodi kazneni postupak, pisanim nalogom odrediti da se ispitivanje osumnjičenika ili okrivljenika (članci 225. – 231.), ispitivanje svjedoka (članci 232. – 243.), prepoznavanje (članak 243.a), ispitivanje vještaka i razmjena obavijesti važnih za kazneni postupak provede uz pomoć zatvorenoga tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio--video konferencija).
(2) Nalog sadrži mjesto i vrijeme poduzimanja audio-video konferencije te imena i adrese osoba čije se ispitivanje traži. U svezi sa sadržajem poziva na okrivljenika i svjedoke primijenit će se odred­be članka 88. i 237. ovoga Zakona.
(3) U nalogu se može odrediti da osoba koja drži predmete koji se prema Kaznenom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku te predmete na zahtjev suda pokaže tijekom audio-video konferencije, a nakon nje ih preda sudu prema odredbama članka 218. ovoga Zakona.
(4) Sudac koji je zatražio izdavanje naloga može nakon utvrđivanja podataka iz stavka 2. ovoga članka neposredno postavljati pitanja ispitivanoj osobi. Stranke mogu biti nazočne audio-video konferenciji sukladno odredbama članka 198. stavka 4. – 6. te u njoj sudjelovati sukladno odredbi članka 198. stavka 7. ovoga Zakona. Okrivljeniku koji je u pritvoru na prikladan će se način omogućiti praćenje audio-video konferencije te postavljanje pitanja i iznošenje primjedaba.
(5) Audio-video konferenciji mora biti nazočna i stručna osoba iz članka 198. stavka 8. ovoga Zakona.
(6) O audio-video konferenciji sud koji vodi kazneni postupak:
1) sačinjava tehničku snimku koja sadrži podatke iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona te
2) sastavlja zapisnik u kojem se navodi vrijeme i mjesto ove radnje, osobe koje su bile nazočne te vrsta i stanje tehničkog uređaja za vezu na daljinu na početku i na kraju radnje. Ovaj zapisnik može voditi sudski savjetnik ili sudački vježbenik.
(7) Tijelo koje vodi kazneni postupak može nalog iz stavka 1. ovoga članka izdati i na zamolbu stranoga nadležnog tijela. U takvom slučaju može se udovoljiti i posebnostima te zamolbe glede oblika i sadržaja audio-video konferencije pod uvjetima iz članka 10. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (»Narodne novine«, br. 178/04.).
(8) Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske skrbi za nabavu i održavanje zatvorenih tehničkih uređaja za audio-video konferenciju na daljinu u županijskim sudovima.

Članak 162.c

(1) Redarstvena vlast i državni odvjetnik u izvidima prikup­ljanjem obavijesti od građana (članak 174. stavak 4. i članak 177. stavak 2. i 4. ovoga Zakona) mogu alibi i druge važne činjenice za pokretanje i vođenje kaznenog postupka provjeriti korištenjem telefonske veze koja ispitivanim osobama omogućava istodobnu komunikaciju (telefonska konferencija).
(2) Bilješka ili zapisnik o telefonskoj konferenciji mora sadržati podatke o istovjetnosti osoba u telefonskoj komunikaciji, podatak u kojem svojstvu daje izjavu te ostale podatke iz članka 79. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Uz pristanak ispitivane osobe i stranaka, pred sudom se tehnička snimka telefonske konferencije može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku osim snimke o prikupljenim obavijestima od osumnjičenika koja se može koristiti pod uvjetom iz članka 174. stavka 4. ovoga Zakona.«

Članak 4.

Članak 169. briše se.

Članak 5.

U članku 181. točka 2. mijenja se i glasi:
»2) ubojstva (članak 90. Kaznenog zakona), otmice (članak 125. Kaznenog zakona), podvođenja (članak 195. Kaznenog zakona), dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži (članak 197.aKaznenog zakona), razbojništva s teškim posljedicama (članak 218. Kaznenog zakona), povrede tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podatka, programa ili sustava (članak 223. Kaznenog zakona), računalnog krivotvorenja (članak 223.a Kaznenog zakona), računalne prijevare (članak 224.a Kaznenog zakona), iznude (članak 234. Kaznenog zakona), ucjene (članak 235. Kaznenog zakona), teških kaznenih djela protiv opće sigurnosti (članak 271. Kaznenog zakona), krivotvorenja novca (članak 274. Kaznenog zakona), prikrivanja protuzakonito dobivenog novca (članak 279. Kaznenog zakona), primanja mita u gospodarskom poslovanju (članak 294.a Kaznenog zakona), davanja mita u gospodarskom poslovanju (članak 294.b Kaznenog zakona), izbjegavanja carinskog nadzora (članak 298. Kaznenog zakona), sprječavanja dokazivanja (članak 304. Kaznenog zakona), prisile prema pravosudnom dužnosniku (članak 309. Kaznenog zakona), udruživanja za počinjenje kaznenog djela (članak 333. Kaznenog zakona) kao i za kaznena djela koja je počinila ta grupa ili zločinačka organizacija u stjecaju, nedopuštenog držanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 335. Kaznenog zakona), zlouporabe položaja i ovlasti (članak 337. Kaznenog zakona), zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti (članak 338. Kaznenog zakona), protuzakonitog posredovanja (članak 343. Kaznenog zakona), primanja mita (članak 347. Kaznenog zakona) i davanja mita (članak 348. Kaznenog zakona).«

Članak 6.

Članak 206. briše se.

Članak 7.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 740-02/06-01/02
Zagreb, 13. listopada 2006.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.