Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreža za trajno praćenje kakvoće zraka

NN 135/2006 (13.12.2006.), Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreža za trajno praćenje kakvoće zraka

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

3065

Na temelju članka 58. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 178/04), ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijela je

PRAVILNIK

O RAZMJENI INFORMACIJA O PODACIMA IZ MREŽA ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom određuju podaci koji se koriste za uzajamnu razmjenu informacija o mrežama i pojedinačnim postajama za trajno praćenje kakvoće zraka i obavljenim mjerenjima između tijela javne vlasti koja koordiniraju rad državne i lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka.

Članak 2.

(1) Razmjena informacija iz članka 1. ovoga Pravilnika je doprinos smanjenju onečišćenosti zraka te poboljšanju kakvoće življenja i okoliša na cjelokupnom teritoriju Države.
(2) Podaci o kakvoći zraka koji se koriste za razmjenu informacija moraju biti kompatibilni, usporedivi i transparentni.

Članak 3.

Razmjena informacija iz članka 1. ovoga Pravilnika sadrži podatke koji se obvezno dostavljaju i podatke koji se dostavljaju ako su raspoloživi.

Članak 4.

(1) Podaci koji se obvezno dostavljaju jesu podaci o:
– mrežama i postajama uspostavljenim na teritoriju države,
– koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koje se prate mjerenjem kakvoće zraka na postajama, prema donesenim programima mjerenja razine onečišćenosti zraka, uključujući statističke parametre.
(2) Programi iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka su programi trajnog praćenja kakvoće zraka u državnoj mreži za praćenje kakvoće zraka, lokalnoj mreži za praćenje kakvoće zraka te praćenje kakvoće zraka na temelju procjene utjecaja na okoliš i/ili dozvole izdane prema posebnom propisu koji su sastavni dio programa mjerenja lokalne mreže.

Članak 5.

(1) Podaci iz članka 4. stavka 1. alineje 1. ovoga Pravilnika koji se moraju dostaviti o mrežama, postajama i o metodama mjerenja određeni su u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.
(2) Popis onečišćujućih tvari za koje se dostavljaju obvezni i raspoloživi podaci te statistički parametri određeni su u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

Članak 6.

(1) Mjerila za sjedinjavanje podataka i izračunavanje statističkih parametara za podatke iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika određeni su u Prilogu 3. ovoga Pravilnika, izuzev za ozon u zraku za koji su mjerila propisana u Uredbi o ozonu u zraku.
(2) Upute za pripremu podataka iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika stavljaju se na web stranicu Agencije za zaštitu okoliša.

Članak 7.

Podaci iz članka 4. stavka 1. moraju biti valjani odnosno provjereni prema propisanim metodama mjerenja i zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17025 i Pravilniku o praćenju kakvoće zraka.

Članak 8.

(1) Obvezne podatke i raspoložive podatke potrebne za razmjenu informacija priprema Agencija za zaštitu okoliša na temelju podataka koji se dostavljaju do 31. travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu u informacijski sustav o kakvoći zraka.
(2) Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka Agencija za zaštitu okoliša osigurava i razmjenu informacija s međunarodnim organizacijama i organizacijama drugih država.
(3) Podatke iz članka 1. ovoga Pravilnika Agencija za zaštitu okoliša prevodi u jedan od sljedećih formata: ISO 7168 drugi unaprijeđeni format, NASA-AMES 10001/1010, DEM (1) kompatibilnom formatu ili u DEM bazi podataka.

Članak 9.

Prilozi 1., 2. i 3. s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 531-01/06-04/51
Urbroj: 351-01-06-1
Zagreb, 7. prosinca 2006.

Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.
 

PRILOG 1.

PODACI O MREŽAMA, POSTAJAMA I TEHNIKAMA MJERENJA

Za točke I.1.; I.4.1. do I.4.4.; I.5.; II.1.1.; II.1.4.; II.1.8.; II.1.10.; II.1.11. te II.2.1. mora se dostaviti što je moguće više informacija. Za druge točke dostavljaju se raspoloživi podaci.
I. PODACI O MREŽAMA
1.1. Naziv
1.2. Kratica
1.3. Tip mreže (lokalna industrija, mjesto/grad, urbano područje, županija, država, međunarodna i dr.)
1.4. Tijelo odgovorno za upravljanje mrežom
1.4.1. naziv
1.4.2. ime odgovorne osobe
1.4.3. adresa
1.4.4. broj telefona i faksa
1.4.5. elektronska pošta
1.4.6. web adresa
1.5. Obavijest o vremenu (UTC, lokalno)
II. PODACI O POSTAJAMA
II.1. Opći podaci
II.1.1. Ime postaje
II.1.2. Ime grada-naselja gdje je postaja locirana ako je primjenjivo
II.1.3. Nacionalni iili lokalni broj ili oznaka,
II.1.4. Kod postaje (određuje ga Agencija za zaštitu okoliša)
II.1.5. Ime stručne institucije koja odgovara za postaju (ako se razlikuje I.1.4.)
II.1.6. Tijelo ili programi kojima se dostavljaju podaci (lokalni, nacionalni, Europska unija, EMEP i dr.)
II.1.7. Ciljevi mjerenja (ispunjavanje zahtjeva zakonskih instrumenata procjene utjecaja (zdravlje ljudi iili ekosustava i/ili materijala) praćenje trenda, procjena emisija i drugo)
II.1.8. Geografske koordinate (prema ISO 6709, geografska širina i dužina i nadmorska visina)
II.1.9. NUTS razina IV (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)
II.1.10. Onečišćujuće tvari koje se mjere
II.1.11. Meteorološki parametri koji se mjere
II.1.12. Druge informacije: prevladavajući smjer vjetra, omjer između udaljenosti i visine najbližih prepreka i drugo.
II.2. Klasifikacija postaje
II.2.1. Tip područja
II.2.1.1 Gradsko:
trajno izgrađeno područje
II.2.1.2. Prigradsko:
uglavnom građevinsko područje; stambena naselja pomiješana sa neizgrađenim područjima (mala jezera, šume, poljoprivreda)
II.2.1.3. Ruralno(1)
Sva područja koja ne ispunjavaju kriterije gradskihprigradskih područja
II.2.2. Tip postaje u odnosu na izvor emisija
II.2.2.1. Prometna:
postaja smještena tako da na razinu onečišćenja utječu uglavnom emisije od obližnje prometniceulice
II.2.2.2. Industrijska:
postaja smještena tako da na razinu onečišćenja utječu uglavnom emisije od obližnjeg (jednog) industrijskog postrojenja ili industrijskog područja
II.2.2.3. Pozadinska:
postaja koja nije niti prometna niti industrijska
II.2.3. Dodatne informacije o postaji
II.2.3.1. Područje za koje je postaja reprezentativna (promjer). Za prometne postaje dati podatak o dužini prometniceulice za koju je postaja reprezentativna
II.2.3.2. Gradske i prigradske postaje
– broj stanovnika gradanaselja
II.2.3.3. Prometne postaje
– procijenjena količina prometa (godišnji prosječni dnevni promet)
– udaljenost od kamenog ruba pločnika
– udio teških motornih vozila u prometu
– brzina prometa
– udaljenost do fasade zgrade i visina zgrade (ulice u obliku klanca)
– širina prometniceulice (ulice koje nisu u obliku klanca)
II.2.3.4. Industrijske postaje
– tip industrije (prema odabranoj nomenklaturi za kakvoću zraka)
– udaljenost od izvorapodručja izvora
II.2.3.5. Ruralne pozadinske postaje (pod-kategorije)
– blizina grada
– regionalne
– daljinski prijenos
III. INFORMACIJE O MJERNOJ TEHNICI PO ONEČIŠĆUJUĆIM TVARIMA
III.1. Mjerna oprema
III.1.1. Naziv
III.1.2. Analitička metoda ili mjerna metoda
III.2. Značajke uzorkovanja
III.2.1. Lokacija mjernog mjesta (fasada zgrade, pločnik, rub pločnika, dvorište)
III.2.2. visina mjesta uzorkovanja
III.2.3. Učestalost integriranja podataka
III.2.4. Vrijeme uzorkovanja
Napomena:
(1) Ako postaja mjeri ozon treba dostaviti dodatne podatke pod II.2.3.5.
(2) Postaje postavljene tako da njihova razina onečišćenja nije rezultata utjecaja jednog izvora ili ulice nego je zbir utjecaja svih izvora koji se nalaze u smjeru zračnih strujanja prema mjernom mjestu
 

PRILOG 2.

POPIS ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI, STATISTIČKI PARAMETRI I MJERNE JEDINICE

1. Onečišćujuće tvari, mjerne jedinice i vrijeme usrednjavanja za koje se dostavljaju podaci
 

Redni broj

ISO – kod (1)

Formula

Naziv onečišćujuće tvari

Mjerna jedinica (2)

Vrijeme usrednja vanja (3)

1.

1

SO2

sumporov dioksid

µg/m3

1 sat
24 sata

2.

3

NO2

dušikov dioksid

µg/m3

1 sat
24 sata

3.

24

PM10

lebdeće čestice
(<10µm)

µg/m3

24 sata

4.

39

PM2,5

lebdeće čestice (<2,5µm)

µg/m3

24 sata

5.

22

ULČ

lebdeće čestice (ukupne)

µg/m3

24 sata

6.

19

Pb

olovo

µg/m3

24 sata

7.

8

O3

ozon

µg/m3

1 sat

8.

V4

C6H6

benzen

µg/m3

24 sata

9.

4

CO

ugljikov monoksid

mg/m3

1 sat

10.

82

Cd

kadmij

ng/m3

24 sata

11.

80

As

arsen

ng/m3

24 sata

12.

87

Ni

nikal

ng/m3

24 sata

13.

85

Hg

živa

ng/m3

24 sata

14.

11

Dim

dim

µg/m3

24 sata

15.

35

NOX izraženi kao NO2

dušikovi oksidi

µg/m3

1 sat

16.

V8

C2H6

etan

µg/m3

24 sata

17.

V9

H2C=CH2

eten (etilen)

µg/m3

24 sata

18.

V3

HCCH

etin (acetilen)

µg/m3

24 sata

19.

VN

H3C-CH2-CH3

propan

µg/m3

24 sata

20.

VP

CH2=CH-CH3

propen

µg/m3

24 sata

21.

V6

H3C-CH2-CH2-CH3

n-butan

µg/m3

24 sata

22.

V5

H3C-CH(CH3)2

izo-butan

µg/m3

24 sata

23.

V1

H2C=CH-CH2-CH3

l-buten

µg/m3

24 sata

24.

V2

H3C-CH=CH-CH3

trans-2-buten

µg/m3

24 sata

25.

V7

H3C-CH=CH-CH3

cis-2-buten

µg/m3

24 sata

26.

V0

CH2=CH-CH=CH2

butadien 1,3

µg/m3

24 sata

27.

VK

H3C-(CH2)3-CH3

n-pentan

µg/m3

24 sata

28.

V1

H3C-CH2-CH(CH3)2

izo-pentan

µg/m3

24 sata

29.

VL

H2C=CH-CH2-CH2-CH3

1-penten

µg/m3

24 sata

30.

VM

H3C-HC=CH-CH2-CH3

2-penten

µg/m3

24 sata

31.

VF

H2C=CH-C(CH3)=CH2

izopren

µg/m3

24 sata

32.

VD

C6H14

n-heksan

µg/m3

24 sata

33.

n.a.

(CH3)2-CH-CH2-CH2-CH3

i-heksan

µg/m3

24 sata

34.

VC

C7H16

n-heptan

µg/m3

24 sata

35.

VH

C8H18

n-oktan

µg/m3

24 sata

36.

VG

(CH3)3-C-CH2-CH-(CH3)2

izo-oktan

µg/m3

24 sata

37.

VQ

C6H5-CH3

toluen

µg/m3

24 sata

38.

VA

C6H5-C2H5

etil benzen

µg/m3

24 sata

39.

VU

m,p-C6H4(CH3)2

m,p-ksilen

µg/m3

24 sata

40.

VV

o-C6H4-(CH3)2

o-ksilen

µg/m3

24 sata

41.

VS

C6H3-(CH3)3

1,2,4 trimetilbenzen

µg/m3

24 sata

42.

VR

C6H3(CH3)3

1,2,3-trimetil benzen

µg/m3

24 sata

43.

VT

C6H3(CH3)3

1,3,5-trimetil benzen

µg/m3

24 sata

44.

VB

HCHO

formaldehid

µg/m3

1 sat

45.

20

THC (NM)

ukupnine-metanski ugljikovodici izraženi kao ukupni C

µg/m3

24 sata

46.

10

SA

jaka kiselost alternativa SO2

µg/m3

24 sata

47.

n.a.

PM1

lebdeće čestice (<1µm)

µg/m3

24 sata

48.

16

CH4

metan

µg/m3

24 sata

49.

83

Cr

krom

ng/m3

24 sata

50.

90

Mn

mangan

ng/m3

24 sata

51.

5

H2S

sumporovodik

µg/m3

1 sat
24 sata

52.

n.a.

CS2

ugljik disulfid

µg/m3

1 sat

53.

n.a.

C6H5-CH=CH2

stiren

µg/m3

24 sata

54.

n.a.

CH2=CH-CN

akrilonitril

µg/m3

24 sata

55.

H3

C1CHCCl2

trikloretilen

µg/m3

24 sata

56.

H4

C2C14

tetrakloretilen

µg/m3

24 sata

57.

n.a.

CH2Cl2

dikloromethan

µg/m3

24 sata

58.

P6

BaP

Benzo(a)piren

ng/m3

24 sata

59.

n.a.

VC

vinil klorid

µg/m3

24 sata

60.

9

PAN

peroksiacetil nitrat

µg/m3

1 sat

61.

21

NH3

amonijak

µg/m3

24 sata

62.

n.a.

N-taloženje

vlažno taloženje dušika izraženo kao N

mg/(m2 mjesec)

1
mjesec

63.

n.a.

S-taloženje

vlažno taloženje sumpora izraženo kao S

mg/(m2 mjesec)

1
mjesec

 Napomena:
(1) ISO 7168-2: 1999.
(2) upotrijebiti najmanje dvije znamenke za svaku vrijednost npr. 1,4 mg/m3 ili 21 mg/m3.
(3)Određene mjerne tehnike zahtijevaju vrijeme uzorkovanja od nekoliko minuta do nekoliko tjedana. U takvom slučaju vrijednosti s različitim vremenima usrednjavanja razlikuju se od onih navedenih u ovom stupcu i mogu se dostaviti s podacima stvarnog vremena usrednjavanja.

2. Podaci izračunati tijekom kalendarske godine koji se dostavljaju u informacijski sustav kakvoće zraka

Podaci se moraju dostaviti sirovi i statistički parametri za te podatke (sirovi podaci su podaci koji odgovaraju zadanom vremenu usrednjavanja i koji su prošli proceduru provjere valjanosti):
– za onečišćujuće tvari pod rednim brojem 1. do 60.:
aritmetička sredina, medijan, percentili 98 (i 99,9 koji se može dobrovoljno poslati za onečišćujuće tvari čija se srednja vrijednost izračunava za jedan sat) i maksimum, izračunati na temelju sirovih podataka koji odgovaraju navedenom vremenu usrednjavanja u gornjoj tablici;
– za onečišćujuće tvari pod rednim brojem 62. i 63:
ukupna mjesečno taloženje, izračunato iz sirovih podataka koji odgovaraju navedenom vremenu usrednjavanja u gornjoj tablici;
Percentil yn se izračunava prema vrijednostima koje su zaista izmjerene. Sve vrijednosti moraju se navesti u rastućem nizu:

X1<=X2<=X3....................... <=Xk<=.................................<=XN-1<=XN

Percentil yn je koncentracija Xk, gdje se vrijednost k izračunava kako slijedi:

k = (q x N)

gdje je:
q jednako y100,
N je broj izmjerenih vrijednosti.
Vrijednost (q x N) mora se zaokružiti na najbliži cijeli broj. Svi rezultati moraju se izraziti u sljedećim uvjetima temperature i tlaka: 293 K i 101,3 kPa, osim za onečišćujuće tvari pod rednim brojem 62. i 63. Iz praktičnih razloga za ove tvari se podaci dostavljaju izmjereni u vanjskim uvjetima.
 

PRILOG 3.

MJERILA ZA SJEDINJAVANJE PODATAKA I IZRAČUNAVANJE STATISTIČKIH PARAMETARA

Ako posebnim propisom nisu određena mjerila za sjedinjavanje podataka i izračunavanje statističkih parametara primjenjuju se sljedeća mjerila:
a) Sjedinjavanje (zbrajanje) podataka
Mjerila za izračunavanje jednosatne i 24-satne vrijednosti od podataka s manjim vremenom usrednjavanja su:
– za jednosatnu vrijednost: minimalni obuhvat podataka mjerenja je 75%
– za 24-satne vrijednosti: najmanje 13 satnih vrijednosti mora biti dostupno, time da ne smije nedostajati uzastopno više od šest satnih vrijednosti
b) Izračunavanje statističkih parametara
– za srednju vrijednost i medijan: minimalni obuhvat podataka mjerenja je 50%
– za percentil 98 i 99,9 i za maksimum: minimalni obuhvat podataka je 75%
Omjer između broja valjanih podataka za dva godišnja doba ne smije biti veći od 2; dva godišnja razdoblja su zima (od siječnja do ožujka, uključujući ožujak i od listopada do prosinca, uključujući prosinac) i ljeto (od travnja do rujna, uključujući rujan).