3065
Na temelju članka 58. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 178/04), ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijela je
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom određuju podaci koji se koriste za uzajamnu razmjenu informacija o mrežama i pojedinačnim postajama za trajno praćenje kakvoće zraka i obavljenim mjerenjima između tijela javne vlasti koja koordiniraju rad državne i lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka.
Članak 2.
(1) Razmjena informacija iz članka 1. ovoga Pravilnika je doprinos smanjenju
onečišćenosti zraka te poboljšanju kakvoće življenja i okoliša na cjelokupnom
teritoriju Države.
(2) Podaci o kakvoći zraka koji se koriste za razmjenu informacija moraju biti
kompatibilni, usporedivi i transparentni.
Članak 3.
Razmjena informacija iz članka 1. ovoga Pravilnika sadrži podatke koji se obvezno dostavljaju i podatke koji se dostavljaju ako su raspoloživi.
Članak 4.
(1) Podaci koji se obvezno dostavljaju jesu podaci o:
– mrežama i postajama uspostavljenim na teritoriju države,
– koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koje se prate mjerenjem kakvoće
zraka na postajama, prema donesenim programima mjerenja razine onečišćenosti
zraka, uključujući statističke parametre.
(2) Programi iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka su programi trajnog praćenja
kakvoće zraka u državnoj mreži za praćenje kakvoće zraka, lokalnoj mreži za
praćenje kakvoće zraka te praćenje kakvoće zraka na temelju procjene utjecaja na
okoliš i/ili dozvole izdane prema posebnom propisu koji su sastavni dio programa
mjerenja lokalne mreže.
Članak 5.
(1) Podaci iz članka 4. stavka 1. alineje 1. ovoga Pravilnika koji se moraju
dostaviti o mrežama, postajama i o metodama mjerenja određeni su u Prilogu 1.
ovoga Pravilnika.
(2) Popis onečišćujućih tvari za koje se dostavljaju obvezni i raspoloživi
podaci te statistički parametri određeni su u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.
Članak 6.
(1) Mjerila za sjedinjavanje podataka i izračunavanje statističkih parametara za
podatke iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika određeni su u Prilogu 3. ovoga
Pravilnika, izuzev za ozon u zraku za koji su mjerila propisana u Uredbi o ozonu
u zraku.
(2) Upute za pripremu podataka iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika stavljaju
se na web stranicu Agencije za zaštitu okoliša.
Članak 7.
Podaci iz članka 4. stavka 1. moraju biti valjani odnosno provjereni prema propisanim metodama mjerenja i zahtjevu norme HRN EN ISO/IEC 17025 i Pravilniku o praćenju kakvoće zraka.
Članak 8.
(1) Obvezne podatke i raspoložive podatke potrebne za razmjenu informacija
priprema Agencija za zaštitu okoliša na temelju podataka koji se dostavljaju do
31. travnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu u informacijski sustav
o kakvoći zraka.
(2) Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka Agencija za zaštitu okoliša
osigurava i razmjenu informacija s međunarodnim organizacijama i organizacijama
drugih država.
(3) Podatke iz članka 1. ovoga Pravilnika Agencija za zaštitu okoliša prevodi u
jedan od sljedećih formata: ISO 7168 drugi unaprijeđeni format, NASA-AMES
10001/1010, DEM (1) kompatibilnom formatu ili u DEM bazi podataka.
Članak 9.
Prilozi 1., 2. i 3. s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.
Članak 10.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 531-01/06-04/51
Urbroj: 351-01-06-1
Zagreb, 7. prosinca 2006.
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.
PRILOG 1.
PODACI O MREŽAMA, POSTAJAMA I TEHNIKAMA MJERENJA
Za točke I.1.; I.4.1. do I.4.4.; I.5.; II.1.1.; II.1.4.; II.1.8.; II.1.10.;
II.1.11. te II.2.1. mora se dostaviti što je moguće više informacija. Za druge
točke dostavljaju se raspoloživi podaci.
I. PODACI O MREŽAMA
1.1. Naziv
1.2. Kratica
1.3. Tip mreže (lokalna industrija, mjesto/grad, urbano područje, županija,
država, međunarodna i dr.)
1.4. Tijelo odgovorno za upravljanje mrežom
1.4.1. naziv
1.4.2. ime odgovorne osobe
1.4.3. adresa
1.4.4. broj telefona i faksa
1.4.5. elektronska pošta
1.4.6. web adresa
1.5. Obavijest o vremenu (UTC, lokalno)
II. PODACI O POSTAJAMA
II.1. Opći podaci
II.1.1. Ime postaje
II.1.2. Ime grada-naselja gdje je postaja locirana ako je primjenjivo
II.1.3. Nacionalni iili lokalni broj ili oznaka,
II.1.4. Kod postaje (određuje ga Agencija za zaštitu okoliša)
II.1.5. Ime stručne institucije koja odgovara za postaju (ako se razlikuje
I.1.4.)
II.1.6. Tijelo ili programi kojima se dostavljaju podaci (lokalni, nacionalni,
Europska unija, EMEP i dr.)
II.1.7. Ciljevi mjerenja (ispunjavanje zahtjeva zakonskih instrumenata procjene
utjecaja (zdravlje ljudi iili ekosustava i/ili materijala) praćenje trenda,
procjena emisija i drugo)
II.1.8. Geografske koordinate (prema ISO 6709, geografska širina i dužina i
nadmorska visina)
II.1.9. NUTS razina IV (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)
II.1.10. Onečišćujuće tvari koje se mjere
II.1.11. Meteorološki parametri koji se mjere
II.1.12. Druge informacije: prevladavajući smjer vjetra, omjer između
udaljenosti i visine najbližih prepreka i drugo.
II.2. Klasifikacija postaje
II.2.1. Tip područja
II.2.1.1 Gradsko:
trajno izgrađeno područje
II.2.1.2. Prigradsko:
uglavnom građevinsko područje; stambena naselja pomiješana sa neizgrađenim
područjima (mala jezera, šume, poljoprivreda)
II.2.1.3. Ruralno(1)
Sva područja koja ne ispunjavaju kriterije gradskihprigradskih područja
II.2.2. Tip postaje u odnosu na izvor emisija
II.2.2.1. Prometna:
postaja smještena tako da na razinu onečišćenja utječu uglavnom emisije od
obližnje prometniceulice
II.2.2.2. Industrijska:
postaja smještena tako da na razinu onečišćenja utječu uglavnom emisije od
obližnjeg (jednog) industrijskog postrojenja ili industrijskog područja
II.2.2.3. Pozadinska:
postaja koja nije niti prometna niti industrijska
II.2.3. Dodatne informacije o postaji
II.2.3.1. Područje za koje je postaja reprezentativna (promjer). Za prometne
postaje dati podatak o dužini prometniceulice za koju je postaja reprezentativna
II.2.3.2. Gradske i prigradske postaje
– broj stanovnika gradanaselja
II.2.3.3. Prometne postaje
– procijenjena količina prometa (godišnji prosječni dnevni promet)
– udaljenost od kamenog ruba pločnika
– udio teških motornih vozila u prometu
– brzina prometa
– udaljenost do fasade zgrade i visina zgrade (ulice u obliku klanca)
– širina prometniceulice (ulice koje nisu u obliku klanca)
II.2.3.4. Industrijske postaje
– tip industrije (prema odabranoj nomenklaturi za kakvoću zraka)
– udaljenost od izvorapodručja izvora
II.2.3.5. Ruralne pozadinske postaje (pod-kategorije)
– blizina grada
– regionalne
– daljinski prijenos
III. INFORMACIJE O MJERNOJ TEHNICI PO ONEČIŠĆUJUĆIM TVARIMA
III.1. Mjerna oprema
III.1.1. Naziv
III.1.2. Analitička metoda ili mjerna metoda
III.2. Značajke uzorkovanja
III.2.1. Lokacija mjernog mjesta (fasada zgrade, pločnik, rub pločnika,
dvorište)
III.2.2. visina mjesta uzorkovanja
III.2.3. Učestalost integriranja podataka
III.2.4. Vrijeme uzorkovanja
Napomena:
(1) Ako postaja mjeri ozon treba dostaviti dodatne podatke pod II.2.3.5.
(2) Postaje postavljene tako da njihova razina onečišćenja nije rezultata
utjecaja jednog izvora ili ulice nego je zbir utjecaja svih izvora koji se
nalaze u smjeru zračnih strujanja prema mjernom mjestu
PRILOG 2.
POPIS ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI, STATISTIČKI PARAMETRI I MJERNE JEDINICE
1. Onečišćujuće tvari, mjerne jedinice i vrijeme usrednjavanja za koje se
dostavljaju podaci
Redni broj |
ISO – kod (1) |
Formula |
Naziv onečišćujuće tvari |
Mjerna jedinica (2) |
Vrijeme usrednja vanja (3) |
1. |
1 |
SO2 |
sumporov dioksid |
µg/m3 |
1 sat |
2. |
3 |
NO2 |
dušikov dioksid |
µg/m3 |
1 sat |
3. |
24 |
PM10 |
lebdeće čestice |
µg/m3 |
24 sata |
4. |
39 |
PM2,5 |
lebdeće čestice (<2,5µm) |
µg/m3 |
24 sata |
5. |
22 |
ULČ |
lebdeće čestice (ukupne) |
µg/m3 |
24 sata |
6. |
19 |
Pb |
olovo |
µg/m3 |
24 sata |
7. |
8 |
O3 |
ozon |
µg/m3 |
1 sat |
8. |
V4 |
C6H6 |
benzen |
µg/m3 |
24 sata |
9. |
4 |
CO |
ugljikov monoksid |
mg/m3 |
1 sat |
10. |
82 |
Cd |
kadmij |
ng/m3 |
24 sata |
11. |
80 |
As |
arsen |
ng/m3 |
24 sata |
12. |
87 |
Ni |
nikal |
ng/m3 |
24 sata |
13. |
85 |
Hg |
živa |
ng/m3 |
24 sata |
14. |
11 |
Dim |
dim |
µg/m3 |
24 sata |
15. |
35 |
NOX izraženi kao NO2 |
dušikovi oksidi |
µg/m3 |
1 sat |
16. |
V8 |
C2H6 |
etan |
µg/m3 |
24 sata |
17. |
V9 |
H2C=CH2 |
eten (etilen) |
µg/m3 |
24 sata |
18. |
V3 |
HC≡CH |
etin (acetilen) |
µg/m3 |
24 sata |
19. |
VN |
H3C-CH2-CH3 |
propan |
µg/m3 |
24 sata |
20. |
VP |
CH2=CH-CH3 |
propen |
µg/m3 |
24 sata |
21. |
V6 |
H3C-CH2-CH2-CH3 |
n-butan |
µg/m3 |
24 sata |
22. |
V5 |
H3C-CH(CH3)2 |
izo-butan |
µg/m3 |
24 sata |
23. |
V1 |
H2C=CH-CH2-CH3 |
l-buten |
µg/m3 |
24 sata |
24. |
V2 |
H3C-CH=CH-CH3 |
trans-2-buten |
µg/m3 |
24 sata |
25. |
V7 |
H3C-CH=CH-CH3 |
cis-2-buten |
µg/m3 |
24 sata |
26. |
V0 |
CH2=CH-CH=CH2 |
butadien 1,3 |
µg/m3 |
24 sata |
27. |
VK |
H3C-(CH2)3-CH3 |
n-pentan |
µg/m3 |
24 sata |
28. |
V1 |
H3C-CH2-CH(CH3)2 |
izo-pentan |
µg/m3 |
24 sata |
29. |
VL |
H2C=CH-CH2-CH2-CH3 |
1-penten |
µg/m3 |
24 sata |
30. |
VM |
H3C-HC=CH-CH2-CH3 |
2-penten |
µg/m3 |
24 sata |
31. |
VF |
H2C=CH-C(CH3)=CH2 |
izopren |
µg/m3 |
24 sata |
32. |
VD |
C6H14 |
n-heksan |
µg/m3 |
24 sata |
33. |
n.a. |
(CH3)2-CH-CH2-CH2-CH3 |
i-heksan |
µg/m3 |
24 sata |
34. |
VC |
C7H16 |
n-heptan |
µg/m3 |
24 sata |
35. |
VH |
C8H18 |
n-oktan |
µg/m3 |
24 sata |
36. |
VG |
(CH3)3-C-CH2-CH-(CH3)2 |
izo-oktan |
µg/m3 |
24 sata |
37. |
VQ |
C6H5-CH3 |
toluen |
µg/m3 |
24 sata |
38. |
VA |
C6H5-C2H5 |
etil benzen |
µg/m3 |
24 sata |
39. |
VU |
m,p-C6H4(CH3)2 |
m,p-ksilen |
µg/m3 |
24 sata |
40. |
VV |
o-C6H4-(CH3)2 |
o-ksilen |
µg/m3 |
24 sata |
41. |
VS |
C6H3-(CH3)3 |
1,2,4 trimetilbenzen |
µg/m3 |
24 sata |
42. |
VR |
C6H3(CH3)3 |
1,2,3-trimetil benzen |
µg/m3 |
24 sata |
43. |
VT |
C6H3(CH3)3 |
1,3,5-trimetil benzen |
µg/m3 |
24 sata |
44. |
VB |
HCHO |
formaldehid |
µg/m3 |
1 sat |
45. |
20 |
THC (NM) |
ukupnine-metanski ugljikovodici izraženi kao ukupni C |
µg/m3 |
24 sata |
46. |
10 |
SA |
jaka kiselost alternativa SO2 |
µg/m3 |
24 sata |
47. |
n.a. |
PM1 |
lebdeće čestice (<1µm) |
µg/m3 |
24 sata |
48. |
16 |
CH4 |
metan |
µg/m3 |
24 sata |
49. |
83 |
Cr |
krom |
ng/m3 |
24 sata |
50. |
90 |
Mn |
mangan |
ng/m3 |
24 sata |
51. |
5 |
H2S |
sumporovodik |
µg/m3 |
1 sat |
52. |
n.a. |
CS2 |
ugljik disulfid |
µg/m3 |
1 sat |
53. |
n.a. |
C6H5-CH=CH2 |
stiren |
µg/m3 |
24 sata |
54. |
n.a. |
CH2=CH-CN |
akrilonitril |
µg/m3 |
24 sata |
55. |
H3 |
C1CHCCl2 |
trikloretilen |
µg/m3 |
24 sata |
56. |
H4 |
C2C14 |
tetrakloretilen |
µg/m3 |
24 sata |
57. |
n.a. |
CH2Cl2 |
dikloromethan |
µg/m3 |
24 sata |
58. |
P6 |
BaP |
Benzo(a)piren |
ng/m3 |
24 sata |
59. |
n.a. |
VC |
vinil klorid |
µg/m3 |
24 sata |
60. |
9 |
PAN |
peroksiacetil nitrat |
µg/m3 |
1 sat |
61. |
21 |
NH3 |
amonijak |
µg/m3 |
24 sata |
62. |
n.a. |
N-taloženje |
vlažno taloženje dušika izraženo kao N |
mg/(m2 mjesec) |
1 |
63. |
n.a. |
S-taloženje |
vlažno taloženje sumpora izraženo kao S |
mg/(m2 mjesec) |
1 |
Napomena:
(1) ISO 7168-2: 1999.
(2) upotrijebiti najmanje dvije znamenke za svaku vrijednost npr. 1,4 mg/m3 ili
21 mg/m3.
(3)Određene mjerne tehnike zahtijevaju vrijeme uzorkovanja od nekoliko minuta do
nekoliko tjedana. U takvom slučaju vrijednosti s različitim vremenima
usrednjavanja razlikuju se od onih navedenih u ovom stupcu i mogu se dostaviti s
podacima stvarnog vremena usrednjavanja.
2. Podaci izračunati tijekom kalendarske godine koji se dostavljaju u informacijski sustav kakvoće zraka
Podaci se moraju dostaviti sirovi i statistički parametri za te podatke (sirovi
podaci su podaci koji odgovaraju zadanom vremenu usrednjavanja i koji su prošli
proceduru provjere valjanosti):
– za onečišćujuće tvari pod rednim brojem 1. do 60.:
aritmetička sredina, medijan, percentili 98 (i 99,9 koji se može dobrovoljno
poslati za onečišćujuće tvari čija se srednja vrijednost izračunava za jedan
sat) i maksimum, izračunati na temelju sirovih podataka koji odgovaraju
navedenom vremenu usrednjavanja u gornjoj tablici;
– za onečišćujuće tvari pod rednim brojem 62. i 63:
ukupna mjesečno taloženje, izračunato iz sirovih podataka koji odgovaraju
navedenom vremenu usrednjavanja u gornjoj tablici;
Percentil yn se izračunava prema vrijednostima koje su zaista izmjerene. Sve
vrijednosti moraju se navesti u rastućem nizu:
X1<=X2<=X3....................... <=Xk<=.................................<=XN-1<=XN
Percentil yn je koncentracija Xk, gdje se vrijednost k izračunava kako slijedi:
k = (q x N)
gdje je:
q jednako y100,
N je broj izmjerenih vrijednosti.
Vrijednost (q x N) mora se zaokružiti na najbliži cijeli broj. Svi rezultati
moraju se izraziti u sljedećim uvjetima temperature i tlaka: 293 K i 101,3 kPa,
osim za onečišćujuće tvari pod rednim brojem 62. i 63. Iz praktičnih razloga za
ove tvari se podaci dostavljaju izmjereni u vanjskim uvjetima.
PRILOG 3.
MJERILA ZA SJEDINJAVANJE PODATAKA I IZRAČUNAVANJE STATISTIČKIH PARAMETARA
Ako posebnim propisom nisu određena mjerila za sjedinjavanje podataka i
izračunavanje statističkih parametara primjenjuju se sljedeća mjerila:
a) Sjedinjavanje (zbrajanje) podataka
Mjerila za izračunavanje jednosatne i 24-satne vrijednosti od podataka s manjim
vremenom usrednjavanja su:
– za jednosatnu vrijednost: minimalni obuhvat podataka mjerenja je 75%
– za 24-satne vrijednosti: najmanje 13 satnih vrijednosti mora biti dostupno,
time da ne smije nedostajati uzastopno više od šest satnih vrijednosti
b) Izračunavanje statističkih parametara
– za srednju vrijednost i medijan: minimalni obuhvat podataka mjerenja je 50%
– za percentil 98 i 99,9 i za maksimum: minimalni obuhvat podataka je 75%
Omjer između broja valjanih podataka za dva godišnja doba ne smije biti veći od
2; dva godišnja razdoblja su zima (od siječnja do ožujka, uključujući ožujak i
od listopada do prosinca, uključujući prosinac) i ljeto (od travnja do rujna,
uključujući rujan).