3188
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru,
kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. prosinca 2006. godine.
Klasa: 011-01/06-01/95
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 19. prosinca 2006.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
SADRŽAJ I PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav unutarnjih financijskih kontrola koji
obuhvaća financijsko upravljanje i kontrole te unutarnju reviziju u javnom
sektoru Republike Hrvatske.
(2) Ovim se Zakonom utvrđuje metodologija, standardi, odnosi i odgovornosti te
nadležnosti Ministarstva financija i drugih tijela u provedbi sustava unutarnjih
financijskih kontrola u javnom sektoru.
Članak 2.
Odredbe ovoga Zakona odnose se na proračunske korisnike i izvanproračunske zavode, odnosno fondove (dalje u tekstu: korisnici proračuna).
Članak 3.
(1) Sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru je cjelokupan
sustav financijskih i drugih kontrola uspostavljen od čelnika korisnika
proračuna s ciljem uspješnog upravljanja i ostvarenja zadaća korisnika
proračuna.
(2) Sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru sastoji se od dva
osnovna elementa:
a) financijskog upravljanja i kontrola,
b) unutarnje revizije.
(3) Ministarstvo financija nadležno je za koordinaciju uspostave i razvoja
sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru. Za provedbu
koordinacije zadužena je Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i
financijske kontrole kao Središnja harmonizacijska jedinica (dalje u tekstu:
Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija).
Odgovornost čelnika korisnika proračuna
Članak 4.
(1) Čelnik korisnika proračuna i osoba na koju su prenesene ovlasti i
odgovornosti odgovorni su za uspostavu, razvoj i provedbu sustava unutarnjih
financijskih kontrola.
(2) Neovisno o prenošenju ovlasti i odgovornosti na druge osobe, čelnik
korisnika proračuna odgovoran je za uspostavu, razvoj i provedbu sustava
unutarnjih financijskih kontrola.
ZNAČENJE POJMOVA
Članak 5.
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
1. djelotvornost podrazumijeva razinu ostvarivanja ciljeva, odnosno omjer
između planiranog i ostvarenog učinka neke aktivnosti,
2. ekonomičnost je smanjenje troškova resursa koji se koriste u obavljanju neke
aktivnosti na najmanju mjeru, uz osiguranje primjerene kvalitete,
3. financijsko upravljanje i kontrole sveobuhvatan su sustav unutarnjih kontrola
koji uspostavljaju i za koji su odgovorni čelnici korisnika proračuna, a kojim
se, upravljajući rizicima, osigurava razumna sigurnost da će se u ostvarivanju
ciljeva proračunska i druga sredstva koristiti pravilno, etično, ekonomično,
djelotvorno i učinkovito. To znači u skladu sa zakonima i drugim propisima,
štiteći sredstva od gubitka, zlouporabe i štete. Taj sustav obuhvaća sve
poslovne transakcije, a posebice one koje su vezane uz prihode/primitke,
rashode/izdatke, natječajne procedure i ugovaranje, povrate pogrešno uplaćenih
iznosa, imovinu i obveze. Sustav unutarnjih kontrola provode čelnici i
zaposlenici korisnika proračuna,
4. financijski kontrolor je osoba ovlaštena za provjeru zakonitosti i
pravilnosti predloženih financijskih odluka, te njihovo odobravanje ili
osporavanje, uzimajući u obzir načela ekonomičnosti, učinkovitosti i
djelotvornosti,
5. izvanproračunski zavod odnosno fond je izvanproračunski korisnik, pravna
osoba osnovana na temelju zakona koja se financira iz namjenskih doprinosa i
drugih prihoda (u smislu ovoga Zakona to su: Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za
zapošljavanje i drugi),
6. javni sektor čine proračunski korisnici državnog proračuna i proračuna
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove i izvanproračunski
zavodi odnosno fondovi,
7. kontrola je svaka aktivnost koju poduzimaju čelnici u svrhu upravljanja
rizicima i povećanja vjerojatnosti da će se postavljeni opći i posebni ciljevi
ostvariti,
8. misija je glavni razlog postojanja i djelovanja korisnika proračuna, a
sastoji se od područja djelovanja, vrijednosti i ciljeva koji se žele ostvariti,
9. nadzor (supervizija) upravljačka je odgovornost koja korisnicima proračuna
pomaže u ostvarivanju ciljeva. Nadzor odnosno dodjela, pregled i odobrenje
poslova obuhvaća: jasnu raspodjelu dužnosti i odgovornosti dodijeljenih svakom
zaposleniku; sustavan pregled obavljanja poslova svakoga zaposlenika do potrebne
razine i odobrenje obavljanja poslova u bitnim dijelovima kako bi se osiguralo
planirano izvršenje poslova. Prenošenje poslova na zaposlenike neće smanjiti
odgovornost čelnika za te prenesene dužnosti i odgovornosti. Provođenjem
nadzora, čelnici zaposlenike podučavaju i daju im potrebne smjernice kako bi se
pogreške, gubici i štetne radnje smanjili na najmanju moguću mjeru, a ujedno
provjeravaju jesu li upravljačke smjernice shvaćene i ostvarene,
10. naknadne (ex post) kontrole jesu kontrole usmjerene na otkrivanje mogućih
pogrešaka, nepravilnosti i prijevara, a provode se nakon okončanja poslovnog
događaja, i to povremeno, u skladu s planom ili na zahtjev. Naknadnim kontrolama
provjerava se jesu li proračunska i druga sredstva prikupljena i korištena
zakonito, svrhovito i pravodobno te u skladu s preuzetim obvezama, kao i jesu li
očekivani rezultati korištenja proračunskih i drugih sredstava ostvareni,
11. nepravilnost je nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa
koja proizlazi iz radnji ili propusta korisnika proračuna, a koja ima ili bi
mogla imati štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora,
bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini
ili obvezama,
12. osoba zadužena za nepravilnosti je osoba kojoj se dojavljuju informacije o
nepravilnostima i sumnjama na prijevare, te koja je odgovorna za poduzimanje
radnji protiv nepravilnosti i prijevara,
13. prethodne (ex ante) kontrole su kontrole usmjerene na osiguranje zakonitosti
i pravilnosti financijskih i drugih odluka. Provode se neprekidno u svim fazama
poslovnog procesa prije odlučivanja o korištenju proračunskih i drugih
sredstava, odnosno prije nastanka poslovnog događaja,
14. proračunski korisnici su državna tijela, jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave i njihova tijela, ustanove, vijeća manjinske samouprave,
proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili
materijalni rashodi osiguravaju u proračunu,
15. prijevara je namjerno činjenje ili propust koji se odnosi na lažno, netočno
ili nepotpuno prikazivanje činjenica te na zlouporabu, što za posljedicu ima
negativan učinak na prihode i rashode, odnosno na nacionalna proračunska
sredstva, sredstva Europske unije i sredstva iz drugih izvora,
16. revizijski trag prikazuje dokumentirani tijek financijskih i drugih
transakcija od njihovog početka do završetka, s ciljem omogućavanja
rekonstrukcije svih pojedinačnih aktivnosti i njihova odobrenja. Obuhvaća
sustave dokumentiranja, izvješćivanja, računovodstva i arhiviranja,
17. rizik je mogućnost nastanka događaja koji mogu nepovoljno utjecati na
ostvarenje ciljeva,
18. učinkovitost je najbolji omjer između rezultata i sredstava korištenih za
njihovo ostvarenje,
19. unutarnja revizija je neovisna aktivnost koja procjenjuje sustave unutarnjih
kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje
poslovanja; pomaže korisniku proračuna u ostvarenju ciljeva primjenom sustavnog
i disciplinarnog pristupa vrednovanju i poboljšanju djelotvornosti procesa
upravljanja rizicima, kontrola i gospodarenja.
II. FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLE
SVRHA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA
Članak 6.
(1) Svrha uvođenja financijskog upravljanja i kontrola jest poboljšanje
financijskog upravljanja i odlučivanja radi postizanja općih ciljeva, kao što
su:
a) obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i
djelotvoran način,
b) usklađenost poslovanja sa zakonima, propisima, politikama, planovima i
postupcima,
c) zaštita imovine i drugih resursa od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem,
neopravdanim trošenjem i korištenjem, te od nepravilnosti i prijevara,
d) jačanje odgovornosti za uspješno ostvarenje zadaća,
e) pravodobno financijsko izvješćivanje i praćenje rezultata poslovanja.
(2) Financijsko upravljanje i kontrole provode se u svim ustrojstvenim
jedinicama i na svim razinama korisnika proračuna, a obuhvaćaju sva sredstva
korisnika proračuna, uključujući sredstva Europske unije i druga sredstva.
(3) Sustav je potrebno neprestano procjenjivati i razvijati radi učinkovitog
ostvarenja misija i ciljeva korisnika proračuna.
UPRAVLJAČKA ODGOVORNOST
Članak 7.
(1) Čelnik korisnika proračuna odgovoran je za:
a) uspostavu prikladnog, učinkovitog i djelotvornog sustava financijskog
upravljanja i kontrola,
b) izradu i provedbu strateških i drugih planova kao i programa za ostvarivanje
općih i posebnih ciljeva korisnika proračuna,
c) zakonito, svrhovito, učinkovito, ekonomično i djelotvorno raspolaganje
proračunskim i drugim sredstvima,
d) određivanje i ostvarivanje ciljeva organizacije, upravljanje rizicima i
uvođenje odgovarajućih i učinkovitih unutarnjih kontrola u skladu s odredbama
ovoga Zakona i međunarodnim standardima unutarnje kontrole,
e) uspostavu linija izvješćivanja u skladu s prenesenim ovlastima i
odgovornostima,
f) kompetentnost svih zaposlenika za obavljanje zadaća u skladu s financijskim
upravljanjem i kontrolama.
(2) Čelnik korisnika proračuna može na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i
načinu rada prenijeti ovlasti na druge osobe. Prenošenjem ovlasti, prenosi se i
odgovornost, a prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje odgovornost
čelnika korisnika proračuna.
(3) Čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica odgovorni su čelniku korisnika
proračuna za aktivnosti financijskog upravljanja i kontrola koje uspostavljaju u
organizacijskim oblicima u skladu s njihovim posebnostima i smjernicama
Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija.
Članak 8.
(1) Za uspostavu, provedbu i razvoj financijskog upravljanja i kontrola, osim
čelnika korisnika proračuna, zaduženi su:
a) voditelj za financijsko upravljanje i kontrole,
b) koordinator za financijsko upravljanje i kontrole.
(2) Voditelj za financijsko upravljanje i kontrole, kojeg imenuje čelnik
korisnika proračuna, odgovoran je za uspostavu, provedbu i razvoj financijskog
upravljanja i kontrola kod korisnika proračuna. Voditelj je obvezan, uz
suglasnost čelnika korisnika proračuna, izraditi plan uspostave financijskog
upravljanja i kontrola te metodologiju za provođenje plana.
(3) Čelnik korisnika proračuna, uvažavajući potrebe i posebnosti u poslovanju
korisnika, može imenovati koordinatora za financijsko upravljanje i kontrole ili
ustrojiti jedinicu za financijsko upravljanje i kontrole. Koordinator operativno
provodi i koordinira uspostavu i razvoj financijskog upravljanja i kontrola kod
korisnika proračuna. On ne provodi kontrolne aktivnosti iz članka 12. ovoga
Zakona.
(4) Osobe zadužene za uspostavu i razvoj financijskog upravljanja i kontrola iz
stavka 1. ovoga članka i osobe zadužene za provođenje pojedinih oblika kontrola
iz članka 12. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona dužne su proći izobrazbu vezanu uz
financijsko upravljanje i kontrole na temelju programa koji donosi ministar
financija, te surađivati sa Središnjom harmonizacijskom jedinicom Ministarstva
financija u vezi s uspostavom i razvojem financijskog upravljanja i kontrola.
KOMPONENTE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA
Članak 9.
(1) Financijsko upravljanje i kontrole provode se putem međusobno povezanih
komponenata, a to su:
a) kontrolno okruženje,
b) upravljanje rizicima,
c) kontrolne aktivnosti,
d) informacije i komunikacije,
e) praćenje i procjena sustava.
(2) Čelnik korisnika proračuna odgovoran je za provođenje financijskog
upravljanja i kontrola primjenom komponenata iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Financijsko upravljanje i kontrole iz stavka 1. ovoga članka provode se u
skladu s međunarodnim standardima za unutarnju kontrolu.
Kontrolno okruženje
Članak 10.
(1) Kontrolno okruženje temelj je svih komponenata iz članka 9. stavka 1., a
osigurava uvjete za učinkovito djelovanje kontrola.
(2) Pod kontrolnim okruženjem podrazumijeva se:
a) osobni i profesionalni integritet te etične vrijednosti zaposlenika,
b) rukovođenje i stil upravljanja,
c) određivanje misija i ciljeva,
d) organizacijska struktura, uključujući dodjelu ovlasti i odgovornosti te
uspostavu odgovarajuće linije izvješćivanja,
e) pisana pravila i praksa upravljanja ljudskim potencijalima,
f) kompetentnost zaposlenika.
Upravljanje rizicima
Članak 11.
(1) Upravljanje rizicima cjelokupan je proces utvrđivanja, procjenjivanja i
praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve korisnika proračuna, te poduzimanja
potrebnih radnji, posebice kroz promjenu sustava financijskog upravljanja i
kontrola, a u svrhu smanjenja rizika.
(2) Da bi se uspostavile aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, čelnik korisnika
proračuna donosi strategiju upravljanja rizicima kojom se svake godine ažuriraju
rizici značajni za cjelokupno poslovanje. Kontrolne aktivnosti usmjerene na
smanjenje rizika trebaju se analizirati i ažurirati najmanje jednom godišnje.
Kontrolne aktivnosti
Članak 12.
(1) Kontrolne aktivnosti temelje se na pisanim pravilima i načelima, postupcima
i drugim mjerama koje se uspostavljaju radi ostvarenja ciljeva korisnika
proračuna smanjenjem rizika na prihvatljivu razinu.
(2) Kontrolne aktivnosti moraju biti prikladne i pravodobne, a troškovi njihove
uspostave ne smiju premašivati očekivane koristi.
(3) Kontrolne se aktivnosti, među ostalim, odnose na:
a) postupke odobrenja poduzete nakon provedbe preventivnih i detektivnih
kontrola koje se po potrebi navode u kontrolnim listama,
b) evidentiranje i odobrenje iznimaka koje odobrava čelnik korisnika proračuna
prema utvrđenim postupcima,
c) postupke prijenosa ovlasti i odgovornosti,
d) razdvajanje dužnosti u dijelu davanja ovlasti za pripremu, obradu,
evidentiranje i plaćanje, te za kontrole,
e) sustav dvostrukog potpisa,
f) pravila koja osiguravaju zaštitu imovine i informacija,
g) postupke potpunog, točnog, pravilnog i ažurnog evidentiranja svih poslovnih
transakcija,
h) postupke upravljanja ljudskim potencijalima,
i) postupke praćenja financijskog upravljanja i kontrola,
j) procjenu učinkovitosti i djelotvornosti transakcija te izvješćivanje,
k) pravila dokumentiranja svih kontrola, financijskih odluka, iznimaka u odnosu
na pravila, transakcija, evidentiranja i radnji vezanih uz aktivnosti korisnika
proračuna,
l) nadzor (superviziju).
(4) Kontrolne aktivnosti iz stavka 3. ovoga članka uspostavljaju se kao
prethodne (ex ante) i naknadne (ex post) kontrole. Čelnik korisnika proračuna,
nakon provedene analize rizika, može dodatno za one poslovne procese ili
transakcije koje su izložene većem riziku uspostaviti funkciju prethodne
kontrole, koju će provoditi financijski kontrolor, i funkciju naknadne kontrole.
O oblicima prethodnih i naknadnih kontrola odlučuje čelnik svakoga korisnika
proračuna uvažavajući potrebe i posebnosti poslovanja.
(5) Čelnik korisnika proračuna može imenovati osobe koje će provoditi prethodne
kontrole onih poslovnih procesa ili transakcija koje su izložene većem riziku
ili koje su značajnije za korisnika proračuna. Prethodna kontrola uključuje
također preventivne i detektivne kontrole prije donošenja financijskih odluka,
uključujući i njihovo izvršenje.
(6) Čelnik korisnika proračuna može imenovati osobe koje će provoditi naknadne
kontrole, odnosno kontrole nakon donošenja odluka ili okončanja poslovnog
događaja. Naknadna kontrola uključuje detektivne kontrole nakon izvršenja
odobrenih financijskih odluka.
(7) Naknadnu kontrolu ne može provoditi osoba odgovorna ili uključena u
provođenje prethodne kontrole.
Informacije i komunikacije
Članak 13.
(1) Izvješća informacijskih sustava i druga izvješća sadrže poslovne
informacije koje omogućuju upravljanje i kontrolu poslovanja.
(2) Informacije moraju biti odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne radi:
a) učinkovite komunikacije na svim razinama korisnika,
b) izgradnje prikladnoga upravljačkog sustava informacija, s točno određenom
ulogom svakoga zaposlenika uključenog u financijsko upravljanje i kontrole,
c) dokumentiranja svih procesa i transakcija, uključujući opise sustava putem
dijagrama tijeka, računovodstvo i sustav arhiviranja s ciljem izrade
odgovarajućega revizijskog traga,
d) razvoja učinkovitoga, pravodobnog i pouzdanog sustava izvješćivanja koji
uključuje: upravljačke razine kojima se izvješće podnosi, rokove izvješćivanja,
oblike izvješćivanja, te posebne slučajeve koji se odnose na utvrđivanje
pogrešaka, nepravilnosti, zlouporaba ili prijevara.
Praćenje i procjena sustava
Članak 14.
(1) Čelnik korisnika proračuna odgovoran je za pravodobno praćenje i procjenu
sustava u skladu s odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(2) Praćenje sustava financijskog upravljanja i kontrola obavlja se u svrhu
procjenjivanja njegova odgovarajućeg funkcioniranja i osiguranja njegova
pravodobnog ažuriranja.
(3) Praćenje i procjena sustava u načelu se obavlja stalnim praćenjem,
samoprocjenom i unutarnjom revizijom.
IZVJEŠĆIVANJE O FINANCIJSKOM UPRAVLJANJU I KONTROLAMA
Članak 15.
(1) Čelnik korisnika proračuna izvješćuje Središnju harmonizacijsku jedinicu
Ministarstva financija o funkcioniranju, djelotvornosti i učinkovitosti
financijskog upravljanja i kontrola.
(2) Oblik, sadržaj, postupke i rokove izvješćivanja iz stavka 1. ovoga članka
odredit će ministar financija naputkom.
(3) Voditelj za financijsko upravljanje i kontrole priprema godišnje izvješće o
aktivnostima vezanima uz uspostavu i razvoj financijskog upravljanja i kontrola
te ga, nakon odobrenja čelnika korisnika proračuna, obvezno dostavlja Središnjoj
harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija do 31. siječnja tekuće godine
za prethodnu godinu.
(4) Državni ured za reviziju, tijela sudske vlasti, tajne službe i drugi
korisnici proračuna koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru nisu obvezni
postupiti prema odredbama stavaka 1. i 3. ovoga članka.
III. UNUTARNJA REVIZIJA
ULOGA I SVRHA UNUTARNJE REVIZIJE
Članak 16.
(1) Unutarnja revizija:
a) dio je sveobuhvatnog sustava unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru,
b) neovisna je i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja i savjeta s
ciljem dodavanja vrijednosti i poboljšanja poslovanja korisnika proračuna,
c) pomaže korisniku proračuna u ostvarivanju ciljeva primjenom sustavnog i
disciplinarnog pristupa vrednovanju i poboljšanju djelotvornosti procesa
upravljanja rizicima, kontrola i gospodarenja.
(2) Unutarnja revizija pruža podršku korisniku proračuna u ostvarivanju ciljeva:
1. izradom strateških i godišnjih planova unutarnje revizije temeljenih na
objektivnoj procjeni rizika, te obavljanjem pojedinačnih unutarnjih revizija u
skladu s usvojenim planovima,
2. procjenom prikladnosti i djelotvornosti sustava financijskog upravljanja i
kontrola u odnosu na:
a) utvrđivanje, procjenu i upravljanje rizicima,
b) usuglašenost sa zakonima i drugim propisima,
c) pouzdanost i sveobuhvatnost financijskih i drugih informacija,
d) učinkovitost, djelotvornost i ekonomičnost poslovanja,
e) zaštitu imovine i informacija,
f) obavljanje zadaća i ostvarivanje ciljeva,
3. davanjem preporuka za poboljšanje poslovanja.
(3) Unutarnja revizija:
a) obuhvaća sljedeće faze: procjenu rizika, planiranje, obavljanje revizije,
izvješćivanje i praćenje provedbe danih preporuka,
b) obavlja se u načelu kroz reviziju sustava, reviziju usklađenosti, reviziju
uspješnosti poslovanja, financijsku reviziju i reviziju IT sustava,
c) sastoji se od objektivne procjene dokaza unutarnjeg revizora s ciljem davanja
neovisnog mišljenja ili zaključka koji se odnosi na proces, sustav ili drugo
područje obuhvaćeno revizijom.
(4) Unutarnja revizija kod korisnika proračuna koji koriste sredstva Europske
unije svojim stručnim mišljenjem pridonosi zaštiti financijskih interesa
Europske unije.
USPOSTAVLJANJE UNUTARNJE REVIZIJE KOD KORISNIKA PRORAČUNA
Članak 17.
(1) Korisnici proračuna obvezni su uspostaviti unutarnju reviziju na jedan od
sljedećih načina:
a) ustrojavanjem neovisne jedinice za unutarnju reviziju izravno odgovorne
čelniku korisnika proračuna ili imenovanjem unutarnjeg revizora izravno
odgovornog čelniku korisnika proračuna,
b) osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više
korisnika proračuna, uz prethodnu suglasnost ministra financija,
c) sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije s mjerodavnim
ministarstvom/institucijom te jedinicom lokalne i područne (regionalne)
samouprave, uz prethodnu suglasnost ministra financija.
(2) Ministar financija pravilnikom propisuje kriterije za uspostavljanje
unutarnje revizije kod korisnika proračuna, ovisno o broju zaposlenih i
financijskim sredstvima kojima raspolažu.
(3) Korisnici proračuna koji koriste sredstva Europske unije obvezni su
ustrojiti vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju u skladu s odredbama članka
32. ovoga Zakona.
(4) Unutarnju reviziju, temeljenu na objektivnoj procjeni rizika, a
uspostavljenu prema odredbama stavka 1. ovoga članka, obavljaju osobe koje imaju
stručno ovlaštenje ministra financija.
UVJETI KOJE TREBA ISPUNJAVATI UNUTARNJI REVIZOR
Članak 18.
(1) Unutarnji revizor mora ispunjavati određene uvjete, a to su:
a) visoka stručna sprema,
b) uvjeti propisani za prijam u državnu službu,
c) stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje
revizije u javnom sektoru, koje se stječe prema programu izobrazbe i naputku
koji donosi ministar financija.
(2) Unutarnji revizori koji su stekli certifikat ovlaštenog revizora,
ovlaštenoga unutarnjeg revizora u drugoj strukovnoj instituciji i ovlaštenoga
državnog revizora mogu steći stručno ovlaštenje ministra financija nakon
provjere znanja, odnosno polaganja ispita, a što provodi Središnja
harmonizacijska jedinica Ministarstva financija u skladu s programom iz točke c)
stavka 1. ovoga članka.
Članak 19.
(1) Unutarnji revizor obavlja isključivo poslove unutarnje revizije, a u
obavljanju tih poslova izravno je odgovoran čelniku korisnika proračuna i
voditelju jedinice za unutarnju reviziju.
(2) Unutarnju reviziju obavlja stručno ovlašteni unutarnji revizor ili
revizorski tim na čelu s ovlaštenim unutarnjim revizorom kao voditeljem tima,
kojega određuje voditelj jedinice za unutarnju reviziju.
(3) Unutarnjem revizoru može u radu pomoći osoba raspoređena na poslove
unutarnje revizije, pod uvjetom da se ne narušava funkcionalna neovisnost
unutarnje revizije.
(4) Voditelj jedinice za unutarnju reviziju može angažirati stručnjake sa
specijalističkim znanjima za pomoć u obavljanju unutarnje revizije posebnih
područja, uz suglasnost čelnika korisnika proračuna.
Članak 20.
(1) Voditelja jedinice za unutarnju reviziju korisnika proračuna imenuje čelnik
korisnika proračuna, kojemu je voditelj i odgovoran.
(2) Voditelj jedinice za unutarnju reviziju mora ispunjavati uvjete propisane
člankom 18. ovoga Zakona.
(3) Voditelj jedinice za unutarnju reviziju mora imati najmanje pet godina
radnog iskustva, od čega najmanje dvije godine na poslovima revizije.
NEOVISNOST JEDINICE ZA UNUTARNJU REVIZIJU I NEOVISNOST UNUTARNJIH REVIZORA
Članak 21.
(1) Jedinica za unutarnju reviziju ustrojava se na najvišoj organizacijskoj
razini te je ustrojstveno i funkcionalno izravno i isključivo odgovorna čelniku
korisnika proračuna. Funkcionalna neovisnost jedinice za unutarnju reviziju
ostvaruje se njezinom neovisnošću o drugim organizacijskim oblicima korisnika
proračuna u planiranju rada, provođenju unutarnje revizije i izvješćivanju.
(2) Jedinica za unutarnju reviziju ili unutarnji revizori ne mogu biti uključeni
u izvršenje izravnih funkcija korisnika proračuna.
Članak 22.
(1) Unutarnji revizori neovisni su u poslovima unutarnje revizije, koje
obavljaju stručno i profesionalno primjenjujući metodologiju utemeljenu na
međunarodnim revizijskim standardima te načela i pravila Kodeksa strukovne etike
unutarnjih revizora.
(2) Unutarnji revizori pri obavljanju unutarnje revizije imaju potpuno, slobodno
i neograničeno pravo pristupa cjelokupnoj dokumentaciji, podacima i
informacijama na svim nositeljima podataka, te čelnicima, osoblju i materijalnoj
imovini.
(3) Unutarnji revizori dužni su čuvati tajnost podataka i informacija koji su im
stavljeni na raspolaganje tijekom obavljanja unutarnje revizije, osim ako
zakonom nije drukčije propisano.
Članak 23.
(1) Neovisnost unutarnjih revizora ostvaruje se neovisnošću u njihovu radu i
nemogućnošću da budu otpušteni ili premješteni na drugo radno mjesto zbog
iznošenja činjeničnog stanja i davanja određenih preporuka.
(2) Prije poduzimanja disciplinskih mjera, premještaja ili otpuštanja unutarnjih
revizora čelnik korisnika proračuna dužan je o tome izvijestiti Središnju
harmonizacijsku jedinicu Ministarstva financija i priložiti svu potrebnu
dokumentaciju.
STANDARDI I METODOLOGIJA RADA UNUTARNJE REVIZIJE
Članak 24.
(1) Unutarnja revizija obavlja se u skladu sa:
a) međunarodnim revizijskim standardima za unutarnju reviziju,
b) propisima i smjernicama koje uređuju unutarnju reviziju u Republici
Hrvatskoj.
(2) Unutarnji revizori u svom su radu obvezni primjenjivati povelju unutarnjih
revizora, Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora i Priručnik za unutarnje
revizore koji je izradila Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva
financija, a odobrio ministar financija.
Članak 25.
(1) Priručnik za unutarnje revizore propisuje metodologiju rada i obavljanja
unutarnje revizije. Radi standardiziranja načina obavljanja unutarnje revizije,
priručnik izrađuje i ažurira Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva
financija uz odobrenje ministra financija.
(2) Jedinice za unutarnju reviziju korisnika proračuna mogu, zbog posebnosti
poslovanja, izraditi vlastite dodatke Priručniku za unutarnje revizore.
(3) Dodaci Priručniku iz stavka 2. ovoga članka dostavljaju se Središnjoj
harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija na davanje suglasnosti.
Članak 26.
(1) Poveljom unutarnjih revizora utvrđuju se prava i obveze unutarnjih revizora
u odnosu na revidiranu jedinicu. Povelju donosi čelnik korisnika proračuna na
temelju predloška koji priprema Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva
financija. Uz čelnika korisnika proračuna, povelju potpisuje i voditelj jedinice
za unutarnju reviziju.
(2) Povelja se dostavlja Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva
financija radi uspostave i održavanja registra povelja unutarnjih revizora.
(3) Prije početka obavljanja unutarnje revizije unutarnji su revizori dužni
ovlaštenoj osobi revidirane jedinice uručiti povelju unutarnjih revizora.
Članak 27.
Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora propisuje načela i pravila kojih su se unutarnji revizori dužni pridržavati u obavljanju poslova unutarnje revizije. Kodeks donosi ministar financija.
Planiranje i obavljanje unutarnje revizije
Članak 28.
(1) Unutarnja revizija obavlja se prema:
a) strateškom planu za trogodišnje razdoblje,
b) godišnjem planu,
c) planu pojedinačne revizije.
(2) Strateški i godišnji plan obavljanja unutarnje revizije, kao i njihove
izmjene i dopune, na temelju procjene rizika izrađuje voditelj jedinice za
unutarnju reviziju, a donosi čelnik korisnika proračuna. Ako čelnik korisnika
proračuna ne odobri uvrštavanje pojedinih revizija u strateški ili godišnji
plan, voditelj jedinice za unutarnju reviziju obvezan je o tome izvijestiti
Središnju harmonizacijsku jedinicu Ministarstva financija u pisanom obliku.
(3) Strateški plan donosi se do konca tekuće godine za sljedeće trogodišnje
razdoblje, a godišnji plan unutarnje revizije donosi se do konca tekuće godine
za sljedeću godinu.
(4) Za svaku reviziju izrađuje se plan pojedinačne unutarnje revizije koji
potanko opisuje opseg, ciljeve, trajanje i raspodjelu resursa za obavljanje
revizije, revizijski pristup, tehnike i vrste te obuhvat revizijskih postupaka.
Voditelj jedinice za unutarnju reviziju odobrava plan pojedinačne revizije i s
tim povezane programe koji potanko opisuju revizijske postupke. Revizija se
obavlja utvrđivanjem, analiziranjem, procjenjivanjem i dokumentiranjem podataka
dovoljnih za davanje stručnog mišljenja o postavljenim ciljevima.
Izvješćivanje i praćenje preporuka unutarnje revizije
Članak 29.
(1) Za svaku obavljenu reviziju izrađuje se revizorsko izvješće koje sadrži
upravljački sažetak, ciljeve i opseg revizije, nalaze, zaključke i preporuke,
kao i očitovanje ovlaštene osobe revidirane jedinice.
(2) Konačno revizorsko izvješće odobrava voditelj jedinice za unutarnju reviziju
i dostavlja ga čelniku korisnika proračuna koji odlučuje o prihvaćanju preporuka
u roku ne dužem od 30 dana.
(3) Ako čelnik korisnika proračuna ne prihvati ili djelomično prihvati
preporuke, neprihvaćene preporuke i razlozi neprihvaćanja navode se u očitovanju
revidirane jedinice u pisanom obliku i zapisniku sa završnog sastanka. U slučaju
da se preporuka unutarnjeg revizora odnosi na visokorizično područje, čelnik
korisnika proračuna treba bez odgode poduzeti odgovarajuće mjere.
(4) Čelnik korisnika proračuna odlučuje i sastavlja plan djelovanja koji
uključuje prihvaćene preporuke i radnje koje je potrebno poduzeti, uključujući
sredstva za organizaciju i detaljno praćenje provedbe.
(5) Čelnik korisnika proračuna dostavlja prihvaćeni plan djelovanja voditelju
jedinice za unutarnju reviziju. Unutarnja revizija nije uključena u izradu i
provedbu plana djelovanja. Čelnik korisnika proračuna odlučuje o početku,
odgodi, otkazivanju i završetku provedbe pojedinih preporuka iz plana
djelovanja, što se navodi u očitovanju revidirane jedinice.
(6) Unutarnja revizija prati provode li se preporuke pravilno, djelotvorno i
pravodobno. Aktivnosti praćenja provedbe preporuka danih u revizorskom izvješću
uključuju se u godišnji plan unutarnje revizije za iduće razdoblje.
OBVEZE VODITELJA JEDINICE ZA UNUTARNJU REVIZIJU
Članak 30.
(1) Voditelj jedinice za unutarnju reviziju, odnosno unutarnji revizor, dužan je
pripremiti godišnje izvješće o obavljenim revizijama i o aktivnostima unutarnje
revizije u skladu s uputama Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva
financija.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Središnjoj harmonizacijskoj
jedinici Ministarstva financija nakon što ga odobri čelnik korisnika proračuna.
Članak 31.
(1) Voditelj jedinice za unutarnju reviziju uz odobrenje čelnika korisnika
proračuna, odnosno korisnici proračuna obvezni su Središnjoj harmonizacijskoj
jedinici Ministarstva financija do 31. siječnja dostaviti:
a) strateški plan unutarnje revizije (ažuriran na godišnjoj razini) za sljedeće
trogodišnje razdoblje,
b) godišnji plan unutarnje revizije za tekuću godinu,
c) godišnje izvješće unutarnje revizije za prethodnu godinu.
(2) Godišnje izvješće unutarnje revizije obuhvaća:
a) pregled obavljenih revizija i gdje je prikladno, odstupanja od godišnjeg
revizijskog plana, uz navođenje razloga odstupanja ili neizvršavanja plana,
b) glavne zaključke koji se odnose na funkcioniranje sustava financijskog
upravljanja i kontrola, te preporuke dane s ciljem poboljšanja poslovanja
korisnika proračuna,
c) aktivnosti koje je poduzeo čelnik korisnika proračuna s ciljem provedbe
značajnijih preporuka, te značajne preporuke koje nisu provedene,
d) sve slučajeve nepridržavanja ili pogrešne primjene zakona i drugih propisa,
te sumnji na prijevaru,
e) prijedloge za razvoj unutarnje revizije.
(3) Voditelj jedinice za unutarnju reviziju obvezan je podnositi i pojedinačna
ili povremena izvješća na zahtjev čelnika korisnika proračuna ili Središnje
harmonizacijske jedinice Ministarstva financija.
(4) Korisnici proračuna izravno odgovorni Hrvatskom saboru, koji su navedeni u
članku 15. stavku 4. ovoga Zakona, nisu obvezni postupiti prema odredbama
stavaka 1. i 2. ovoga članka.
UNUTARNJA REVIZIJA PROGRAMA I PROJEKATA KOJE FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
Članak 32.
Jedinice za unutarnju reviziju korisnika proračuna ovlaštenih za provedbu programa i projekata koje financira Europska unija provest će unutarnju reviziju administracije, financijskog i tehničko-upravljačkog sustava. Unutarnju reviziju provest će kod korisnika proračuna ili druge institucije ovlaštene za provedbu programa i projekata koje u cijelosti ili djelomično financira Europska unija, uključujući i sve druge sudionike koji su primili sredstva za programe i projekte Europske unije.
SURADNJA S DRUGIM TIJELIMA
Članak 33.
(1) Voditelj jedinice za unutarnju reviziju i unutarnji revizori obvezni su
surađivati sa Središnjom harmonizacijskom jedinicom Ministarstva financija kako
bi dobili potrebne smjernice, podatke i podršku.
(2) Voditelj jedinice za unutarnju reviziju surađuje s Državnim uredom za
reviziju kojemu, na njegov zahtjev, pruža sve podatke koji se odnose na sadržaj
okončanih unutarnjih revizija. Na zahtjev Državnog ureda za reviziju odvijaju se
i drugi oblici suradnje.
IV. VIJEĆE ZA UNUTARNJU FINANCIJSKU KONTROLU U JAVNOM SEKTORU
Članak 34.
(1) Vijeće za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru (dalje u tekstu:
Vijeće) osniva se s ciljem razvoja financijskog upravljanja i kontrola te
unutarnje revizije. Vijeće je savjetodavno tijelo ministra financija i nema
upravljačke ovlasti.
(2) Ako Vijeće kroz svoje aktivnosti utvrdi da postoje određena otvorena pitanja
koja proizlaze iz njegova rada, o tome izvješćuje Vladu Republike Hrvatske s
ciljem poduzimanja odgovarajućih radnji.
(3) Članove Vijeća, na prijedlog ministra financija, imenuje Vlada Republike
Hrvatske iz kruga osoba sa znanjem i iskustvom na području financijskog
upravljanja i kontrola, unutarnje ili vanjske revizije, te iz reda čelnika
korisnika proračuna.
(4) Članovi Vijeća sazivaju se ovisno o temama koje će Vijeće razmatrati.
(5) Ministar financija predsjednik je Vijeća.
(6) Rad Vijeća usmjeren je na:
a) poboljšanje upravljanja rizicima i samoprocjeni unutarnje kontrole od strane
čelnika korisnika proračuna,
b) praćenje provedbe aktivnosti koje je čelnik korisnika proračuna poduzeo nakon
obavljene procjene rizika i samoprocjene unutarnje kontrole,
c) praćenje provedbe preporuka od čelnika korisnika proračuna što su ih dali
unutarnja revizija i Državni ured za reviziju,
d) zaštitu funkcionalne neovisnosti i razvoj unutarnje revizije,
e) davanje preporuka za razvoj financijskog upravljanja i kontrola te unutarnje
revizije,
f) procjenu opravdanosti razloga za razrješenje i/ili premještaj voditelja
jedinice za unutarnju reviziju,
g) davanje savjeta i mišljenja, gdje je prikladno, o objedinjenom godišnjem
izvješću o unutarnjoj financijskoj kontroli u javnom sektoru (upravljačka
odgovornost, financijsko upravljanje i kontrole, unutarnja revizija) prije
njegova odobrenja od ministra financija i podnošenja Vladi Republike Hrvatske.
(7) Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija dat će Vijeću, na
njegov zahtjev, sve podatke potrebne za obavljanje njegovih zadaća. Članovi
Vijeća postupat će u skladu s pravilima i procedurama koje sami uspostave.
(8) Vijeće se saziva prema potrebi, a najmanje triput godišnje.
V. SREDIŠNJA HARMONIZACIJSKA JEDINICA MINISTARSTVA FINANCIJA
Članak 35.
(1) Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija nadležna je za:
a) pripremu zakona i podzakonskih propisa iz područja financijskog upravljanja i
kontrola te unutarnje revizije,
b) izradu metodologije i standarda rada financijskog upravljanja i kontrola te
unutarnje revizije,
c) organiziranje izobrazbe osoba odgovornih i uključenih u financijsko
upravljanje i kontrole te unutarnju reviziju,
d) koordinaciju uspostave i razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola,
e) davanje mišljenja o premještaju i otpuštanju unutarnjih revizora iz članka
23., stavka 2. ovoga Zakona,
f) vođenje i održavanje registra jedinica za unutarnju reviziju, registra
povelja unutarnjih revizora, registra ovlaštenih revizora i registra osoba
uključenih u financijsko upravljanje i kontrole iz članka 8. stavka 1. ovoga
Zakona,
g) uspostavu i održavanje internetske stranice o aktivnostima Središnje
harmonizacijske jedinice Ministarstva financija, izobrazbi i stjecanju stručnog
ovlaštenja za zvanje ovlaštenoga unutarnjeg revizora.
(2) Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija sastavlja
objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola i o
svome radu na temelju godišnjih izvješća korisnika proračuna o aktivnostima
vezanima uz uspostavu i razvoj financijskog upravljanja iz članka 15. stavka 3.
ovoga Zakona te na temelju godišnjih izvješća o obavljenim unutarnjim revizijama
i aktivnostima unutarnje revizije iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona.
Objedinjeno godišnje izvješće, nakon što ga je raspravilo Vijeće, odobrava
ministar financija i podnosi ga Vladi Republike Hrvatske. Izvješće se podnosi do
konca travnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Objedinjeno godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka sadrži zbrojne i
značajnije podatke o financijskom upravljanju i kontrolama, značajnije nalaze i
preporuke unutarnje revizije, te značajnije aktivnosti koje je poduzeo čelnik
korisnika proračuna u cilju poboljšanja sustava unutarnjih financijskih
kontrola.
(4) Ministar financija donosi naputak u skladu s kojim su korisnici proračuna
dužni podnijeti godišnje izvješće o sustavu unutarnjih financijskih kontrola i o
svome radu.
(5) Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija obavlja provjeru
kvalitete sustava financijskog upravljanja i kontrola te unutarnje revizije s
ciljem odgovarajućeg praćenja provedbe preporuka i njihova usklađenja kod
korisnika proračuna na koje se ovaj Zakon odnosi, a u svrhu prikupljanja
informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada.
VI. PODUZIMANJE RADNJI PROTIV NEPRAVILNOSTI I PRIJEVARA
Članak 36.
(1) Čelnik korisnika proračuna obvezan je sprječavati rizik nepravilnosti i
prijevare te poduzimati radnje protiv nepravilnosti i prijevara.
(2) Čelnik korisnika proračuna obvezan je imenovati osobu zaduženu za
nepravilnosti, koja će zaprimati obavijesti o nepravilnostima i sumnjama na
prijevaru ili samostalno poduzimati radnje protiv nepravilnosti i prijevara.
(3) Unutarnji revizori, osobe uključene u financijsko upravljanje i kontrole,
kao i drugi zaposlenici, o sumnjama na prijevaru ili o odgovarajućim nalazima o
nepravilnostima istodobno će obavijestiti čelnika korisnika proračuna i osobu
zaduženu za nepravilnosti.
(4) Ako unutarnji revizor posumnja na prijevaru u tijeku obavljanja revizije, o
tome obavještava voditelja jedinice za unutarnju reviziju, koji je obvezan
prekinuti izvođenje revizije i podnijeti pisano izvješće čelniku korisnika
proračuna i osobi zaduženoj za nepravilnosti.
(5) Nakon primljene obavijesti o nepravilnosti ili sumnji na prijevaru, čelnik
korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnosti poduzet će potrebne
mjere i o tome obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno
tijelo za nepravilnosti i prijevare pri Ministarstvu financija, a u roku od 15
dana u pisanom će obliku o poduzetim mjerama obavijestiti osobu koja je
upozorila na nepravilnosti ili prijevaru, osim u slučaju anonimne prijave.
(6) Ako osobe iz stavka 3. ovoga članka ne dobiju informaciju o poduzimanju
odgovarajućih mjera, o tome će obavijestiti nadležna tijela za nepravilnosti i
prijevare iz stavka 5. ovoga članka. Središnja harmonizacijska jedinica
Ministarstva financija nije nadležno tijelo za prijavu nepravilnosti i
prijevara.
(7) Osobama iz stavka 3. ovoga članka jamči se zaštita identiteta i stečenih
prava u radnom odnosu na temelju zakonskih propisa Republike Hrvatske.
(8) U slučaju nepravilnosti i prijevara postupci prema nadležnim tijelima
Republike Hrvatske i Europske unije te druga pitanja s tim u svezi uredit će se
posebnim propisima.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
Ministar financija će u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona:
a) donijeti program izobrazbe vezan uz uspostavu i razvoj financijskog
upravljanja i kontrola iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona,
b) donijeti program izobrazbe prema kojem se stječe stručno ovlaštenje ministra
financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru iz članka
18. stavka 1. točke c) ovoga Zakona,
c) predložiti Vladi Republike Hrvatske članove Vijeća za unutarnju financijsku
kontrolu u javnom sektoru iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona,
d) donijeti pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz članka 17.
stavka 2. ovoga Zakona kojim će se, po potrebi, propisati i druga pitanja vezana
uz unutarnju reviziju,
e) donijeti podzakonske propise sukladno kojima će se odrediti potrebne
aktivnosti za uspostavu sustava financijskog upravljanja i kontrola te rokovi
njegove provedbe.
Članak 38.
(1) Čelnik korisnika proračuna imenovat će voditelja za financijsko upravljanje
i kontrole iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) O potrebi imenovanja koordinatora za financijsko upravljanje i kontrole iz
članka 8. stavka 1. ovoga Zakona odlučit će čelnik korisnika proračuna na
temelju procjene.
(3) Voditelj za financijsko upravljanje i kontrole, uz suglasnost čelnika
korisnika proračuna, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona donijet će plan uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola
iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Čelnik korisnika proračuna u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona imenovat će osobu zaduženu za nepravilnosti u skladu s odredbama članka
36. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 39.
Korisnici proračuna obvezni su uspostaviti unutarnju reviziju u skladu s odredbama članka 17. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 40.
(1) Osoba raspoređena na poslove unutarnjeg revizora dužna je u roku godine dana
nakon rasporeda na to radno mjesto steći stručno ovlaštenje za obavljanje
poslova unutarnje revizije.
(2) Ako osoba raspoređena na poslove unutarnjeg revizora u navedenom roku ne
stekne stručno ovlaštenje, odobrava se naknadni rok od šest mjeseci za
stjecanje stručnog ovlaštenja.
(3) Ako osoba raspoređena na poslove unutarnjeg revizora nije iz opravdanih
razloga u mogućnosti steći stručno ovlaštenje unutar roka navedenog u stavku 2.
ovoga članka, rok prestaje teći i nastavlja se od dana prestanka opravdanog
razloga.
(4) Ne stekne li stručno ovlaštenje u propisanim rokovima, osoba se raspoređuje
na druge poslove primjerene njezinoj stručnoj spremi i sposobnostima.
(5) Odredbe članka 20. stavka 3. ovoga Zakona primjenjuju se po isteku tri
godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 41.
Do donošenja propisa iz članka 37. točke d) ovoga Zakona primjenjuje se Pravilnik o unutarnjoj reviziji proračunskih korisnika (»Narodne novine«, br. 150/05.).
Stupanje na snagu Zakona
Članak 42.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 470-03/06-01/02
Zagreb, 15. prosinca 2006.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora, v. r.
Vladimir Šeks, v. r.