3198
Na temelju članka 68. stavka 5. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03, 157/03), ministar kulture donosi
I. OPĆE ODREDBE
Sadržaj propisa
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za davanje odobrenja za izvoz kulturnih dobara u treće zemlje i davanje odobrenja radi iznošenja kulturnih dobara u države članice Europske unije kao i uvjeti za davanje potvrde za izvoz/iznošenje predmeta koji nemaju svojstvo kulturnoga dobra, te za vođenje evidencije o izdanim odobrenjima i potvrdama.
Definicija
Članak 2.
Kulturnim dobrima u smislu ovoga Pravilnika smatraju se kulturna dobra određena Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kao i dobra utvrđena Dodatkom I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Nadležno tijelo
Članak 3.
Nadležno tijelo u smislu ovoga Pravilnika je konzervatorski odjel Ministarstva kulture na području kojega se kulturno dobro nalazi, a za područje grada Zagreba Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.
Izvoz i iznošenje kulturnog dobra
Članak 4.
Izvoz kulturnih dobara izvan carinskog područja Republike Hrvatske u treće
zemlje obavlja se uz predočenje odobrenja za izvoz kulturnoga dobra (u daljnjem
tekstu: odobrenje za izvoz), a iznošenje kulturnih dobara u države članice
Europske unije obavlja se uz predočenje odobrenja za iznošenje kulturnog dobra
(u daljnjem tekstu: odobrenje za iznošenje).
Ako se ne radi o kulturnom dobru, nadležno tijelo izdaje potvrdu kojom utvrđuje
da se ne radi o kulturnom dobru te da nema zapreke za izvoz/iznošenje predmeta
iz Republike Hrvatske. Potvrda se izdaje na memorandumu nadležnoga tijela te
obvezno sadrži naziv, opis i fotografiju dobra koje se izvozi/iznosi, napomenu
da dobro nema svojstvo kulturnoga dobra te ne podliježe zabrani izvoza/iznošenja
iz Republike Hrvatske, kao i dvije fotografije dobra ovjerene od nadležnoga
tijela. Potvrda mora sadržavati potpis ovlaštene osobe i žig nadležnoga tijela.
Nadležno tijelo dužno je presliku odobrenja kojim se odobrava izvoz/iznošenje
kulturnoga dobra kao i potvrdu kojom se utvrđuje da dobro koje se izvozi/iznosi
nema svojstvo kulturnoga dobra, dostaviti nadležnoj upravi Ministarstva kulture
te nadležnim tijelima Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva financija –
Carinske uprave.
Nadležno tijelo vodi evidenciju zaprimljenih zahtjeva i potvrda te evidenciju o
povratu u zemlju u utvrđenom roku. Nadležna uprava Ministarstva kulture vodi
središnju evidenciju za područje Republike Hrvatske.
Administrativna suradnja s državama članicama EU
Članak 5.
Republika Hrvatska dužna je poduzeti sve potrebne mjere za uspostavljanje suradnje, u okviru uzajamnih odnosa, između svojih nadležnih carinskih tijela i nadležnih tijela drugih država članica EU. U sklopu ove suradnje primjenjivat će se propisane odredbe o povjerljivosti podataka.
Članak 6.
Ministarstvo kulture predstavlja središnje tijelo za uspostavljanje kontakata s nadležnim tijelima država članica kao i s Europskom komisijom u postupcima predviđenim ovim Pravilnikom.
II. IZDAVANJE ODOBRENJA ZA IZVOZ KULTURNIH DOBARA
Odobrenja za izvoz
Članak 7.
Nadležno tijelo izdat će na zahtjev zainteresirane osobe odobrenje za izvoz:
– za kulturna dobra koja su se zakonito i konačno nalazila na teritoriju
Republike Hrvatske na dan 1. siječnja 1993. godine, ili
– za kulturna dobra koja se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske poslije 1.
siječnja 1993. godine, a koja su zakonito i konačno unesena iz druge države
članice Europske unije ili uvezena iz trećih zemalja, odnosno ponovno uvezena iz
trećih zemalja nakon zakonite pošiljke iz država članica Europske unije u
Republiku Hrvatsku.
Ministarstvo kulture će po potrebi u slučaju stavka 1. podstavka 2. ovoga
članka, stupiti u kontakt s nadležnim tijelima države članice Europske unije iz
koje potječe odnosno kulturno dobro, a osobito s tijelima nadležnim za povrat
kulturnog dobra koje je prema važećim propisima nezakonito izneseno s teritorija
države članice.
Zahtjev za odobrenje izvoza
Članak 8.
Zahtjev za odobrenje izvoza kulturnog dobra podnosi se nadležnom tijelu popunjavanjem tiskanice sukladno ovom Pravilniku. Tiskanice su otisnute na hrvatskom i engleskom jeziku.
Odbijanje izdavanja odobrenja za izvoz
Članak 9.
Izdavanje odobrenja za izvoz nadležno tijelo može odbiti u smislu ovoga
Pravilnika ako se na dotična kulturna dobra odnose zakoni koji štite nacionalno
blago umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti.
Ako se odbije izdavanje odobrenja za izvoz kulturnoga dobra iz Republike
Hrvatske obavijest o tome dostavlja se svim nadležnim tijelima sukladno Zakonu o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i nadležnim tijelima Ministarstva
unutarnjih poslova te Ministarstva financija – Carinske uprave.
Predočenje odobrenja
Članak 10.
Odobrenje za izvoz predočava se uz izvoznu deklaraciju tijekom carinskog postupka u carinskoj ispostavi nadležnoj za prihvat deklaracije.
Članak 11.
Republika Hrvatska može ograničiti broj carinskih ispostava ovlaštenih za
provođenje postupka vezanog uz izvoz kulturnih dobara.
Ako Republika Hrvatska iskoristi mogućnost iz stavka 1. ovoga članka, dužna je
Europsku komisiju obavijestiti o carinskim ispostavama koje su ovlaštene za
obavljanje tih formalnosti.
Prekršajne odredbe
Članak 12.
Prekršajne sankcije za kršenje odredaba ovoga Pravilnika propisane su prekršajnim odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Izvještavanje
Članak 13.
Ministarstvo kulture dužno je obavijestiti Europsku komisiju o mjerama poduzetim sukladno ovom Pravilniku i dostaviti Europskoj komisiji popis tijela nadležnih za izdavanje odobrenja za izvoz kulturnih dobara.
III. VRSTE ODOBRENJA
Vrste odobrenja
Članak 14.
Postoje tri vrste odobrenja za izvoz kulturnog dobra u treće zemlje koja će se
izdavati i koristiti sukladno ovom Pravilniku:
1. Standardno odobrenje,
2. Posebno otvoreno odobrenje, i
3. Opće otvoreno odobrenje.
Uporaba odobrenja za izvoz neće ni na koji način utjecati na obveze vezane uz
izvozne postupke ili prateću dokumentaciju. Nadležno tijelo na zahtjev
dostavlja tiskanice za izdavanje odobrenja za izvoz.
Odobrenja za izvoz iz stavka 1. ovoga članka izdavat će se za kulturna dobra
utvrđena prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i za kulturna dobra
navedena u Dodatku I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 15.
Standardno odobrenje obično se koristi za svaki izvoz koji podliježe glavama I.
i II. ovoga Pravilnika.
Posebno ili opće otvoreno odobrenje može se koristiti umjesto standardnog
odobrenja ako su ispunjeni konkretni uvjeti koji se na njih odnose sukladno
člancima 23. i 26. ovoga Pravilnika.
Posebno otvoreno odobrenje obuhvaća ponovljeni privremeni izvoz kulturnog dobra
od strane određene osobe ili organizacije sukladno članku 23. ovoga Pravilnika.
Opće otvoreno odobrenje obuhvaća privremeni izvoz bilo kojega kulturnog dobra
koji je dio stalne zbirke muzeja ili druge ustanove, sukladno članku 26. ovoga
Pravilnika.
Nadležno tijelo može u bilo koje vrijeme opozvati posebno ili opće otvoreno
odobrenje ako uvjeti na temelju kojih je izdano više ne postoje. Nadležno tijelo
je dužno odmah obavijestiti Europsku komisiju ako izdano odobrenje nije vraćeno
a moglo bi se nezakonito koristiti.
Nadležno tijelo može na svom teritoriju donijeti sve prihvatljive mjere koje
smatra potrebnim za praćenje korištenja otvorenih dozvola koje je izdalo.
IV. ODOBRENJA ZA IZVOZ
Standardno odobrenje
Članak 16.
Standardno odobrenje za izvoz kulturnih dobara izdaje se na tiskanici sadrţanoj
u Dodatku II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Tiskanica se tiska na
bijelom papiru bez celuloze, pripremljenoj za pisanje, a koja najmanje teţi 55
grama po m˛.
Tiskanica je veličine 210x297 mm.
Tiskanica je odđtampana ili je u elektroničkom obliku te se popunjava hrvatskim
latiničnim pismom.
Nadleţno tijelo drţave članice Europske unije u kojoj se odobrenje za izvoz
podnosi, moţe zatraţiti njezino prevoenje na jedan od sluţbenih jezika te drţave
članice. U tom slučaju trođkove prijevoda snosi traţitelj odobrenja.
Ministarstvo kulture osigurat ăe:
– tiskanje tiskanice s oznakom naziva izdavača »Narodne novine», te adresom i
identifikacijskom oznakom,
– poduzimanje mjera potrebnih za sprječavanje krivotvorenja tiskanice.
Obavijest o sredstvu identifikacije usvojenom od nadleţnog tijela za ovu svrhu
bit ăe proslijeena Europskoj komisiji.
Tiskanica se prvenstveno ispunjava strojno ili elektroničkim putem. Tiskanica se
moţe ispuniti rukom, tintom i čitljivim velikim slovima. U svakom slučaju
tiskanica ne smije sadrţavati brisanja, ispravljanja ili druge izmjene.
Članak 17.
Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga članka, zasebno odobrenje za izvoz izdaje se
za svaku pošiljku kulturnih dobara.
U smislu stavka 1. ovoga članka, pošiljka označava pojedinačno kulturno dobro
ili veći broj kulturnih dobara.
U slučaju da pošiljka sadrži veći broj kulturnih dobara nadležno tijelo je
ovlašteno odlučiti o izdavanju jednog ili više odobrenja za izvoz za takvu
pošiljku.
Članak 18.
Tiskanica standardnog odobrenja sastoji se od tri lista:
– prvi list označen kao broj 1. sadržava zahtjev,
– drugi list označen kao broj 2. zadržava podnositelj zahtjeva,
– treći list označen kao broj 3. vraća se nadležnom tijelu koje je izdalo
odobrenje.
Članak 19.
Podnositelj zahtjeva ispunjava polja 1., 3., 6. do 21., te 24., a ako je
potrebno i polje 25. u zahtjevu, te iznimno i druge listove uz odobrenje
nadležnoga tijela.
Uz tiskanicu se prilažu:
– dokumenti iz kojih su vidljivi svi relevantni podaci o kulturnom dobru i
njihovom pravnom položaju (vlasništvo i drugo) u vrijeme podnošenja zahtjeva
zajedno sa svim drugim pripadajućim dokumentima (računi, stručne procjene i
drugo), ako je to potrebno;
– jasno i vidljivo ovjerena fotografija kulturnoga dobra od nadležnoga tijela
ili, kada je to potrebno, a prema slobodnoj ocjeni nadležnoga tijela, više
fotografija u crno-bijeloj tehnici ili u boji veličine najmanje 8x12 cm.
Fotografije moraju prikazivati kulturno dobro u cijelosti na prepoznatljiv
način;
– dokumenti kojima se dokazuje imovinsko jamstvo za slučaj oštećenja, uništenja
ili protupravnog otuđenja kulturnoga dobra, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara.
Prilozi iz ovoga članka mogu se po potrebi na temelju odluke nadležnog tijela
zamijeniti detaljnim popisom kulturnih dobara.
Nadležno tijelo može, za izdavanje odobrenja za izvoz i ako ocijeni da je to
potrebno, zahtijevati fizički pregled kulturnoga dobra za koje se traži
odobrenje za izvoz.
Troškove koji nastanu u svezi s provedbom stavaka 2. i 3. ovoga članka snosi
podnositelj zahtjeva.
Odobrenje za izvoz može biti izdano na temelju pravilno ispunjene tiskanice koja
se podnosi nadležnom tijelu. Ako je nadležno tijelo izdalo odobrenje za izvoz,
prvi list zadržava to nadležno tijelo, a preostali listovi vraćaju se
podnositelju zahtjeva kojem je izdano odobrenje za izvoz ili njegovom ovlaštenom
zastupniku.
Članak 20.
Uz izvoznu deklaraciju prilaže se sljedeće:
– list za podnositelja zahtjeva, i
– list koji se vraća nadležnom tijelu koje ga je izdalo.
Članak 21.
Carinska ispostava nadležna za prihvaćanje izvozne carinske deklaracije
osigurava da podaci u izvoznoj carinskoj deklaraciji ili ATA karnetu, ako se
koristi, odgovaraju podacima iz odobrenja za izvoz te da je u polju 44. izvozne
deklaracije odnosno na talonu ATA karneta naznačeno postojanje odobrenja za
izvoz kulturnog dobra.
Carinska ispostava iz stavka 1. ovoga članka poduzima prikladne mjere za
identifikaciju kulturnog dobra. Ove mjere sastoje se od postavljanja plombi ili
pečata carinske ispostave. Tiskanica odobrenja za izvoz, čija je preslika
priložena uz primjerak broj 3. jedinstvene carinske deklaracije, vraća se
nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za izvoz kulturnog dobra.
Nakon popunjavanja polja 23. na listovima 2. i 3. odobrenja za izvoz, carinska
ispostava nadležna za prihvaćanje izvozne deklaracije predaje ovlašteniku
odobrenja ili njegovom ovlaštenom zastupniku, list broj 2. odobrenja koji je
njemu namijenjen.
Treći list tiskanice odobrenja, koji se vraća nadležnom tijelu koje ga je
izdalo, obvezno prati pošiljku do granične carinske ispostave na kojoj pošiljka
napušta Republiku Hrvatsku. Ova ispostava ovjerava svojim pečatom polje 26.
lista tiskanice te treći list vraća nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje.
Članak 22.
Rok važenja odobrenja za izvoz ne može biti dulji od 12 mjeseci od dana
izdavanja.
U slučaju zahtjeva za privremenim izvozom, nadležno tijelo može utvrditi u kojem
roku kulturno dobro mora biti vraćeno u Republiku Hrvatsku.
Ako rok važenja odobrenja za izvoz istekne a da odobrenje nije iskorišteno,
podnositelj zahtjeva dužan je sve listove u njegovom posjedu bez odlaganja
vratiti tijelu koje ih je izdalo.
Posebno otvoreno odobrenje
Članak 23.
Posebno otvoreno odobrenje može se izdati za određeno kulturno dobro koje se
privremeno, učestalo odnosno uobičajeno izvozi iz Republike Hrvatske u svrhu
korištenja i/ili izlaganja u trećim zemljama. Kulturno dobro mora biti u
vlasništvu ili zakonitom posjedu fizičke ili pravne osobe odnosno organizacije
koja koristi i/ili izlaže to kulturno dobro.
Odobrenje za izvoz može biti isključivo izdano pod uvjetom da je nadležno tijelo
utvrdilo da podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ima sva potrebna
jamstva za povrat kulturnog dobra u Republiku Hrvatsku u dobrom stanju, te da je
dobro opisano ili označeno tako da ne postoji sumnja u trenutku privremenog
izvoza da je dobro koje se izvozi doista kulturno dobro opisano u posebnom
otvorenom odobrenju.
Rok važenja posebnog otvorenog odobrenja ne može biti dulji od 5 godina.
Članak 24.
Odobrenje se prilaže uz pisanu izvoznu deklaraciju ili treba biti raspoloživo u
drugim slučajevima prilikom provjere kulturnog dobra na zahtjev.
Nadležna tijela vlasti države članice Europske unije u kojoj se odobrenje za
izvoz podnosi mogu zahtijevati prijevod na jezik, ili jedan od službenih jezika
dotične zemlje članice. U tom slučaju, troškove prijevoda snosit će podnositelj
zahtjeva.
Članak 25.
Carinska ispostava nadležna za prihvaćanje izvozne carinske deklaracije osigurat
će da je predočeno kulturno dobro doista ono koje je opisano u odobrenju za
izvoz, te da je to odobrenje navedeno u polju 44. izvozne deklaracije, ako se
zahtijeva pisana deklaracija.
Ako se zahtijeva pisana deklaracija, odobrenje mora biti u privitku primjerka
broj 3. jedinstvene carinske deklaracije i pratiti robu do granične carinske
ispostave na kojoj kulturno dobro napušta Republiku Hrvatsku.
U slučajevima u kojima se primjerak 3. jedinstvene carinske deklaracije stavlja
na raspolaganje izvozniku ili njegovom zastupniku, odobrenje za izvoz stavlja mu
se na raspolaganje za korištenje u nadolazećim slučajevima.
Opće otvoreno odobrenje
Članak 26.
Opće otvoreno odobrenje za izvoz kulturnih dobara može se izdati muzejima i
drugim institucijama u svrhu privremenog izvoza iz Republike Hrvatske predmeta
koji su sastavni dio njihove trajne zbirke, a radi učestalog odnosno uobičajenog
izlaganja u trećim zemljama.
Odobrenje može biti isključivo izdano pod uvjetom da je nadležno tijelo utvrdilo
da podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ima sva potrebna jamstva u
svrhu povrata kulturnog dobra u Republiku Hrvatsku u dobrom stanju. Odobrenje
može biti izdano za izvoz različitih vrsta predmeta iz trajne zbirke u svakom
slučaju privremenog izvoza. Odobrenje se može koristiti za izvoz grupa
različitih vrsta predmeta istovremeno ili u slijedu.
Rok važenja općeg otvorenog odobrenja ne može biti dulji od 5 godina.
Članak 27.
Odobrenje se podnosi kao prilog izvoznoj carinskoj deklaraciji.
Nadležno tijelo države članice Europske unije u kojoj se dozvola podnosi može
tražiti prijevod na jezik, ili jedan od službenih jezika te zemlje članice. U
tom slučaju troškove prijevoda snosi podnositelj zahtjeva.
Članak 28.
Carinska ispostava ovlaštena za prihvaćanje izvozne deklaracije osigurat će da
se odobrenje podnosi zajedno s popisom kulturnih dobara koja se izvoze i koja su
opisana u izvoznoj deklaraciji.
Popis se podnosi na memorandumu institucije i svaka njegova stranica mora biti
potpisana od osobe iz institucije koja je navedena na odobrenju. Svaka stranica
će također biti ovjerena pečatom institucije koji odgovara pečatu na odobrenju.
Podaci o odobrenju moraju biti uneseni u polje 44. izvozne deklaracije.
Odobrenje se prilaže trećem primjerku jedinstvene carinske deklaracije i mora
pratiti pošiljku do granične carinske ispostave na kojoj roba napušta carinsko
područje Republike Hrvatske. U slučajevima u kojima se treći primjerak
jedinstvene carinske deklaracije daje izvozniku ili njegovom zastupniku,
odobrenje za izvoz će mu se također dati za korištenje u idućim slučajevima.
Tiskanice za odobrenja
Članak 29.
Posebno otvoreno odobrenje za izvoz izdaje se na tiskanici sadrţanoj u Dodatku
III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Opăe otvoreno odobrenje za izvoz izdaje se na tiskanici sadrţanoj u Dodatku IV.
koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Tiskanica ăe biti odđtampana ili u elektroničkom obliku na hrvatskom i engleskom
jeziku.
Tiskanica je veličine 210x297 mm. Dopuđtena je razlika u veličini za manje od 5
mm ili viđe od 8 mm u duţini. Papir mora biti bijele boje bez celuloze
pripremljen za pisanje teţine najmanje 55 g/m˛. Tiskanica mora imati tiskani
uzorak tipa guilloche – valovite crte koje se simetrično sijeku u pozadini koja
je svijetlo plave boje radi otkrivanja bilo kakvog krivotvorenja mehaničkim ili
kemijskim putem.
Drugi list odobrenja koji nema uzorak tipa guilloche pozadine namijenjen je
isključivo za izvoznikovu uporabu ili pismohranu.
Članak 30.
Ministarstvo kulture osigurat će:
– da tiskanica ima oznaku izdavača »Narodne novine«, kao i adresu i
identifikacijsku oznaku (serijski broj tiskan ili pečatiran)
– poduzimanje mjera potrebnih za sprječavanje krivotvorenja tiskanice.
Obavijest o sredstvu identifikacije usvojenom od nadležnog tijela za ovu svrhu
bit će proslijeđeno Europskoj komisiji.
Odobrenja se ispunjavaju strojno ili elektroničkim putem. U iznimnim slučajevima
mogu biti ispunjena i rukom, čitljivim velikim slovima, crnom tintom. U svakom
slučaju tiskanica ne smije sadržavati brisanja, ispravljanja ili druge izmjene.
V. ODOBRENJA ZA IZNOŠENJE
Članak 31.
Zahtjev za odobrenje iznošenja kulturnog dobra iz Republike Hrvatske u države članice Europske unije podnosi se nadležnom tijelu popunjavanjem tiskanica sukladno ovom Pravilniku. Tiskanice su otisnute na hrvatskom i engleskom jeziku.
Članak 32.
Vrste odobrenja za iznošenje kulturnog dobra iz Republike Hrvatske u države
članice Europske unije su:
1. Standardno odobrenje za iznošenje kulturnoga dobra
2. Posebno otvoreno odobrenje za iznošenje kulturnoga dobra
3. Opće otvoreno odobrenje za iznošenje kulturnoga dobra
Rok važenja standardnog odobrenja za iznošenje kulturnoga dobra ne može biti
dulji od 12 mjeseci. U slučaju iznošenja nadležno tijelo može odrediti rok u
kojem kulturno dobro mora biti vraćeno u Republiku Hrvatsku.
Ako odobrenje nije upotrijebljeno do datuma navedenoga od nadležnoga tijela, ono
više nije važeće te ga je imatelj odobrenja dužan odmah vratiti nadležnom
tijelu.
Rok važenja posebnog otvorenog odobrenja i općeg otvorenog odobrenja za
iznošenje kulturnog dobra ne može biti dulji od 5 godina.
Odobrenja za iznošenje iz stavka 1. ovoga članka izdavat će se za kulturna dobra
utvrđena prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i kulturna dobra
navedena u Dodatku I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 33.
Nadležno tijelo može odbiti izdavanje odobrenja za iznošenje ako se na dotična
kulturna dobra odnose zakoni koji štite nacionalno blago umjetničke, povijesne
ili arheološke vrijednosti.
Ako se odbije izdavanje odobrenja za iznošenje kulturnoga dobra iz Republike
Hrvatske obavijest o tome dostavlja se svim nadležnim tijelima sukladno Zakonu o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i nadležnim tijelima Ministarstva
unutarnjih poslova te Ministarstva financija – Carinske uprave.
Članak 34.
Standardno odobrenje za iznošenje izdaje se na tiskanici sadržanoj u Dodatku V.
koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Posebno otvoreno odobrenje za iznošenje izdaje se na tiskanici sadržanoj u
Dodatku VI. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Opće otvoreno odobrenje za iznošenje izdaje se na tiskanici sadržanoj u Dodatku
VII. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 35.
Ako nadležno tijelo odbije dati standardno odobrenje za iznošenje kulturnoga dobra prvi list tiskanice zadržava nadležno tijelo, dok se druga dva lista vraćaju podnositelju zahtjeva.
Članak 36.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na način tiskanja, vrstu papira, zaštitu od krivotvorenja, troškove, te ispunjavanje tiskanica za odobrenja radi izvoza kulturnih dobara primjenjuju se i na odobrenja za iznošenje kulturnih dobara.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
Na tiskanici iz Dodatka II. ovoga Pravilnika ulaskom Republike Hrvatske u
punopravno članstvo Europske unije u gornjem lijevom uglu tiskat će se riječi: »EUROPEAN
COMMUNITY«, a ispod njih riječi: »EUROPSKA ZAJEDNICA«.
Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije u točki 5.
tiskanice iz Dodatka II. i tiskanice iz Dodatka V. (na listovima Zahtjev,
Primjerak za podnositelja, te Primjerak za tijelo koje je izdalo odobrenje)
tiskat će se umjesto riječi: »država« i »State« riječi: »država članica« i »Member
State«.
Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije u točki 8.
tiskanica iz stavka 2. ovoga članka tiskat će se umjesto riječi: »Opis kulturnog
dobra sukladno Dodatku Pravilnika o uvjetima za davanje odobrenja radi izvoza i
iznošenja kulturnih dobara iz Republike Hrvatske« i »Description in terms of the
Anex to the Regulations on the conditions for issuing licences for exporting and
taking out cultural goods from the Republic of Croatia« riječi: »Opis kulturnog
dobra sukladno Dodatku Uredbe (EEC) 3911/92 i »Description in terms of the Annex
to Regulation (EEC) 3911/92«.
Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na obrazloženju
tiskanice iz Dodatka II. Ovoga Pravilnika na hrvatskom i engleskom jeziku pod 1.
Općenito, 1. General umjesto riječi: »Pravilnik o uvjetima za davanje odobrenja
radi izvoza i iznošenja kulturnih dobara iz Republike Hrvatske« i »Regulations
on the conditions for issuing licences for the export and removal of cultural
goods« tiskat će se na hrvatskom i engleskom jeziku riječi pod 1. Općenito, i 1.
Generals, u prvom odjeljku »Uredba (EEC) broj3911/92 od 9. prosinca 1992.
godine« i »Regulation (EEC) No 3911/92 of 9 December 1992«, u drugom odjeljku
»Uredba Komisije (EEC) broj 752/93 od 30. ožujka 1993. godine« i » Commission
Regulation (EEC) No 725/93 of 30 March 1993«, te u trećem odjeljku »Uredba
Komisije EC broj 1526/98 od 16. srpnja 1998. godine« i »Commission Regulation (EC)
No 1526/98 of 16 July 1998«, te umjesto riječi: »izvoza iz Republike Hrvatske« i
»exported from the Republic of Croatia« riječi »izvoza iz Europske zajednice« i
»exported from the Community«. U točki 1.3., stavaku 2. podstavku 3. riječi:
»carinske ispostave na kojoj pošiljka napušta Republiku Hrvatsku« i »customs
office of exit from the Republic of Croatia« bit će zamijenjene riječima:
»carinske ispostave na kojoj pošiljka napušta Zajednicu« i »customs office of
exit from the Community«. U tekstu pod 2. Naslovi, 2. Hedings u Polju 5., Box 5.
umjesto riječi: »država« i »State« tiskat će se riječi: »država članica« i »Member
State«, a u Polju 8., Box 8. umjesto riječi: »Pravilniku o uvjetima za davanje
odobrenja radi izvoza i iznošenja kulturnih dobara iz Republike Hrvatske« i »Regulation
on the conditions for issuing licences for the export and removal of cultural
goods from the Republic of Croatia« tiskat će se riječi: »Dodatku Uredbe (EEC)
broj 3911/92.« i »Annex to Regulation (EEC) No 3911/92.« U Polju 26., Box 26.
riječi: »carinsko područje Republike Hrvatske« i »customs territory of the
Republic of Croatia« zamijenit će se riječima: »carinsko područje Zajednice« i »customs
territory of the Community«.
Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na tiskanicama
iz Dodatka III. i IV. u gornjem desnom uglu iza riječi: »IZVOZ KULTURNIH DOBARA«
i »EXPORT OF CULTURAL GOODS« tiskat će se riječi: »(Uredba (EEC) 3911/92)« i »(Regulation
(EEC) 3911/92)«.
Članak 38.
Do punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, odobrenja iz ovoga
Pravilnika za izvoz kulturnog dobra u treće zemlje izdavat će se i za iznošenje
kulturnog dobra u države članice Europske unije.
Kada Republika Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, riječi:
»carinsko područje Republike Hrvatske«, »točka izlaska iz Republike Hrvatske«,
»izlaz iz carinskog područja Republike Hrvatske«, »izvezeno iz Republike
Hrvatske« iz članka 4., članka 21. stavka 4., članka 23. stavka 1., članka 25.
stavka 2, članka 26. stavka 1., članka 28. stavka 3. ovoga Pravilnika s
odgovarajućim značenjem odnosit će se na Europsku uniju.
Članak 39.
Odobrenja za izvoz kulturnih dobara i potvrde za iznošenje kulturnih dobara mogu izdavati nadležna tijela na dosadašnjim tiskanicama najdulje 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 40.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o uvjetima za davanje odobrenja radi iznošenja kulturnih dobara iz Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 104/00).
Članak 41.
Sve odredbe ovoga Pravilnika, izuzev odredbi članka 16. stavaka 4. i 6., članka
24. stavka 2, članka 27. stavka 2., članka 30. stavka 3. i Glave V. ovoga
Pravilnika, te Dodataka I.,V.,VI. i VII. ovom Pravilniku, stupaju na snagu osmog
dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Odredbe članka 16. stavaka 4. i 6., članka 24. stavka 2, članka 27. stavka 2.,
članka 30. stavka 3. i Glave V. ovoga Pravilnika, te Dodataka I.,V.,VI. i VII.
ovom Pravilniku stupaju na snagu danom stupanja Republike Hrvatske u punopravno
članstvo Europske unije.
Klasa: 612-08/06-01/10062
Urbroj: 532-10-03/1-06-01
Zagreb, 20. prosinca 2006.
Ministar kulture
mr. sc. Božo Biškupić, v. r.
DODATAK I.
KATEGORIJE KULTURNIH PREDMETA
A)
1. Arheološki predmeti stariji od 100 godina koji potječu iz:
– kopnenih ili podvodnih iskapanja i nalaza 9705 00 00
– arheoloških nalazišta, 9706 00 00
– arheoloških zbirki
2. Elementi koji su sastavni dio umjetničkih,
povijesnih ili vjerskih spomenika 9705 00 00
koji nisu u jednom komadu, stariji od 100 godina 9706 00 00
3. Slike i platna, osim onih uključenih u kategoriju
3A. ili 4., a koji su u
potpunosti izrađeni rukom u
bilo kojim materijalima i na bilo kojem mediju 9701
3A. Akvareli, gvaševi i pasteli u potpunosti naslikani
rukom na bilo kojem mediju1
4. Mozaici iz svih materijala u potpunosti izrađeni rukom, 6914
osim onih koji su obuhvaćeni kategorijama 1. ili 2., i
crteži u potpunosti
izrađeni rukom na bilo kojem mediju i u
bilo kojim materijalima1 9701
5. Originalne gravure, grafike, serigrafije i litografije Poglavlje 49
s odgovarajućim pločama i originalni posteri1 9702 00 00
8442 50 99
6. Originalne skulpture ili kipovi i kopije izrađene 9703 00 00
istim postupkom kao i originalą, osim onih koji
pripadaju kategoriji 1
7. Fotografije, filmovi i njihovi negativi1 3704
3705
3706
4911 91 80
8. Inkunabule i manuskripti, uključujući zemljovide i 9702 00 00
muzičke partiture, pojedinačno ili u zbirkama1 9706 00 00
4901 10 00
4901 99 00
4904 00 00
4905 91 00
4905 99 00
4906 00 00
9. Knjige starije od 100 godina, pojedinačno ili u zbirkama 9705 00 00
9706 00 00
10. Tiskani zemljovidi stariji od 200 godina 9706 00 00
11. Arhivsko gradivo i bilo kakvi njegovi dijelovi, 3704
bilo koje vrste, u bilo kojem mediju, 3705
koji sadrže elemente starije od 50 godina 3706
4901
4906
9705 00 00
9706 00 00
12. (a) Zbirke2 i primjerci iz zooloških, botaničkih, mi-
neraloških ili
anatomskih zbirki 9705 00 00
(b) Zbirke2 od povijesnog, paleontološkog, etnografskog
ili numizmatičkog
značenja 9705 00 00
13. Prijevozna sredstva starija od 75 godina 9705 00 00
Poglavlja
86-89
14. Bilo koji drugi antikni predmet koji nije
uključen u kategorije A.1 do A.13
(a) između 50 i 100 godina:
– igračke, igre Poglavlje 95
– staklo 7013
– predmeti od zlata i srebra 7114
– namještaj Poglavlje 94
– optički, fotografski i kinematografski aparati Poglavlje 90
– muzički instrumenti Poglavlje 92
– ure, satovi i njihovi dijelovi Poglavlje 91
– predmeti od drveta Poglavlje 44
– lončarski predmeti Poglavlje 69
– tapiserije 5805 00 00
– tepisi Poglavlje 57
– tapete 4814
– oružje Poglavlje 93
(b) više od 100 godina 9706 00 00
Na kulturne predmete iz kategorija A.1 do A.14 ovoga Dodatka primjenjuju se
odredbe ovoga Pravilnika samo ukoliko njihova vrijednost odgovara graničnoj
novčanoj vrijednosti propisanoj pod B.
B. Granične novčane vrijednosti koje se primjenjuju na određene kategorije pod A
(u kunama)
VRIJEDNOST
– svaka vrijednost
– 1 (Arheološki predmeti)
– 2 (Spomenici koji nisu u jednom komadu)
– 8 (Inkunabule i manuskripti)
– 11 (Arhivsko gradivo)
– 116.529,00 kuna
– 4 (Mozaici i crteži)
– 5 (Gravure)
– 7 (Fotografije)
– 1O (Tiskani zemljovidi)
– 233.058,00 kuna
– 3A (Akvareli, gvaševi i pasteli)
– 388.431,00 kuna
– 6 (Kipovi)
– 9 (Knjige)
– 12 (Zbirke)
– 13 (Prijevozna sredstva)
– 14 (Bilo koji drugi predmet)
– 1.165.292,00 kuna
– 3 (Slike)
Vrijednost navedenih kulturnih dobara mora biti jednaka ili veća od granične
novčane vrijednosti propisane ovim Dodatkom Pravilnika.
Vrijednost kulturnih dobara iz točke B. ovoga Dodatka jest vrijednost kulturnih
dobara u Republici Hrvatskoj, koja se utvrđuje po primitku zahtjeva za njihov
izvoz/iznošenje.
_____
1 Koje su starije od 50 godina i ne pripadaju
stvarateljima
2 Sukladno definiciji Suda pravde u presudi koja se odnosi na slučaj
252/84: »kolecionarski« predmeti u okviru značenja naslova br 97.05 Jedinstvene
carinske pristojbe su oni predmeti koji posjeduju potrebna svojstva za
uključivanje u zbirku, odnosno, predmeti koji su relativno rijetki, koji se
obično ne koriste u prvotno namijenjene svrhe i predmetom su posebnih
transakcija izvan trgovine uobičajenih uporabnih predmeta pri čemu imaju visoku
vrijednost