VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

273

Na temelju članka 5.a, članka 13., članka 14. stavka 3., članka 14.a stavka 2., članka 18.a, članka 20. stavka 2., članka 27., članka 48., članka 69., članka 73. stavka 2., članka 78. stavka 4., članka 81. stavka 4., članka 84. stavka 3., članka 88. stavaka 1., 3. i 5., članka 96. stavka 4., članka 106. stavaka 5. i 6., članka 108. stavka 1., članka 109.a, članka 110. stavka 3., članka 119. stavaka 2. i 4., članka 122. stavka 2., članka 14. stavka 2., članka 125. stavaka 2. i 4., članka 126. stavka 2. točke c), članka 127. stavka 4., članka 129., članka 131., članka 137. stavka 3., članka 139., članka 141. stavka 1. točke e), članka 149. članka 150. stavka 2., članka 154. stavka 2., članka 155. stavka 3., članka 156. stavka 2., članka 159. stavka 4., članka 161. stavka 2., članka 169. stavaka 3. i 5., članka 179. stavka 4., članka 181. stavka 4., članka 185. stavaka 3. i 5., članka 188. stavka 4., članka 189., članka 192. stavka 5., članka 194. stavka 2., članka 200. stavka 1., članka 203., članka 221. stavka 5., članka 226. stavka 3., članka 229. stavka 1. i 3., članka 235. stavka 1., članka 236., članka 254. stavka 3. i članka 257. Carinskog zakona (»Narodne novine«, br. 78/99, 117/99, 73/2000, 92/2001, 47/2003, 140/2005 i 138/2006), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 5. siječnja 2007. godine donijela

UREDBU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE ZA PROVEDBU CARINSKOG ZAKONA

Članak 1.

U Uredbi za provedbu Carinskog zakona (»Narodne novine«, br. 161/2003 i 69/2006) u članku 1. stavku 1. alineja 4. briše se.

Članak 2.

Iza članka 2. dodaje se »Poglavlje 2.a Odluke« i članci 2.a i 2.b koji glase:

»Poglavlje 2.a Odluke

Članak 2.a

Ako osoba koja podnosi zahtjev za donošenje odluke ne može pribaviti isprave i podatke potrebne za donošenje odluke, Carinska uprava neće zahtijevati isprave i podatke kojima raspolaže.

Članak 2.b

Odluka u vezi s osiguranjem, povoljna za osobu koja se potpisom obvezala da će na prvi pisani zahtjev Carinske uprave platiti zahtijevani iznos, ukinut će se ukoliko obveza nije ispunjena.
Ukidanje se ne odnosi na robu koja je u trenutku pravomoćnosti ukidanja već bila stavljena u postupak na temelju ukinutog odobrenja. Međutim, Carinska uprava može zahtijevati da se robi odredi carinski dopušteno postupanje ili uporaba u roku koji odredi.«.

Članak 3.

Iznad članka 3. naziv poglavlja 3. mijenja se i glasi:

»Poglavlje 3. Elektronički sustav razmjene podataka«.

Članak 4.

Članak 3. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava može, uz uvjete i na način koje odredi, te sukladno načelima predviđenim carinskim propisima, odobriti provedbu postupka sustavom elektroničke razmjene podataka.
Za potrebe stavka 1. ovoga članka pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
a) sustav elektroničke razmjene podataka:
– razmjenu standardiziranih poruka s carinarnicama,
– unos podataka potrebnih za provedbu postupka u carinski sustav elektroničke razmjene podataka,
b) elektronička razmjena podataka: prijenos podataka u skladu s dogovorenim standardima poruka između dva računalna sistema elektroničkim putem,
c) standardizirana poruka: poruka unaprijed utvrđena i prihvaćena za elektroničku razmjenu podataka.
Uvjeti propisani za odobravanje provedbe sustava elektroničke razmjene podataka uključuju, između ostaloga, mjere za provjeru izvora podataka i za zaštitu podataka od neovlaštenog pristupa, gubitka, izmjene ili uništenja.«.

Članak 5.

Iza članka 3. dodaju se članci 3.a i 3.b koji glase:

»Članak 3.a

Kada se postupak obavlja sustavom elektroničke razmjene poda­taka Carinska uprava određuje pravila za zamjenu vlastoruč­nog potpi­sa nekom drugom tehnikom, koja se može temeljiti na upo­rabi šifara.

Članak 3.b

Za testne programe, koji koriste sustav elektroničke razmjene podataka, koji su namijenjeni za procjenu mogućih pojednostavljenja, Carinska uprava može, za razdoblje koje je nužno potrebno za realizaciju programa, odustati od zahtjeva za podnošenjem:
a) deklaracije o carinskoj vrijednosti iz članka 91. ove Uredbe,
b) odstupajući od članka 127. stavak 1. ove Uredbe, podataka koji se odnose na određena polja jedinstvene carinske deklaracije, a koji nisu nužni za utvrđivanje istovjetnosti robe i koji nisu elementi za obračun uvoznih ili izvoznih carina. Međutim, podaci se stavljaju na raspolaganje na zahtjev u okviru postupka provjere.
Iznos uvoznih davanja, koji se obračunava u razdoblju odstupanja iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti manji od onog koji bi se naplatio da nema tog odstupanja.«.

Članak 6.

U članku 6. stavku 1. riječi »14. stavak 3.« zamjenjuju se riječima »14. a stavak 1.«.

Članak 7.

U članku 13. riječi »stavku 8.« zamjenjuju se riječima »stavku 6.«.
U stavku 4. riječi »stavku 10.« zamjenjuju se riječima »stavku 8.«.

Članak 8.

U članku 16. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Posljednjom bitnom obradom ili preradom iz stavka 1. ovoga članka, bez obzira na to je li došlo do promjene tarifnog broja, ne smatra se:
a) pakiranje ili prepakiranje robe, bez obzira gdje je ambalaža proizvedena,
b) dijeljenje većih količina robe u manje količine ili spajanjem manjih količina u veće,
c) odjeljivanje, razvrstavanje, prosijavanje, ispiranje ili dijeljenje proizvoda rezanjem ili ustakljivanjem,
d) etiketiranje i označivanje robe,
e) postupanje nužno da bi se očuvala svojstva proizvoda prilikom prijevoza ili skladištenja, te
f) jednostavno sklapanje dijelova proizvoda u cjelovit proizvod.«

Članak 9.

Članak 70. briše se.

Članak 10.

U članku 72. riječ »Radnje« zamjenjuje se riječima »Tržišne radnje«.

Članak 11.

Članak 73. briše se.

Članak 12.

Članak 75. mijenja se i glasi:
»Za određivanje carinske vrijednosti sukladno članku 32. Carinskog zakona koristi se transakcijska vrijednost istovjetne robe iz kupoprodajnog posla na istoj komercijalnoj razini i u približno jednakoj količini robe kao što je količina robe koja se procjenjuje. Ako takvog kupoprodajnog posla nema uzima se transakcijska vrijednost za istovjetnu robu koja je bila prodana na drugoj komercijalnoj razini i/ili za drugačije količine uz prilagodbe potrebne radi razlika proisteklih iz komercijalne razine i/ili količine, pod uvjetom da se takve prilagodbe mogu provesti na osnovi predočenih dokaza koji jasno pokazuju primjerenost i točnost prilagodbe, bez obzira na to dovodi li sama prilagodba do porasta ili smanjenja vrijednosti.
Ako su u transakcijsku vrijednost uključeni troškovi sukladno članku 38. stavku 1. točki a) podtočkama 4., 5. i 6. Carinskog zakona, pri prilagodbi se moraju uzeti u obzir bitne razlike u tim troškovima za uvezenu robu i odgovarajuću istovjetnu robu koje proizlaze iz razlike u udaljenosti i vrsti prijevoza.
Ako se u skladu s ovim člankom utvrdi više transakcijskih vrijednosti istovjetne robe, za utvrđivanje carinske vrijednosti uvezene robe upotrijebit će se najniža između tih vrijednosti.
U primjeni ovog članka uzet će se u obzir transakcijska vrijednost robe koju je proizvela treća osoba, samo u onim slučajevima kad carinarnica ne raspolaže transakcijskim vrijednostima za istovjetnu robu koju je proizvela ista osoba kao robu koja se procjenjuje.
Za primjenu ovog članka, »transakcijska vrijednost uvezene istovjetne robe« je carinska vrijednost koja je bila prethodno utvrđena temeljem članka 31. Carinskog zakona i koja je usklađena sa stavkom 1. i 2. ovog članka.«.

Članak 13.

Iza članka 75. dodaje se članak 75.a koji glasi:

»Članak 75.a

Za određivanje carinske vrijednosti sukladno članku 33. Carinskog zakona koristi se transakcijska vrijednost slične robe iz kupoprodajnog posla na istoj komercijalnoj razini i u približno jednakoj količini robe kao što je količina robe koja se procjenjuje. Ako takvog kupoprodajnog posla nema uzima se transakcijska vrijednost za sličnu robu koja je bila prodana na drugoj komercijalnoj razini i/ili za drugačije količine uz prilagodbe potrebne radi razlika proisteklih iz komercijalne razine i/ili količine, pod uvjetom da se takve prilagodbe mogu provesti na osnovi predočenih dokaza koji jasno pokazuju primjerenost i točnost prilagodbe, bez obzira na to dovodi li sama prilagodba do porasta ili smanjenja vrijednosti.
Ako su u transakcijsku vrijednost uključeni troškovi sukladno članku 38. stavku 1. točki a) podtočkama 4., 5. i 6. Carinskog zakona pri prilagodbi se moraju uzeti u obzir bitne razlike u tim troškovima za uvezenu robu i odgovarajuću sličnu robu koje proizlaze iz razlike u udaljenosti i vrsti prijevoza.
Ako se u skladu s ovim člankom utvrdi više transakcijskih vrijednosti slične robe, za utvrđivanje carinske vrijednosti uvezene robe upotrijebit će se najniža između tih vrijednosti.
U primjeni ovog članka uzet će se u obzir transakcijska vrijednost robe koju je proizvela treća osoba, samo u onim slučajevima kad carinarnica ne raspolaže transakcijskim vrijednostima za sličnu robu koju je proizvela ista osoba kao robu koja se procjenjuje.
Za primjenu ovog članka, »transakcijska vrijednost uvezene slične robe« je carinska vrijednost koja je bila prethodno utvrđena temeljem članka 31. Carinskog zakona i koja je usklađena sa stavkom 1. i 2. ovog članka.«.

Članak 14.

U članku 84. stavku 1. točki b) riječ »te« briše se.
U točki c) iza riječi »prava,« slovo »i« briše se.

Članak 15.

U članku 95. stavku 3. riječi »Rješenje kojim« zamjenjuju se riječima »Odluka kojom«.

Članak 16.

U članku 109. stavku 2. iza riječi »identifikacije« dodaju se riječi »koji se može temeljiti na uporabi šifara, s time da se takvo pojednostavnjenje odobrava samo«.

Članak 17.

U članku 116. stavku 3. podstavku 4. riječi »robe istoga statusa« zamjenjuju se riječima »više vrsta roba«.

Članak 18.

U članku 123. stavku 3. riječi »članku 20. stavku 2. Carinskog zakona« zamjenjuju se riječima »Carinskoj tarifi«.

Članak 19.

Članak 127. mijenja se i glasi:
»Ako se carinska deklaracija podnosi sustavom elektroničke razmjene podataka, podatke iz pisane deklaracije, navedene u propisu iz članka 120. ove Uredbe, nadomjestit će slanje nadležnoj carinarnici, radi računalne obrade, podataka u obliku šifarskih oznaka ili podataka u bilo kojem drugom obliku koji odredi Carinska uprava.
Smatra se da je deklaracija putem elektroničke razmjene podataka podnesena carinarnici u trenutku kada carinarnica prihvati elektroničku poruku. Carinarnica potvrđuje prijem elektroničkih podataka povratnom porukom koja sadrži sve dogovorene identifikacijske podatke o svakoj deklaraciji, vrstu uočenih grešaka ako je neispravna, i/ili broj i datum prihvaćanja carinske deklaracije.
Ako se carinska deklaracija podnosi elektroničkim putem, Carinska uprava – Središnji ured određuje pravila za primjenu odredaba propisanih u članku 159. ove Uredbe.
Ako se carinska deklaracija podnosi elektroničkim putem, deklarant se obavještava o puštanju robe, pri čemu se navodi barem broj deklaracije i datum puštanja.
Ako se podaci iz carinske deklaracije unose u carinski sustav elektroničke razmjene podataka na odgovarajući način se primjenjuju stavci 2., 3. i 4. ovoga članka.«.

Članak 20.

Članak 128. mijenja se i glasi:
»Ako se za završetak drugih formalnosti zahtijeva papirnati ispis carinske deklaracije, na zahtjev deklaranta, isti se podnosi i ovjerava ili pri nadležnoj carinarnici ili na način propisan člankom 109. stavkom 2. i 3. ove Uredbe.«.

Članak 21.

Članak 129. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured, na pisani zahtjev zainteresirane osobe, izdaje odobrenje za elektroničku razmjenu podataka.
U odobrenju iz stavka 1. ovog članka može se uspostaviti obveza deklaranta da nakon podnošenja deklaracije elektroničkom razmjenom podataka podnese pisanu carinsku deklaraciju.«.

Članak 22.

Članak 130. briše se.

Članak 23.

U članku 135. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»Obračun davanja iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
a) opis robe koji je dovoljno detaljan da omogućava utvrđivanje istovjetnosti; opis može uključivati tarifnu oznaku,
b) vrijednost iz računa i/ili količinu robe, ovisno o okolnostima,
c) obračunata uvozna davanja,
d) datum izdavanja obračuna,
e) naziv carinarnice koja je izdala obračun.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 24.

U članku 143. riječi »prebivalište ili« brišu se.

Članak 25.

U članku 157. stavku 1. riječi »rješenja carinarnice donesenog« zamjenjuju se riječima »odluke carinarnice donesene«.

Članak 26.

U članku 162. stavku 2. riječi »stavak 5.« zamjenjuju se riječima »stavak 4.«.

Članak 27.

U članku 163. stavku 1. riječi »stavak 4.« zamjenjuju se riječima »stavak 3.«, a riječ »ukinuti« zamjenjuje se riječju »poništiti«.
U točki a) riječ »ukinuti« zamjenjuje se riječju »poništiti«, a riječ »ukinute« zamjenjuje se riječju »poništene«.
U točkama b) i c) riječi »ukinuti« zamjenjuju se riječima »poništiti«.
U točki e) podtočki 1. riječ »Ukidanje« zamjenjuje se riječju »Poništavanje«, riječ »ukidanje« zamjenjuje se riječju »poništavanje«, a riječ »ukidanju« zamjenjuje se riječju »poništavanju«.
U točki f) riječi »točka d)« zamjenjuju se riječima »točka e)«.
U točki g) riječ »ukidanje« zamjenjuje se riječju »poništavanje«.

Članak 28.

U članku 166. stavku 2. riječi »nadležno rješavanje« zamjenjuju se riječima »donošenje odluke«.

Članak 29.

U članku 167. iza riječi »članka 109.« dodaju se riječi »stavak 2., 3. i 4.«.

Članak 30.

U članku 170. stavku 3. druga rečenica mijenja se i glasi:
»Kod ukupno odobrenog razdoblja uzimaju se u obzir propisani rokovi za naplatu duga.«.

Članak 31.

U članku 174. stavku 2. točki b) riječi »koje su navedene u pisanom zahtjevu« zamjenjuju se riječima »uz koje se prilaže zahtjev«.

Članak 32.

U članku 181. stavku 1. iza točke b) dodaje se nova točka c) koja glasi:
»c) vrijeme puštanja robe,«.
Dosadašnje točke c) i d) postaju točke d) i e).

Članak 33.

U članku 192. iza riječi « članaka 174. do 181.« dodaju se riječi »i članka 186.«.

Članak 34.

Iza članka 193. dodaje se naziv pododjeljka i članak 193.a koji glase:

»Pododjeljak 4. Zajedničke odredbe

Članak 193.a

U slučaju kada su dva ili više odobrenja koja se odnose na carinske postupke s gospodarskim učinkom izdana istoj osobi, pri čemu je jedan postupak završen stavljanjem u drugi postupak na temelju knjigovodstvenih zapisa, dopunska deklaracija se neće zahtijevati.«.

Članak 35.

U članku 196. stavku 1. točki a) riječi »druga i treća podjela« zamjenjuju se riječima »drugo i treće podpolje«.

Članak 36.

U članku 201. stavku 3. točka b) mijenja se i glasi:
»b) ovlašteni izvoznik ovjerava deklaraciju koristeći poseban pečat.«.
U stavku 5. točki b) riječi »u polje 44.« brišu se.
U stavku 6. riječi »pored navoda u polju 44.« brišu se.

Članak 37.

U članku 202. stavku 1. točki c) riječ »trenutak« zamjenjuje se riječju »vrijeme«.

Članak 38.

Članak 205. briše se.

Članak 39.

U članku 206.a stavku 9. riječi »obrazloženo rješenje« zamjenjuju se riječima »obrazložena odluka«.

Članak 40.

Iznad članka 207. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 1. Upravljanje tarifnim kvotama koje se odobravaju po kronološkom redu datuma carinskih deklaracija«.

Članak 41.

Članak 207. mijenja se i glasi:
»Ako je to predviđeno posebnim propisima, tarifnim kvotama će se upravljati prema kronološkom redu datuma prihvaćanja carinskih deklaracija za puštanje u slobodan promet.
Zahtjev za povlašteno postupanje u okviru tarifne kvote podnosi se carinskom deklaracijom za puštanje robe u slobodan promet.
Uz uvažavanje stavka 5. ovog članka, raspodjelu kvota vršit će Carinska uprava na osnovi datuma prihvaćanja odnosne deklaracije za puštanje robe u slobodan promet, uz uvjet da stanje odnosne kvote to dopušta. Redoslijed će se utvrditi u skladu s kronološkim redom tih datuma, pri čemu će se sve deklaracije prihvaćene istog datuma smatrati istovremenim.
Ukoliko su tražene količine veće od trenutno dostupne, raspodjela će biti izvršena proporcionalno zahtijevanim količinama.
Za potrebe ovoga članka, deklaracije prihvaćene 1., 2. ili 3. siječnja smatrat će se prihvaćenima 3. siječnja. Međutim, ako jedan od tih datuma pada u subotu ili nedjelju, smatrat će se da je datum prihvaćanja 4. siječnja.
Ako Carinska uprava poništi deklaraciju za puštanje u slobodan promet za robu koja je bila predmetom zahtjeva za povlašteno postupanje u okviru tarifne kvote, cijeli zahtjev za tu robu će biti opozvan, a kvota vraćena.«.

Članak 42.

Iza članka 207. dodaju se članci 207.a do 207.d i nazivi odjeljaka koji glase:

»Članak 207.a

Carinska uprava će vršiti raspodjelu kvota svaki radni dan prema zahtjevima podnesenim prethodnog dana, osim dana državnih blagdana u Republici Hrvatskoj.
Uz uvažavanje odredaba članka 207. stavka 5. ove Uredbe u raspodjelu kvota uključit će se svi još neodobreni zahtjevi podneseni na deklaracijama za puštanje u slobodan promet prihvaćenim do uključujući prethodni dan.

Članak 207.b

Tarifna kvota smatrat će se kritičnom kada je iskorišteno 75% početnog iznosa, ili kada je Carinska uprava smatra kritičnom.

Odjeljak 2. Nadzor nad robom

Članak 207.c

Ako su propisane mjere nadzora za robu za koju je odobreno povlašteno postupanje u okviru tarifne kvote, izvještavanje se vrši najmanje jednom mjesečno. Izvještaj sadrži podatke o količinama koje su puštene u slobodan promet ili izvezene od prvog dana odnosnog perioda.
Carinska uprava dostavlja mjesečne izvještaje o nadzoru najkas­nije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Odjeljak 3. Raspodjela kvota na temelju odobrenja o dodjeli kvote

Članak 207.d

Ako je to predviđeno posebnim propisima, raspodjelu tarifnih kvota obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu, na temelju zahtjeva uvoznika za dodjelu određene količine robe u okviru pojedine tarifne kvote, za godinu na koju se odnosi relevantna Uredba o carinskoj tarifi.
Nakon raspodjele kvota, koja se može obaviti jednom ili više puta godišnje, nadležno ministarstvo iz stavka 1. ovog članka izdaje odobrenje, a Carinska uprava prati i nadzire ostvarenje uvoza robe po izdanim odobrenjima. Sva izdana odobrenja unose se u informacijski sustav Carinske uprave.«.

Članak 43.

U članku 210. stavku 1. točki c) iza riječi »članak 287.« dodaju se riječi »stavak 3.«.

Članak 44.

U članku 211.a stavku 2. prvoj rečenici točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju riječi »bez utjecaja na članak 287. stavak 3. ove Uredbe.«.
U drugoj rečenici riječ »uvoza« zamjenjuje se riječju »izvoza«.

Članak 45.

U članku 211. b stavku 1. riječi »stavka 2.« zamjenjuju se riječima »stavka 4«.
U stavku 2. točki a) riječ »te« zamjenjuje se riječima »poništava ili«.
U stavku 3. točki a) riječ »obrazac« briše se, a iza riječi »CPD« dodaje se riječ »karnet«.

Članak 46.

U članku 212. stavku 4. riječ »uvozne« zamjenjuje se riječju »strane« a riječ »onemogućuje« zamjenjuje se riječju »omogućuje«.

Članak 47.

U članku 214. riječi »obrazloženo rješenje« zamjenjuju se riječima »obrazložena odluka«.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»Rokovi iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju jedinstvenog odobrenja, osim ako je izdano sukladno članku 211.b ove Uredbe.«.

Članak 48.

U članku 216. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju riječi »uz uvažavanje stavka 2. i 3. ovog članka.«.
Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
»Ako se zahtjev odnosi na obnovu odobrenja za istu vrstu postupka i robe, odobrenje se može izdati s povratnim djelovanjem od dana kada je prvotno odobrenje prestalo važiti.
U iznimnim slučajevima, povratno djelovanje odobrenja suklad­no stavku 2. ovoga članka, može se odobriti i dalje, ali ne duže od jedne godine prije nego je podnesen zahtjev, pod uvjetom da se dokaže da postoji gospodarska potreba i da:
a) se zahtjev ne odnosi na pokušaje prijevare ili grube nemarno­sti,
b) razdoblje važenja odobrenja sukladno članku 215. ove Uredbe nije premašeno,
c) podnositeljevo knjigovodstvo potvrđuje da se svi zahtjevi postupka mogu smatrati ispunjenim, da se po potrebi može utvrditi istovjetnost robe za to razdoblje i da takvo knjigovodstvo omogućuje kontrolu nad postupkom, i
d) sve formalnosti neophodne za uređenje pitanja robe mogu se obaviti, uključujući, ako je potrebno, poništavanje deklaracije.«.

Članak 49.

U članku 217. stavku 2. iza riječi »proizvodnje,« dodaju se riječi »osim proizvoda navedenih u Prilogu 24B ove Uredbe,«.
U stavku 4. riječi »u postupku« zamjenjuju se riječima »koji se puštaju u slobodan promet nakon postupka«.

Članak 50.

U članku 219. stavku 1. riječi »Osim u slučaju privremenog uvoza, carinarnica« zamjenjuju se riječima »Carinarnica«, a iza riječi »(premještanje)« zarez se zamjenjuje točkom, a riječi »te o vođenju potrebnih evidencija.« zamjenjuju se riječima »Carinarnica također, osim u slučaju privremenog uvoza, odlučuje o vođenju potrebnih evidencija.«.

Članak 51.

U članku 222.a riječi »članka 327.« zamjenjuju se riječima »Priloga 31A ove Uredbe«.

Članak 52.

U članku 223. stavku 1. prvoj rečenici točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju riječi »osim u slučaju privremenog uvoza ili kada carinarnica smatra da evidenciju nije potrebno voditi.«.
Druga rečenica briše se.

Članak 53.

U članku 228. stavku 1. riječ »nekoliko« zamjenjuje se riječima »dvije ili više«.

Članak 54.

U članku 229. stavku 2. riječi »bio produžavan« zamjenjuju se riječju »istekao«.
U stavku 3. točki b) riječi »druge carinarnice« zamjenjuju se riječima »više carinarnica«.
U točki e) riječ »identifikacijske« briše se.

Članak 55.

U članku 232. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
»Jedinstveno odobrenje može se izdati samo za privatna carinska skladišta.«.

Članak 56.

U članku 233. stavku 3. točka e) briše se.
Dosadašnja točka f) postaje točka e).

Članak 57.

U članku 235. stavku 3. iza riječi »članku 240.« dodaju se riječi »stavku 2. i 3.«.

Članak 58.

U članku 240. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Carinarnica može dopustiti zajedničko skladištenje strane i domaće robe čak i ako nije moguće u svakom trenutku utvrditi carinski status svake vrste robe. Domaći poljoprivredni proizvodi su isključeni iz takvog dopuštenja.«.
Stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:
»U svrhu deklariranja za carinski dopušteno postupanje ili uporabu robe u zajedničkom skladištu, kao i u posebnim slučajevima, određivanje robe koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, može se smatrati domaćom ili stranom robom.
Primjena stavka 4. ovog članka, međutim, ne može rezultirati davanjem carinskog statusa za veću količinu robe od stvarne količine koja je smještena na carinsko skladište ili posjednikove skladišne prostore, kada se iznosi roba radi deklariranja za carinsko dopušteno postupanje ili uporabu.«.

Članak 59.

U članku 250. stavku 3. riječi »stavak 6.« zamjenjuju se riječima »stavak 2.«.

Članak 60.

U članku 251. stavku 3. dodaje se rečenica koja glasi:
»Ako to opravdavaju okolnosti, taj se rok može produžiti, čak i ako je prvotno utvrđeni rok već istekao.«.

Članak 61.

U članku 254. stavku 2. iza riječi »stavak 1.« dodaju se riječi »i 2.«

Članak 62.

U članku 260. stavku 1. riječ »carinskom« zamjenjuje se riječju »stranom«.

Članak 63.

U članku 267. stavku 3. podstavku 1. i 2. riječi »stavka 1.« zamjenjuju se riječima »stavka 2.«.

Članak 64.

U članku 272. stavku 1. riječi »Ministarstvo rada i socijalne skrbi« zamjenjuju se riječima »ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi«.

Članak 65.

U članku 274. stavku 3. točki a) riječi »određeno važećim propisima« zamjenjuju se riječima »i koju koristi osoba sa sjedištem odnosno prebivalištem u tom susjednom pograničnom području«.

Članak 66.

U članku 275. riječ »opremu« zamjenjuje se riječima »sljedeću robu«.

Članak 67.

Iza članka 277. u nazivu pododjeljka 5. iza riječi »stvari« stavlja se zarez i dodaju riječi »specijalni alati i instrumenti, roba za testiranje, uzorci i zamjenska sredstva za proizvodnju«.

Članak 68.

U članku 279. stavku 2. točki b) iza riječi »sjedištem« dodaju se riječi »odnosno prebivalištem«.

Članak 69.

U članku 280. stavku 1. točki b) riječi »povezano s prodajnim ugovorom, koji sadrži klauzulu o probnom roku, i koje se stvarno i obave« zamjenjuju se riječima »u skladu s prodajnim ugovorom koji uključuje odredbe o obaveznom testiranju koje se stvarno i obavi«.
U stavku 2. riječi »prethodnog stavka« zamjenjuju se riječima »stavka 1. točke b) ovoga članka«.

Članak 70.

U članku 283. stavku 1. iza riječi »nisu« dodaje se riječ »isključivo«.

Članak 71.

U članku 285. stavku 1. riječi »do 285.« zamjenjuju se riječima »do 284.«.
U točki a) iza riječi »mjeseca,« dodaje se riječ »ili«.

Članak 72.

U članku 287. stavku 2. točki b) točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom.
Iza točke b) dodaje se točka c) koja glasi:
»c) ako važi cijelo vrijeme dok je roba na carinskom području Republike Hrvatske.«.

Članak 73.

U članku 288. stavku 1. riječ »Pri« zamjenjuje se riječima »Bez utjecaja na poseban sustav osiguranja za ATA/CPD karnet, pri«.

Članak 74.

U članku 289. stavku 3. iza riječi »članka 283.« dodaju se riječi »stavka 1. i 2.«.

Članak 75.

U članku 290. iza riječi »odgovarajuće isprave« stavlja se zarez i dodaju riječi »osim ATA/CPD karneta,«.

Članak 76.

U članku 301. stavku 1. i 2. riječi »produžavan« zamjenjuju se riječima »istekao«.

Članak 77.

U članku 304. stavak 2. mijenja se i glasi:
»S iznimkom robe nekomercijalne naravi, stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se kada je privremeno izvezena roba koja nema hrvatsko podrijetlo u smislu dijela II. poglavlje 2. odjeljak a) Carinskog zakona puštena u slobodan promet uz nultu stopu carine.«.
U stavku 3. riječ »glave« zamjenjuje se riječju »poglavlja«.

Članak 78.

Naziv poglavlja iznad članka 316. mijenja se i glasi:

»Poglavlje 1. Carinski status robe«.

Članak 79.

Članak 316. mijenja se i glasi:
»Carinski status je određenje robe u smislu carinskih propisa kao domaće ili strane robe i definiran je odredbama članka 4. točkama 12.,13. i 14. Carinskog zakona.
Za potrebe dijela II. Glave IV. ove Uredbe, a sukladno odredbama članka 49. Carinskog zakona, sva roba koja se unosi u carinsko područje Republike Hrvatske smatra se stranom robom te stoga podliježe mjerama carinskog nadzora od trenutka njenog unosa. Takva roba podliježe carinskoj provjeri i ostaje pod carinskim nadzorom dok je potrebno radi utvrđivanja statusa ili dok se s njom postupi na jedan od načina propisanih člankom 49. stavak 2. Carinskog zakona.
Za potrebe dijela II. Glave IV. ove Uredbe, smatra se da je sva roba koja se nalazi na carinskom području Republike Hrvatske domaća roba, osim ako se ne utvrdi drugačije.«.

Članak 80.

Iznad članka 317. dodaje se naziv poglavlja koji glasi:

»Poglavlje 2. Opće odredbe«.

Članak 81.

Članak 317. mijenja se i glasi:
»Odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se na vanjski i unutarnji provoz, osim ako nije drugačije propisano.
Osjetljivom robom smatra se sva roba za koju postoji visok rizik od prijevare. Osjetljivom robom u smislu provedbe postupka smatra se roba navedena u Prilogu 31 A ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio. Kada odredba ove Uredbe upućuje na taj prilog, sve mjere koje se odnose na robu iz toga priloga primjenjuju se samo ako količina te robe prijeđe propisanu minimalnu količinu. Carinska uprava – Središnji ured analizira najmanje jednom godišnje sadržaj Priloga 31 A ove Uredbe.«.

Članak 82.

Iza članka 317. dodaju se članci 317.a do 317.g koji glase:

»Članak 317.a

U ovom poglavlju pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
– »otpremna carinarnica«: carinarnica kod koje je prihvaćena deklaracija za postupak provoza,
– »odredišna carinarnica«: carinarnica kojoj se mora podnijeti roba koja se prevozi u postupku provoza kako bi se završio postupak,
– »jamstvena carinarnica«: ustrojstvena jedinica Carinske uprave nadležna za donošenje odluke o prihvaćanju jamstva koje podnosi jamac.

Članak 317.b

Strana roba se u carinskom području ili preko njega prevozi u postupku provoza, osim ako je drugim carinskim propisima propisano drugačije.

Članak 317.c

U okviru postupka provoza prevozi se, u skladu s člankom 103. stavak 1. točka b) Carinskog zakona, domaća roba:
a) za koju je povrat ili otpust carine uvjetovan s tim, da se roba izveze iz carinskog područja ili unese u carinsko skladište, slobodnu zonu ili slobodno skladište, ili se stavi u drugi carinski postupak, osim u postupak puštanja u slobodan promet, ili
b) koja se u postupku unutarnje proizvodnje u sustavu povrata pusti u slobodan promet radi izvoza iz carinskog područja u obliku dobivenih proizvoda, ako se podnese zahtjev u skladu s člankom 137. Carinskog zakona ili podnositelj ima namjeru uložiti takav zahtjev.
Roba deklarirana za izvoz koja nije napustila carinsko područje, smatra se domaćom robom, ako se dokaže da su izvozna deklaracija i carinske formalnosti radi kojih je bilo potrebno robu izvesti iz carinskog područja, a prema potrebi i učinke koje je mogla takva deklaracija proizvesti poništeni.

Članak 317.d

Strana roba koja se u skladu sa člankom 103. stavak 2. točka d) Carinskog zakona, prevozi između dva mjesta unutar carinskog područja u poštanskom prometu (uključujući i pakete), na paketima i pratećim ispravama mora biti označena naljepnicom, čiji oblik i sadržaj odgovara Prilogu 32. ove Uredbe i njezin je sastavni dio.

Članak 317.e

Provozni postupak za robu koja se prevozi zrakom obvezan je samo ako je utovarena i pretovarena u zračnoj luci Republike Hrvatske.
Upotreba postupka provoza obavezna je za robu koja se prevozi morem ako se prevozi redovnom uslugom pomorskog prijevoza, odobrenom u skladu s člancima 386. i 386.a. ove Uredbe.

Čanak 317.f

Jamstvo koje polaže glavni obveznik valjano je na cijelom carinskom području Republike Hrvatske.

Članak 317.g

Oblik, sadržaj i veličina obrazaca koji se osim Jedinstvene carinske deklaracije upotrebljavaju u provoznom postupku uređuju se u Prilogu 32 A ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio.«.

Članak 83.

Iznad članka 318. dodaje se naziv poglavlja i odjeljka koji glase:

»Poglavlje 3. Provedba provoznog postupka

Odjeljak 1. Pojedinačno jamstvo«.

Članak 84.

Članak 318. mijenja se i glasi:
»Pojedinačno jamstvo pokriva ukupni iznos carinskog duga koji bi mogao nastati, izračunat na temelju najviših stopa primjenjivih na robu iste vrste u Republici Hrvatskoj.
Međutim, stope koje se uzimaju u obzir kod izračunavanja pojedinačnog jamstva ne mogu biti niže od najniže stope ako je takva stopa navedena u petom stupcu Priloga 31 A ove Uredbe.
Pojedinačna jamstva u obliku gotovinskog pologa polažu se u otpremnoj carinarnici. Jamstva se vraćaju kada je postupak okončan.
Pojedinačno jamstvo koje polaže jamac može biti u obliku kupona pojedinačnog jamstva za iznos od 50.000 kn, koje jamac izdaje osobama koje namjeravaju nastupiti kao glavni obveznik.
Jamac odgovara za iznos do 50.000 kn po kuponu.«.

Članak 85.

Iza članka 318. dodaju se članci 318.a do 318.c koji glase:

»Članak 318.a

Pojedinačno jamstvo koje daje jamac odgovara primjerku iz Priloga 32 B ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio.
Ako otpremna carinarnica nije i jamstvena carinarnica, jamstvena carinarnica zadržava kopiju instrumenta kojim je prihvatila obvezu jamca. Glavni obveznik predočava original otpremnoj carinarnici, koja ga zadržava.
Međutim, ako se jamstveni podaci razmjenjuju između jamstvene carinarnice i otpremne carinarnice pomoću sustava elektroničke razmjene podataka, original jamstvenog instrumenta zadržava se u otpremnoj carinarnici.

Članak 318.b

U slučaju iz članka 318. stavka 5. ove Uredbe, pojedinačno jamstvo odgovara obrascu iz Priloga 32 C ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio.
Kupon pojedinačnog jamstva sastavljen je u obliku koji odgovara obrascu iz Priloga 32 D ove Uredbe koji je njezin sastavni dio. Jamac na kuponu navodi krajnji rok uporabe kupona, koji ne može biti dulji od jedne godine nakon datuma izdavanja.
Jamac može izdati kupon za pojedinačno jamstvo. Kupon za pojedinačno jamstvo ne može se koristiti za provozni postupak kojim se prevozi roba navedena u Prilogu 31 A ove Uredbe. U tu svrhu, jamac svaki kupon za pojedinačno jamstvo označava dijagonalno naznakom »Valjanost ograničena«.
Ako jamstvena carinarnica razmjenjuje jamstvene podatke s otpremnom carinarnicom pomoću sustava elektroničke razmjene podataka, jamac toj carinarnici dostavlja sve tražene pojedinosti o kuponima pojedinačnog jamstva koje je izdao, sukladno pravilima koja je utvrdila nadležna carinarnica.
Glavni obveznik dostavlja otpremnoj carinarnici toliko kupona za pojedinačno jamstvo u iznosu od 50.000 kn, koliko je potrebno da pokrije ukupan iznos iz članka 318. stavka 1. ove Uredbe.
Otpremna carinarnica zadržava kupone.

Članak 318.c

Jamstvena carinarnica ukida odluku o prihvaćanju jamstvene isprave ukoliko više nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u vrijeme izdavanja. Jamac također može u svako doba opozvati svoju jamstvenu ispravu.
Ukidanje ili poziv stupa na snagu šesnaestoga dana od dana kada je obaviješten jamac ili jamstvena carinarnica.
Od dana stupanja na snagu ukidanja ili opoziva, kuponi pojedinačnog jamstva koji su izdani ranije, ne mogu se upotrebljavati za jamstvo u postupku provoza.«.

Članak 86.

Naziv poglavlja iznad članka 319. zamjenjuje se nazivom odjeljka koji glasi:
»Odjeljak 2. Prijevozna sredstva i deklaracije«.

Članak 87.

Članak 319. mijenja se i glasi:
»Za robu koja se prevozi u postupku provoza podnosi se de­kla­racija za postupak provoza. Deklaracija za postupak provoza popunjava se na obrascu JCD, sukladno propisu iz članka 120. ove Uredbe.«.

Članak 88.

Iza članka 319. dodaju se članci 319.a do 319.d koji glase:

»Članak 319.a

Kao opisni dio deklaracije za postupak provoza može se uporabiti popis pošiljaka koji odgovara primjerku obrasca, koji se nalazi u Prilogu 33. ove Uredbe i njezin je sastavni dio, i koji je sastavljen u skladu sa Prilogom 33 A ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio. Uporaba popisa pošiljaka ne utječe na obveze koje treba ispuniti pri otpremi, izvozu ili pri drugom postupku ili na obveze u svezi s obrascima, koje treba koristiti u tim postupcima.
Kao popis pošiljaka može se uporabiti svaka komercijalna isprava koja odgovara uvjetima iz stavka 1. ovog članka.

Članak 319.b

Jedna deklaracija za postupak provoza uključuje samo robu koja je utovarena ili koja će biti utovarena na jedno prijevozno sredstvo u jednoj otpremnoj carinarnici do jedne odredišne carinarnice.
U skladu sa stavkom 1. ovoga članka kao jedno prijevozno sredstvo razumijevaju se sljedeća prijevozna sredstva koja prevoze robu, pod uvjetom da se roba koja se prevozi otprema zajedno:
– cestovno vozilo zajedno s jednom ili više prikolica ili poluprikolica;
– kompozicija tračničkih kola ili vagona;
– brodovi teglenice koji čine jednu kompoziciju;
– kontejneri koji su bili utovareni na jedno prijevozno sredstvo u smislu ovoga članka.
Jedno prijevozno sredstvo može se upotrebljavati za utovar robe u nekoliko otpremnih carinarnica i za istovar robe u nekoliko odredišnih carinarnica.

Članak 319.c

Iznimno od odredaba članka 127. stavak 1. ove Uredbe, provozna deklaracija podnesena sustavom elektroničke razmjene podataka, sukladno članku 3. stavku 2. točki a) podtočki 2. ove Uredbe, mora sadržavati podatke predviđene propisom iz članka 120. ove Uredbe.
Carinska uprava može odobriti da se popis pošiljaka koji se koristi kao opisni dio provozne deklaracije podnese sustavom elektroničke razmjene podataka.

Članak 319.d

Uz poštivanje uvjeta i na način koji odredi, Carinska uprava može dozvoliti da se provozne deklaracije ili neki podaci iz deklaracije podnesu na diskovima, magnetskim vrpcama ili drugim sličnim medijima za prijenos podataka i u šifriranom obliku ako je to potrebno.«

Članak 89.

Iznad članka 320. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 3. Formalnosti u otpremnoj carinarnici«.

Članak 90.

Članak 320. mijenja se i glasi:
»Otpremna carinarnica prihvaća i evidentira deklaraciju za postupak provoza.«.

Članak 91.

Iza članka 320. dodaju se članci 320.a do 320.d koji glase:

»Članak 320.a

Roba u provoznom postupku prevozi se do odredišne carinarnice ekonomski opravdanim putem.
Ako otpremna carinarnica smatra potrebnim može odrediti poseban put, kojega iznimno na zahtjev glavnog obveznika može promijeniti. Otpremna carinarnica upisuje odgovarajuću oznaku u deklaraciju za postupak provoza i o tome bez odlaganja obavještava odredišnu carinarnicu. U slučaju više sile prijevoznik može promijeniti put provoza i tada se deklaracija za postupak provoza i roba trebaju predočiti najbližoj carinarnici, koja će obavijestiti otpremnu carinarnicu o promjeni i upisati odgovarajuću oznaku u deklaraciju za provozni postupak.
Otpremna carinarnica utvrđuje rok u kojemu roba mora biti podnesena odredišnoj carinarnici, vodeći računa o planu puta, važećim prijevoznim ili drugim propisima i, gdje je prikladno, o pojedinostima koje je dostavio glavni obveznik.
Rok za podnošenje robe odredišnoj carinarnici, koji odredi otpremna carinarnica, obvezuje druge carinarnice i one ga ne smiju mijenjati.

Članak 320.b

Roba koja se prevozi u provoznom postupku ne može se pustiti dok nije osigurana istovjetnost. Istovjetnost robe se u pravilu osigurava stavljanjem carinskih obilježja.
Carinska obilježja su carinska plomba te otisci carinskog pečata i štambilja. Kao carinska obilježja smatra se i opis robe, ovjeren od carinarnice, koji se upotrebljava ako se na carinsku robu ne mogu staviti carinska obilježja.
Carinska plomba je oblikovani plosnati komad olova, okruglog oblika, sa šupljinom u presjeku koja s jedne strane završava jednim otvorom, a s druge strane s dva otvora. Kroz plombu se provlači željezna žica, konop i slično. Pri obilježavanju robe, plomba se žigoše (preša) carinskim kliještima, na kojima je na jednoj strani urezan grb Republike Hrvatske, a na drugoj strani broj kliješta i naziv carinarnice.
Carinske plombe se stavljaju:
a) na prostor u kojem je smještena roba, ako prijevozno sredstvo ima odobrenje prema drugim propisima, ili ako je otpremna carinarnica to ocijenila kao odgovarajuće za stavljanje carinskih obilježja;
b) u iznimnim slučajevima na svaki paket zasebno.
Carinske plombe moraju zadovoljiti svojstva utvrđena Prilogom 33 B ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio.
Svaka carinska kliješta moraju imati poseban broj.
Carinska plomba može biti izrađena i od drugog odgovarajućeg materijala.
Prijevozna sredstva primjerena za stavljanje carinskih obilježja su ona:
a) na koje je moguće jednostavno i učinkovito postaviti carinska obilježja,
b) koja su konstruirana tako da nije moguće dodavati ili vaditi robu bez ostavljanja vidljivog traga na oznaci ili oštećenja carinskih obilježja,
c) u kojima nema skrivenih prostora u kojima bi bilo moguće sakriti robu, te
d) u kojima su prostori namijenjeni za ukrcaj robe lako dostupni za carinsku kontrolu.
Svako cestovno vozilo, prikolica, poluprikolica ili kontejner odobreni za prijevoz robe pod carinskom plombom, u skladu s međunarodnim sporazumom kojem je pristupila Republika Hrvatska, smatraju se prikladnima za plombiranje.
Carinski pečat je od gume, okruglog oblika, presjeka 35 mm, odnosno 18 mm, i na njemu je upisan pun naziv ovlaštene carinarnice u koncentričnim krugovima oko grba Republike Hrvatske, na hrvatskom jeziku.
Carinski štambilj četverokutnog je oblika, dimenzije 52 × 25 mm, s ugrađenim pečatom promjera 18 mm.
Štambilj sadrži:
a) na lijevoj strani pečat s državnim grbom Republike Hrvatske, desno od grba je broj pečata, te natpis Republika Hrvatska na obrubu,
b) na desnoj strani: naziv carinarnice gore, naziv ispostave dolje te šifra štambilja uz desni rub okomito, te
c) datumar u sredini desnog dijela štambilja.
Otpremna carinarnica može odustati od stavljanja carinskih obilježja, ako je istovjetnost robe moguće osigurati na osnovu opisa u deklaraciji za postupak provoza ili u priloženim ispravama, uz poštivanje mjera za utvrđivanje istovjetnosti.
Smatra se da opis robe omogućuje utvrđivanje istovjetnosti robe ako je dovoljno precizan da omogući lako utvrđivanje količine i vrste robe.
Kada otpremna carinarnica odobri oslobođenje od plombiranja, u provoznu deklaraciju pored oznake »Stavljene plombe« polja »D. Kontrola otpremne carinarnice« unosi se napomena »OSLOBOĐENO«.
Carinska obilježja, carinska kliješta i drugi materijal potreban za obilježavanje robe, osigurava Carinska uprava Republike Hrvatske.

Članak 320.c

Kada se provozna deklaracija podnosi u otpremnoj carinarnici pomoću računalnog sustava, primjerci 4. i 5. deklaracije za postupak provoza zamjenjuju se ispravom koja prati provoz i odgovara primjerku i napomenama iz Priloga 33 C ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio.
Prema potrebi, isprava koja prati provoz dopunjuje se popisom stavki koji odgovara primjerku i napomenama iz Priloga 33 D ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio ili popisom pošiljaka. Popisi čine sastavni dio isprave koja prati provoz.
U okolnostima iz stavka 1. ovog članka, otpremna carinarnica zadržava deklaraciju i odobrava puštanje robe tako da glavnom obvezniku izdaje ispravu koja prati provoz.
Uz odobrenje nadležne carinarnice, isprava koja prati provoz može se ispisati direktno iz računalnog sustava glavnog obveznika.
Odredbe ovog poglavlja koje se odnose na primjerke deklaracije koji prate pošiljku, odgovarajuće se primjenjuju na ispravu koja prati provoz.

Članak 320.d

Za osjetljivu robu iz Priloga 31 A ove Uredbe postupit će se na sljedeći način:
a) u deklaraciju za postupak provoza navodi se tarifna oznaka,
b) na svim primjercima deklaracije za postupak provoza poprijeko se crvenom bojom u veličini najmanje 100 × 10 mm unosi zabilješka »OSJETLJIVA ROBA«,
c) primjerci deklaracije za postupak provoza, koji sadrže zabilješku iz točke b) ovoga stavka moraju biti vraćeni otpremnoj carinarnici najkasnije sljedeći radni dan od dana kada su pošiljka i deklaracija za postupak provoza podnesene odredišnoj carinarnici. Također, po podnošenju, odredišna carinarnica na propisani način obavijestit će otpremnu carinarnicu o primljenoj pošiljci.«.

Članak 92.

Naziv poglavlja iznad članka 321. briše se.

Članak 93.

Naziv odjeljka iznad članka 321. mijenja se i glasi:

»Odjeljak 4. Formalnosti na putu«.

Članak 94.

Članak 321. mijenja se i glasi:
»Prijevoz robe moraju pratiti primjerci 4 i 5 deklaracije koje otpremna carinarnica predaje glavnom obvezniku ili njegovom opunomoćeniku.
Robu i primjerke 4 i 5 deklaracije za postupak provoza treba predočiti na svaki zahtjev carinarnice.«.
 

Članak 95.

Iza članka 321. dodaju se članci 321.a. do 321.d te naziv odjeljka koji glase:

»Članak 321.a

Roba navedena u deklaraciji za postupak provoza može se pretovariti na drugo prijevozno sredstvo pod nadzorom carinarnice. Carinarnica u tom slučaju unosi u deklaraciju za postupak provoza odgovarajuće izmjene.
Carinarnica, prema uvjetima koje sama odredi, može dopustiti pre­tovar robe bez neposrednog carinskog nadzora. Pri takvom pretovaru mora prijevoznik u deklaraciji za postupak provoza navesti odgovarajuće podatke i obavijestiti carinarnicu da pretovar službeno potvrdi.

Članak 321.b

Ako se u tijeku prijevoza nenamjerno, izvan kontrole prijevoznika, oštete carinska obilježja, prijevoznik mora o tome obavijestiti carinarnicu, koja će o tome sastaviti zapisnik. Nadležna carinarnica stavit će nova carinska obilježja.
U slučaju nesreće zbog koje je potreban pretovar na drugo prijevozno sredstvo, na odgovarajući način primjenjuje se članak 321.a ove Uredbe.
U slučaju neposredne opasnosti zbog koje je potrebno odmah istovariti cjelokupni teret ili jedan njegov dio, prijevoznik može poduzeti radnje na osobnu odgovornost. Poduzete radnje upisuje u deklaraciju za postupak provoza. U tom slučaju odgovarajuće se primjenjuje stavak 1. ovog članka.
Ako prijevoznik ne može ispuniti rok iz članka 320.a ove Uredbe, radi nesreće ili drugog događaja u prijevozu, o tome mora obavijestiti carinarnicu iz stavka 1. ovog članka koja će upisati odgovarajuću zabilješku u deklaraciju za postupak provoza.

Odjeljak 5. Formalnosti u odredišnoj carinarnici

Članak 321.c

Odredišnoj carinarnici treba podnijeti robu i primjerke 4 i 5 deklaracije za postupak provoza.
Odredišna carinarnica evidentira primjerke 4 i 5 deklaracije o provozu, na njima upisuje datum njihovog primitka, na primjerak 5 unosi pojedinosti o svim obavljenim kontrolama, i bez odgode ga šalje otpremnoj carinarnici, a primjerak 4 zadržava.
Na zahtjev glavnog obveznika, i kako bi osigurala dokaz o postupku koji je završio u skladu s člankom 322.b stavak 1. točka b) ove Uredbe, odredišna carinarnica ovjerava dodatni primjerak 5 ili kopiju primjerka 5 deklaracije za provoz i označava ga naznakom »Alternativni dokaz«.
Kada nadležna carinarnica smatra potrebnim, može na zahtjev glavnog obveznika i u suglasnosti s otpremnom carinarnicom promijeniti odredišnu carinarnicu. Nadležna carinarnica o promjeni odmah obavještava prethodnu određenu odredišnu carinarnicu i unosi odgovarajuću promjenu u provoznu deklaraciju.
Nova odredišna carinarnica u polje »I. Kontrola odredišne carinarnice« primjerka 5 deklaracije za provozni postupak, kao dodatak uobičajenim napomenama koje se od nje zahtijevaju, unosi sljedeću oznaku: »Razlike: Carinarnica kojoj je roba podnesena (šifra i naziv)«.
Ako je roba odredišnoj carinarnici podnesena po proteku roka kojega je odredila otpremna carinarnica, a nepoštivanje tog roka proizlazi iz okolnosti za koje nije odgovoran prijevoznik ili glavni obveznik, smatrat će se da je roba podnesena u roku.

Članak 321.d

Na zahtjev osobe koja podnosi primjerke 4 i 5 deklaracije za provoz, odredišna carinarnica izdaje potvrdu primitka.
Obrazac potvrde primitka propisan je u Prilogu 33 E ove Ured­be i njezin je sastavni dio. Pored toga, potvrda se može izdati na odresku koji se nalazi na poleđini primjerka 5 deklaracije za postupak provoza.
Potvrdu primitka unaprijed ispunjava osoba iz stavka 1. ovog članka. Potvrda može sadržavati ostale podatke vezane za pošiljku, osim na mjestu rezerviranom za odredišnu carinarnicu.
Potvrda iz stavka 2. ovog članka, ne može se koristiti kao dokaz završetka provoznog postupka u smislu članka 322.b stavak 1. točka b) ove Uredbe.«.

Članak 96.

Iznad članka 322. dodaje se naziv poglavlja koji glasi:

»Poglavlje 4. Provjera završetka postupka«.

Članak 97.

Članak 322. mijenja se i glasi:
»Ako otpremna carinarnica ne primi dokaz o završetku provoznog postupka u roku od 8 dana od dana prihvata provozne deklaracije, obavijestit će glavnog obveznika i zatražiti od njega da u određenom roku podnese dokaz da je postupak završen.
Ako se primjenjuju odredbe dijela II. Glave IV. Poglavlja 6. ove Uredbe, a otpremna carinarnica ne dobije poruku »Obavijest o dolasku« u roku u kojem roba mora biti podnesena odredišnoj carinarnici, nadležna carinarnica o tome obavještava glavnog obveznika i traži od njega da podnese dokaz o završetku postupka.«.

Članak 98.

Iza članka 322. dodaju se članci 322.a i 322.b koji glase:

»Članak 322.a

Ako otpremna carinarnica nije dobila dokaz o završetku postupka u određenom roku od glavnog obveznika, pokrenut će postupak s namjerom prikupljanja podataka potrebnih za završetak provoznog postupka ili s namjerom utvrđivanja je li nastao carinski dug i utvrđivanja dužnika.
Ako otpremna carinarnica ima saznanja da postupak provoza nije završen, ili ako sumnja da nije završen, bez odgađanja pokreće postupak prikupljanja podataka.
Kada se primjenjuju odredbe dijela II. Glave IV. Poglavlja 6. ove Uredbe, nadležna carinarnica pokreće postupak prikupljanja podataka ako ne primi poruku »Obavijest o dolasku«, u roku određenom za podnošenje robe odredišnoj carinarnici, ili poruku o »Rezultatima kontrole« u roku od šest dana nakon primitka poruke »Obavijest o dolasku«.
Postupak prikupljanja podataka započet će također u slučaju, ako se naknadno pokaže da je dokaz o završetku provoznog postupka krivotvoren.
Radi pokretanja postupka prikupljanja podataka, otpremna carinarnica će poslati zahtjev zajedno sa svim potrebnim podacima odredišnoj carinarnici.
Odredišna carinarnica postupa po zahtjevu o prikupljanju podataka bez odgađanja.
Kada se ustanovi da je postupak provoza ispravno završio, otpremna carinarnica o istome odmah obavještava glavnog obveznika.

Članak 322.b

Dokazivanje o pravilnom završetku postupka provoza provodi se kod nadležne carinarnice tako da se:
a) podnesu carinske ili komercijalne isprave koje je potvrdila odredišna carinarnica, iz kojih je vidljivo da je roba bila podnesena odredišnoj carinarnici ili u slučajevima iz članka 349. ove Uredbe, pri ovlaštenom primatelju. Ta isprava mora sadržavati podatke za utvrđivanje istovjetnosti robe, ili
b) podnese carinska isprava koju je izdala druga država u kojoj je roba stavljena u carinski postupak ili postupanje ili prijepis ili fotokopiju te isprave. Prijepis ili fotokopiju mora ovjeriti ili tijelo koje je potvrdilo izvornik, ili upravno tijelo dotične države, ili hrvatsko upravno tijelo. Isprava mora sadržavati podatke za utvrđivanje istovjetnosti robe.«.

Članak 99.

Iznad članka 323. dodaje se naziv poglavlja koji glasi:

»Poglavlje 5. Prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja«.

Članak 100.

Članak 323. mijenja se i glasi:
»Prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja obavlja se u okviru postupka unutarnjeg provoza sukladno odredbama članka 109., 109.a i 109.b Carinskog zakona. Za takvu robu se otpremnoj carinarnici, pri kojoj roba privremeno ulazi u drugu državu, podnosi deklaracija za postupak provoza. Na deklaraciji za postupak provoza mora biti u polju 44 upisana zabilješka: »Prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja«. Opis robe u deklaraciji za postupak provoza mora biti takav da nedvojbeno omogući utvrđivanje istovjetnosti robe prilikom ponovnog ulaska u Republiku Hrvatsku. Carinarnica mora pri istupu robe pregledati robu i u polju D upisati, da je činjenično stanje robe u skladu sa podacima u deklaraciji za postupak provoza. Odredišna carinarnica pri ponovnom ulasku u Republiku Hrvatsku robu pušta u slobodan promet na temelju deklaracije za postupak provoza i šalje otpremnoj carinarnici primjerak broj 5 JCD.
Jamstvo za prijevoz robe iz stavka 1. ovog članka nije potrebno.
Bez obzira na stavak 1. ovog članka za prijevoz robe preko stranog carinskog područja u željezničkom prometu, može se koristiti teretni list CIM ili predajni list TR. U tom slučaju odgovarajuće će se primijeniti stavak 1. ovog članka.«.

Članak 101.

Iza članka 323. dodaje se članak 323.a. koji glasi:

»Članak 323.a

Iznimno od članka 323. stavak 1. ove Uredbe, prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja – Neumskog koridora obavlja se uz predočenje pojednostavljene deklaracije koja može biti u obliku komercijalne isprave – računa, otpremnice, dostavnice, izdatnice, popisa robe i slično, sukladno Protokolu o slobodnom i nesmetanom prolazu prometa u tranzitu, koji su sklopile Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.«.

Članak 102.

Iznad članka 324. dodaje se naziv poglavlja koji glasi:
»Poglavlje 6. Dodatne odredbe koje se primjenjuju prilikom razmjene podataka o provoznom postupku između carinarnica pomoću sustava elektroničke razmjene podataka«.

Članak 103.

Članak 324. mijenja se i glasi:
»Ne dovodeći u pitanje bilo koje okolnosti i odredbe o postupku provoza, koje se prema potrebi odgovarajuće primjenjuju, nadležne carinarnice upotrebljavaju informatičku tehnologiju i računalne mreže za razmjenu podataka, opisanu u ovom poglavlju.
Odredbe ovoga poglavlja ne primjenjuju se na pojednostavnjene postupke iz članka 330. stavak 1. točke g) ove Uredbe.«.

Članak 104.

Članak 325. mijenja se i glasi:
»Kao dodatak sigurnosnim zahtjevima navedenima u članku 3. stavku 3. ove Uredbe, Carinska uprava uspostavlja i održava odgovarajuća sigurnosna rješenja za učinkovitu, pouzdanu i sigurnu provedbu čitavog sustava provoza.
Kako bi se osigurala potrebna razina sigurnosti, svaki unos, izmjena ili brisanje podataka bilježe se zajedno s podatkom koji navodi razlog i točno vrijeme takve obrade, te utvrđuje osobu koja ju je provela. Izvorni podaci ili bilo koji tako obrađeni podaci čuvaju se najmanje tri kalendarske godine od završetka godine na koju se takvi podaci odnose, ili dulje ako je tako propisano posebnim propisom.
Carinska uprava redovito nadzire sigurnost.
Ustrojstvene jedinice Carinske uprave razmjenjuju informacije o sumnji na kršenje sigurnosti sustava elektroničke razmjene podataka.«.

Članak 105.

Članak 326. mijenja se i glasi:
»Kod puštanja robe u provozni postupak otpremna carinarnica dostavlja pojedinosti o provozu deklariranoj odredišnoj carinarnici pomoću poruke »Evidencija očekivanog dolaska«. Te se poruke temelje na podacima iz propisno ispunjenih deklaracija za postupak provoza, odgovarajuće izmijenjenima i dopunjenima, ovisno o slučaju.«.

Članak 106.

Članak 327. mijenja se i glasi:
»Odredišna carinarnica zadržava isprave koje prate provoz, i pomoću »Obavijesti o dolasku« obavještava otpremnu carinarnicu o dolasku robe, na dan kada je roba podnesena odredišnoj carinarnici. Ova poruka ne može se upotrebljavati kao dokaz o završetku postupka u smislu članka 322.b stavak 1. točka b) ove Uredbe.
Osim u opravdanom slučaju, odredišna carinarnica proslijeđuje poruku »Rezultati kontrole« odredišnoj carinarnici, najkasnije prvog idućeg radnog dana nakon podnošenja robe odredišnoj carinarnici.«.

Članak 107.

Članak 328. mijenja se i glasi:
»Provjera robe provodi se temeljem poruke »Evidencija očekivanog dolaska« dobivene od otpremne carinarnice.«.

Članak 108.

Članak 329. mijenja se i glasi:

»Strukturu i sadržaj poruka iz članka 326. i 327. ove Uredbe propisuje ministar financija.«.

Članak 109.

Iznad članka 330. dodaju se naziv poglavlja i odjeljka koji glase:
»Poglavlje 7. Pojednostavljeni postupci
Odjeljak 1. Opće odredbe«.
Članak 110.
Članak 330. mijenja se i glasi:
»Na zahtjev glavnog obveznika ili primatelja, Carinska uprava Središnji ured može odobriti sljedeća pojednostavljenja:
a) uporabu zajedničkog jamstva ili oslobođenja od polaganja jamstva,
b) uporabu posebnih popisa pošiljaka,
c) uporabu posebne vrste plombi,
d) izuzeće od obveze korištenja propisanog plana puta,
e) status ovlaštenog pošiljatelja,
f) status ovlaštenog primatelja,
g) primjenu pojednostavljenih postupaka specifičnih za robu:
– koja se prevozi željeznicom ili velikim kontejnerima,
– koja se prevozi zrakom,
– koja se prevozi morem,
– koja se prevozi cjevovodom i električnim vodovima,
h) uporabu ostalih pojednostavljenih postupaka sukladno članku 88. stavku 5. Carinskog zakona.«.

Članak 111.

Članak 331. mijenja se i glasi:
»Odobrenje iz članka 330. stavka 1. ove Uredbe može se izdati osobama koje:
a) imaju sjedište u Republici Hrvatskoj,
b) redovito koriste provozne postupke, i za koje Carinska uprava – Središnji ured raspolaže saznanjima da mogu ispuniti obveze utvrđene odobrenjem ili, u vezi s pojednostavljenjem iz članka 330. stavka 1. točke f) ove Uredbe, da redovito primaju robu u postupku provoza,
c) nisu teže kršile ili nisu ponavljale kršenja odredbi iz carinskog ili poreznog zakonodavstva.
Kako bi se osigurala pravilna uporaba pojednostavljenja, odobrenja se mogu izdati samo ako:
a) Carinska uprava može lako i učinkovito nadzirati postupak i provoditi kontrole, a potrebne kontrole i ostale administrativne mjere nisu u nesrazmjeru sa zahtjevima podnositelja,
b) podnositelji vode evidenciju koja Carinskoj upravi omogućava provedbu učinkovitoga nadzora.«.

Članak 112.

Članak 332. mijenja se i glasi:
»Zahtjev za izdavanje odobrenja za uporabu pojednostavljenja podnosi se pisano te mora biti datiran i potpisan.
Zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati sve činjenice koje će Carinskoj upravi omogućiti provjeru jesu li ispunjeni uvjeti temeljem kojih se može dopustiti uporaba pojednostavnjenja.«.

Članak 113.

Članak 333. mijenja se i glasi:
»Zahtjev iz članka 332. ove Uredbe podnosi se Središnjem uredu Carinske uprave.
Odobrenje se izdaje ili se zahtjev odbija, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.«.

Članak 114.

Članak 334. mijenja se i glasi:
»Izvornik odobrenja, datiran i potpisan, i jedna ili više njegovih kopija, predaju se korisniku odobrenja.
Odobrenjem se određuju uvjeti i obveze za uporabu pojednostavljenja te utvrđuju metode nadzora. Odobrenje počinje važiti od dana donošenja odobrenja.
U slučaju pojednostavljenja iz članka 330. stavka 1. točke c), d) i g) ove Uredbe, odobrenja se predočavaju na svaki zahtjev otpremne carinarnice.«.

Članak 115.

Članak 335. mijenja se i glasi:
»Korisnik odobrenja je dužan obavijestiti Središnji ured Carinske uprave o svim činjenicama koje nastanu nakon donošenja odobrenja, a koje mogu utjecati na njegovu valjanost ili sadržaj.
U slučaju da Carinska uprava – Središnji ured donese odobrenje o izmjeni prvotno izdanog odobrenja ili ga ukine, datum stupanja na snagu predmetne odluke bit će naznačen u odluci kojom se odobrenje ukida, mijenja ili dopunjuje.«.

Članak 116.

Članak 336. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured zadržava primjerke zahtjeva i priloženih isprava kao i kopije svih izdanih odobrenja.
Kada je zahtjev odbijen ili je odobrenje opozvano ili ukinuto, zahtjev i odluka o odbijanju, ukidanju ili opozivu zahtjeva, ovisno o slučaju, kao i sve pripadajuće isprave, čuvaju se najmanje tri godine od završetka kalendarske godine u kojoj je zahtjev odbijen ili je odobrenje ukinuto ili opozvano.«.

Članak 117.

Iznad članka 337. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 2. Zajedničko jamstvo i oslobođenje od polaganja jamstva«.

Članak 118.

Članak 337. mijenja se i glasi:
»Glavni obveznik može uporabiti zajedničko jamstvo ili oslobođenje od jamstva do visine referentnog iznosa.
Za primjenu stavka 1. ovog članka potrebno je izračunati iznos carinskog duga koji može nastati za svaki postupak provoza. Kada potrebni podaci nisu dostupni, pretpostavlja se da je iznos 50.000 kn, osim ako drugi podaci poznati nadležnoj carinarnici ne upućuju na drugačiji iznos.
Referentni je iznos jednak iznosu carinskog duga koji može nastati za robu koju glavni obveznik stavlja unutar postupka provoza tijekom razdoblja od najmanje jednog tjedna.
Carinska uprava Središnji ured utvrđuje iznos, u suradnji s podnositeljem zahtjeva, temeljem podataka o robi koju je podnositelj ranije prevozio, obujma planiranog provoza, te temeljem uvida u njegovu poslovnu dokumentaciju.
Kod utvrđivanja referentnog iznosa primjenjuju se najviše stope carina i drugih pristojbi, primjenjivih na predmetnu robu u Republici Hrvatskoj.
Carinska uprava – Središnji ured najmanje jednom godišnje preispituje visinu referentnog iznosa, prema podacima dobivenim od otpremnih carinarnica, i po potrebi ga prilagođava.
Glavni obveznik je dužan osigurati da korišteni iznosi ne prelaze visinu referentnog iznosa, računajući pri tome sve postupke koji nisu okončani.
Glavni obveznik je dužan obavijestiti Središnji ured Carinske uprave ako referentni iznos padne ispod razine dostatne da pokrije njegove aktivnosti u provoznom postupku.«.

Članak 119.

Iza članka 337. dodaju se članci 337.a do 337.e koji glase:

»Članak 337.a

Iznos koji treba biti pokriven zajedničkim jamstvom jednak je referentnom iznosu iz članka 337. ove Uredbe.
Iznos koji treba biti pokriven zajedničkim jamstvom može se umanjiti:
a) na 50% od visine referentnog iznosa ako glavni obveznik dokaže da je dobrog financijskog stanja i ima dovoljno iskustva u provoznim postupcima,
b) na 30% od visine referentnog iznosa ako glavni obveznik dokaže da je dobrog financijskog stanja, ima dovoljno iskustva u provoznim postupcima i da vrlo blisko surađuje s Carinskom upravom.
Oslobođenje od jamstva može se odobriti ako glavni obveznik dokaže da zadovoljava uvjete iz stavka 2. točke b) ovog članka, da sam upravlja prijevozom i raspolaže financijskim sredstvima dovoljnim za ispunjenje svojih obveza.
Kriteriji za primjenu stavaka 2. i 3. ovog članka propisani su u Prilogu 33 F ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio.

Članak 337.b

Za uporabu zajedničkog jamstva pri stavljanju u postupak provoza osjetljive robe iz Priloga 31 A ove Uredbe, glavni obveznik mora, osim ispunjavanja uvjeta iz članka 331. ove Uredbe, dokazati dobro financijsko stanje, da ima dovoljno iskustva u postupku provoza te ili da blisko surađuje s Carinskom upravom ili da sam upravlja prijevozom.
Iznos koji treba biti pokriven zajedničkim jamstvom iz stavka 1. ovog članka može se umanjiti:
a) na 50% od visine referentnog iznosa ako glavni obveznik pokaže da vrlo blisko surađuje s Carinskom upravom i da sam uprav­lja prijevozom,
b) na 30% od visine referentnog iznosa ako glavni obveznik pokaže da vrlo blisko surađuje s Carinskom upravom, da sam upravlja prijevozom i da raspolaže financijskim sredstvima dovoljnim za ispunjenje svojih obveza.
Kriteriji za primjenu stavaka 1. i 2. ovoga članka propisani su u Prilogu 33 F ove Uredbe.
Glavni obveznik dokazuje svoje dobro financijsko stanje sukladno kriterijima propisanim člankom 453. stavak 1. ove Uredbe.
Stavci 1., 2. i 3. ovog članka primjenjuju se i kada se zahtjev izričito odnosi na upotrebu zajedničkog jamstva za obje vrste robe, robu iz Priloga 31 A ove Uredbe, kao i za robu koja nije navedena u tom Prilogu, a obuhvaćena je istom potvrdom o zajedničkom jamstvu.

Članak 337.c

Zajedničko jamstvo podnosi jamac.
Jamstvo je predmet jamstvene isprave koja je propisana obrascem iz Priloga 33 G ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio.

Članak 337.d

Temeljem odobrenja, Carinska uprava Središnji ured izdaje glavnom obvezniku, jednu ili više potvrda o zajedničkom jamstvu ili oslobođenju od jamstva, u daljnjem tekstu: »potvrde«. Potvrde se izdaju na obrascima koji odgovaraju obrascima iz Priloga 33 H ili Priloga 33 I ove Uredbe, koji su njezin sastavni dio, primjenjujući pravila navedena u Prilogu 33 J ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio. Potvrdama se glavnom obvezniku omogućava dokazivanje posjedovanja zajedničkog jamstvu ili oslobođenja od zajedničkog jamstva.
Potvrde iz stavka 1. ovog članka, se mora podnijeti otpremnoj carinarnici. Podaci iz potvrde unose se u deklaraciju za postupak provoza.
Međutim, kada se jamstveni podaci razmjenjuju između Carinske uprave Središnjeg ureda i otpremne carinarnice pomoću sustava elektroničke razmjene podataka, otpremnoj se carinarnici ne predočava potvrda.
Rok važenja potvrde ne može biti dulji od dvije godine. Carinska uprava Središnji ured može produljiti taj rok za daljnje razdoblje koje ne može biti dulje od dvije godine.«.

Članak 337.e

Članak 318.c stavci 1. i 2. ove Uredbe odgovarajuće se primjenju­ju na ukidanje i opoziv odobrenja o uporabi zajedničkog jamstva.
Od datuma stupanja na snagu odluke o ukidanju odobrenja o uporabi zajedničkog jamstva ili oslobođenja od polaganja zajedničkog jamstva od strane Središnjeg ureda Carinske uprave ili od datuma stupanja na snagu opoziva od strane jamca, ranije izdane potvrde ne mogu se upotrebljavati za stavljanje robe unutar postupka provoza te ih glavni obveznik bez odgađanja vraća Središnjem uredu Carinske uprave.
Carinska uprava – Središnji ured izvještava sve carinarnice o preostalim potvrdama koje ostaju na snazi i još nisu vraćene, kao i potvrdama koje su prijavljene kao ukradene, izgubljene ili krivotvorene.«.

Članak 120.

Iznad članka 338. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 3. Posebni popisi pošiljaka«.

Članak 121.

Članak 338. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured može ovlastiti glavne obveznike da kao popis pošiljaka upotrebljavaju posebne popise pošiljaka koji nisu u skladu sa svim zahtjevima Priloga 33 i Priloga 33 A ove Uredbe.
Upotreba takvih posebnih popisa može se odobriti samo ako:
a) su ih izradile tvrtke koje upotrebljavaju integrirani elektronički ili automatski sustav obrade podataka za vođenje evidencija;
b) su oblikovane i popunjene na takav način da ih nadležna carinarnica može upotrebljavati bez teškoća;
c) uključuju za svaku stavku robe podatke koji se zahtijevaju odredbama iz Priloga 33 A ove Uredbe.
Također se može odobriti i upotreba opisnih lista izrađenih za potrebe provođenja otpremnih/izvoznih formalnosti kao popisa pošiljki temeljem stavka 1. i 2. ovog članka, čak i kada su te liste izradile osobe koje za vođenje svojih evidencija ne koriste sustav elektroničke razmjene podataka.
Carinska uprava može dopustiti da, osobe koje svoju poslovnu evidenciju vode sustavom elektroničke razmjene podataka i koje imaju odobrenje za uporabu posebnih popisa, u skladu sa stavcima 1. do 3. ovoga članka, te popise također koriste pri postupku provoza koji uključuje samo jednu vrstu robe, u slučaju da tu mogućnost zahtjeva program za razmjenu podataka te osobe.«

Članak 122.

Iznad članka 339. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 4. Upotreba posebne vrste plombi«.

Članak 123.

Članak 339. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured može glavnim obveznicima odobriti uporabu posebnih vrsta plombi na prijevoznim sredstvima ili paketima, pod uvjetom da utvrdi da su plombe u skladu s karakteristikama iz Priloga 33 B ove Uredbe.
Glavni obveznici upisuju vrstu, identifikacijsku oznaku i broj stavljenih plombi, na mjestu »stavljene plombe« u polje »D. Kontrola otpremne carinarnice« deklaracije za postupak provoza.
Glavni obveznici moraju postaviti plombe najkasnije do puštanja robe.«.

Članak 124.

Iznad članka 340. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 5. Izuzeće od propisivanja plana puta«.

Članak 125.

Članak 340. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured može odobriti izuzeće od zahtjeva za pridržavanjem propisanog plana puta. Izuzeće se odobrava glavnim obveznicima koji mogu osigurati carinarnici lako utvrđivanje lokacije predmetne pošiljke.
Korisnici izuzeća iz stavka 1. ovog članka, u polje 44 deklaracije za postupak provoza unose oznaku »Oslobođeno od propisivanja puta.«.

Članak 126.

Iznad članka 341. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 6. Status ovlaštenog pošiljatelja«.

Članak 127.

Članak 341. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured može osobi koja ispunjava uvjete iz članka 331. ove Uredbe, i koja namjerava robu prevoziti u postupku provoza (u daljnjem tekstu: ovlašteni pošiljatelj), dopustiti da to učini bez podnošenja robe otpremnoj carinarnici i podnošenja deklaracije za postupak provoza za tu robu.
Ovo pojednostavljenje odobrava se isključivo osobama koje su ovlaštene za uporabu zajedničkog jamstva ili kojima je dodijeljeno oslobođenje od polaganja jamstva.«.

Članak 128.

Članak 342. mijenja se i glasi:
»Odobrenje koje izdaje Carinska uprava – Središnji ured mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
a) carinarnice koje su kao otpremne carinarnice nadležne za postupak provoza,
b) rok i sve ostale pojedinosti vezane uz prijavu pošiljke predviđene za postupak provoza koje mora obaviti ovlašteni pošiljatelj pri otpremnoj carinarnici, kako bi ona prije otpreme robe po potrebi mogla obaviti kontrolu,
c) potrebne mjere za osiguranje istovjetnosti, s time da Središnji ured Carinske uprave može odlučiti da ovlašteni pošiljatelj na prijevozna sredstva ili pakete mora staviti unaprijed propisana carinska obilježja,
d) isključene kategorije ili kretanje robe.«.

Članak 129.

Naziv poglavlja iznad članka 343. briše se.

Članak 130.

Članak 343. mijenja se i glasi:
»U odobrenju se određuje da je polje »A. Otpremna carinarnica« obrasca deklaracije o provozu potrebno:
a) unaprijed ovjeriti pečatom carinarnice i potpisom carinskog službenika te carinarnice, ili
b) ga mora ovlašteni pošiljatelj ovjeriti s otiskom posebnog metalnog pečata, kojeg odobri Carinska uprava – Središnji ured; otisak tog pečata je na obrasce moguće utisnuti unaprijed, ako tiskanje izvrši tiskara s odgovarajućim odobrenjem Središnjeg ureda Carinske uprave.
Ovlašteni pošiljatelj mora polje A dopuniti navođenjem datuma otpreme i u deklaraciju za postupak provoza upisati broj u skladu s odlukom iz odobrenja.
Carinska uprava – Središnji ured može dopustiti uporabu drugih obrazaca koji moraju biti opremljeni raspoznavajućim znakom.«.

Članak 131.

Članak 344. mijenja se i glasi:
»Ovlašteni pošiljatelj mora:
a) poštivati carinske propise, prije svega odredbe ovog odjeljka, te uvjete za izvođenje pojednostavnjenja određenih u odobrenju,
b) sigurno čuvati posebni pečat ili obrasce s otisnutim pečatom otpremne carinarnice ili s otiskom posebnog pečata.
Pri zlouporabi obrazaca s otiskom pečata otpremne carinarnice ili otiskom posebnog pečata, ovlašteni pošiljatelj je bez obzira na to tko je zlouporabio obrasce i bez obzira na kaznene mjere, odgovoran za plaćanje uvoznih i drugih davanja za robu koja se prevozi sa tim obrascima, ako carinarnici ne dokaže da je poduzeo sve mjere navedene u stavku 1. točki b) ovog članka.«.

Članak 132.

Naziv poglavlja i odjeljka iznad članka 345. brišu se.

Članak 133.

Članak 345. mijenja se i glasi:
»Najkasnije uz otpremu robe ovlašteni pošiljatelj popunjava deklaraciju za provozni postupak, i gdje je potrebno, u polje 44 unosi plan puta propisan u skladu s člankom 320.a stavkom 2. ove Uredbe, a u polje D »Kontrola otpremne carinarnice« unosi rok za podnošenje robe odredišnoj carinarnici, primijenjene mjere za utvrđivanje istovjetnosti robe i zabilješku: »Ovlašteni pošiljatelj».
Ako otpremna carinarnica pri otpremi pošiljke izvrši kontrolu, to će upisati u polje D »Kontrola otpremne carinarnice« na primjercima deklaracije za provoz.
Nakon otpreme robe, primjerak broj 1 deklaracije za postupak provoza treba dostaviti otpremnoj carinarnici. Carinska uprava – Središnji ured može u odobrenju odlučiti da primjerak broj 1 treba dostaviti otpremnoj carinarnici istovremeno kad se popuni deklaracija za postupak provoza. Ostali primjerci prate robu.«.

Članak 134.

Iznad članka 346. naziv pododjeljka briše se.

Članak 135.

Članak 346. mijenja se i glasi:
»Pravilno popunjena i u skladu s člankom 345. ove Uredbe, dopunjena deklaracija za postupak provoza ima jednaku valjanost kao deklaracija za uobičajeni postupak provoza. Ovlašteni pošiljatelj koji je potpisao deklaraciju, postaje glavni obveznik.«.

Članak 136.

Članak 347. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured može ovlaštenog pošiljatelja osloboditi potpisivanja deklaracija za postupak provoza, za deklaracije koje su bile podnesene sustavom elektroničke razmjene podataka, ako su opremljene otiskom posebnog pečata propisanog sukladno članku 201. ove Uredbe. Odobrenje će se izdati pod uvjetom da se ovlašteni pošiljatelj kod nadležne carinarnice pismeno obveže da će za sve postupke provoza za koje će koristiti deklaracije za postupak provoza s otiskom posebnog pečata, nastupati kao glavni obveznik.
Deklaracije za postupak provoza izrađene u skladu sa stavkom 1. ovog članka moraju u polju predviđenom za potpis glavnog obveznika sadržavati naznaku: »Oslobođeno potpisa«.«.

Članak 137.

Članak 348. mijenja se i glasi:
»Kada su deklaracije za provoz podnesene otpremnim carinarnicama sustavom elektroničke razmjene podataka, status ovlaštenog pošiljatelja može se dodijeliti osobama koje, osim što zadovoljavaju uvjete iz članaka 331. i 341. ove Uredbe, podnose svoje deklaracije za provoz i obavještavaju nadležnu carinarnicu sustavom elektroničke razmjene podataka.
Ovlašteni pošiljatelj podnosi deklaraciju za provoz otpremnoj carinarnici prije puštanja robe u provoz.
U odobrenju se, između ostalog, navodi rok u kojemu ovlašteni pošiljatelj dostavlja deklaraciju za provoz, kako bi carinarnica mogla, ako je potrebno, provesti provjere prije puštanja robe u postupak provoza.«.

Članak 138.

Iznad članka 349. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 7. Status ovlaštenog primatelja«.

Članak 139.

Članak 349. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured može dopustiti da robu koja se prevozi u postupku provoza ne treba podnijeti odredišnoj carinarnici, ako je roba namijenjena osobi koja ispunjava uvjete iz članka 331. ove Uredbe (u daljnjem tekstu: ovlašteni primatelj) i ima odgovarajuće odobrenje kojega je izdala Carinska uprava – Središnji ured.
U slučajevima iz stavka 1. ovog članka glavni obveznik za postupak provoza ispunio je svoje obveze iz članka 107. stavka 1. toč­ke a) Carinskog zakona, kada je primjerke deklaracija za postupak provoza koje su pratile robu, te robu u nepromijenjenom stanju, pod­nio ovlaštenom primatelju u propisanom roku i u mjestu koje je određeno u odobrenju, i ako su bile poštivane mjere za utvrđivanje istovjetnosti.
Za svaku pošiljku koja je bila podnesena u skladu sa stavkom 2. ovog članka, ovlašteni primatelj ispostavlja na zahtjev prijevoznika potvrdu, kojom potvrđuje da je primio deklaraciju za postupak provoza i robu, sukladno članku 321.d stavak 2. ove Uredbe.«.

Članak 140.

Članak 350. mijenja se i glasi:
»Odobrenje koje izdaje Carinska uprava – Središnji ured mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
a) carinarnicu ili carinarnice, koje su kao odredišne carinarnice nadležne za nadzor nad pošiljkama, koje prima ovlašteni primatelj,
b) rok i način obavještavanja odredišne carinarnice o prispjeću pošiljke zbog mogućih mjera carinskog nadzora,
c) isključene kategorije ili kretanje robe.
Carinska uprava – Središnji ured može u odobrenju odlučiti da li odredišna carinarnica mora poduzeti bilo kakve radnje prije nego ovlašteni primatelj može raspolagati primljenom robom.«.

Članak 141.

Članak 351. mijenja se i glasi:
»O pošiljkama koje su prispjele ovlaštenom primatelju ili na drugo mjesto koje je navedeno u odobrenju, ovlašteni primatelj mora:
a) odmah i na način koji je određen u odobrenju, obavijestiti odredišnu carinarnicu o mogućem višku, manjku, zamjeni ili o drugim nepravilnostima, te o oštećenjima carinskih obilježja,
b) odredišnoj carinarnici odmah poslati primjerke deklaracije za postupak provoza koja je pratila robu i ujedno navesti datum prispijeća i stanje stavljenih carinskih obilježja.
Odredišna carinarnica na primjerke broj 4 i 5 deklaracije za postupak provoza unosi propisane podatke.«.

Članak 142.

Članak 352. mijenja se i glasi:
»Kada odredišna carinarnica koristi elektroničku razmjenu podataka, status ovlaštenog primatelja može se odobriti osobama koje, osim što zadovoljavaju uvjete iz članka 331. ove Uredbe, primjenjuju i sustav elektroničke razmjene podataka u komunikaciji s nadležnom carinarnicom.
Ovlašteni primatelj prije istovara robe obavještava odredišnu carinarnicu o dolasku robe.
U odobrenju se posebno navodi kako i do kada ovlašteni primatelj prima podatke o »Evidenciji očekivanih dolazaka« od odredišne carinarnice, sukladno članku 328. ove Uredbe.«

Članak 143.

Članak 353. mijenja se i glasi:
»Ako se ne podnosi deklaracija za postupak provoza pri otprem­noj carinarnici za robu koja se prevozi u skladu s člancima 354. do 384. ove Uredbe, s teretnim listom CIM ili predajnim listom TR, ca­ri­nar­nica određuje potrebne mjere za utvrđivanje označavanja pri­mje­ra­ka 1, 2 i 3 teretnog lista CIM ili primjeraka 1, 2 i 3A predajnog lis­ta TR.
Ako je roba koja se prevozi u skladu s člancima 354. do 384. ove Uredbe namijenjena ovlaštenom primatelju, Carinska uprava – Središnji ured može, bez obzira na članak 349. stavak 2. i članak 351. stavak 1. točku b) ove Uredbe, odlučiti da primjerke 1, 2 i 3 teretnog lista CIM ili primjerke 1, 2 i 3A predajnog lista TR odredišnoj carinarnici neposredno podnese željeznički prijevoznik.«.

Članak 144.

Naziv pododjeljka iznad članka 354. zamjenjuje se nazivom odjeljka i pododjeljka koji glase:

»Odjeljak 8. Pojednostavljeni postupci za robu koja se prevozi željeznicom ili u velikim kontejnerima

Pododjeljak 1. Opće odredbe vezane za prijevoz robe željeznicom«.
 

Članak 145.

Članak 354. mijenja se i glasi:
»Članak 321. ove Uredbe ne primjenjuje se na prijevoz robe željeznicom.«.

Članak 146.

Članak 355. mijenja se i glasi:
»Ako se roba prevozi u postupku provoza, odgovarajuće formalnosti mogu se uz odobrenje Carinske uprave – Središnjeg ureda pojednostavniti u skladu s člancima 356. do 368. i člankom 384. ove Uredbe, ako prijevoz robe obavlja ovlašteni željeznički prijevoznik i ako se prijevoz robe u postupku provoza obavlja na temelju međunarodnog teretnog lista CIM.«.

Članak 147.

Članak 356. mijenja se i glasi:
»Teretni list CIM koristi se za robu koja se prevozi u postupku provoza kao deklaracija za postupak provoza.«.

Članak 148.

Članak 357. mijenja se i glasi:
»Ovlašteni željeznički prijevoznik vodi evidencije u svezi s provozom robe.
U svrhu nadzora i kontrole provoza, evidencije iz stavka 1. ovoga članka na raspolaganju su Carinskoj upravi. Na zahtjev Carinske uprave ovlašteni željeznički prijevoznik dostavit će izvod iz evidencija iz stavka 1. ovoga članka, kao i prateće prijevozne isprave.«.

Članak 149.

Naziv pododjeljka iznad članka 358. briše se.

Članak 150.

Članak 358. mijenja se i glasi:
»Ovlašteni željeznički prijevoznik koji preuzima na prijevoz robu koju prati teretni list CIM i koji se koristi kao deklaracija za postupak provoza, glavni je obveznik za taj postupak.
Ovlašteni željeznički prijevoznik je glavni obveznik za postupak provoza za pošiljke, koje ulaze u carinsko područje, iako su ih na prijevoz preuzele željeznice drugih zemalja.«.

Članak 151.

Članak 359. mijenja se i glasi:
»Ovlašteni željeznički prijevoznik brine se za označavanje pošiljaka u postupku provoza s naljepnicom na teretnom listu CIM, čiji sadržaj i oblik odgovara Prilogu 34. ove Uredbe i njezin je sastavni dio.
Naljepnicu treba nalijepiti na teretni list CIM i na vagon u slučaju da jedna pošiljka popunjava cijeli vagon u kojem je teret; u ostalim slučajevima na paket odnosno pakete.
Naljepnicu iz stavka 1. ovog članka može se zamijeniti s otiskom pečata u zelenoj boji s nacrtanim piktogramom, čiji sadržaj i oblik propisuje ministar financija.«.

Članak 152.

Naziv odjeljka i pododjeljka iznad članka 360. brišu se.

Članak 153.

Članak 360. mijenja se i glasi:
»U slučajevima promjene ugovora o prijevozu zbog kojeg se:
a) prijevoz koji bi se morao završiti izvan carinskog područja, završava u njemu ili
b) prijevoz, koji bi se morao završiti na carinskom području, završava izvan njega, željeznički prijevoznik može ugovor o prijevozu izmijeniti samo uz prethodno odobrenje otpremne carinarnice.
U svim ostalim slučajevima željeznički prijevoznik može izvršiti izmjene ugovora, s tim da odmah obavijesti otpremnu carinarnicu o učinjenim izmjenama u ugovoru.«.

Članak 154.

Članak 361. mijenja se i glasi:
»Ako prijevoz u postupku provoza započne u carinskom području, i u njemu će se i završiti, teretni list CIM podnosi se otpremnoj carinarnici.
Otpremna carinarnica u polje namijenjeno za carinarnicu u teretnom listu CIM, upisuje kraticu koju odredi Carinska uprava – Središnji ured, koju s pečatom potvrđuje otpremna carinarnica.
Svi primjerci teretnog lista CIM vraćaju se podnositelju.
Odredišna carinarnica je ona carinarnica na čijem se području na­lazi odredišna željeznička postaja. Ako je roba puštena u slobodan pro­met ili je za nju odobren drugi carinski postupak na željezničkoj po­staji koja nije navedena kao odredišna postaja, ulogu odredišne ca­rinarnice preuzima carinarnica na čijem se području nalazi ta postaja.
Zbog provođenja kontrole postupka provoza u skladu s člankom 357. ove Uredbe, ovlašteni željeznički prijevoznik mora sukladno dogovoru s nadležnom carinarnicom, dati na raspolaganje sve primjerke teretnog lista CIM.«.

Članak 155.

Članak 362. mijenja se i glasi:
»Ako mjere osiguranja koje primjenjuje ovlašteni željeznički prijevoznik za utvrđivanje istovjetnosti robe zadovoljavaju, otprem­na carinarnica na prijevozna sredstva ili pakete ne stavlja carinska obilježja.«.

Članak 156.

Članak 363. mijenja se i glasi:
»U slučajevima iz članka 361. stavka 4. ove Uredbe željeznički prijevoznik podnosi odredišnoj carinarnici teretni list CIM, te kopiju prvog primjerka.
Odredišna carinarnica vraća željezničkom prijevozniku list 2. teretnog lista CIM, nakon što u njega unese pečat, a zadržava list 3. teretnog lista CIM.«.

Članak 157.

Članak 364. mijenja se i glasi:
»Ako prijevoz započne u carinskom području i završava izvan njega, primjenjuju se članci 361. i 362. ove Uredbe.
Radnje odredišne carinarnice preuzima carinarnica na čijem području se nalazi granična željeznička postaja, preko koje pošiljke napuštaju carinsko područje.
Pri odredišnoj carinarnici ne obavljaju se nikakve formalnosti.«.

Članak 158.

Članak 365. mijenja se i glasi:
»Ako prijevoz započne izvan carinskog područja i u njemu će se završiti, carinarnica koja se nalazi na području granične željezničke postaje preko koje roba ulazi u carinsko područje, smatra se otpremnom carinarnicom.
Pri otpremnoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti.
Radnje odredišne carinarnice preuzima carinarnica na čijem području se nalazi odredišna željeznička postaja. Pri odredišnoj carinarnici obavljaju se postupci, predviđeni u članku 363. ove Uredbe.
Ako je roba na usputnoj postaji puštena u slobodan promet ili je za nju odobren drugi carinski postupak, carinarnica te postaje djeluje kao odredišna carinarnica. Ta carinarnica stavlja pečate na listove 2. i 3. te dodatnu kopiju lista 3. CIM koje je dostavila željeznička tvrtka, i ovjerava ih oznakom: »Ocarinjeno«. Ova carinarnica vraća listove 2. i 3. bez odgađanja željezničkom prijevozniku nakon što je na njih stavila pečat, a zadržava dodatnu kopiju lista 3.
Postupak naveden u stavku 3. ovog članka ne primjenjuje se na proizvode koji podliježu naplati posebnih poreza navedenih u zakonima o posebnim porezima.
Za postupke navedene u stavku 4. ovog članka odredišna carinarnica ima pravo provjeriti navode koje je na teretni list CIM unijela carinarnica nadležna za nadzor usputne postaje.«.

Članak 159.

Članak 366. mijenja se i glasi:
»Ako prijevoz počne izvan carinskog područja i završava izvan njega, ulogu otpremne i odredišne carinarnice preuzima carinarnica navedena u članku 365. stavak 1. odnosno članku 364. stavak 2. ove Uredbe.
Pri otpremnoj i odredišnoj carinarnici ne obavljaju se nikakve formalnosti.«.

Članak 160.

Članak 367. mijenja se i glasi:
»Za stranu robu za koju nije predviđeno kretanje na području druge države, nadležna carinarnica može odobriti ovlaštenom željezničkom prijevozniku prijevoz strane robe upotrebom teretnog lista koji inače upotrebljava za prijevoz domaće robe, pod uvjetom da željeznički prijevoznik osigura sve mjere za označavanje robe i teretnog lista oznakama koje se koriste u međunarodnom željezničkom prometu.«.

Članak 161.

Članak 368. mijenja se i glasi:
»U slučajevima iz članaka 365. i 366. ove Uredbe, ta se roba smatra stranom robom.«.

Članak 162.

Iznad članka 369. dodaje se naziv pododjeljka koji glasi:

»Pododjeljak 2. Odredbe vezane za robu koja se prevozi u velikim kontejnerima«.

Članak 163.

Članak 369. mijenja se i glasi:
»Ako se roba prevozi u postupku provoza, odgovarajuće se pojednostavnjuju formalnosti u skladu s člancima 370. do 384. ove Uredbe za prijevoz robe u velikim kontejnerima, koje za izvođača željezničkih prijevoznih usluga obavljaju prijevoznici na temelju predajnog lista TR. Takav prijevoz može, osim željezničkog prijevoza od otpremne do odredišne željezničke postaje, obuhvatiti i druge vrste prijevoza i prijevoznih usluga u kombiniranom prijevozu.«.

Članak 164.

Članak 370. mijenja se i glasi:
»U smislu ovog pododjeljka pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
a) »prijevoznik«: tvrtke, koje su osnovali izvođači željezničkih prijevoznih usluga za prijevoz robe u velikim kontejnerima uz uporabu predajnih listova TR, čiji su sudionik i hrvatske željeznice,
b) »veliki kontejner«: kontejner definiran u skladu s Carinskom konvencijom o kontejnerima.
1. oblikovan tako da se može ispravno zapečatiti u skladu sa člankom 378. ove Uredbe,
2. takve veličine da površina omeđena četirima donjim vanjskim uglovima nije manja od 7 m².
c) »predajni list TR«: podrazumijeva ispravu koja obuhvaća ugovor o prijevozu kojim prijevoznik organizira prijevoz jednog ili više velikih kontejnera od pošiljatelja primatelju u međunarodnom prijevozu. U gornjem desnom uglu svaki predajni list TR ima radi identifikacije serijski broj. Serijski broj je sastavljen od osam brojeva ispred kojih stoji oznaka TR.
Predajni list TR je sastavljen iz sljedećih primjeraka po rednom broju:
1. br. 1: primjerak za upravu prijevoznika,
2. br. 2: primjerak za predstavnika prijevoznika na odredišnoj željezničkoj postaji,
3. br. 3A: primjerak za carinarnicu,
4. br. 3B: primjerak za primatelja,
5. br. 4: primjerak za upravu prijevoznika,
6. br. 5: primjerak za predstavnika prijevoznika na otpremnoj željezničkoj postaji,
7. br. 6: primjerak za pošiljatelja.
Svaka stranica predajnog lista TR, osim stranice 3A, označena je uz svoj desni rub zelenom trakom širokom otprilike 4 cm.
d) »popis velikih kontejnera«, u daljnjem tekstu: »popis«, podrazumijeva ispravu pridodanu predajnom listu TR kao njegov nedjeljivi dio, a koji služi za obuhvaćanje pošiljke od nekoliko velikih kontejnera iz jedne otpremne postaje do jedne odredišne postaje na kojima se obavljaju carinske formalnosti.
Popis se podnosi u istom broju primjeraka kao predajni list TR na koji se odnosi.
Broj popisa upisuje se u rubriku namijenjenu za upis broja upisa u gornjem desnom uglu predajnog lista TR. U gornjem desnom uglu svakog popisa, potrebno je upisati serijski broj pripadajućeg predajnog lista TR.
e) »najbliža odgovarajuća željeznička postaja«: mjesto utovara ili istovara najbližoj željezničkoj postaji ili terminalu kod koje se mogu pretovariti kontejneri navedeni u točki b) ovog članka.«.

Članak 165.

Članak 371. mijenja se i glasi:
« Predajni list TR i drugi međunarodno priznati obrasci koje koristi prijevoznik za robu koja se prevozi u postupku provoza, koristi se kao deklaracija za postupak provoza.«.

Članak 166.

Članak 372. mijenja se i glasi:
»Prijevoznik mora evidencije koje se vode pri centralnoj obračunskoj službi, dati na uvid nadležnim carinarnicama radi kontrole.
Prijevoznik mora carinarnicama na njihov zahtjev poslati sve isprave, evidencije ili informacije, koje su povezane s otpremljenim pošiljkama ili pošiljkama koje se šalju i koje carinarnice smatraju potrebnim.
U slučajevima kada se predajni list TR u skladu s člankom 371. ove Uredbe koristi kao deklaracija za postupak provoza, prijevoznik ili njegov zastupnik obavijestit će:
a) odredišnu carinarnicu, ako primi primjerak 1 predajnog lista TR bez oznake,
b) otpremnu carinarnicu, ako nije dobila natrag primjerak 1 predajnog lista TR i prijevoznik ne može utvrditi da je dotična pošiljka podnesena odredišnoj carinarnici u skladu s propisima ili ako je pošiljka u skladu s člankom 380. ove Uredbe napustila carinsko područje.«.

Članak 167.

Naziv pododjeljka iznad članka 373. briše se.

Članak 168.

Članak 373. mijenja se i glasi:
»Željeznički prijevoznik je glavni obveznik za pošiljke koje preuzme na prijevoz.
Željeznički prijevoznik je glavni obveznik za postupak provoza za pošiljke iz članka 369. ove Uredbe, koje ulaze na carinsko područje, i kada su ih na prijevoz preuzele željeznice druge države.«.

Članak 169.

Članak 374. mijenja se i glasi:
»Ako je u prijevozu koji se ne odvija u željezničkom prometu do otpremne željezničke postaje ili od odredišne željezničke postaje potrebno obaviti carinske formalnosti, u pojedini predajni list TR dozvoljeno je upisati samo jedan veliki kontejner.«.

Članak 170.

Članak 375. mijenja se i glasi:
»Prijevoznik se brine o označavanju prijevoza koji se odvija u postupku provoza. Prijevoz se označava naljepnicom iz članka 359. ove Uredbe. Naljepnicu treba nalijepiti na predajni list TR i na velike kontejnere.
Naljepnica navedena u stavku 1. ovog članka može se nadomjestiti i otiskom pečata u zelenoj boji s nacrtanim piktogramom iz članka 359. ove Uredbe.«.

Članak 171.

Članak 376. mijenja se i glasi:
»Pri promjeni ugovora o prijevozu, radi kojeg:
a) se prijevoz koji bi se morao završiti izvan carinskog područja, završi u njemu, ili
b) se prijevoz, koji bi se morao završiti u carinskom području, završi izvan njega,
prijevoznik može promijeniti ugovor o prijevozu po prethodnom odobrenju otpremne carinarnice.
U svim ostalim slučajevima prijevoznik može promijeniti ugovor o prijevozu, ali o tome mora bez odlaganja obavijestiti otpremnu carinarnicu.«.

Članak 172.

Članak 377. mijenja se i glasi:
»Ako prijevoz u postupku provoza počne na carinskom području, i na njemu se završava, predajni list TR se podnosi otpremnoj carinarnici.
Otpremna carinarnica polje namijenjeno za carinarnicu u primjercima 2, 3A i 3B predajnog lista TR popunjava kraticom koju određuje Carinska uprava – Središnji ured i potvrđuje pečatom otpremne carinarnice.
Svi primjerci predajnog lista TR vraćaju se podnositelju.
Predajni list TR za robu navedenu u stavku 2. ovog članka treba podnijeti istoj odredišnoj carinarnici kod koje se podnosi roba za carinski postupak puštanja u slobodan promet ili za drugi carinski postupak.«.

Članak 173.

Članak 378. mijenja se i glasi:
»Istovjetnost robe se utvrđuje u skladu s člankom 320.b ove Uredbe. S obzirom na mjere koje poduzima željeznički prijevoznik za utvrđivanje istovjetnosti robe otpremna carinarnica na velike kontejnere u pravilu ne stavlja plombu. Ako se kontejneri pečate, to se upisuje u polje za carinska obilježja u primjercima 3A i 3B predajnog lista TR.«.

Članak 174.

Članak 379. mijenja se i glasi:
»U slučajevima iz članka 377. stavak 4. ove Uredbe prijevoznik odredišnoj carinarnici podnosi primjerke 1, 2 i 3A predajnog lista TR.
Odredišna carinarnica vraća primjerke 1. i 2. prijevozniku nakon unosa zabilješki i zadržava primjerak 3A.«.

Članak 175.

Članak 380. mijenja se i glasi:
»Ako prijevoz počne na carinskom području, i ako završi izvan njega, primjenjuju se odredbe članaka 377. i 378. ove Uredbe.
Ulogu odredišne carinarnice preuzima carinarnica na čijem području se nalazi željeznička granična postaja, preko koje pošiljka napušta carinsko područje.
Pri odredišnoj carinarnici nisu potrebne nikakve formalnosti.«.

Članak 176.

Članak 381. mijenja se i glasi:
»Ako prijevoz počne izvan carinskog područja i u njemu će se završiti, ulogu otpremne carinarnice preuzima carinarnica na čijem području se nalazi granična željeznička postaja preko koje pošiljka ulazi u carinsko područje. Pri otpremnoj carinarnici nisu potrebne nikakve formalnosti.
Ulogu odredišne carinarnice preuzima ista carinarnica kojoj se podnosi roba.
Pri odredišnoj carinarnici potrebno je obaviti formalnosti, previđene u članku 379. ove Uredbe.«.

Članak 177.

Članak 382. mijenja se i glasi:
»Ako prijevoz počne izvan carinskog područja, i ako završi izvan carinskog područja, ulogu otpremne i odredišne carinarnice preuzima carinarnica navedena u članku 381. stavak 1. i u članku 380. stavak 2. ove Uredbe.
Pri otpremnoj i odredišnoj carinarnici nisu potrebne nikakve formalnosti.«.

Članak 178.

Iznad članka 383. dodaje se naziv pododjeljka koji glasi:

»Pododjeljak 3. Ostale odredbe«.

Članak 179.

Članak 383. mijenja se i glasi:
»Ako je teretnom listu CIM ili predajnom listu TR priložen popis pošiljaka, na njih se primjenjuju odredbe članka 319.a i članka 338. ove Uredbe. Broj priloženih popisa pošiljaka se upisuje u polje za navođenje priloga u teretnom listu CIM ili predajnom listu TR. U popis pošiljaka osim toga treba navesti broj vagona na kojeg se odnosi teretni list CIM ili ako je primjereno, broj kontejnera koji sadrži robu.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka popis pošiljaka koji je priložen teretnom listu CIM ili predajnom listu TR, njihov je sastavni dio i ima jednaki pravni učinak.
Izvornici popisa pošiljaka ovjeravaju se u otpremnoj željezničkoj postaji.«.

Članak 180.

Iznad članka 384. dodaje se naziv pododjeljka koji glasi:

»Pododjeljak 4. Opseg uobičajenih postupaka i pojednostavljenih postupaka«.

Članak 181.

Članak 384. mijenja se i glasi:
»U slučaju kada se roba prevozi u postupku provoza pri ispunjavanju teretnog lista CIM ili predajnog lista TR u polju za navođenje priloga potrebno je čitko upisati podatak o uporabljenim deklaracijama za postupak provoza. Taj podatak mora sadržavati vrstu isprave, naziv carinarnice koja ga je izdala, te datum i broj svake uporabljene deklaracije za postupak provoza.
Ako se postupak provoza provodi s predajnim listom TR u skladu s člancima 369. do 382. ove Uredbe, u teretnom listu CIM u polje za priloge, čitko se upisuje, pozivanje na predajni list TR. Ta zabilješka mora sadržavati navod »Predajni list TR« i serijski broj.«.

Članak 182.

Iznad članka 385. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 9. Pojednostavljeni postupci za prijevoz zrakom«.

Članak 183.

Članak 385. mijenja se i glasi:
»Zrakoplovna tvrtka može dobiti odobrenje Carinske uprave – Središnjeg ureda za uporabu robnog manifesta kao deklaracije za postupak provoza, kada manifest sadržajem odgovara oglednom primjerku iz Dodatka 3. Priloga 9. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (pojednostavljeni postupak – razina 1).
U odobrenju iz stavka 1. ovog članka navodi se oblik manifesta, otpremna i odredišna zračna luka. Zrakoplovna tvrtka dostavlja primjerak odobrenja carinarnici svake dotične zračne luke.
Kada prijevoz uključuje domaću robu i stranu robu, roba se navodi na odvojenim manifestima.
Svaki manifest mora radi identifikacije imati sljedeću oznaku, koju s datumom i potpisom ovjerava zrakoplovna tvrtka:
– »domaća roba«, ili
– »strana roba«.
Manifest sadrži sljedeće podatke:
a) naziv zrakoplovne tvrtke koja prevozi robu,
b) broj leta,
c) datum leta,
d) ime zračne luke utovara (otpremna zračna luka) i istovara (odredišna zračna luka),
e) za svaku pošiljku na manifestu:
– broj zrakoplovnog tovarnog lista,
– broj koleta,
– uobičajeni trgovački opis robe uključujući sve detalje potrebne za utvrđivanje istovjetnosti robe,
– bruto masu.
Kada je roba grupirana, njezin se opis prema potrebi zamjenjuje nazivom »Konsolidacija« koji se može skratiti. U takvim slučajevima zrakoplovni tovarni listovi za pošiljke na manifestu obuhvaćaju uobičajeni trgovački opis robe, uključujući sve detalje potrebne za utvrđivanje istovjetnosti robe.
Carinarnici u otpremnoj zračnoj luci podnose se na ovjeru najmanje dva primjerka manifesta, od kojih carinarnica zadržava jedan primjerak.
Primjerak manifesta podnosi se carinarnici u odredišnoj zračnoj luci, koja ga zadržava.
Carinarnica svake odredišne zračne luke dostavlja carinarnici svake otpremne zračne luke jednom mjesečno popis manifesta, kojeg su sastavile zrakoplovne tvrtke o svim manifestima koji su bili podneseni u prethodnom mjesecu. Popis manifesta ovjerava carinarnica u odredišnoj zračnoj luci.
Opis svakoga manifesta u popisu iz stavka 9. ovog članka sadrži sljedeće podatke:
– referentni broj manifesta,
– oznaka kojom se manifest identificira kao deklaracija za postupak provoza u skladu sa stavkom 4. ovog članka,
– naziv zrakoplovne tvrtke koja je prevozila robu,
– broj leta i
– datum leta.
U odobrenju kojeg izdaje Carinska uprava – Središnji ured može se odobriti da zrakoplovna tvrtka sama dostavlja podatke iz stavka 9. ovog članka.
Ako utvrdi nepravilnosti u podacima na manifestima s popisa manifesta, carinarnica odredišne zračne luke o tome izvješćuje carinarnicu otpremne zračne luke i Carinsku upravu – Središnji ured koji je izdao odobrenje. Pri tome navodi posebno zrakoplovne tovarne listove za predmetnu robu.«.

Članak 184.

Iza članka 385. dodaje se članak 385.a koji glasi:

»Članak 385.a

Zrakoplovnoj tvrtki koja obavlja veliki broj letova, Carinska uprava – Središnji ured može odobriti uporabu elektroničkog manifesta kao provozne deklaracije, koji se šalje sustavom elektroničke razmjene podataka između otpremne zračne luke i odredišne zračne luke (pojednostavljeni postupak – razina 2).
Po primitku zahtjeva za izdavanjem odobrenja, Središnji ured Carinske uprave o istom mora obavijestiti carinarnice na čijem se području nalaze otpremne i odredišne zračne luke, koje su povezane sustavom elektroničke razmjene podataka.
Ako Carinska uprava – Središnji ured u roku od 60 dana od dana obavijesti iz stavka 2. ovog članka ne primi nikakav prigovor, izdaje odobrenje. Odobrenje vrijedi i primjenjuje se samo za prijevoze između zračnih luka koje su navedene u odobrenju.
Pojednostavljenje se primjenjuje na sljedeći način:
a) manifest sastavljen u otpremnoj zračnoj luci šalje se odredišnoj zračnoj luci sustavom elektroničke razmjene podataka,
b) zrakoplovna tvrtka unosi u manifest, uz svaki od relevantnih stavaka oznaku:
– »domaća roba«, ili
– »strana roba«.
Elektronički manifest mora sadržavati i podatke navedene u članku 385. stavku 5. ove Uredbe.
Smatra se da je provozni postupak završio kada je manifest, koji je bio poslan elektroničkom razmjenom podataka, dostupan carinarnici odredišne zračne luke i kada im je podnesena roba.
Evidencija koju vodi zrakoplovna tvrtka mora sadržavati najmanje podatke navedene u stavku 4. točki b) ovog članka.
Po potrebi, carinarnica odredišne zračne luke šalje carinarnici otpremne zračne luke relevantne podatke iz manifesta, kojeg su primili elektroničkom razmjenom podataka, radi provjere.
Zrakoplovna tvrtka izvještava carinarnice o svim prekršajima i nepravilnostima.
Carinarnica odredišne zračne luke izvješćuje, u najkraćem roku, carinarnicu otpremne zračne luke i Središnji ured Carinske uprave koji je izdao odobrenje, o svim utvrđenim prekršajima i nepravilnostima.«.

Članak 185.

Iznad članka 386. dodaje se naziv odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 10. Pojednostavnjeni postupci za prijevoz morem«.

Članak 186.

Članak 386. mijenja se i glasi:
»Redovna usluga pomorskog prijevoza označava redovnu uslugu kojom se roba prevozi u brodovima koji plove samo između luka koje se nalaze na carinskom području Republike Hrvatske, i ne može doći iz, ići ili pristati u bilo koje mjesto izvan ovoga područja ili u slobodnu zonu.
Nadležna carinarnica može zahtijevati dokaz o poštivanju odredaba o ovlaštenim uslugama pomorskog prijevoza.
Kada nadležna carinarnica ustanovi da odredbe o ovlaštenim uslugama pomorskog prijevoza nisu zadovoljene, o tome odmah obavještava sve ostale nadležne carinarnice.«.

Članak 187.

Iza članka 386. dodaju se članci 386.a i 386.b koji glase:

»Članak 386.a

Kada brodarsko društvo prilikom obavljanja svojih usluga podnosi zahtjev za odobrenje, carinarnica može odobriti uspostavljanje redovne usluge pomorskog prijevoza.
Zahtjev sadrži sljedeće pojedinosti:
– predmetne luke,
– imena brodova dodijeljenih redovnoj usluzi, te
– sve dodatne podatke koje zahtijeva carinarnica, a posebno vozni red usluge pomorskog prijevoza.
Odobrenje se može izdati samo brodarskim društvima koja:
a) imaju sjedište u Republici Hrvatskoj i čiji će podaci biti dostupni nadležnoj carinarnici,
b) nisu počinila nikakav ozbiljan ili ponovljeni prekršaj u vezi s obavljanjem redovne usluge pomorskog prijevoza,
c) mogu udovoljiti zahtjevima carinarnice za obavljanjem redovne usluge pomorskog prijevoza kako je definirano člankom 386. stavkom 1. ove Uredbe, te
d) koja se obvezuju da:
– na relacijama za koje su zatražili odobrenje neće pristajati u lukama trećih zemalja ili u slobodnim zonama u lukama na carinskom području Republike Hrvatske i da neće obavljati pretovar na otvorenom moru, te
– potvrdu o odobrenju ponijet će na brod i predočiti nadležnoj carinarnici na njezin zahtjev.
Kada primi zahtjev za odobrenje, carinarnica nadležna za izdavanje odobrenja, kojoj je zahtjev upućen, obavještava carinarnice predviđenih luka pristajanja redovne usluge pomorskog prijevoza, koje potvrđuju datum prijema zahtjeva.
U roku od 60 dana od primitka takve obavijesti carinarnice predviđenih luka pristajanja redovne usluge pomorskog prijevoza potpisuju svoj pristanak ili odbijanje. Kada carinarnica predviđenih luka pristajanja redovne usluge pomorskog prijevoza odbije zahtjev, mora navesti razloge za to. Ako nisu dobile odgovor unutar roka od 60 dana, carinarnica nadležna za izdavanje odobrenja, izdaje odobrenje.
Carinarnica nadležna za izdavanje odobrenja izdaje potvrdu o odobrenju u jednom ili više zahtijevanih primjeraka i u skladu s modelom utvrđenim obrascem u Prilogu 34 A ove Uredbe, koji je njezin sastavni dio. Svaka potvrda o odobrenju nosi serijski broj pomoću kojega se može utvrditi. Svi primjerci svake potvrde nose isti broj.
Kada je redovna usluga pomorskog prijevoza odobrena, pred­metno brodarsko društvo mora je koristiti. Brodarsko društvo obavještava carinarnicu nadležnu za odobrenje o svakom povlačenju ili promjeni svojstava ovlaštene usluge.
Kada je odobrenje ukinuto ili redovna usluga pomorskog prijevoza prestane s radom, carinarnica koja je izdala odobrenje obavještava druge uključene carinarnice. Carinarnica nadležna za izdavanje odobrenja također obavještavaju odgovarajuće nadležne carinarnice o svim promjenama u redovnoj usluzi pomorskog prijevoza
Kada je brod iz članka 386. stavka 1. ove Uredbe, zbog okolnosti na koje se ne može utjecati, prisiljen obaviti pretovar na moru ili privremeno promijeniti smjer prema luci u trećoj zemlji ili slobodnoj zoni luke na carinskom području, brodarsko društvo odmah obavještava carinarnice u narednim lukama pristanka duž planirane relacije broda.«.

Članak 386.b

Kada se primjenjuju odredbe članka 387. i 388. ove Uredbe, nije potrebno položiti jamstvo.«.

Članak 188.

Naziv pododjeljka iznad članka 387. briše se.

Članak 189.

Članak 387. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured može ovlastiti brodarsko društvo da koristi robni manifest kao deklaraciju za postupak provoza. Ovakav postupak naziva se »pojednostavljeni postupak – razina 1.«.
Za postupke provoza, odobrenjem se utvrđuje obrazac robnog manifesta te otpremne i odredišne luke. Brodarsko društvo šalje originalne primjerke odobrenja carinarnicama svake od predmet­nih luka.
Kada prijevozni postupak obuhvaća stranu i domaću robu, ta se roba navodi na odvojenim manifestima.
Svaki robni manifest treba biti ovjeren, datiran i potpisan od strane brodarskog društva identificirajući ga oznakom:
– »domaća roba«, ili
– »strana roba«.
Manifest sadrži i sljedeće podatke:
a) naziv i adresu brodarskog društva koje prevozi robu;
b) identitet plovila;
c) mjesto utovara;
d) mjesto istovara.
e) za svaku pošiljku na manifestu:
– uputu za brodski teretni list,
– broj, vrstu, oznake i identifikacijske brojeve pošiljki,
– uobičajeni trgovački opis robe, uključujući pojedinosti potrebne za utvrđivanje istovjetnosti robe,
– bruto masu u kilogramima,
– gdje je prikladno, identifikacijske brojeve kontejnera.
Najmanje dvije kopije manifesta moraju se predočiti carinarnici u polaznoj luci, koja zadržava jednu kopiju.
Kopija manifesta robe predočava se carinarnici u odredišnoj luci.
Jednom mjesečno, nakon ovjere popisa manifesta, nadležna carinarnica u odredišnoj luci dostavlja carinarnicama u svakoj otpremnoj luci popis manifesta. Popis sastavlja brodarsko društvo, a sadrži sve robne manifeste podnesene tijekom prethodnog mjeseca.
Popisna lista sadrži sljedeće podatke o manifestu:
– referentni broj manifesta,
– oznaku kojom se manifest utvrđuje kao deklaracija o provozu u skladu sa stavkom 3. ovog članka,
– naziv (može biti i skraćenica) brodarskog društva koje prevozi robu,
– datum prijevoza.
Odobrenjem se može omogućiti brodarskim društvima da i sama dostavljaju podatke iz stavka 8. ovog članka.
Ako carinarnica odredišne luke utvrdi nepravilnosti u podacima na manifestima s popisa manifesta, carinarnica nadležna za odredišnu luku o tome izvješćuje carinarnicu otpremne luke i Središnji ured Carinske uprave koji je izdao odobrenje. Pri tome posebno navodi brodske teretne listove za predmetnu robu.«.

Članak 190.

Naziv pododjeljka iznad članka 388. briše se.

Članak 191.

Članak 388. mijenja se i glasi:
»Carinska uprava – Središnji ured može ovlastiti brodarsko društvo da koristi jedinstveni manifest kao deklaraciju za postupak provoza ukoliko obavlja značajan broj redovnih vožnji. Ovakav postupak naziva se »pojednostavljeni postupak – razina 2.«.
Po primitku zahtjeva za izdavanje odobrenja Središnji ured Carinske uprave o istom obavještava carinarnice predviđenih luka otpreme i odredišta.
Ukoliko u roku od 60 dana od datuma obavijesti ne stigne nikakva primjedba, Carinska uprava – Središnji ured odobrava upotrebu pojednostavljenog postupka iz stavka 1. ovog članka.
Odobrenje vrijedi i primjenjuje se samo za prijevoze između luka navedenih u odobrenju.
Za potrebe pojednostavljenja, brodarsko društvo može upotrijebiti jedinstveni manifest za svu prevezenu robu. U tom slučaju unose se sljedeće oznake uz odgovarajuće stavke u manifestu:
– »domaća roba« ili,
– »strana roba«.
Manifest mora sadržavati i podatke iz članka 387. stavka 5. ove Uredbe.
Postupak provoza smatra se završenim kada su manifest i roba podneseni nadležnoj carinarnici u odredišnoj luci.
Evidencije koje vode brodarska društva u skladu s člankom 331. stavkom 2. točkom b) ove Uredbe moraju sadržavati barem podatke iz stavka 5. ovog članka.
Carinarnice odredišne luke, po potrebi, šalju carinarnici otpremne luke relevantne podatke iz manifesta radi provjere.
Brodarsko društvo obavještava carinarnice o svim prekršajima i nepravilnostima.
Carinarnice odredišne luke obavještavaju, bez odlaganja, carinarnice otpremne luke i Središnji ured Carinske uprave koji je izdao odobrenje, o svim utvrđenim prekršajima i nepravilnostima.«

Članak 192.

Naziv poglavlja iznad članka 389. zamjenjuje se nazivom odjeljka koji glasi:

»Odjeljak 11. Pojednostavnjeni postupak za prijevoz robe cjevovodima i električnim vodovima«.

Članak 193.

Članak 389. mijenja se i glasi:
»Postupak provoza prijenosom robe cjevovodima obavlja se u skladu sa stavcima 2. do 6. ovog članka.
Provozni postupak za robu koja se prevozi cjevovodom počinje:
– po ulasku na carinsko područje za onu robu koja na područje ulazi putem cjevovoda,
– po stavljanju u sustav cjevovoda za onu robu koja se već nalazi na carinskom području.
Za robu iz stavka 2. ovog članka, glavni obveznik je osoba odgovorna za cjevovod.
Osoba odgovorna za cjevovod ujedno je i prijevoznik.
Postupak provoza smatra se završenim kada roba koja se prevozi cjevovodom stigne u objekte primatelja ili je primljena u distribucijsku mrežu primatelja, te je ubilježena u njegovu poslovnu evidenciju.
Osoba koje se bavi prijevozom robe u skladu s ovim člankom, mora voditi evidenciju i omogućiti carinarnicama uvid u evidenciju i kontrolu poslovne evidencije.
Za prijenos električne energije putem vodova, odgovarajuće se primjenjuju stavci 2. do 6. ovog članka.«.

Članak 194.

U nazivu poglavlja iznad članka 390. brojka »7.« zamjenjuje se brojkom »8.«.

Članak 195.

U članku 396. stavku 2. riječ »rješenje« zamjenjuje se riječju »odluka«.

Članak 196.

U članku 397. stavku 1. iza riječi »carinarnici« stavlja se zarez i dodaju riječi »prema mjestu na kojem se nalazi slobodna zona ili slobodno skladište«.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»Zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati podatke o tome koje se djelatnosti namjeravaju obavljati. On mora sadržavati sljedeće podatke:
a) detaljne podatke o evidenciji koja se vodi ili će se voditi o robi,
b) vrstu i carinski status robe koja će biti predmet navedenih djelatnosti,
c) gdje je to moguće, carinski postupak u okviru kojeg će se obavljati te djelatnosti,
d) sve druge podatke koji su potrebni Carinskoj upravi radi osiguravanja pravilne primjene propisa.«.
Stavak 3. briše se.

Članak 197.

U članku 398. stavku 1. riječ »rješenjem« zamjenjuje se riječju »odlukom«.
U stavku 2. riječ »rješenja« zamjenjuje se riječju »odluke«.

Članak 198.

U članku 399. stavku 1. riječ »rješenjem« zamjenjuje se riječju »odlukom«.
U stavku 2. riječ »korsnik« zamjenjuje se riječju »korisnik«, a riječ »rješenje« zamjenjuje se riječju »odluku«.
U stavku 3. riječ »rješenje« zamjenjuje se riječju »odluku«.

Članak 199.

U članku 408. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»Korisnik zone će obrascem iz stavka 1. ovoga članka dokazati status domaće robe ako je strana roba puštena u slobodan promet sukladno članku 176. stavku 1. točki a) Carinskog zakona, uključujući i robu koja je puštena u slobodan promet u zoni nakon postupka unutarnje proizvodnje ili postupka preradbe pod carinskim nadzorom.«.

Članak 200.

U članku 409. stavak 1. briše se.
Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 1. mijenja se i glasi:
»Evidencije koje se vode u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu moraju sadržavati najmanje sljedeće:
a) sve podatke o brojčanim i drugim oznakama, broj i vrsta ambalaže, količina i uobičajeni komercijalni opis robe, te po potrebi i identifikacijske oznake kontejnera,
b) podatke koji omogućuju svakodobno nadziranje prometa robe, a posebno njezine lokacije, carinski dopuštenog postupka ili uporabe određenih nakon smještaja u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu ili pri unosu u preostali dio carinskog područja,
c) podatke o prijevoznoj ispravi koja se koristi pri unosu ili iznosu robe,
d) podatke o carinskom statusu robe i, kada je to potrebno, podatke o potvrdi o carinskom statusu robe iz članka 408. ove Uredbe,
e) podatke o uobičajenim oblicima rukovanja s robom,
f) ovisno o slučaju oznake navedene u člancima 256., 257. ili 290. ove Uredbe,
g) podatke koji se odnose na robu koja puštanjem u slobodan promet ili stavljanjem u postupak privremenog uvoza ne bi podlijegala plaćanju uvoznih carina ni trgovinskim mjerama, a čija uporaba ili namjena se moraju provjeravati.«.
U dosadašnjim stavcima 3. i 4. koji postaju stavci 2. i 3. riječi »stavka 2.« zamjenjuju se riječima »stavka 1.«.
U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 4. riječi »Stavak 1. – 4.« zamjenjuju se riječima »Stavak 1., 2. i 3.«.

Članak 201.

U članku 430. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»Odredbe stavka 2. ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju za robu koja je ustupljena u korist države.«.

Članak 202.

U članku 431. stavku 3. riječ »rješenje« zamjenjuje se riječju »odluku«.
U stavku 4. riječ »rješavanja« zamjenjuje se riječima »donošenja odluke«.

Članak 203.

U članku 434. stavku 3. riječi »postupka ili postupanja« zamjenjuju se riječima »popravka ili osposobljavanja«.

Članak 204.

Članak 437. mijenja se i glasi:
»Uz deklaraciju za puštanje u slobodan promet, koja se odnosi na povrat robe za koju su pri izvozu mogle biti obavljene carinske formalnosti radi dobivanja naknada ili drugih iznosa pri izvozu, pred­viđenih u okviru poljoprivredne politike, uz isprave iz članka 436. ove Uredbe potrebno je priložiti i potvrdu tijela koje je nadležno za odobravanje tih naknada ili iznosa. Ta potvrda mora sadržavati sve podatke koji su potrebni da bi carinarnica kod koje se roba deklarira za puštanje u slobodan promet mogla provjeriti da se potvrda odnosi na deklariranu robu.
Ako pri izvozu nisu bile obavljene izvozne carinske formalnosti radi dobivanja naknada ili drugih iznosa pri izvozu, predviđenih u okviru poljoprivredne politike, potvrda mora sadržavati navod:
– bez izvoznih naknada ili drugih iznosa pri izvozu.
Ako su pri izvozu bile obavljene izvozne carinske formalnosti radi dobivanja naknada ili drugih iznosa pri izvozu, predviđenih u okviru poljoprivredne politike, potvrda mora sadržavati jedan od sljedećih navoda:
– izvozna naknada ili drugi iznos pri izvozu isplaćeni za …….. (količina), ili
– pravo na izvoznu naknadu ili drugi iznos pri izvozu poništeno za ........ (količina),
ovisno o tome da li je nadležno tijelo isplatilo ili nije izvoznu naknadu ili drugi iznos pri izvozu.
Potvrda iz stavka 1. ovog članka može se izdati na Potvrdi o istovjetnosti iz članka 435. ove Uredbe.
Ako carinarnica kojoj je roba podnesena za puštanje u slobodan promet može, na temelju dokaza kojima raspolaže, utvrditi da nije bila niti će naknadno biti odobrena naknada ili drugi iznos pri izvozu, predviđeni u okviru poljoprivredne politike, potvrdu iz stavka 1. ovog članka nije potrebno podnositi.«.

Članak 205.

Članak 440. mijenja se i glasi:
»Uz uvažavanje odredaba stavka 3. ovoga članka, izvozna carinska ispostava na zahtjev izvoznika izdaje informativni obrazac INF 3, pri ispunjavanju izvoznih formalnosti za robu na koju se odnosi, ako izvoznik izjavi da će roba vjerojatno biti vraćena preko druge carinske ispostave, a ne preko izvozne carinske ispostave.
Na zahtjev izvoznika izvozna carinska ispostava može izdati Informativni obrazac INF 3 i nakon ispunjavanja izvoznih formalnosti za robu na koju se odnosi, pod uvjetom da na temelju informacija kojima raspolaže nedvojbeno utvrdi da se navodi u zahtjevu izvoznika odnose na izvezenu robu.
Za robu iz članka 437. stavak 1. ove Uredbe informativni obrazac INF 3 može se izdati isključivo nakon ispunjavanja odgovarajućih carinskih izvoznih formalnosti, uz uvažavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka.
U slučaju iz stavka 3. ovoga članka obrazac INF 3 može se izdati pod uvjetom da je:
a) polje B prethodno ispunjeno i potvrđeno i
b) polje A prethodno ispunjeno i potvrđeno, ako su informacije sadržane u tom polju potrebne.«.

Članak 206.

U članku 446. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»Uz uvažavanje posebnosti odredaba o postupku provoza, odred­be dijela IV., glave I. ove Uredbe na odgovarajući se način primjenjuju na jamstva podnesena u provoznom postupku.«.

Članak 207.

U članku 447. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»U postupku provoza carinski dug i druga davanja moguće je osigurati polaganjem jamstva u obliku kupona.«.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 208.

Članak 453. mijenja se i glasi:
»Podnošenje vlastite bjanko mjenice kao instrumenta osiguranja za namirenje carinskog duga ili mogućega carinskog duga odobrava Carinska uprava – Središnji ured osobama koje su tijekom carinskog poslovanja u prethodnom 12-mjesečnom razdoblju:
a) pravodobno i u cijelosti namirivale svoje obveze prema Carinskoj upravi,
b) nemaju nenamirenih dospjelih poreznih obveza, sukladno uvjerenju nadležne ispostave Porezne uprave,
c) pružaju bonitetna jamstva glede stabilnosti svojega financijskog položaja i poslovanja, sukladno podacima iz obrasca BON 1 za prethodno obračunsko razdoblje i obrasca BON 2 ne starijeg od mjesec dana,
d) nisu kažnjavane za carinski prekršaj počinjen s namjerom izbjegavanja plaćanja carinskog duga ili ponovljeno kažnjavane za carinske prekršaje.
Polaganje vlastite bjanko mjenice kao instrumenta osiguranja za namirenje carinskog duga ili mogućega carinskog duga može se odobriti osobama koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke a) i d) ovoga članka, i koje:
a) stavljaju robu u postupak unutarnje proizvodnje, radi njezine uporabe pri gradnji ili remontu brodova u hrvatskim brodogradilištima,
b) stavljaju robu u postupak unutarnje proizvodnje, na osnovi ugovora sklopljenog između domaće osobe i osobe sa sjedištem u drugoj zemlji i uz plaćanje, u pravilu, samo troškova proizvodnje (oplemenjivanje),
c) imaju odobrenje nadležne carinarnice za smještaj i čuvanje privremeno uvezenih stranih plovila i kamp kućica pod carinskim nadzorom.
Zahtjev za korištenje vlastite bjanko mjenice kao instrumenta osiguranja carinskog duga podnosi se nadležnoj carinarnici prema sjedištu podnositelja zahtjeva, a uz isti se podnose:
a) izvadak iz registra Trgovačkog suda odnosno Rješenje o upisu i početku obavljanja obrta,
b) isprave propisane stavkom 1. odnosno stavkom 2. ovoga članka,
c) podaci o opsegu i strukturi carinskog poslovanja i zaduženja, odvojeno za stavljanje robe u slobodan promet i postupke s odgodom,
d) procjena mjesečnog zaduženja prema Carinskoj upravi u narednom šestomjesečnom razdoblju,
e) u slučaju kada se zahtijeva odobrenje iz stavka 1. ovoga članka dokaz o položenom stručnom ispitu za ovlaštenog carinskog zastupnika, ako poslove zastupanja korisnik odobrenja obavlja samostalno putem vlastitog djelatnika, ili ugovor o zastupanju sa ovlaštenim carinskim otpremnikom koji poslove zastupanja obavlja u njegovo ime i za njegov račun, te
f) ugovor zaključen između domaće osobe i osobe sa sjedištem u drugoj zemlji ako se zahtijeva odobrenje sukladno stavku 2. točki b) ovog članka.
Odobrenje ili odluku o odbijanju zahtjeva za korištenje vlastite bjanko mjenice kao instrumenta osiguranja donosi Središnji ured Ca­rinske uprave na temelju mišljenja nadležne carinarnice nakon pro­vjere ispunjenja uvjeta iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka.
U slučaju izmjene ili promjene podataka u odobrenju, korisnik odobrenja dužan je o tome odmah obavijestiti nadležnu carinarnicu i Središnji ured Carinske uprave.
Prije dostave odobrenja korisniku isti je obvezan položiti vlastitu bjanko mjenicu Središnjem uredu Carinske uprave, za odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, odnosno nadležnoj carinarnici, za odobrenje iz stavka 2. ovoga članka.
U postupku prihvata, polaganja i povrata vlastite mjenice iz stavka 6. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove Uredbe o prihvatu, polaganju i povratu bankovne garancije.
Carinska uprava – Središnji ured će ukinuti odobrenje iz stavka 4. ovoga članka, ako korisnik odobrenja više ne ispunjava uvjete propisane za njegovo izdavanje.«.

Članak 209.

Iza članka 453. dodaje se članak 453.a koji glasi:

»Članak 453.a

Polaganje osiguranja za namirenje carinskog duga s 50% uvećanom visinom jamstvene svote bankovne garancije može se odobriti carinskome dužniku ili osobi koja bi carinskim dužnikom mogla po­stati, koja je tijekom carinskoga poslovanja u prethodnom 12- mje­sečnom razdoblju:
a) pravodobno i u cijelosti namirivala svoje obveze prema Carinskoj upravi,
b) nije namirivala dospjeli carinski dug plaćanjima po osnovi podnijete bankovne garancije, te
c) nije kažnjavana za carinski prekršaj počinjen s namjerom izbjegavanja plaćanja carinskog duga ili ponovljeno kažnjavana za carinske prekršaje.
Zahtjev za uvećanje visine jamstvene svote podnosi se nadležnoj carinarnici prema sjedištu podnositelja zahtjeva.
Odobrenje ili odluku o odbijanju zahtjeva za uvećanje visine jamstvene svote donosi Središnji ured Carinske uprave na temelju mišljenja nadležne carinarnice uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
U slučaju izmjene ili promjene podataka u odobrenju, korisnik odobrenja dužan je o tome odmah obavijestiti nadležnu carinarnicu i Središnji ured Carinske uprave.
Carinska uprava – Središnji ured će ukinuti odobrenje iz stavka 3. ovoga članka, ako korisnik odobrenja više ne ispunjava uvjete propisane za njegovo izdavanje.«.

Članak 210.

U članku 455. stavku 4. riječ »rješava« zamjenjuje se riječima »donosi odluku«.

Članak 211.

U članku 457. stavku 1. riječ »rješava« zamjenjuje se riječima »donosi odluku«.

Članak 212.

U članku 460. stavku 2. iza riječi »Priloga 37.« dodaju se riječi »i 37 A«.

Članak 213.

U članku 464. stavku 2. točki b) podtočka 3. mijenja se i glasi:
»3. ako rok iz članka 320.a stavka 3. ove Uredbe nije bio poštovan, a ne primjenjuje se članak 321.c stavak 6. ove Uredbe, a roba je u razumnom roku podnesena odredišnoj carinarnici,«.

Članak 214.

U članku 465. riječi »je postala« zamjenjuju se riječima »bi mogla biti«.

Članak 215.

U članku 467. stavku 2. iza riječi »prakse« dodaju se riječi »za odnosnu robu«.

Članak 216.

Članak 479. mijenja se i glasi:
»Naknadno knjiženje uvozne ili izvozne carine neće se provesti ako je svota niža od 40,00 kn.«.

Članak 217.

U članku 480. stavku 2. riječ »rješenja« zamjenjuje se riječju »odluke«.

Članak 218.

U članku 481. stavku 3. riječ »rješava« zamjenjuje se riječima »odluku donosi«.

Članak 219.

U članku 483. stavku 2. riječ »rješavanja« zamjenjuje se riječima »donošenja odluke«.

Članak 220.

Članak 485. mijenja se i glasi:
»Za ponovno uvezenu robu za koju su pri njezinom izvozu iz carinskog područja Republike Hrvatske naplaćena izvozna davanja, za povrat ili otpust davanja nadležnoj se carinarnici podnosi zahtjev kojem je potrebno priložiti:
a) dokaz o plaćanju izvoznog duga, ako je obračunati izvozni dug već bio plaćen,
b) izvornik ili kopiju carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet ponovno uvezene robe, potvrđen od strane nadležne carinarnice. Na toj carinskoj deklaraciji mora biti naveden tekst »Roba se ponovno uvozi u skladu s člankom 188. stavak 4. točka b) Carinskog zakona«,
c) kopiju izvozne carinske deklaracije, potvrđenu od strane izvozne carinarnice, koja je vraćena izvozniku ili kopiju te deklaracije koju je potvrdila izvozna carinarnica.
Deklaracije iz stavka 1. točke a), b) ili c) ovog članka nije potrebno priložiti zahtjevu za povrat ili otpust, ako carinarnica raspolaže s podacima koji su u njima.
Zahtjev za povrat ili otpust izvoznog duga iz stavka 1. ovog članka moguće je podnijeti carinarnici iz članka 483. ove Uredbe u roku od 12 mjeseci od dana prihvaćanja izvozne carinske deklaracije.«.

Članak 221.

U članku 486. riječ »rješava« zamjenjuje se riječju »odlučuje«, a riječi »rješenja« zamjenjuju se riječima »odluke«.

Članak 222.

U članku 488. stavku 2. riječ »rješenja« zamjenjuje se riječju »odluke«.

Članak 223.

U članku 489. stavku 1. riječ »rješava« zamjenjuje se riječima »donosi odluku«.
U stavcima 2. i 3. riječi »Rješenje« zamjenjuju se riječima »Odluka«.
U točkama a), d), f), g) i h) riječi »rješenje« zamjenjuju se riječima »odluka« u odgovarajućem padežu.

Članak 224.

U članku 490. stavku 1. riječ »rješava« zamjenjuje se riječju »odlučuje«, a riječi »odlučuje rješenjem« zamjenjuju se riječima »donosi odluku«.
U stavku 2. riječ »rješenja« zamjenjuje se riječju »odluke«.

Članak 225.

U članku 491. riječi »rješenje« zamjenjuju se riječima »odluka« u odgovarajućem padežu.

Članak 226.

U članku 492. stavku 1. riječi »izdala rješenje« zamjenjuju se riječima »donijela odluku«, a riječi »podnijeto rješenje« zamjenjuju se riječima »podnesena odluka«.
U stavku 2. riječ »rješenje« zamjenjuje se riječju »odluka«.

Članak 227.

U članku 496. riječi »rješenje« zamjenjuju se riječima »odluka« u odgovarajućem padežu.

Članak 228.

U članku 497. riječi »izdavanja rješenja« zamjenjuju se riječima »donošenja odluke«.

Članak 229.

U članku 501. stavku 1. riječ »rješava« zamjenjuje se riječima »donosi odluku«.

Članak 230.

U članku 507. stavku 3. riječ »rješenja« zamjenjuje se riječju »odluke«.

Članak 231.

U Uredbi za provedbu Carinskog zakona (»Narodne novine«, br. 161/2003 i 69/2006) ogledni obrasci:
– Prilog 7 A – Uvodne napomene uz listu iz priloga 8,
– Prilog 23 – Zahtjev za izdavanje odobrenja za uporabu postupka s gospodarskim učinkom i odobrenje za uporabu postupka s gospodarskim učinkom,
– Prilog 36 – Potvrda o istovjetnosti robe,
– Prilog 37 – Bankovna garancija za carinski dug,
zamjenjuju se novim oglednim obrascima koji su tiskani uz ovu Uredbu i njezin su sastavni dio.
Dodaju se novi ogledni obrasci, i to:
a) iza Priloga 31 dodaje se Prilog 31 A – Popis osjetljive robe,
b) iza Priloga 32 dodaju se:
– Prilog 32 A – Svojstva obrazaca koji se koriste u provoznom postupku,
– Prilog 32 B – Jamstvena isprava za pojedinačno jamstvo u provoznom postupku,
– Prilog 32 C – Jamstvena isprava za pojedinačno jamstvo u provoznom postupku u obliku kupona,
– Prilog 32 D – Kupon,
c) iza Priloga 33 dodaju se:
– Prilog 33 A – Pravila za popunjavanje Popisa pošiljaka,
– Prilog 33 B – Svojstva plombi,
– Prilog 33 C – Prateća provozna isprava,
– Prilog 33 D – Popis stavaka – ogledni primjerak,
– Prilog 33 E – Potvrda primitka,
– Prilog 33 F – Kriteriji za smanjenje zajedničkog jamstva,
– Prilog 33 G – Jamstvena isprava za zajedničko jamstvo u provoznom postupku, – Prilog 33 H – Potvrda o zajedničkom jamstvu,
– Prilog 33 I – Potvrda o oslobođenju od polaganja jamstva,
– Prilog 33 J – Napomene za popunjavanje potvrde o zajedničkom jamstvu i potvrde o oslobođenju od jamstva,
d) iza Priloga 34 dodaje se Prilog 34 A – Potvrda za redovnu uslugu pomorskog prijevoza, e) iza Priloga 37 dodaje se Prilog 37 A – Bankovna garancija za porezni i carinski dug duhanskih proizvoda.
Ogledni obrasci iz stavka 2. ovoga članka otisnuti su uz ovu Uredbu i njezin su sastavni dio.

Članak 232.

Bankovne garancije položene pri Carinskoj upravi za namirenje carinskog duga prema odredbama Uredbe za provedbu Carinskog zakona (»Narodne novine«, br. 161/2003 i 69/2006) mogu se primjenjivati za namirenje carinskog duga u postupku provoza najkasnije do 31. prosinca 2007. godine.

Članak 233.

Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 413-01/06-01/09
Urbroj: 5030120-07-1
Zagreb, 5. siječnja 2007.

Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.
 

PRILOG 7 A

UVODNE NAPOMENE UZ LISTU IZ PRILOGA 8

Napomena 1:
Popis donosi uvjete koje trebaju ispunjavati svi proizvodi da bi se smatrali dostatno obrađenima ili prerađenima u značenju iz članka 6. Protokola.

Napomena 2:
2.1. Prva dva stupca u popisu opisuju dobiveni proizvod. Prvi stupac navodi broj tarifnoga broja ili poglavlja iz Harmoniziranoga sustava, a drugi stupac daje opis robe koji se rabi u tom sustavu za taj tarifni broj ili poglavlje. Za svaki navod u prva dva stup­ca dano je pravilo u stupcu 3. ili 4. Kad u nekim slučajevima navodu iz prvoga stupca prethodi »ex«, to znači da se pravila iz stupca 3. ili 4. primjenjuju samo na dio toga tarifnoga broja koji je opisan u stupcu 2.
2.2. Kad je nekoliko tarifnih brojeva grupirano zajedno u stupcu 1. ili se navodi broj poglavlja te se stoga u stupcu 2. daje općenit opis proizvoda, susjedna pravila u stupcu 3. ili 4. odnose se na sve proizvode koji su prema Harmoniziranomu sustavu razvrstani pod tarifni broj odnosnoga poglavlja ili pod bilo koji tarifni broj grupiran u stupcu 1.
2.3. Kad su na popisu različita pravila koja se odnose na različite proizvode unutar nekoga tarifnoga broja, svaki uvučeni redak sadrži opis toga dijela tarifnoga broja koji je obuhvaćen susjednim pravilima u stupcu 3. ili 4.
2.4. Kad se za navod u prva dva stupca daje pravilo i u stupcu 3. i u stupcu 4., izvoznik može alternativno birati primjenu pravila iz stupca 3. ili iz stupca 4. Ako u stupcu 4. nije dano nikakvo pravilo glede podrijetla, mora se primijeniti pravilo iz stupca 3.

Napomena 3:
3.1. Odredbe članka 6. Protokola o proizvodima koji su stekli status proizvoda s podrijetlom i koji služe u izradi drugih proizvoda, primjenjivat će se bez obzira na to jesu li proizvodi stekli taj status u tvornici gdje se rabe ili u nekoj drugoj tvornici u stranci.

Primjer:
Motor iz tarifnoga broja 8407, za koji pravilo kaže da vrijednost materijala bez podrijetla koji se može ugraditi ne smije prelaziti 40 posto cijene fco tvornica, izrađen je od »drugoga legiranoga čelika grubo oblikovanoga kovanjem« iz tarifnoga broja ex 7224.
Ako je to kovanje obavljeno u stranci na ingotu bez podrijetla, on je već stekao podrijetlo temeljem pravila iz popisa za tarifni broj ex 7224. Kovani materijal može se tada računati kao materijal s podrijetlom u obračunu vrijednosti stroja bez obzira na to je li on proizveden u istoj ili drugoj tvornici u stranci. Vrijednost ingota bez podrijetla time se ne uzima u obzir pri zbrajanju vrijednosti materijala bez podrijetla.
3.2. Pravilo iz popisa je minimalna količina potrebne obrade ili prerade, pa se poduzimanjem većega stupnja obrade ili prerade također stječe status proizvoda s podrijetlom, i obratno, poduzimanjem manjega stupnja obrade ili prerade ne može se steći status proizvoda s podrijetlom. Ako pravilo predviđa da se na određenoj razini izrade može uporabiti materijal bez podrijetla, uporaba toga materijala u ranijoj fazi izrade dopuštena je, dok uporaba toga materijala u kasnijoj fazi izrade nije dopuštena.
3.3. Ne dirajući u napomenu 3.2. kada pravilo kaže da se mogu uporabiti »materijali iz bilo kojega tarifnog broja«, može se uporabiti materijal iz bilo kojeg tarifnog broja (čak i materijali istog opisa i istoga tarifnog broja kao i proizvod), uz primjenu svih posebnih ograničenja koja mogu biti sadržana u pravilu.
Međutim, izraz »izrada od materijala iz bilo kojega tarifnog broja, uključujući druge materijale iz tarifnog broja…« ili »izrada od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući druge materijale iz istog tarifnog broja kao i proizvod« znači da se mogu uporabiti materijali iz bilo kojeg tarifnog broja, osim onih koji imaju isti opis kao proizvod koji je naveden u stupcu 2 na popisu.
3.4. Kad pravilo iz popisa navodi da se proizvod može izrađivati više od jednoga materijala, to znači da se može uporabiti jedan ili više materijala. Ne zahtijeva se da svi budu upotrijebljeni.

Primjer:
Pravilo za tkanine iz tarifnih brojeva 5208 do 5212 određuje da se mogu uporabiti prirodna vlakna te da se među ostalim materijalom može uporabiti i kemijski materijal. To ne znači da se mora uporabiti jedan i drugi; može se koristiti jedan ili drugi ili i jedan i drugi.
3.5. Kad pravilo iz popisa navodi da se proizvod mora izraditi od određenoga materijala, taj uvjet očito ne priječi uporabu drugog materijala koji zbog svoje unutarnje naravi ne može zadovoljiti to pravilo. (Vidi također donju napomenu 6.2. u svezi s tekstilom.)

Primjer:
Pravilo za gotovu hranu iz tarifnoga broja 1904, koje konkretno isključuje uporabu žitarica i njihovih prerađevina, ne priječi uporabu mineralnih soli, kemikalija i drugih dodataka koji nisu proizvodi od žitarica.
Međutim, to se ne odnosi na proizvode koji se, premda se ne mogu izraditi od određenoga konkretno navedenoga materijala s popisa, mogu proizvesti od materijala iste naravi u nekoj ranijoj fazi izrade.

Primjer:
U slučaju odjevnoga predmeta iz ex poglavlja 62, izrađenoga od netkana materijala, te ako je za tu skupinu proizvoda dopuštena uporaba samo pređe bez podrijetla, nije moguće započeti s netkanom tkaninom, čak i ako se netkane tkanine inače ne mogu izrađivati od pređe. U takvim bi slučajevima početni materijal normalno bio u fazi koja prethodi pređi, a to je stanje vlakana.
3.6. Kad se u nekom pravilu iz popisa navode dva postotka maksimalne vrijednosti materijala bez podrijetla koji se može uporabiti, ti se postoci ne mogu zbrajati. Drugim riječima, maksimalna vrijednost svih uporabljenih materijala bez podrijetla nikada ne smije premašiti najviši navedeni postotak. Nadalje, pojedinačni postoci ne smiju se premašiti u odnosu na konkretni materijal na koji se primjenjuju.

Napomena 4:
4.1. Pojam »prirodna vlakna« rabi se u popisu za vlakna koja nisu umjetna ili sintetička. Ograničen je na faze prije predenja, uključujući i otpad te, ako nije određeno drugačije, na grebenana, češljana ili na kakav drugi način prerađena nepredena vlakna.
4.2. Pojam »prirodna vlakna« uključuje konjsku dlaku iz tarifnoga broja 0503, svilu iz tarifnoga broja 5002 i 5003, te vunena vlakna, finu ili grubu životinjsku dlaku iz tbr. od 5101 do 5105, pamučna vlakna iz tbr. od 5201 do 5203 i druga biljna vlakna iz tbr. od 5301 do 5305.
4.3. Pojmovi »tekstilna pulpa«, »kemijski materijali« i »materijali za izradu papira« u popisu prerada služe za opis materijala koji nisu klasificirani u poglavljima od 50. do 63., a mogu se uporabiti za izradu umjetnih, sintetičkih ili papirnih vlakana ili pređe.
4.4. Pojam »proizvedena sortirana vlakna« rabi se u popisu za umjet­nu kudjelju, vlakna sortirana po duljini i finoći ili otpad iz tbr. od 5501 do 5507.

Napomena 5:
5.1. Kad se za određeni proizvod iz popisa spominje ova napomena, uvjeti iz stupca 3. ne primjenjuju se ni na koje osnovne tekstilne materijale koji su uporabljeni za izradu toga proizvoda koji zajedno čine 10 posto ili manje od ukupne težine svih osnovnih tekstilnih materijala. (Vidi također donje bilješke 5.3. i 5.4.)
5.2. Međutim, tolerancija iz bilješke 5.1. može se primijeniti samo na mješovite proizvode koji su izrađeni od dvaju ili više osnov­nih tekstilnih materijala.
Osnovni su tekstilni materijali ovi:
– svila,
– vuna,
– gruba životinjska dlaka,
– fina životinjska dlaka,
– konjska dlaka,
– pamuk,
– materijali za izradu papira i papir,
– lan,
– prirodna konoplja,
– juta i druga tekstilna vlakna od drvenoga lika,
– sisal i druga tekstilna vlakna iz roda agava,
– kokos, abaka, rami i druga biljna tekstilna vlakna,
– sintetički filamenti,
– umjetni filamenti,
– vodljivi filamenti,
– sintetička polipropilenska sortirana vlakna,
– sintetička poliesterska sortirana vlakna,
– sintetička poliamidna sortirana vlakna,
– sintetička poliakrilonitrilna sortirana vlakna,
– sintetička poliimidna sortirana vlakna,
– sintetička politetrafluoroetilenska sortirana vlakna,
– sintetička sortirana vlakna od polifenilen sulfida,
– sintetička sortirana vlakna od polivinil klorida,
– druga sintetička sortirana vlakna,
– umjetna sortirana vlakna viskoze,
– druga umjetna sortirana vlakna,
– poliuretanska pređa s fleksibilnim polieterskim segmentima, upletena ili neupletena,
– poliuretanska pređa s fleksibilnim poliesterskim segmentima, upletena ili neupletena,
– proizvodi iz tarifnoga broja 5605 (metalizirana pređa) koji uključuju traku koja se sastoji od jezgre od aluminijske folije ili od jezgre od plastične folije sa slojem aluminijskoga praha ili bez njega, širine do 5 mm, spojenoj u sendvič pomoću prozirnoga ili bojenoga ljepila između dvaju slojeva plastične folije,
– drugi proizvodi iz tarifnoga broja 5605.

Primjer:
Pređa iz tarifnoga broja 5205 koja je izrađena od pamučnih vlakana iz tarifnoga broja 5203 i sintetički sortiranih vlakana iz tarifnoga broja 5506 miješana je pređa. Stoga se sintetička sortirana vlakna koja ne potječu iz stranke i ne zadovoljavaju pravila o podrijetlu (koja zahtijevaju izradu od kemijskoga materijala ili tekstilne pulpe) mogu uporabiti uz uvjet da njihova ukupna težina ne premaši 10 posto težine pređe.

Primjer:
Vunena tkanina iz tarifnoga broja 5112 koja je izrađena od vunene pređe iz tarifnoga broja 5107 i sintetičkih sortiranih vlakana iz tarifnoga broja 5509 miješana je tkanina. Stoga se sintetička pređa koja ne zadovoljava pravila o podrijetlu (koja zahtijevaju izradu od kemijskoga materijala ili tekstilne pulpe), ili vunena pređa koja ne zadovoljava pravila o podrijetlu (koja zahtijevaju izradu od prirodnih vlakana bez grebenanja ili češ­ljanja ili druge pripreme za predenje) ili njihova kombinacija, može uporabiti pod uvjetom da njihova ukupna težina ne premaši 10 posto ukupne težine tkanine.

Primjer:
Čupava tekstilna tkanina iz tarifnoga broja 5802 koja je izrađena od pamučne pređe iz tarifnoga broja 5205 i pamučne tkanine iz tarifnoga broja 5210 miješani je proizvod samo ako je pamučna tkanina i sama miješana tkanina koja je izrađena od pređe razvrstane pod dva različita tarifna broja, ili ako su uporabljene pamučne pređe i same mješavine.

Primjer:
Ako je odnosna čupava tekstilna tkanina bila izrađena od pamučne pređe iz tarifnoga broja 5205 i sintetičke tkanine iz tarif­noga broja 5407, onda su uporabljene pređe očito dva zasebna osnovna tekstilna materijala, pa je čupava tekstilna tkanina prema tomu miješani proizvod.
5.3. U slučaju proizvoda koji uključuju »poliuretansku pređu s flek­sibilnim polieterskim segmentima, upletenu ili neupletenu«, tolerancija za tu pređu iznosi 20 posto.
5.4. U slučaju proizvoda koji uključuju »traku koja se sastoji od jezgre od aluminijske folije ili od jezgre od plastične folije sa slojem aluminijskoga praha ili bez njega, širine do 5 mm, spojenoj u sendvič pomoću prozirnoga ili bojenoga ljepila između dvaju slojeva plastične folije«, tolerancija za tu traku iznosi 30 posto.

Napomena 6:
6.1. Kada se u popisu upućuje na ovu napomenu, tekstilni materijal, uz izuzeće podstava i međupodstava, koji ne zadovoljava pravilo iz stupca 3. popisa za izrađeni proizvod, može se uporabiti pod uvjetom da je razvrstan pod drugi tarifni broj nego proizvod te da njegova vrijednost ne pređe 8 posto cijene fco tvornica proizvoda.
6.2. Ne dirajući u napomenu 6.3., materijal koji nije razvrstan u poglavljima 50. do 63. može se slobodno uporabiti u izradi tekstilnih proizvoda, sadržavao on tekstil ili ne sadržavao.

Primjer:
Ako pravilo iz popisa propisuje da se za određeni tekstilni artikl, poput hlača, mora uporabiti pređa, to ne priječi uporabu metalnih artikala poput dugmadi, jer dugmad nije razvrstana u poglavljima 50. do 63. Iz istoga se razloga ne priječi ni uporaba patentnih zatvarača premda patentni zatvarači normalno sadrže tekstil.
6.3. Gdje god vrijedi pravilo o postotku, vrijednost materijala koji nije razvrstan u poglavljima 50. do 63. mora se uzeti u obzir pri izračunavanju vrijednosti uključenih materijala koji ne potječu iz stranke.

Napomena 7:
7.1. Za potrebe tarifnih brojeva ex 2707, 2713 do 2715, ex 2901, ex 2902 i ex 3403 »specifični postupci« su sljedeći:
a) vakuumska destilacija;
b) redestilacija vrlo temeljitim postupkom frakcioniranja;
c) krekiranje;
d) popravljanje;
e) ekstrakcija selektivnim otapalima;
f) postupak koji obuhvaća sve ove aktivnosti: preradu koncentriranom sumpornom kiselinom, otopinom sumpornoga trioksida u sumpornoj kiselini ili sumpornim anhidridom; neutralizaciju alkalnim agensima; dekolorizaciju i purifikaciju prirodno aktivnom zemljom, aktiviranom zemljom, aktiviranim ugljenom ili boksitom;
g) polimerizacija;
h) alkilacija;
i) izomerizacija.
7.2. Za potrebe tarifnih brojeva 2710, 2711 i 2712 »specifični postup­ci« su sljedeći:
a) vakuumska destilacija;
b) redestilacija vrlo temeljitim postupkom frakcioniranja;
c) krekiranje;
d) popravljanje;
e) ekstrakcija selektivnim otapalima;
f) postupak koji obuhvaća sve ove aktivnosti: preradu koncentriranom sumpornom kiselinom, otopinom sumpornoga trioksida u sumpornoj kiselini ili sumpornim anhidridom; neutralizaciju alkalnim agensima; dekolorizaciju i purifikaciju prirodno aktivnom zemljom, aktiviranom zemljom, aktiviranim ugljenom ili boksitom;
g) polimerizacija;
h) alkilacija;
i) izomerizacija;
j) samo u odnosu na teška ulja iz tarifnog broja ex 2710, odsumporavanje vodikom koje rezultira smanjenjem najmanje 85 posto sadržaja sumpora u prerađivanim proizvodima (ASTM D 1266-59 T metoda);
k) samo u odnosu na proizvode iz tarfinog broja 2710, deparafinacija nekim drugim procesom osim filtriranja;
l) samo u odnosu na teška ulja iz tarifnog broja ex 2710, tretman vodikom pod tlakom većim od 20 bara i temperaturom većom od 250 °C uz uporabu katalizatora, u neku drugu svrhu nego što je odsumporavanje, kad vodik tvori aktivni element u kemijskoj reakciji. Daljnji tretman vodikom ulja za podmazivanje iz tarifnog broja ex 2710 (npr. hidrofiniširanje ili dekolorizacija) radi poboljšanja boje ili stabilnosti ne smatra se specifičnim procesom;
m) samo u odnosu na loživa ulja iz tarifnog broja ex 2710, atmosferska destilacija, pod uvjetom da se manje od 30 posto tih proizvoda – po obujmu, uključujući i gubitke – destilira na 300 °C pomoću metode ASTM D 86;
n) samo u pogledu drugih teških ulja osim plinskih i loživih ulja iz tarifnog broja ex 2710, tretman pomoću visokofrek­vent­noga jedva vidljivoga električnoga pražnjenja bez is­kre­nja.
o) samo u pogledu sirovih proizvoda iz tarifnog broja 2712 (osim vazelina, ozokerita, voska od mrkog ugljena i lignita ili voska od treseta koji po masi sadrže manje od 0,75 posto ulja), uklanjanje ulja frakcijskom kristalizacijom.
7.3. Za potrebe tarifnih brojeva ex 2707, 2713 do 2715, ex 2901, ex 2902 i ex 3403 jednostavne aktivnosti poput čišćenja, pretakanja, desalinizacije, odvajanja vode, filtriranja, bojenja, obilježavanja, dobivanja sadržaja sumpora zbog miješanja proizvoda s različitim sadržajima sumpora, bilo koja njihova kombinacija ili slične aktivnosti ne daju status proizvoda s podrijetlom.
 

PRILOG 23

NAPOMENE ZA POJAŠNJENJE

I. dio
Podaci koji se upisuju u pojedina polja obrazaca zahtjeva

Opće napomene: Ako nije drugačije navedeno, sve se napomene odnose na prateće provedbene propise Carinskog zakona.

Unosi se puno ime i adresa podnositelja zahtjeva. Podnositelj je osoba, kojoj se izdaje odobrenje.

Upisuje se carinski postupak ili postupci, u koje će roba, navedena u polju 7., biti stavljena.
Određeni carinski postupci su:
– posebna uporaba
– carinsko skladištenje
– unutarnja proizvodnja – sustav odgode
– unutarnja proizvodnja – sustav povrata
– preradba pod carinskim nadzorom
– privremeni uvoz
– vanjska proizvodnja.
Napomena:
Ako podnositelj zahtjeva želi odobrenje za više carinskih postupaka (skupno odobrenje), a obrazac tomu ne odgovara, koriste se odvojeni obrasci (npr. roba, koja bi se unijela u carinske postupke, nije ista za svaki postupak).

U to polje se upisuje vrsta zahtjeva s najmanje jednom od sljedećih šifri:
1 – prvi zahtjev
2 – zahtjev za promjenu ili produženje odobrenja (navesti i broj već izdanog odobrenja)
3 – zahtjev za ponovno odobrenje (unutarnja proizvodnja)

Upisuje se broj priloženih dodatnih obrazaca.
Napomena:
Dodatni obrasci namijenjeni su za sljedeće carinske postupke:
carinsko skladištenje, unutarnju proizvodnju (ako je potrebno) i vanjsku proizvodnju (ako je potrebno).

Upisuje se mjesto knjigovodstva. To je mjesto gdje se vode trgovački, porezni ili drugi knjigovodstveni podaci podnosioca zahtjeva, odnos­no mjesto gdje se ti podaci vode u njegovo ime. Upisuje se također i vrsta knjigovodstva.
Navodi se i vrsta evidencije (evidencija osiguranja), koje će se upotrebljavati u carinskom postupku. Evidencije sadrže podatke sa svim potrebnim informacijama i tehničkim pojedinostima, koje carinarnici omogućavaju nadzor i kontrolu carinskog postupka.
Napomena:
Ako se namjerava roba staviti u carinsko skladište tipa B, polje 5 se ne popunjava.
U slučaju privremenog uvoza polje 5 se ne popunjava osim, ako to zahtijeva carinarnica.

U polju 6.a upisuje se datum željenoga početka važenja odobrenja (dan/mjesec/godina).
Načelno prvi mogući dan važenja odobrenja je dan izdavanja odobrenja. U tom slučaju upisuje se »datum izdavanja«.
U polju 6.b se predlaže datum isteka važenja odobrenja.

Tarifna oznaka CT
Ispunjava se u skladu s Carinskom tarifom (osmeroznamenkasta tarifna oznaka).
Napomena:
Carinsko skladištenje
Ako zahtjev sadrži više različite robe, u podpolje »Tarifna oznaka CT« upisuje se riječ »različito«. U tom slučaju se u podpolje »Opis« upisuje naziv robe za skladištenje. Podatke o tarifnoj oznaci, količini i vrijednosti robe nije potrebno navesti.
Unutarnja ili vanjska proizvodnja
U podpolje »Tarifna oznaka CT« upisuje se četveroznamenkasta tarifna oznaka CT, a osmeroznamenkasta tarifna oznaka CT obavezno se upisuje:
– ako se namjerava uporabiti istovrijedna roba ili uobičajeni sustav zamjene,
– pri uporabi članka 299. stavak 3. ove Uredbe,
– ako su gospodarski učinci izraženi šiframa 10, 11 ili 99,
– ako se radi o mlijeku ili mliječnim proizvodima, ili
– ako to zahtjeva carinarnica u skladu s čl. 211. stavak 1.
Opis
Navodi se trgovački i/ili tehnički opis robe.
Trgovački i/ili tehnički opis mora biti dovoljno razumljiv i točan, da omogući odlučivanje o zahtjevu. Kada se predviđa uporaba istovrijedne robe ili uobičajeni sustav zamjene, navodi se trgovačka kvaliteta i tehničke osobine robe.
Količina
Upisuje se predviđena količina robe, koja se namjerava staviti u carinski postupak.
Ovaj podatak u svezi s unutarnjom proizvodnjom nije potreban, ako je uporabljena šifra gospodarskih učinaka 30, osim ako se namjerava uporabiti istovrijedna roba.
Količina se treba navesti, ako se radi o preradi tvrde pšenice u tjesteninu ili u slučaju, kada mora biti upisana osmeroznamenkasta tarifna oznaka CT za mlijeko i mliječne proizvode.
Vrijednost
Upisuje se predviđena vrijednost robe (u eurima ili drugoj valuti), koja se namjerava staviti u carinski postupak.
Ovaj podatak ne treba navesti, ako se ne zahtijeva podatak o količini, osim ako podnositelj zahtjeva namjerava uporabiti šifru 30 (minimalna vrijednost).

Opće napomene:
Upisuju se podaci o svim dobivenim proizvodima, koji su rezultat proizvodnih radnji, odnosno upisuju se i glavni dobiveni proizvodi i sporedni dobiveni proizvodi.
»Tarifna oznaka CT« i »Opis« – pojašnjenje su ista kao i kod polja 7.
»Normativ utroška« – navodi se predviđeni normativ utroška ili metoda po kojoj će se normativ izraditi.

Navodi se priroda predviđenih aktivnosti (npr. pojedinosti o proizvodnim radnjama prema ugovoru o izvođenju poslova unutarnje i vanjske proizvodnje ili vrsti uobičajenih radnji), koje će biti izvedene na robi u okviru carinskog postupka. Upisuje se također i mjesto gdje će se te aktivnosti obavljati.
Ako je u polju 2. upisano više carinskih postupaka, iz opisa mora biti jasno razvidno, da li će se roba u carinske postupke stavljati naizmjence ili postupno (sukcesivno).
Napomena:
U slučaju da su uključeni i drugi izvođači postupka, upisuje se njihovo ime, adresa i funkcija.
U slučaju namjeravanoga prijenosa prava i obveza (članak 102. Carinskog zakona) u polju 9, ako je moguće, upisuju se podaci o preuzi­matelju prava i obveza.

Podnositelj zahtjeva mora navesti razloge u svezi s ispunjavanjem gospodarskih uvjeta, u svezi:
– Carinskog skladištenja: postoji gospodarska potreba za skladištenje;
– Unutarnje proizvodnje: s uporabom najmanje jedne između dvoznamenkastih oznaka, navedenih u dodatku za svaku tarifnu oznaku CT, koja je upisana u polju 7,
– Preradbe pod carinskim nadzorom: uporaba repromaterijala nabavljenog izvan carinskog područja omogućava, da se domaća proizvodnja razvija i održi u Republici Hrvatskoj.
Napomena:
U slučaju:
privremenog izvoza treba navesti članak ili članke, na temelju kojih se zahtijeva izdavanje odobrenja i podatke o vlasniku robe opisane u polju 7,
vanjske proizvodnje polje 10. se popunjava ako, (u skladu sa člankom 298. stavak 1. ove Uredbe) to zahtijeva carinarnica.

Upisuju se predložene carinarnice odnosno ispostave.

U polje 12. se upisuju predviđena sredstva za utvrđivanje istovjetnosti robe. Upisuje se najmanje jedna od sljedećih šifri:
1 – redni broj ili broj proizvođača
2 – stavljanje carinskih plombi, pečata ili drugih identifikacijskih oznaka
3 – informativni obrazac INF
4 – uzimanje uzoraka, ilustracija ili tehnički opisi
5 – uzimanje robe na analizu
6 – informativni obrazac, propisan prilogom 31 (podoban za vanjsku proizvodnju)
7 – druga sredstva za utvrđivanje istovjetnosti robe (treba ih pojasniti u polju 16 – »dodatni podaci«)
8 – nema dokaza za utvrđivanje istovjetnosti (primjenjuje se za privremeni uvoz).
Napomena:
U slučaju carinskog skladištenja to polje se popunjava ako se radi o predfinanciranoj robi ili ako to zahtijeva carinarnica.
Polje 12. ne popunjava se u slučaju unutarnje proizvodnje sa istovrijednom robom, vanjskoj proizvodnji s uobičajenim sustavom zamjene ili pri uporabi članka 299. stavak 3. ove Uredbe. Umjesto toga popunjava se polje 18. dodatnog obrasca »unutarnja proizvodnja« odnosno polje 19 do 21 dodatnog obrasca »vanjska proizvodnja«.

Upisuje se predviđeno vrijeme, potrebno za izvedbu proizvodnih radnji ili uporabu u okviru zahtijevanog carinskog postupka, odnosno postupaka iz polja 2. Rok počinje teći od dana kada je roba stavljena u carinski postupak. Rok ističe dobivanjem novog odobrenja carinski dozvoljenog postupanja ili uporabe, odnosno uporabe s namjerom zahtjeva za povrat carine po unutarnjoj proizvodnji (sustav povrata) ili da bi se po puštanju robe u slobodni promet po unutarnjoj proizvodnji, priznalo potpuno ili djelomično oslobađanje od carinskog duga.
Napomena:
– U slučaju carinskog skladištenja vrijeme je neograničeno, zato se polje ne popunjava,
– U slučaju unutarnje proizvodnje: kada rok za završetak ističe na određeni dan za svu robu stavljenu u postupak u određenom razdoblju, u odobrenju se može odrediti, da se rok za završetak automatski produži za svu robu, koja je toga dana još u postupku. Ako se zahtijeva to pojednostavnjenje, u polje 16 treba upisati »čl. 250/2« i navesti pojedinosti.

Polje 14.a
Ako se namjeravaju uporabiti pojednostavnjeni postupci početka postupka, to se navodi najmanje jednom od sljedećih šifri:
1 – nepotpuna deklaracija
2 – postupak pojednostavnjenog deklariranja
3 – knjigovodstveni zapisi
Polje 14.b
Ako se namjeravaju uporabiti pojednostavnjeni postupci završetka postupka, to se navodi najmanje jednom od šifri navedenih u 14a.

U slučaju predviđenog premještanja robe ili proizvoda, predložene formalnosti premještanja se navode s jednom od sljedećih šifri:
1 – bez carinskih formalnosti između određenih mjesta, navedenih u odobrenju koji se zahtijeva
2 – premještanje od carinarnice početka do prostora podnositelja zahtjeva ili izvođača postupka ili mjesta uporabe, na temelju deklaracije za stavljanje robe u carinski postupak
3 – premještanje do izlazne carinarnice radi ponovnog izvoza u okviru carinskog postupka
4 – premještanje od jednog do drugog korisnika odobrenja.
Napomena:
Premještanje nije moguće, ako je mjesto odlaska ili dolaska robe skladište tipa B.

Upisuju se svi dodatni korisni podaci.

Ako se upotrebljava dodatni obrazac, umjesto ovoga se popunjava samo određeno polje (22, 23 ili 26).

II. dio
Napomene o dodatnim obrascima
Dodatni obrazac »carinsko skladištenje«

Upisuje se A, B, C, D ili E.

Upisuje se točno mjesto, koje se namjerava uporabiti za carinsko skladište odnosno spremište, ako se zahtjev odnosi na skladište tipa E.

Rok za podnošenje popisa robe moguće je predložiti.

Gdje je primjereno, navodi se udio gubitka/kalo.

»Tarifna oznaka CT« i »Opis«

Ako se predviđa uporaba općeg/skupnog smještaja, upisuje se osmeroznamenkasta tarifna oznaka CT, trgovačka kvaliteta i tehničke osobine robe. U svim ostalim slučajevima dovoljan je trgovački i/ili tehnički opis robe, odnosno ukoliko se radi o smještaju robe, koja nije u postupku, a u obliku je više različitih artikala, u podpolje »Tarifna oznaka CT » upisuje se »različito«. U tom slučaju se u podpolje »Opis« navodi priroda robe, koja je namijenjena smještaju.

Kategorija/carinski postupak

U stupac »Kategorija/carinski postupak« upisuje se određena šifra odnosno šifre:
1 – domaća poljoprivredna roba
2 – domaća industrijska roba
3 – strana roba (poljoprivredni proizvodi)
4 – strana roba (industrijska roba i proizvodi)
Navodi se također, mogući carinski postupak za robu.

Popunjava se u slučaju predviđenih uobičajenih rukovanja.

Popunjava se u slučaju predviđenog privremenog iznošenja robe.

Navode se svi dodatni korisni podaci vezani uz polja 18 do 24.

Dodatni obrazac »unutarnja proizvodnja«

Ako se predviđa uporaba istovrijedne robe, upisuje se osmeroznamen­kasta tarifna oznaka CT, trgovačka kvaliteta i tehničke karak­teristike istovrijedne robe, da se carinarnici omogući potrebno razlikovanje uvezene i istovrijedne robe. Pri tome se koriste šifre iz polja 12. Ako je istovrijedna roba na višem stupnju obrade nego uvozna roba, u polje 21 »Dodatni podaci« upisuje se odgovarajući podatak.

Ako se predviđa uporaba sustava prethodnog izvoza, navodi se rok u kojem se roba, koja nije iz Republike Hrvatske, mora deklarirati za postupak. Pri tom se uzima u obzir potrebno vrijeme za nabavu i prijevoz robe do carinskog područja.

Ako se zahtijeva, da se dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju puštaju u slobodan promet, upisuje se »DA«.

Navode se svi dodatni korisni podaci vezani uz polja 18 do 20.

Dodatni obrazac »vanjska proizvodnja«

Upisuje se odgovarajuća šifra odnosno šifre za sustav, ako je pred­viđen:
1 – uobičajeni sustav zamjene bez prethodnog uvoza
2 – uobičajeni sustav zamjene s prethodnim uvozom

Ako je predviđena uporaba uobičajenog sustava zamjene (moguće samo u slučaju popravka), upisuje se osmeroznamenkasta tarifna oznaka CT, trgovačka kvaliteta i tehničke karakteristike nadomjesnih proizvoda, da se carinarnici omogući potrebno razlikovanje između privremeno izvezene robe i nadomjesnih proizvoda. Pri tome se mogu koristiti šifre iz polja 12 »Istovjetnost«.

Kada podnositelj zahtjeva nije osoba koja se brine za izvedbu postup­ka vanjske proizvodnje, odobrenje se izdaje (samo za robu podrijetlom iz Hrvatske) sukladno članku 155. stavku 2. Carinskog zakona. U polje 20 upisuje se »DA« i navode odgovarajući podaci.

Kada je priroda postupka vanjske proizvodnje takva, da nije moguće utvrditi, jesu li proizvodi dobiveni iz privremeno izvezene robe, u potpuno opravdanim slučajevima odobrenje za to će se izdati, pod uvjetom, da podnositelj zahtjeva priloži dovoljna jamstva, da roba, uporabljena u postupcima vanjske proizvodnje ima istu osmeroznamenkastu tarifnu oznaku CT, da je iste trgovačke kvalitete i jednakih tehničkih karakteristika kao i privremeno izvezena roba. U tu svrhu se koriste šifre, predviđene u polju 12 »Istovjetnost«.

Navode se svi dodatni korisni podaci vezani uz popunjavanje polja 18 do 21.

PRILOG 31 A

OSJETLJIVA ROBA

PRILOG 32 A

SVOJSTVA OBRAZACA KOJI SE KORISTE U PROVOZNOM POSTUPKU

1. Popis pošiljki/paketa u pojedinoj pošiljci
1.1. Obrasci se tiskaju na papiru obrađenom za pisanje, težine najmanje 40 g/m² koji je dovoljno čvrst da spriječi lagano trganje ili gužvanje u uobičajenoj uporabi. Carinska uprava odlučuje o boji obrasca.
1.2. Format obrazaca je 210×297 milimetara, koji može biti kraći najviše 5 mm ili duži 8 mm.
2. Potvrda primitka
2.1. Obrasci se tiskaju na papiru obrađenom za pisanje, težine najmanje 40 g/m², koji je dovoljno čvrst da spriječi lako trganje ili gužvanje prilikom uobičajene uporabe. Papir je bijele boje.
2.2. Format obrazaca je 148×105 milimetara.
3. Pojedinačno jamstvo
3.1. Obrasci se tiskaju na papiru koji ne sadrži mehaničku celulozu, obrađenom za pisanje, težine najmanje 55 g/m2. Papir u pozadini ima tiskani guilloche uzorak u crvenoj boji kako bi se otkrilo svako krivotvorenje mehaničkim ili kemijskim sredstvima. Papir je bijele boje.
3.2. Format obrazaca je 148×105 milimetara.
3.3. Obrasci imaju naznačeni naziv i adresu tiskare, ili znak po kojem se tiskara može identificirati, kao i individualni serijski broj.
4. Potvrde o zajedničkom jamstvu i oslobođenju od polaganja jamstva
4.1. Obrasci se tiskaju na bijelom papiru koji ne sadrži mehaničku celulozu, težine najmanje 100 g/m². Papir u pozadini ima tiskani guilloche uzorak na obje strane kako bi se otkrilo svako krivotvorenje mehaničkim ili kemijskim sredstvima. Pozadina je:
– zelena za potvrde o jamstvu;
– blijedoplava za potvrde o oslobođenju od jamstva.
4.2. Format obrazaca je 210×148 milimetara.
Carinska uprava – Središnji ured odgovorna je za tiskanje obrazaca ili organizaciju njihovog tiskanja. Carinska uprava može zahtijevati da se na obrascu upiše naziv tiskare ili druga oznaka, koja omogućuje njezinu (njegovu) identifikaciju. Osim toga, tiskanje obrazaca može se uvjetovati prethodnim tehničkim odobrenjem.
Svaka potvrda ima otisnut serijski identifikacijski broj.
5. Odredbe zajedničke za cijelu Glavu II.
5.1. Obrasci se popunjavaju pisaćim strojem ili drugim mehanografičkim ili sličnim postupkom. Popis pošiljaka, obavijest o provozu i potvrda primitka se također mogu čitljivo popunjavati rukom, u kojem se slučaju popunjavaju tintom i velikim slovima.
5.2. Ne smiju se izvršavati brisanja ili promjene. Izmjene se unose precrtavanjem netočnih podataka i, prema potrebi, dodavanjem potrebnih podataka. Te izmjene parafira osoba koja unosi izmjenu i ovjerava ih pečatom.

PRILOG 32 B

JAMSTVENA ISPRAVA ZA POJEDINAČNO JAMSTVO U PROVOZNOM POSTUPKU

I. Obveza jamca

1. Dolje potpisani¹    .................................................................
s prebivalištem u²    .................................................................
ovime zajednički i pojedinačno jamči, u carinarnici
koja je prihvatila jamstvo .......................................................
maksimalno do iznosa od .......................................................
u korist Carinske uprave Republike Hrvatske
svaki iznos carinskog duga, uključujući kamate i nastale troškove u
postupku naplate neplaćenoga carinskog duga – ali ne novčanih
kazni – za koje glavni obveznik³  .............................................
može biti ili postati obvezan za robu koja je stavljena
 u postupak provoza od otpremne ispostave ............................
do odredišne ispostave............................................................
Opis robe:
................................................................................................
2. Dolje potpisani se obvezuje da će na prvi poziv i bez prigovora Carinskoj upravi Republike Hrvatske platiti tražene iznose do granice navedenoga maksimalnog iznosa.
3. Ova obveza vrijedi od dana kada je prihvati carinarnica koja prihvaća jamstvo. Dolje potpisani i dalje je odgovoran za plaćanje svakog duga koji nast nastane tijekom provoza na temelju ove obveze koji je počeo tupanja na snagu opoziva ili ukidanja jamstva, čak i ako je zahtjev za plaćanjem podnesen nakon tog datuma.
Dolje potpisani potvrđuje da će prihvatiti da su mu bila uredno dostavljena sva pisma i obavijesti, te sve formalnosti ili postupci koji se odnose na ovu obvezu i upućeni su ili izvršeni u pisanom obliku na njegovu ili njezinu adresu za dostavu.
Dolje potpisani potvrđuje nadležnost sudova u mjestima gdje on ili ona ima adresu za dostavu.
Dolje potpisani se obvezuje da neće promijeniti svoje adrese za dostavu, ili ako mora promijeniti jednu ili više tih adresa, da će unaprijed obavijestiti carinarnicu koja je prihvatila jamstvo.

Sastavljeno u ........................................, dana.........................................

............................................
(Potpis)⁴

II. Prihvaćanje carinarnice koja je prihvatila jamstvo

Carinarnica koja je prihvatila jamstvo .................................................
Jamčeva obveza prihvaćena je dana ........................ za pokrivanje pro­
voza uz uporabu deklaracije za postupak provoza br. ................. od
......................... ⁷

............................................
(Pečat i potpis)

_________
¹ Prezime i ime, ili naziv tvrtke
² Puna adresa
³ Prezime i ime ili naziv tvrtke i puna adresa glavnog obveznika
⁴ Osoba koja potpisuje ispravu mora rukom upisati sljedeću napomenu prije svog potpisa: »Jamstvo za iznos od ....................«, a iznos mora biti ispisan slovima
⁷ Popunjava otpremna ispostava
 

PRILOG 32 C

JAMSTVENA ISPRAVA ZA POJEDINAČNO JAMSTVO U PROVOZNOM POSTUPKU U OBLIKU KUPONA

I. Obveza jamca

1. Dolje potpisani¹ .................................................................
s prebivalištem u²  .................................................................
ovime zajednički i pojedinačno jamči, u carinarnici
koja je prihvatila jamstvo ......................................................
u korist Carinske uprave
svaki iznos carinskog duga, uključujući kamate i nastale troškove u postupku naplate neplaćenoga carinskog duga – ali ne novčanih kazni – za koje glavni obveznik može biti ili postati obvezan gore za robu koja je stavljena u postupak provoza, a za koju se dolje potpisani obvezao izdati kupone pojedinačnog jamstva u maksimalnom iznosu od 50.000,00 kuna po kuponu.
2. Dolje potpisani se obvezuje da će na prvi poziv i bez prigovora Carinskoj upravi platiti tražene iznose do 50.000,00 kuna po kuponu pojedinačnog jamstva.
3. Ova obveza vrijedi od dana kada je prihvati carinarnica koja prihvaća jamstvo. Dolje potpisani i dalje je obvezan za plaćanje svakog duga do kojega dođe tijekom provoza na temelju ove obveze koji je počeo prije stupanja na snagu opoziva ili ukidanja jamstva, čak i ako je zahtjev za plaćanjem podnesen nakon tog datuma.
Dolje potpisani potvrđuje da će prihvatiti da su mu bila uredno dostavljena sva pisma i obavijesti te sve formalnosti ili postupci koji se odnose na ovu obvezu upućeni ili obavljeni u pisanom obliku na njegovu ili njezinu adresu za dostavu.
Dolje potpisani potvrđuje nadležnost sudova u mjestima gdje on ili ona ima adresu za dostavu.
Dolje potpisani se obvezuje da neće promijeniti svoje adrese za dostavu, ili ako mora promijeniti jednu ili više od tih adresa, da će unaprijed obavijestiti carinarnicu koja prihvaća jamstvo.
Sastavljeno u ........................................, dana.........................................

............................................
(Potpis)

II. Prihvaćanje carinarnice koja prihvaća jamstvo
 

Carinarnica koja prihvaća jamstvo
...................................................................................................................
Jamčeva obveza prihvaćena je dana
...................................................................................................................

...........................................
(Pečat i potpis)

________
¹ Prezime i ime ili naziv tvrtke
² Puna adresa
³ Prije potpisa, potpisnik mora upisati sljedeću napomenu rukom: »Jamstvo«
 

PRILOG 32D
 

PRILOG 33 A

PRAVILA ZA POPUNJAVANJE POPISA POŠILJAKA

Glava I.

OPĆENITO

1. Definicija
Popis pošiljaka znači ispravu koja ima svojstva opisana u ovome Prilogu.
2. Obrazac popisa pošiljki
2.1. Za popis pošiljaka može se uporabiti samo prednja strana obras­ca.
2.2. Obrazac popisa pošiljki mora sadržavati:
(a) naslov »POPIS POŠILJAKA«;
(b) 70×55 milimetara veliko polje razdijeljeno na gornji dio veličine 70×15 milimetara, namijenjen za unos određenih kratica koje može propisati Carinska uprava –Središnji ured, i na donji vio veličine 70×40 milimetara, namijenjen za podatke navedene u Glavi II. stavak 3.;
(c) stupci sa sljedećim naslovima u sljedećem poretku:
– redni broj
– oznake, broj, količina i vrsta paketa, opis robe
– zemlja otpreme/izvoza
– bruto masa (kg)
– polje za službene bilješke.
Korisnici mogu prilagođavati širinu stupca svojim potrebama. Međutim, širina stupca pod nazivom »Polje za službene bilješke« mora biti široka najmanje 30 mm. Korisnici također mogu sami odlučiti kako će koristiti prazne prostore osim onih navedenih u točkama (a), (b) i (c).
2.3 Vodoravna se crta povlači iza posljednje stavke, a preostali prazan prostor se križa kako bi se onemogućilo bilo kakvo naknadno upisivanje.
Za obrasce popisa pošiljaka potrebno je uporabiti papir za pisanje s težinom najmanje 44g/m2, koji mora biti dovoljno tvrd da se pri normalnoj uporabi ne trga i ne gužva.
Obrazac popisa pošiljaka je formata 210×297 mm, može biti kraći za 5 mm, i duži za 8 mm iznad propisane duljine.
Popis pošiljaka može se ispuniti pisaćim strojem ili pomoću mehanografskog ili sličnog postupka, ili čitljivo ručno kemijskom olovkom ili tintom tiskanim slovima.
Obrazac nije dozvoljeno popravljati brisanjem ili prekrivanjem gre­šaka. Ispravci se unose križanjem netočnih riječi i po potrebi upisivanjem točnog podatka. Svaki takav ispravak mora potvrditi carinarnica.

Glava II.

UPORABA POPISA POŠILJKI

Ako glavni obveznik koristi popis pošiljaka za pošiljku koja sadrži više vrsta robe, popunjava polja 32, 33, 38 i po potrebi polje 44, a u polje 31 »Pakiranje i opis robe« JCD-a, upisuje se »Roba prema priloženom popisu pošiljaka«. U tom slučaju nije moguće koristiti dodatni list JCD-a.
Popis pošiljaka treba priložiti u jednakom broju kao i obrazac koji se koristi kao deklaracija za postupak provoza.
Popis pošiljaka mora nositi isti broj kao deklaracija za postupak provoza na koju se popis pošiljaka odnosi. Taj broj se upisuje pomoću pečata koji sadrži naziv otpremne carinarnice, ili rukom. U slučaju ručnog upisivanja mora biti ovjeren službenim pečatom otpremne carinarnice i potpisom carinskog službenika.
Ako je uz jednu deklaraciju za postupak provoz provoza priloženo više popisa pošiljaka, glavni obveznik ih mora označiti brojem. Broj priloženih popisa pošiljaka se upisuje u polje 4 deklaracije za postupak provoza.
 

PRILOG 33 B

SVOJSTVA PLOMBI

Plombe moraju zadovoljiti najmanje sljedeća svojstva i biti u skladu sa sljedećim tehničkim specifikacijama:

A. Osnovna svojstva

Plombe moraju:
1) biti na sigurnom mjestu u uobičajenoj uporabi;
2) biti lako provjerljive i prepoznatljive;
3) biti izrađene na takav način da svaki lom ili uklanjanje ostavlja tragove vidljive golim okom;
4) biti oblikovane za jednokratnu uporabu, ili ako su namijenjene za višekratnu uporabu, biti oblikovane tako da prilikom svake ponovne uporabe daju jasnu pojedinačnu identifikacijsku oznaku;
5) imati na sebi identifikacijske oznake.

B. Tehničke specifikacije

1) Oblik i dimenzije plombi mogu se razlikovati s obzirom na metode pečaćenja koje se koriste, ali dimenzije moraju biti takve da se osigura lako čitanje identifikacijskih oznaka.
2) Krivotvorenje identifikacijskih oznaka plombi mora biti nemoguće, a njihova reprodukcija teška.
3) Materijal koji se koristi mora biti otporan na slučajni lom i onemogućavati nezamjetljivo krivotvorenje ili ponovnu uporabu.

PRILOG 33 C

OGLEDNI PRIMJERAK PRATEĆE PROVOZNE ISPRAVE

NAPOMENA ZA POJAŠNJENJE I PODACI ZA PRATEĆU PROVOZNU ISPRAVU

A. NAPOMENA ZA POJAŠNJENJE O POPUNJAVANJU PRATEĆE PROVOZNE ISPRAVE

Isprava koja prati provoz se tiska na temelju podataka dobivenih iz deklaracije za postupak provoza, koje prema potrebi izmjenjuje glavni obveznik i/ili ih provjerava otpremna ispostava, te je se popunjava:

Polja 1 i 2 kao što je objašnjeno gore.
Polje 3 se mora popuniti identifikacijskom oznakom za provoz. Način na koji se to polje koristi spada u odgovornost nacionalnih uprava, ali svaki provoz koji se obradi tijekom jedne godine u određenoj zemlji mora imati jedinstvenu oznaku. Nacionalne uprave koje žele imati referentni broj ureda nadležnih tijela obuhvaćen u MRN-u mogu iskoristiti do prvih 6 znamenaka za upisivanje nacionalnog broja carinarnice.
Polje 4 se mora popuniti vrijednošću koja je kontrolna znamenka za cijeli MRN. Ovo polje omogućuje otkrivanje grešaka prilikom preuzimanja cijelog MRN-a.
MRN se također tiska kao bar kod korištenjem standardnog »koda 128«, vrsta slova »B«.
2. Polje 3:
– prvo potpolje: serijski broj tekućeg tiskanog lista
– drugo potpolje: ukupni broj tiskanih listova (uključujući popis stavaka)
– se ne koristi kada se radi o samo jednoj stavki
3. U prostoru s desne strane polja 8:
Naziv i adresa carinarnice kojoj se mora vratiti povratni primjerak isprave koja prati provoz.
4. Polje C:
– Naziv otpremne ispostave
– Referentni broj otpremne ispostave
– Datum prihvaćanja deklaracije za postupak provoza
– Naziv i broj odobrenja ovlaštenog pošiljatelja (ukoliko postoji)
5. Polje D:
– rezultati kontrole
– napomena »obvezujući put«, prema potrebi.
Isprava koja prati provoz se ne smije izmjenjivati, niti se smiju dodavati ili brisati podaci u njoj, osim ako nije drugačije određeno.

B. NAPOMENA ZA POJAŠNJENJE O TISKANJU

Postoje sljedeće mogućnosti za tiskanje isprave koja prati provoz:
1. Deklarirana odredišna ispostava je povezana s računalnim tranzitnim sustavom:
– tiska se samo primjerak A (prateća isprava);
2. Deklarirana odredišna ispostava nije povezana s računalnim tranzitnim sustavom:
– tiska se primjerak A (prateća isprava); i
– tiska se primjerak B (povratni primjerak).
3. Deklarirana odredišna ispostava nije povezana s računalnim tranzitnim sustavom (bez obzira na to koriste li se popisi pošiljaka ili ne):
– tiska se primjerak A (prateća isprava); i
– tiska se primjerak B (povratni primjerak).

C. NAPOMENA ZA POJAŠNJENJE O POVRATKU REZULTATA KONTROLE IZ ODREDIŠNE ISPOSTAVE

Postoje sljedeće mogućnosti za vraćanje rezultata kontrole iz odredišne ispostave:
1. Stvarna odredišna ispostava je deklarirana carinarnica i ona je povezana s računalnim tranzitnim sustavom:
– rezultati kontrole se šalju otpremnoj ispostavi elektroničkim putem;
2. Stvarna odredišna ispostava je deklarirana carinarnica i ona nije povezana s računalnim tranzitnim sustavom:
– rezultati kontrole se šalju otpremnoj ispostavi koristeći povratni primjerak B isprave koja prati provoz (uključujući eventualni popis stavaka);
3. Deklarirana odredišna ispostava je povezana s računalnim tranzitnim sustavom, ali stvarna odredišna ispostava nije povezana s računalnim tranzitnim sustavom (promjena odredišne ispostave):
– rezultati kontrole se šalju otpremnoj ispostavi koristeći fotokopiju isprave koja prati provoz, primjerak A (uključujući eventualni popis stavaka);
4. Deklarirana odredišna ispostava nije povezana s računalnim tranzitnim sustavom, ali stvarna odredišna ispostava je povezana s računalnim tranzitnim sustavom (promjena odredišne ispostave):
– rezultati kontrole se šalju otpremnoj ispostavi elektroničkim putem.

PRILOG 33D

POPIS STAVAKA – OGLEDNI PRIMJERAK

PRILOG 33 E

POTVRDA PRIMITKA

PRILOG 33 F

KRITERIJI ZA UMANJENJE ZAJEDNIČKOG JAMSTVA

PRILOG 33 G

JAMSTVENA ISPRAVA ZA ZAJEDNIČKO JAMSTVO U PROVOZNOM POSTUPKU

I. Obveza jamca

1. Dolje potpisani¹ ......................................................
s prebivalištem u²   ......................................................
ovime zajednički i pojedinačno jamči, u Carinskoj upravi
ustrojstvenoj jedinici ...................................................
maksimalno do iznosa od ............................................
koji je 100/50/30 %³ referentnog iznosa, u korist Carinske uprave
svaki iznos carinskog duga, uključujući kamate i nastale troškove u postupku naplate neplaćenoga carinskog duga – ali ne novčanih kazni – za koje glavni obveznik⁴, ....................................................... može biti ili postati obvezan na robu koja je stavljena u provozni postupak.
2. Dolje potpisani se obvezuje da će na prvi poziv i bez prigovora Ca­rinskoj upravi platiti tražene iznose do granice gore navedenoga maksimalnog iznosa.
3. Ova obveza vrijedi od dana kada je prihvati Carinska uprava – Središnji ured. Dolje potpisani i dalje je odgovoran za plaćanje svakog duga koji nastane tijekom provoza na temelju ove obveze koji je počeo prije stupanja na snagu opoziva ili ukidanja jamstva, čak i ako je zahtjev za plaćanjem podnesen nakon tog datuma.
Dolje potpisani potvrđuje da će prihvatiti da su mu bila uredno dostavljena sva pisma i obavijesti te sve formalnosti ili postupci koji se odnose na ovu obvezu upućeni ili izvršeni u pisanom obliku na njegovu ili njezinu adresu za dostavu.
Dolje potpisani potvrđuje nadležnost sudova u mjestima gdje on ili ona ima adresu za dostavu.
Dolje potpisani se obvezuje da neće promijeniti svoje adrese za dostavu, ili ako mora promijeniti jednu ili više od tih adresa, da će unaprijed obavijestiti Carinsku upravu – Središnji ured.
Sastavljeno u .........................................., dana ...............................

.........................................
(Potpis)⁵

II. Prihvaćanje Carinske uprave Središnjeg ureda

Carinska uprava – Središnji ured
...................................................................................................................
Jamčeva obveza prihvaćena je dana
...................................................................................................................

.........................................
(Pečat i potpis)⁵

______
¹ Prezime i ime, ili naziv tvrtke.
² Puna adresa.
³ Precrtati ono što se ne primjenjuje.
⁴ Prezime i ime ili naziv tvrtke i puna adresa glavnog obveznika.
⁵ Osoba koja potpisuje ispravu mora rukom upisati sljedeću napomenu prije svog potpisa: »Jamstvo za iznos od .............«, te mora upisati puni iznos.

PRILOG 33 H

POTVRDA O ZAJEDNIČKOM JAMSTVU

TC31 – POTVRDA O ZAJEDNIČKOM JAMSTVU

(Prednja strana)

<.gif">

PRILOG 33 I

POTVRDA O OSLOBOĐENJU OD JAMSTVA
>
TC33 – POTVRDA O OSLOBOĐENJU OD JAMSTVA