DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

2.3.1.4.1.2 50% ± 10% tog ciklusa kondicioniranja mora se sastojati od vožnje u gradskim uvjetima, a ostatak od vožnje na otvorenoj cesti; neprekinuta vožnja po cesti može se zamijeniti odgovarajućim programom vožnje na ispitnoj stazi.
2.3.1.4.1.3 Oba režima vožnje moraju se naizmjence mijenjati šest puta.
2.3.1.4.1.4 Potpuni ispitni program mora uključiti najmanje 10 prekida u trajanju najmanje po tri sata kako bi se proizveli učinci hlađenja i kondenzacije.
2.3.1.4.2 Kondicioniranje pulsiranjem
2.3.1.4.2.1 Ispušni sustav ili njegovi sastavni dijelovi moraju biti ugrađeni na vozilo ili na motor.
U prvome slučaju vozilo mora biti postavljeno na dinamometar s valjcima. U drugome slučaju motor mora biti spojen na dinamometar (kočnicu za ispitivanje motora).
Ispitni uređaj koji je shematski podrobno prikazan na slici 3. mora biti ugrađen na izlaznoj strani ispušnog sustava. Prihvatljiv je svaki drugi ispitni uređaj koji osigurava istovrijedne rezultate.
2.3.1.4.2.2 Ispitni uređaj treba ugoditi tako da se protok ispušnih plinova naizmjenično prekida i ponovo uspostavlja 2500 puta pomoću brzo djelujućeg ventila.
2.3.1.4.2.3 Taj se ventil mora otvarati kad povratni tlak ispušnih plinova, izmjeren najmanje na razmaku od 100 mm nizvodno od spojne prirubnice, postigne vrijednost između 0,35 i 0,40 bara. Kad nije moguće postići takvu vrijednost zbog značajka motora, ventil se mora otvoriti kad povratni tlak dosegne razinu jednaku 90% najveće vrijednosti koju je moguće izmjeriti prije zaustavljanja motora. Ventil se mora zatvarati kad taj tlak odstupa za najviše 10% od ustaljene vrijednosti izmjerene kod otvorenog ventila.
2.3.1.4.2.4 Relej s vremenskim kašnjenjem mora se namjestiti za trajanje protoka ispušnih plinova izračunano temeljem zahtjeva u točki 2.3.1.4.2.3.
2.3.1.4.2.5 Brzina vrtnje motora mora biti 75% od brzine vrtnje (S) kod koje motor postiže najveću snagu.
2.3.1.4.2.6 Snaga pokazana na dinamometru mora biti 50% od snage pri potpuno otvorenoj zaklopci za snagu izmjerenu pri 75% brzine vrtnje motora (S).
2.3.1.4.2.7 Za vrijeme ispitivanja svi drenažni otvori moraju biti zatvoreni.
2.3.1.4.2.8 Cijelo ispitivanje mora biti provedeno za 48 sati. Po potrebi, svaki je sat dopušteno po jedno razdoblje hlađenja.
2.3.1.4.3 Kondicioniranje na dinamometru
2.3.1.4.3.1 Ispušni sustav mora se ugraditi na motor koji predstavlja tip ugrađen na motocikl za koji je sustav konstruiran. Nakon toga motor treba postaviti na dinamometar.
2.3.1.4.3.2 Kondicioniranje se sastoji od određenog broja ciklusa na ispitnom stolu za kategoriju motocikla za koji je konstruiran ispušni sustav. U tablici je prikazan broj ciklusa za svaku kategoriju motocikla.

2.3.1.4.3.3 Nakon svakog ciklusa na ispitnom stolu mora biti prekid od najmanje 6 sati kako bi se postigliostigli učinci hlađenja i kondenzacije.
2.3. Svaki ciklus na ispitnom stolu sastoji se od šest faza. Uvjeti rada motora u svakoj fazi i njezino trajanje su sljedeći:
 

2.3.1.4.3.5 Za vrijeme ovog postupka kondicioniranja, na zahtjev proizvođača motor i prigušivač mogu biti hlađeni tako, da temperatura izmjerena u točki udaljenoj najviše 100 mm od izlazne strane ispušnih plinova ne prekorači izmjerenu pri vožnji motocikla brzinom 110 km/h ili pri 75% S u najvišem stupnju prijenosa. Brzina motocikla i/ili brzinu vrtnje motora moraju se odrediti s točnošću od ± 3%.

Slika 3.
Ispitni uređaj za kondicioniranje pulsiranjem



 

1. Ulazna prirubnica ili rukavac koje treba spojiti na izlazni dio ispušnog sustava koji treba ispitati
2. Ručno upravljani regulacijski ventil
3. Kompenzacijski spremnik obujma najviše 40 litara i vremena punjenja najmanje 1 sekunda
4. Manometar s prekidačem s radnim područjem od 0,05 do 2,5 bara
5. Relej s vremenskim kašnjenjem
6. Brojač pulsacija
7. Brzo djelujući ventil, poput ventila promjera 60 mm koji prekida protok ispušnih plinova, kojega pokreće pneumatski cilindar koji proizvodi silu od 120 N pri 4 bara. Vrijeme odziva pri zatvaranju i otvaranju ne smije prijeći 0,5 s.
8. Odvod ispušnih plinova
9. Savitljivo crijevo
10. Mjerni manometar
2.3.2 Shema i oznake
2.3.2.1 Shema i crtež poprečnog presjeka koji prikazuje dimenzije ispušnog (ispušnih) sustava moraju biti priloženi dokumentu navedenom u Dodatku 1A.
2.3.2.2 Svi izvorni prigušnici moraju nositi oznaku »e« iza koje se nalazi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju tipa sastavnog dijela. Ta oznaka mora biti čitljiva i neizbrisiva i također vidljiva u položaju predviđenom za ugradbu.
2.3.2.3 Svaka pakovina izvornih zamjenskih ispušnih sustava mora biti čitljivo označena riječima »izvorni dio« i markom i oznakom tipova udruženom zajedno s oznakom ‘e’ i također s oznakom države podrijetla.
2.3.3 Prigušnik na usisnoj strani
Ako usisna grana motora mora biti opremljena zračnim filtrom i/ili usisnim prigušnikom zvuka potrebnim da se zadovolji zahtjev za dopuštenu razinu buke, filtar i/ili prigušnik mora se smatrati dijelom prigušnika zvuka i zahtjevi točke 2.3 trebaju se također primijeniti na njega.
3. HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOG DIJELA NEIZVORNOG ISPUŠNOG SUSTAVA ILI NJEGOVIH SASTAVNIH DIJELOVA, KAO ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE, ZA MOTOCIKLE
Ova se točka primjenjuje za homologaciju tipa sastavnog dijela, kao zasebnih tehničkih jedinica ispušnih sustava ili njegovih sastavnih dijelova predviđenih za ugradbu na jedan ili više određenih tipova motocikla kao neizvorni zamjenski dijelovi.
3.1 Definicija
3.1.1 »Neizvorni zamjenski ispušni sustav ili nv ili njegovi sastavni dijelovi« označava svaki sastavispušnog sustava prema definiciji u točki 1.2 predviđenog za ugradbu na motocikl za zamjenu onog tipa koji je bio ugrađen na motocikl za koji je izdan dokument u Dodatku 1B.
3.2 Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela
3.2.1 Zahtjeve za homologaciju tipa sastavnog dijela za zamjenske ispušne sustave ili njegove sastavne dijelove kao zasebne tehničke jedinice mora podnijeti proizvođač sustava ili njegov ovlašteni predstavnik.
3.2.2 Za svaki tip zamjenskog ispušnog sustava ili njegovih sastavnih dijelova za koje je zatražena homologacija, zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela mora biti popraćen sljedećim dokumentima u tri primjerka i sljedećim pojedinostima:
3.2.2.1 – opisom, s obzirom na značajke navedene u točki 1.1., tipa (tipova) motocikla za koji (koje) je (su) sustav (sustavi) ili sastavni dio (dijelovi) predviđen (previđeni).
Brojevi i/ili simboli specifični za tip motora i motocikla moraju biti navedeni.
3.2.2.2 – opisom zamjenskog ispušnog sustava koji navodi relativni položaj svakog njegovog sastavnog dijela, zajedno s podacima za ugradbu;
3.2.2.3 – crtežima svakog sastavnog dijela s kojima se omogućuje lakše određivanje i identifikaciju te podatke o upotrijebljenim materijalima. Ti crteži također moraju prikazivati predviđeni položaj obveznog broja homologacije tipa sastavnog dijela.
3.2.3 Na zahtjev tehničke službe, podnositelj zahtjeva mora dostaviti:
3.2.3.1 – dva primjerka ispušnog sustava za koji je zatražena homologacija tipa sastavnog dijela;
3.2.3.2 – ispušni sustav koji je u skladu s izvorno ugrađenim na motocikl za koji je bio izdan dokument predviđen u Dodatku 1B;
3.2.3.3 – motocikl koji predstavlja tip za koji je predviđena ugradba ispušnog sustava, dostavljen u takvom stanju da, kad se na njega ugradi isti tip prigušnika zvuka koji je bio izvorno ugrađen, zadovoljava zahtjeve jedne od sljedećih dviju točaka:
3.2.3.3.1 ako je motocikl, određen u točki 3.2.3.3, tipa koji je homologiran u skladu s odredbama ovoga Pravilnika:
– pri ispitivanju u vožnji ne prelazi za više od 1 dB(A) graničnu vrijednost propisanu u točki 2.1.1;
– pri ispitivanju u mirovanju ne prelazi za više od 3 dB(A) vrijednost izmjerenu kad je za motocikl dodijeljena homologacija tipa i označenu na natpisnoj pločici proizvođača;
3.2.3.3.2 ako motocikl, određen u točki 3.2.3.3., nije tipa koji je homologiran u skladu sa zahtjevima ovoga Pravilnika i ne prelazi za više od 1 dB(A) graničnu vrijednost koja je vrijedila za taj tip motocikla na početku njegove uporabe;
3.2.3.4 – poseban motor, isti kao ugrađeni na naviše navedeni motocikl, kad nadležno tijelo to smatra potrebnim.
3.3 Oznake i natpisi
3.3.1 Neizvorni ispušni sustavi ili njihovi sastavni dijelovi moraju biti označeni u skladu sa zahtjevima Priloga VI.
3.4 Homologacija tipa sastavnog dijela
3.4.1 Nakon što se obave ispitivanja propisana u ovom Pravilniku, nadležno tijelo će izdati certifikat prema obrascu iz Dodatka 2B. Ispred broja homologacije tipa sastavnog dijela mora se nalaziti pravokutnik oko slova »e« iza kojeg se nalazi razlikovni broj ili slova države članice koja je dodijelila ili odbila homologacije tipa sastavnog dijela. Ispušni sustav za koji je dodijeljena homologacija tipa sastavnog dijela smatra se da zadovoljava odredbe Pravilnika TPV – dio 7.
3.5 Zahtjevi
3.5.1 Opći zahtjevi
Konstrukcija, izrada i ugradba prigušnika zvuka moraju biti takvi, da:
3.5.1.1 – motocikl zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika kod uobičajenih uvjeta uporabe i posebno unatoč vibracijama kojima može biti izložen;
3.5.1.2 – je ogovarajuće otporan na pojavu korozije kojoj je izložen, s obzirom na uobičajene uvjete uporabe mopeda
3.5.1.3 – razmak od tla s izvorno ugrađenim prigušnikom zvuka i mogući kut bočnog nagiba motocikla nisu smanjeni;
3.5.1.4 – se površina ne zagrije na pretjerano visoke temperature,
3.5.1.5 – njegov obris nema izbočina ili oštrih rubova;
3.5.1.6 – amortizeri i ovjes imaju dovoljno prostora;
3.5.1.7 – je predviđen odgovarajući sigurnosni razmak za vodove;
3.5.1.8 – je otporan na udarce tako, da je u skladu s jasno određenim zahtjevima za održavanje i ugradbu.
3.5.2 Zahtjevi za razinu buke
3.5.2.1 Akustična učinkovitost zamjenskih ispušnih sustava ili njegovih sastavnih dijelova mora se ispitati metodama opisanima u točkama 2.1.2, 2.1.3, 2.1.4 i 2.1.5.
Kad je zamjenski ispušni sustav ili njegov sastavni dio ugrađen na motocikl naveden u točki 3.2.3.3, izmjerene vrijednosti razine buke moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:
3.5.2.1.1 ne smiju prelaziti vrijednosti izmjerene u skladu s točkom 3.2.3.3 s istim mopedom opremljenim izvornim prigušnikom zvuka, pri ispitivanju u vožnji i ispitivanju u mirovanju.
3.5.3 Ispitivanje radnih značajka motocikla
3.5.3.1 Zamjenski prigušnik mora biti takav da radne značajke motocikla ostanu usporedive s onima koje se postižu s izvornim ispušnim sustavom ili njegovim sastavnim dijelom.
3.5.3.2 Zamjenski prigušnik mora biti usporediv s izvorno ugrađenim prigušnikom zvuka, također novim, pošto se oba redom ugrade na motocikl određen u točki 3.2.3.3.
3.5.3.3 To se ispitivanje obavlja mjerenjem krivulje snage motora. Najveća neto snaga i najveća brzina izmjereni sa zamjenskim prigušnikom zvuka ne smiju odstupati više od ± 5% od najveće neto snage i najveće brzine izmjerenih u istim uvjetima s izvornim prigušnikom zvuka,
3.5.4 Dodatne odredbe za prigušnike kao zasebne tehničke jedinice koje sadrže vlaknasti materijal.
Vlaknast materijal ne smije se upotrebljavati u proizvodnji takvih prigušnika zvuka, osim ako su zadovoljeni zahtjevi iz točke 2.3.1.

Dodatak 1A

 Opisni dokument koji se odnosi na dopuštenu razinu buke i izvorni ispušni sustav tipa motocikla 
(treba priložiti uz zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela kad je podnesen odvojeno od zahtjeva za homologaciju tipa vozila)

Broj narudžbe (određuje podnositelj zahtjeva):………………….

Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela s obzirom na dopuštenu razinu buke i izvorni ispušni sustav tipa motocikla mora sadržavati podatke navedene u Dijelu A Priloga II. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača, u točkama:
0.1,
0.2,
0.5,
0.6,
2.1,
3,
3.0,
3.1,
3.1.1,
3.2.1.7,
3.2.8.3.3,
3.2.8.3.3.1,
3.2.8.3.3.2,
3.2.8.3.3,
3.2.9,
3.2.9.1,
4,
4.1
4.2,
4.3,
4.4,
4.4.1,
4.4.2,
4.5,
4.6,
5.2.
 

Dodatak 1B

 Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela koji se odnosi na dopuštenu razinu buke i izvorni ispušni sustav (izvorne ispušne sustave) za tip motocikla

Naziv tijela nadležnog za homologaciju

Izvještaj o ispitivanju br.: .............. Tehničke službe: .............. Datum: .....................

Homologacija tipa sastavnog dijela br.: ...................................................................
Proširenje br.: ........................................................................................................
1. Marka ili trgovačka oznaka vozila: .....................................................................
2. Tip vozila: .........................................................................................................
3. Inačica (inačice) (ako ih ima): ............................................................................
4. Verzija (verzije) (aije) (ako ih ima): .....................................................................
5. Naziv i adresa proizvođača: ..............................................................................
6. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača ................
7. Izvorni ispušni sustav (sustavi): ..........................................................................
8. Tip (tipovi) usisnog sustava (kad je važno za praćenje granične razine buke: .......
9. Razina buke vozila u mirovanju:……..dB(A) pri:………min^-1............................
10. Vozilo dostavljeno na ispitivanje dana:………….............................................
11. Homologacija tipa sastavnog dijela je dodijeljena/odbijena⁽¹⁾...........................
12. Mjesto: .........................................................................................................
13. Datum: .........................................................................................................
14. Potpis: ..........................................................................................................

_____
⁽¹⁾ Prekrižiti što se ne primjenjuje
 

Dodatak 2A
 
 Opisni dokument koji se odnosi na neizvorni ispušni sustav ili njegov (njegove) sastavni (sastavne) dio (dijelove), kao zasebnu (zasebne) tehničku (tehničke) jedinicu (jedinice), za tip motocikla

Broj narudžbe (određuje podnositelj zahtjeva):………………….

Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela za neizvorni ispušni sustav za motocikle mora sadržavati sljedeće podatke:
1. Marka: ............................................................................................................
2. Tip: .................................................................................................................
3. Naziv i adresa proizvođača: .............................................................................
4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača ...............
5. Popis sastavnih dijelova tehničke jedinice (priložiti crteže): ................................
6. Marka (marke) i tip (tipovi) mopeda za koji (koje) je prigušnik zvuka konstruiran⁽¹⁾
7. Ograničenja za uporabu i upute za ugradbu: .....................................................
Dodatno, zahtjev mora sadržavati podatke navedene u Dijelu A Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača, u točkama:
0.1,
0.2,
0.5,
0.6,
2.1,
3,
3.0,
3.1,
3.1.1,
3.2.1.7,
4,
4.1
4.2,
4.3,
4.4,
4.4.1,
4.4.2,
4.5,
4.6,
5.2.

_____
⁽¹⁾ Prekrižiti što se ne primjenjuje

Dodatak 2B
 
 Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela koji se odnosi na neizvorni ispušni sustav za tip motocikla

Naziv tijela nadležnog za homologaciju

Izvještaj o ispitivanju br.: .............. Tehničke službe: .............. Datum: .....................

Homologacija tipa sastavnog dijela br.: ...................................................................
Proširenje br.: ........................................................................................................
1. Marka ispušnog sustava: ....................................................................................
2. Tip ispušnog sustava: .........................................................................................
3. Naziv i adresa proizvođača: ...............................................................................
4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača .................
5. Marka (marke) i tip (tipovi) te inačica (inačice) ili izvedba (izvedbe) vozila
    za koje (koja) je ispušni sustav konstruiran: .......................................................
6. Sustav dostavljen na ispitivanje dana:…………..................................................
7. Homologacija tipa sastavnog dijela je dodijeljena/odbijena ⁽¹⁾.............................
8. Mjesto: .............................................................................................................
9. Datum: .............................................................................................................
10. Potpis: ............................................................................................................

_____
⁽¹⁾ Prekrižiti što se ne primjenjuje

PRILOG IV.

ZAHTJEVI ZA MOPEDE NA TRI KOTAČA ILI TRICIKLE

1. DEFINICIJE
U smislu ovoga Pravilnika:
1.1 »tip mopeda na tri kotača ili tricikla s obzirom na njegovu razinu buke i ispušni sustav« označava mopede na tri kotača ili tricikle koji se bitno ne razlikuju u ovim značajkama:
1.1.1 obliku ili materijalima nadogradnje (posebno prostora za motor i njegove zaštite protiv buke);
1.1.2 duljini i širini vozila;
1.1.3 tipu motora (dvotaktni ili četverotaktni, vanjski izvor paljenja ili kompresijsko paljenje, motor s pravocrtnim ili okrećućim kretanjem klipova, broj i obujam cilindara i tip rasplinjača ili sustava za ubrizgavanje, raspored ventila, nazivna najveća snaga i odgovarajuća brzina vrtnje).
Obujam motora s okrećućim kretanjem klipova predstavlja dvostruki obujam komore za izgaranje;
1.1.4 sustavu za prijenos snage, a posebno u broju stupnjeva prijenosa i prijenosnim omjerima;
1.1.5 broju, tipu i rasporedu ispušnih sustava;
1.2 »ispušni sustav« ili »prigušnik zvuka« označava komplet sastavnih dijelova koji su potrebni za smanjivanje buke koju proizvodi motor i usisni sustav mopeda na tri kotača ili tricikla;
1.2.1 »izvorni ispušni sustav ili prigušnik zvuka« označava tip sustava koji je bio ugrađen pri homologaciji tipa ili proširenju homologacije tipa. On može biti prva ugrad­ba ili zamjenski;
1.2.2 »neizvorni izvorni ispušni sustav ili prigušnik zvuka« označava sustav tipa koji se razlikuje od onoga koji je bio ugrađen na vozilo pri homologaciji tipa ili proširenju homologacije tipa. On se može upotrebljavati samo kao zamjenski ispušni sustav ili prigušnik zvuka;
1.3 »različiti tipovi ispušnih sustava« označava sustave koji se bitno razlikuju u jednom od obilježjima kao što su:
1.3.1 sustavi čiji sastavni dijelovi nose različite tvorničke ili trgovačke oznake
1.3.2 sustavi kod kojih su značajke materijala od kojih su izrađeni sastavni dijelovi sustava različite ili se sastavni dijelovi razlikuju po obliku i veličini;
1.3.3 sustavi kod kojih je različit način rada makar i jednog sastavnog dijela
1.3.4 sustavi kod kojih su njihovi sastavni dijelovi različito sastavljeni;
1.4 »sastavni dio ispušnog sustava« označava jedan od pojedinačnih sastavnih dijelova koji zajedno čine ispušni sustav (kao što su ispušna cijev, sam prigušnik zvuka) ili usisni sustav (zračni filtar) ako postoji.
Ako je motor opremljen usisnim sustavom (zračni filtar i/ili prigušnik buke na usisu) kako bi se zadovoljili zahtjevi za najveću dopuštenu razinu buke, filtar i/ili prigušnik zvuka moraju se smatrati sastavnim dijelovima iste važnosti kao i ispušni sustav.
2. HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOG DIJELA S OBZIROM NA RAZINU BUKE I IZVORNI ISPUŠNI SUSTAV, KATAV, KAO ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE, TIPA MOPEDA NA TRI KLI TRICIKLA
2.1 Buka mopeda na tri kotača ili tricikla u vožnji (uvjeti mjerenja i postupak ispitivanja vozila tijekom homologacije tipa sastavnog dijela).
2.1.1 Vozilo, njegov motor i njegov ispušni sustav moraju biti konstruirani, izrađeni i sastavljeni tako, da vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika kod uobičajenih uvjeta uporabe, unatoč vibracijama kojima mogu biti izloženi.
2.1.2 Ispušni sustav mora biti konstruiran, izrađen i ugrađen tako je otporan na pojavu korozije kojoj je izložen.
2.2 Zahtjevi za razinu buke
2.2.1 Granične vrijednosti: vidi Prilog I.
2.2.2 Mjerna oprema
2.1.2.1 Mjerilo koje se upotrebljava za mjerenje razine buke mora biti precizni zvukomjer tipa opisanog u publikaciji međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva (IEC) 179 »Precizni zvukomjeri«, drugo izdanje. Mjerenja se moraju provesti uporabom »brzog« odziva i vrednovanja »A«, koji su također opisani u toj publikaciji.
Na početku i na kraju svakog niza mjerenja, zvukomjer se mora umjeriti prema proizvođačevim uputama, s odgovarajućim izvorom zvuka (npr. pistofon).
2.2.2.2 Mjerenja brzine
Brzina vrtnje motora i brzina vozila na ispitnoj stazi mora se odrediti s točnošću ± 3%.
2.2.3 Uvjeti mjerenja
2.2.3.1 Stanje vozila
Pri mjerenjima vozilo mora biti u voznome stanju (uključujući rashladno sredstvo, ulja, gorivo, alat, zamjenski kotač i vozača). Prije početka mjerenja vozilo se mora dovesti na uobičajenu radnu temperaturu.
2.2.3.1.1 Mjerenja se moraju obaviti s neopterećenim vozilom, bez prikolice ili poluprikolice.
2.2.3.2 Ispitni poligon
Ispitni poligon mora biti sastavljen iz središnjeg dijela za ubrzavanje koji okružuje potpuno ravna ispitna površina. Dio za ubrzavanje mora biti potpuno ravan; njegova površina mora biti suha i takva da buka od kotrljanja guma bude niska.
Na ispitnom poligonu moraju biti ostvareni uvjeti takvi da slobodno zvučno polje između izvora zvuka u središtu dijela za ubrzavanje i mikrofona ima prigušenje unutar 1 dB(A). Smatra se da je taj uvjet zadovoljen ako na udaljenosti 50 m od središta dijela za ubrzavanje nema velikih predmeta koji odbijaju zvuk, kao što su ograde, stijene, mostovi ili zgrade. Površina ispitne staze mora zadovoljavati zahtjeve iz Priloga VII.
U blizini mikrofona ne smije biti ikakvih zapreka koje bi mogle utjecati na zvučno polje i ne smije biti osoba između mikrofona i izvora zvuka. Mjeritelj koji provodi mjerenja mora biti u takvom položaju da ne utječe na pokazivanja mjernog uređaja.
2.2.3.3 Razno
Mjerenja se ne smiju provoditi pri lošiem vremenskim uvjetima. Treba isključiti mogućnost utjecaja udara vjetra na rezultate.
A-vrednovana razina buke iz drugih izvora osim ispitivanog vozila i od učinka vjetra pri mjerenju mora biti barem 10 dB(A) ispod razine buke koju proizvodi vozilo. Na mikrofon se može postaviti odgovarajuća zaštita protiv vjetra, pod uvjetom da se uzme u obzir njezin utjecaj na osjetljivost i značajke usmjerenosti mikrofona.
Ako je razlika između okolne buke i izmjerene buke između 10 i 16 dB(A), za izračunavanje ispitnih rezultata mora se izvršiti odgovarajući ispravak tako da se od očitanih vrijednosti na zvukomjeru oduzmu iznosi kako je prikazano na ovom dijagramu:





Razlika između okolne buke i buke koju treba mjeriti
2.2.4 Postupak mjerenja
2.2.4.1 Vrsta i broj mjerenja
Najviša razina buke, izražena u decibelima određenim s vrednovanjem A (dB(A)), mora se mjeriti pri vožnji vozila između crta AA’ i BB’ (slika 1.). Mjerenja nisu prihvatljiva, kad se registrira neuobičajena razlika između vršne vrijednosti i opće razine buke.
Najmanje po dva mjerenja moraju se provesti za svaku stranu mopeda.
2.2.4.2 Položaj mikrofona
Mikrofon mora biti postavljen na razmaku 7,5 ± 0,2 m od referentne crte ispitne staze CC’ (slika 1.) i 1,2 ± 0,1 m iznad tla.
2.2.4.3 Postupak ispitivanja
Vozilo se mora prilaziti crti AA’ stalnom početnom brzinom koja je navedena u točki 2.2.4.4. Kad prednji kraj vozila dosegne do crte AA’, zaklopka za snagu mora se postaviti što je moguće prije u krajnji položaja i držati je u tom položaju dok stražnji dio vozila ne dosegne crtu BB’; tada zaklopku za snagu treba vratiti što je moguće brže u položaj praznog hoda.
Pri svim mjerenjima vozilo se mora voziti pravocrtno u dijelu za ubrzavanje tako, da je uzdužna središnja ravnina vozila čim bliže crti CC’.
2.2.4.3.1 U slučaju zglobnih vozila koja se sastoje od dva nerastavljiva dijela i koja se smatraju jednim vozilom, poluprikolica se ne smije uzimati u obzir s obzirom na prelazak crte BB’
2.2.4.4 Određivanje ustaljene brzine koja se mora postići
2.2.4.4.1 Vozilo bez mjenjača
Vozilo mora prilaziti do crte AA ustaljenom brzinom koja odgovara brzini vrtnje motora koja je jednaka ľ brzine vrtnje kod koje motor postiže najveću snagu ili ľ najveće brzine vrtnje motora koju dopušta regulator, ili 50 km/h, ovisno što je najmanje.
2.2.4.4.2 Vozilo s ručnim mjenjačem
Ako je vozilo opremljeno mjenjačem s dva, tri ili četiri stupnja prijenosa, mora se upotrebljavati drugi stupanj prijenosa. Ako mjenjač ima više od četiri stupnja prijenosa, mora se upotrebljavati treći stupanj prijenosa. Ako motor pritom dosegne brzinu vrtnje veću od brzinu vrtnje koja odgovara najvećoj snazi, mora se umjesto drugog ili trećeg stupnja prijenosa odabrati sljedeći viši stupanj prijenosa tako, da se crta BB na ispitnoj stazi dosegne bez prekoračenja te brzine vrtnje. Ne smije se odabrati štedni hod. Ako vozilo ima dva završna prijenosna omjera, mora se odabrati prijenosni omjer koji odgovara najvećoj brzini vozila. Vozilo mora prilaziti do crte AA ustaljenom brzinom koja odgovara brzini vrtnje motora koja je jednaka ľ brzine vrtnje kod koje motor postiže svoju najveću snagu ili ľ najveće brzine vrtnje motora koju dopušta regulator, ili 50 km/h, ovisno što je manje.
2.2.4.4.3 Vozilo s automatskim mjenjačem
Vozilo mora prilaziti do crte AA ustaljenom brzinom od 50 km/h ili s tri četvrtine svoje najveće brzine, ovisno što je manje. Kad se može birati između više položaja za vožnju naprijed, mora se odabrati onaj pri kojem se proizvodi najveće prosječno ubrzanje vozila između crta AA’ i BB’. Ne smije se upotrebljavati položaj birača koji se upotrebljava samo za kočenje, upravljanje ili slična lagana pomicanja vozila.
2.2.5 Rezultati (izvještaj o ispitivanju)
 

Slika 1.
POLOŽAJI ZA ISPITIVANJE VOZILA U VOŽNJI




Slika 2.
POLOŽAJI ZA ISPITIVANJE VOZILA U MIROVANJU

2.2.5.1 U izvještaju o ispitivanju sastavljenom za svrhu izdavanja dokumenta navedenog u Dodatku 1B moraju biti navedene sve okolnosti i utjecaji koji mogu utjecati na rezultate mjerenja.
2.2.5.2 Očitane vrijednosti moraju se zaokružiti na najbliži cijeli decibel.
Ako je znamenka iza decimalne točke između 0 i 4, vrijednost se zaokružuje na nižu vrijednosti, a ako je između 5 i 9, zaokružuje se na višu vrijednost.
Samo vrijednosti dobivene iz dva uzastopna mjerenja na istoj strani vozila koje se međusobno ne razlikuju više od 2 dB(A) mogu se upotrijebiti za svrhu izdavanja dokumenta navedenog u Dodatku 1B.
2.2.5.3 Da bi se uzela u obzir mjerna nesigurnost, rezultat svakog mjerenja mora se odrediti tako što se vrijednost dobivena u skladu s točkom 2.1.5.2. umanji za 1 dB(A)
2.2.5.4 Ako srednja vrijednost od četiri rezultata mjerenja ne prekorači najveću dopuštenu razinu za kategoriju kojoj pripada ispitivano vozilo, smatra se da su zadovoljene granice navedene u točki 2.1.1. Ta srednja vrijednost predstavlja rezultat mjerenja.
2.3 Mjerenje buke vozila u mirovanju (za ju (za ispitivanja vozila u uporabi)
2.3.1 Razina buke u izravnoj blizina
Radi omogućivanja kasnijih provjera buke na vozilima u uporabi, razina buke mora se također izmjeriti u izravnoj blizini otvora ispušnog sustava (prigušnika zvuka) u skladu sa sljedećim zahtjevima i upisati rezultat mjerenja u izvještaj o ispitivanju koji se sastavlja za potrebe izdavanja dokumenta navedenoga u Dodatku 1B.
2.3.2 Mjerna oprema
Mora se upotrijebiti zvukomjer točnosti sukladno točki 2.2.2.1.
2.3.3 Uvjeti mjerenja
2.3.3.1 Stanje vozila
Prije početka mjerenja, motor vozila mora se dovesti na uobičajenu radnu temperaturu. Ako je vozilo opremljeno ventilatorom s automatskim mehanizmom za pokretanje, tijekom mjerenja buke nije dopušten nikakav zahvat na takvom sustavu.
Za vrijeme mjerenja mjenjač mora biti u neutralnom položaju. Ako nije moguće isključiti prijenos, pogonski kotač vozila mora se moći slobodno okretati, na primjer tako da se vozilo osloni na svoj središnji oslonac ili valjke.
2.3.3.2 Ispitni poligon (Slika 2.)
Svaka površina na kojoj nema značajnih zvučnih smetnja može se upotrijebiti kao ispitni poligon. Prikladne su ravne površine koje su prekrivene betonom, asfaltom ili kakvim drugim tvrdim materijalom i koje posjeduju visoki stupanj refleksije; površine sa slojem zbijene zemlje nisu dopuštene. Ispitni poligon mora biti u obliku pravokutnika čije su stranice najmanje 3 m udaljene od vanjskog ruba mopeda (isključujući upravljač). U tom pravokutniku ne smije biti značajnih zapreka, npr. nikakvih drugih osoba osim vozača i mjeritelja.
Motocikl mora biti postavljen unutar navedenog pravokutniku tako, da je mikrofon koji se upotrebljava pri mjerenju udaljen najmanje 1 m od svakog rubnika.
2.3.3.3 Razno
Očitanja na mjernom uređaju koja proizvodi okolna buka i vjetar moraju biti barem 10 dB(A) manja od razine mjerene buke. Na mikrofon se može postaviti odgovarajuća zaštita protiv vjetra, pod uvjetom da se uzme u obzir njezin utjecaj na osjetljivost mikrofona.
2.3.4 Postupak mjerenja
2.3.4.1 Vrsta i broj mjerenja
Najviša razina buke, izražena u decibelima s vrednovanjem A (dB(A)), mora se mjeriti u radnim uvjetima navedenima u točki 2.2.4.3.
Najmanje po tri mjerenja moraju se provesti za svaki mjerni položaj.
2.3.4.2 Položaj mikrofona (Slika 2.)
Mikrofon mora biti postavljen na visini otvora ispušne cijevi ili 0,2 m iznad površine ispitne staze, ovisno o tome što je više. Membrana mikrofona mora biti okrenuta prema otvoru ispušne cijevi i biti udaljena 0,5 m od njega. Os najveće osjetljivosti mikrofona mora biti usporedna s površinom ispitne staze i zatvarati kut od 45° ± 10° u odnosu na vertikalnu ravninu u odnosu na smjer izlaska ispušnih plinova.
Mikrofon mora biti postavljen na onoj strani uspravne ravnine u kojoj je najveći razmak između mikrofona i obrisa mopeda (isključujući upravljač).
Ako ispušni sustav ima više izlaznih otvora čija su središta međusobno udaljena najviše do 0,3 m, mikrofon mora biti okrenut prema otvoru koji je najbliži vozilu (isključujući upravljač) ili prema otvoru koji je najviše udaljen od površine ispitne staze. Ako su središta otvora međusobno udaljena više od 0,3 m, moraju se provesti mjerenja posebno za svaki otvor, pri čemu se najveća izmjerena vrijednost uzima za rezultat ispitivanja.
2.3.4.3 Radni uvjeti
Brzina vrtnje motora mora se držati ustaljenom na jed­noj od ovih vrijednosti:
– S/2 kad je S veće od 5 000 o/min,
– 3S/4 ako S nije veće od 5 000 o/min,
pri čemu je S brzina vrtnje navedena u točki 3.2.1.7, Dodatka 1A.
Kad se postigne ustaljena brzina vrtnje motora, zaklop­ku za snagu treba brzo vratiti u položaj praznog hoda. Razina buke mora se izmjeriti u radnom području koje je određeno kratkim držanjem ujednačene brzine vrtnje motora i razdobljem usporavanja te se očitana najveća vrijednost na zvukomjeru uzima kao rezultat ispitivanja.
2.3.5 Rezultati (izvještaj o ispitivanju)
2.3.5.1 U izvještaju o ispitivanju sastavljenom za svrhu izdavanja dokumenta navedenog u Dodatku 1B mora sadržavati sve odgovarajuće podatke, posebno one koji su upotrijebljeni pri mjerenju buke vozila u mirovanju.
2.3.5.2 Vrijednosti očitane na mjernom uređaju treba zaokružiti na najbliži cijeli decibel.
Ako je znamenka iza decimalne točke između 0 i 4, vrijednost se zaokružuje na nižu vrijednosti, a ako je između 5 i 9, zaokružuje se na višu vrijednost.
Treba upotrijebiti samo vrijednosti dobivene iz tri uzastopna mjerenja koje se međusobno ne razlikuju više od 2 dB(A).
2.3.5.3 Najveća vrijednost od tri mjerenja predstavlja rezultat ispitivanja.
2.4 Izvorni ispušni sustav (prigušnik zvuka)
2.4.1 Zahtjevi za prigušnike zvuka koji sadrže apsorpcijske vlaknaste materijale
2.4.1.1 Apsorpcijski vlaknasti materijal mora biti bez azbesta i može se upotrebljavati u proizvodnji prigušnika zvuka jedino ako je tijekom cijelog radnog vijeka prigušnika zvuka pričvršćen i zadovoljavaju svaki od zahtjeva iz točaka 2.3.1.2, 2.3.1.3 ili 2.3.1.4.
2.4.1.2 Nakon što se izvadi vlaknasti materijali, razina buke mora zadovoljavati zahtjeve točke 2.1.1.
2.4.1.3 Apsorpcijski vlaknasti materijal ne smije se postavljati u dijelovima prigušnika zvuka kroz koje prolaze ispušni plinovi i mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
2.4.1.3.1 materijal se mora zagrijavati u peći na temperaturi 650° ± 5 °C bez smanjenja prosječne duljine, promjera ili gustoće vlakana;
2.4.1.3.2 nakon zagrijavanja najmanje jedan sat u peći na temperaturi 650° ± 5 °C, najmanje 98% materijala mora se zadržati na situ s nazivnom veličinom otvora 250 µm u skladu s normom ISO 3310/1 pri ispitivanju u skladu s normom ISO 2599.
2.4.1.3.3 gubitak težine materijala ne smije prelaziti 10,5% nakon namakanja 24 sata pri temperaturi 90° ± 5 °C u sintetičkom kondenzatu sljedećeg sastava:
– 1 N bromovodična kiselina (HBr): 10 ml,
– 1 N sumporna kiselina (H2SO4): 10 ml,
– destilirana voda, koliko je potrebno do 1000 ml.
Napomena: Materijal se mora oprati u destiliranoj vodi i sušiti na temperaturi 105 °C jedan sat prije vaganja.
2.4.1.4 Prije ispitivanja sustava u skladu s točkom 2.1., on se mora dovesti u uobičajeno radno stanje jednim od sljedećih postupaka:
2.4.1.4.1 Kondicioniranje s neprekinutom vožnjom po cesti;
2.4.1.4.1.1 U ovoj tablici prikazane su najmanje duljine vožnje za svaku kategoriju vozila tijekom kondicioniranja:

2.4.1.4.1.2 50% ± 10% tog ciklusa kondicioniranja mora se sastojati od vožnje u gradskim uvjetima, a ostatak od vožnje na otvorenoj cesti; neprekinuta vožnja po cesti može se zamijeniti odgovarajućim programom vožnje na ispitnoj stazi.
2.4.1.4.1.3 Oba režima vožnje moraju se naizmjence mijenjati šest puta.
2.4.1.4.1.4 Potpuni ispitni program mora uključiti najmanje 10 prekida u trajanju najmanje po tri sata kako bi se proizveli učinci hlađenja i kondenzacije.
2.4.1.4.2 Kondicioniranje pulsiranjem
2.4.1.4.2.1 Ispušni sustav ili njegovi sastavni dijelovi moraju biti ugrađeni na vozilo ili na motor.
U prvome slučaju vozilo mora biti postavljeno na dinamometar s valjcima. U drugome slučaju motor mora biti spojen na dinamometar (kočnicu za ispitivanje motora).
Ispitni uređaj koji je shematski podrobno prikazan na slici 3. mora biti ugrađen na izlaznoj strani ispušnog sustava. Prihvatljiv je svaki drugi ispitni uređaj koji osigurava istovrijedne rezultate.
2.4.1.4.2.2 Ispitni uređaj treba ugoditi tako da se protok ispušnih plinova naizmjenično prekida i ponovo uspostavlja 2500 puta pomoću brzo djelujućeg ventila.
2.4.1.4.2.3 Taj se ventil mora otvarati kad povratni tlak ispušnih plinova, izmjeren najmanje na razmaku od 100 mm nizvodno od spojne prirubnice, postigne vrijednost između 0,35 i 0,40 bara. Kad nije moguće postići takvu vrijednost zbog značajka motora, ventil se mora otvoriti kad povratni tlak dosegne razinu jednaku 90% najveće vrijednosti koju je moguće izmjeriti prije zaustavljanja motora. Ventil se mora zatvarati kad taj tlak odstupa za najviše 10% od ustaljene vrijednosti izmjerene kod otvorenog ventila.
2.4.1.4.2.4 Relej s vremenskim kašnjenjem mora se namjestiti za trajanje protoka ispušnih plinova izračunano temeljem zahtjeva u točki 2.4.1.4.2.3.
2.4.1.4.2.5 Brzina vrtnje motora mora biti 75% od brzine vrtnje (S) kod koje motor postiže najveću snagu.
2.4.1.4.2.6 Snaga pokazana na dinamometru mora biti 50% od snage pri potpuno otvorenoj zaklopci za snagu izmjerenu pri 75% brzine vrtnje motora (S).

Slika 3.
ISPITNI UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE PULSIRANJEM

1. Ulazna prirubnica ili rukavac koje treba spojiti na izlazni dio ispušnog sustava koji treba ispitati
2. Ručno upravljani regulacijski ventil
3. Kompenzacijski spremnik obujma najviše 40 litara i vremena punjenja najmanje 1 sekunda
4. Manometar s prekidačem s radnim područjem od 0,05 do 2,5 bara
5. Relej s vremenskim kašnjenjem
6. Brojač pulsacija
7. Brzo djelujući ventil, poput ventila promjera 60 mm koji prekida protok ispušnih plinova, kojega pokreće pneumatski cilindar koji proizvodi silu od 120 N pri 4 bara. Vrijeme odziva pri zatvaranju i otvaranju ne smije prijeći 0,5 s.
8. Odvod ispušnih plinova
9. Savitljivo crijevo
10. Mjerni manometar
2.4.1.4.2.7 Za vrijeme ispitivanja svi drenažni otvori moraju biti zatvoreni.
2.4.1.4.2.8 Cijelo ispitivanje mora biti provedeno za 48 sati. Po potrebi, svaki je sat dopušteno po jedno razdoblje hlađenja.
2.4.1.4.3 Kondicioniranje na dinamometru
2.4.1.4.3.1 Ispušni sustav mora se ugraditi na motor koji predstav­lja tip ugrađen na vozilo za koji je sustav konstruiran. Nakon toga motor treba spojiti na dinamometar.
2.4.1.4.3.2 Kondicioniranje se sastoji od određenog broja ciklusa na dinamometru za kategoriju motocikla za koji je konstruiran ispušni sustav. U tablici je prikazan broj ciklusa za svaku kategoriju motocikla.

2.4.1.4.3.3 Nakon svakog ciklusa na ispitnom stolu mora biti prekid od najmanje 6 sati kako bi se postigli učinci hlađenja i kondenzacije.
2.4.1.4.3.4 Svaki ciklus na ispitnom stolu sastoji se od šest faza. Uvjeti rada motora u svakoj fazi i njezino trajanje su sljedeći:
 

2.4.1.4.3.5 Za vrijeme ovog postupka kondicioniranja, na zahtjev proizvođača, motor i prigušivač mogu biti hlađeni tako, da temperatura izmjerena u točki udaljenoj najviše 100 mm od izlazne strane ispušnih plinova ne prekorači izmjerenu pri vožnji mopeda pri 75% S u najvišem stupnju prijenosa. Brzina motocikla i/ili brzinu vrtnje motora moraju se odrediti s točnošću od ± 3%.
2.4.2 Shema i oznake
2.4.2.1 Shema i crtež poprečnog presjeka koji prikazuje dimenzije ispušnog (ispušnih) sustava moraju biti priloženi dokumentu navedenom u Dodatku 1A.
2.4.2.2 Svi izvorni prigušnici moraju nositi oznaku »e« iza koje se nalazi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju tipa sastavnog dijela. Ta oznaka mora biti čitljiva i također neizbrisiva u položaju predviđenom za ugradbu.
2.4.2.3 Svaka pakovina izvornih zamjenskih ispušnih sustava mora biti čitljivo označena riječima »izvorni dio« i markom i oznakom tipa udruženom zajedno s oznakom »e« zajedno s oznakom zemlje podrijetla.
2.4.3 Prigušnik na usisnoj strani
Ako usisna grana motora mora biti opremljena zračnim filtrom i/ili usisnim prigušnikom zvuka potrebnim da se zadovolji zahtjev za dopuštenu razinu buke, filtar i/ili prigušnik mora se smatrati dijelom prigušnika zvuka i zahtjevi točke 2.4 trebaju se također primijeniti na njega.
3. HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOG DIJELA NEIZVORNOG ISPUŠNOG SUSTAVA ILI NJEGIVIH SASTAVNIH DIJELOVA, KAO ZASEBNE TEHNIČKE JEDINICE, ZA MOPEDE NA DVA KOTAČA I TRICIKLE
Ova se točka primjenjuje za homologaciju tipa sastavnog dijela, kao zasebnih tehničkih jedinica, ispušnih sustava ili njegovih sastavnih dijelova predviđenih za ugradbu na jedan ili više određenih tipova mopeda na dva kotača ili tricikla kao neizvorni zamjenski dijelovi.
3.1 Definicija
3.1.1 »Neizvorni zamjenski ispušni sustav ili njegovi sastavni dijelovi« označava svaki sastavni dio ispušnog sustava prema definiciji u točki 1.2 predviđenog za ugradbu na moped na dva kotača ili tricikl za zamjenu onog tipa koji je bio ugrađen na moped na dva kotača ili tricikl za koji je izdan dokument predviđen u Dodatku 1B.
3.2 Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela
3.2.1 Zahtjeve za homologaciju tipa sastavnog dijela za zamjenske ispušne sustave ili njegove sastavne dijelove kao zasebne tehničke jedinice mora podnijeti proizvođač sustava ili njegov ovlašteni predstavnik.
3.2.2 Za svaki tip zamjenskog ispušnog sustava ili njegovih sastavnih dijelova za koje je zatražena homologacija, zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela mora biti popraćen sljedećim dokumentima u tri primjerka i sljedećim pojedinostima:
3.2.2.1 – opisom, s obzirom na značajke navedene u točki 1.1. ovoga Priloga, tipa (tipova) vozila za koje (koja) je (su) sustav (sustavi) ili sastavni dio (dijelovi) predviđen (previđeni).
Brojevi i/ili simboli specifični za tip motora i vozila moraju biti navedeni.
3.2.2.2 – opisom zamjenskog ispušnog sustava koji navodi relativni položaj svakog njegovog sastavnog dijela, zajedno s podacima za ugradbu;
3.2.2.3 – crtežima svakog sastavnog dijela s kojima se omogućuje lakše određivanje i identifikaciju te podatke o upotrijebljenim materijalima. Ti crteži također moraju prikazivati predviđeni položaj obveznog broja homologacije tipa sastavnog dijela.
3.2.3 Na zahtjev tehničke službe, podnositelj zahtjeva mora dostaviti:
3.2.3.1 – dva primjerka ispušnog sustava za koji je zatražena homologacija tipa sastavnog dijela;
3.2.3.2 – ispušni sustav koji je u skladu s izvorno ugrađenim na vozilo za koje je bio izdan dokument predviđen u Dodatku 1B;
3.2.3.3 – vozilo koje predstavlja tip za koji je predviđena ugrad­ba ispušnog sustava, dostavljen u takvom stanju da, kad se na njega ugradi isti tip prigušnika zvuka koji je bio izvorno ugrađen, zadovoljava zahtjeve jedne od sljedećih dviju točaka:
3.2.3.3.1 ako je vozilo, određeno u točki 3.2.3.3., tipa koji je homologiran u skladu s odredbama ovoga Pravilnika:
– pri ispitivanju u vožnji ne prelazi za više od 1 dB(A) graničnu vrijednost propisanu u točki 2.1.1;
– pri ispitivanju u mirovanju ne prelazi za više od 3 dB(A) vrijednost izmjerenu kad je za vozilo dodijeljena homologacija tipa i označenu na natpisnoj pločici proizvođača;
3.2.3.3.2 ako vozilo, određeno u točki 3.2.3.3., nije tipa koji je homologiran u skladu sa zahtjevima ovoga Pravilnika i ne prelazi za više od 1 dB(A) graničnu vrijednost koja je vrijedila za taj tip vozila na početku njegove uporabe;
3.2.3.4 – poseban motor, isti kao ugrađeni na naviše navedeno vozilo, kad nadležno tijelo to smatra potrebnim.
3.3 Oznake i natpisi
3.3.1 Neizvorni ispušni sustavi ili njihovi sastavni dijelovi moraju biti označeni u skladu sa zahtjevima Priloga VI.
3.4 Homologacija tipa sastavnog dijela
3.4.1 Nakon što se obave ispitivanja propisana u ovom Pravilniku, nadležno tijelo će izdati certifikat prema obrascu iz Dodatka 2B. Ispred broja homologacije tipa sastavnog dijela mora se nalaziti pravokutnik oko slova »e« iza kojeg se nalazi razlikovni broj ili slova države članice koja je dodijelila ili odbila homologacije tipa sastavnog dijela.
3.5 Zahtjevi
3.5.1 Opći zahtjevi
Konstrukcija, izrada i ugradba prigušnika zvuka moraju biti takvi, da:
3.5.1.1 – vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika kod uobičajenih uvjeta uporabe i, posebno, unatoč vibracijama kojima može biti izložen;
3.5.1.2 – je ogovarajuće otporan na pojavu korozije kojoj je izložen, s obzirom na uobičajene uvjete uporabe mopeda
3.5.1.3 – razmak od tla s izvorno ugrađenim prigušnikom zvuka i mogući kut bočnog nagiba motocikla nisu smanjeni;
3.5.1.4 – se površina ne zagrijava na pretjerano visoke temperature,
3.5.1.5 – njegov obris nema izbočina ili oštrih rubova;
3.5.1.6 – amortizeri i ovjes imaju dovoljno prostora;
3.5.1.7 – je predviđen odgovarajući sigurnosni razmak za vodove;
3.5.1.8 – je otporan na udarce tako, da je u skladu s jasno određenim zahtjevima za održavanje i ugradbu.
3.5.2 Zahtjevi za razinu buke
3.5.2.1 Akustična učinkovitost zamjenskih ispušnih sustava ili njegovih sastavnih dijelova mora se ispitati metodama opisanima u točkama 2.3., 2.4., 2.5. i 2.6.
Kad je zamjenski ispušni sustav ili njegov sastavni dio ugrađen na vozilo navedeno u točki 3.2.3.3. ovoga Priloga, izmjerene vrijednosti razine buke moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:
3.5.2.1.1 ne smi ne smiju prelaziti vrijednosti izmjerene u skladu s točkom 3.2.3.3 s istim voziloljenim izvornim prigušnikom zvuka, pri ispitivanju u vožnji i ispitivanju u mirovanju.
3.5.3 Ispitivanje radnih značajka motocikla
3.5.3.1 Zamjenski prigušnik zvuka mora biti takav da radne značajke vozila ostanu usporedive s onima koje se postižu s izvornim ispušnim sustavom ili njegovim sastavnim dijelom.
3.5.3.2 Zamjenski prigušnik zvuka mora biti usporediv s izvorno ugrađenim prigušnikom zvuka, također novim,.pošto se oba redom ugrade na vozilo određeno u točki 3.2.3.3.
3.5.3.3 To se ispitivanje obavlja mjerenjem krivulje snage motora. Najveća neto snaga i najveća brzina izmjereni sa zamjenskim prigušnikom zvuka ne smiju odstupati više od ± 5% od najveće neto snage i najveće brzine izmjerenih u istim uvjetima s izvornim prigušnikom zvuka,
3.5.4 Dodatne odredbe za prigušnike zvuka kao zasebne tehničke jedinice koje sadrže vlaknasti materijal
Vlaknast materijal ne smije se upotrebljavati u proizvodnji takvih prigušnika zvuka, osim ako su zadovoljeni zahtjevi iz točke 2.4.1.

Dodatak 1A
 Opisni dokument koji se odnosi na dopuštenu razinu buke i izvorni ispušni sustav tipa mopeda na dva kotača ili tricikla
(treba priložiti uz zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela kad je podnesen odvojeno od zahtjeva za homologaciju tipa vozila)

Broj narudžbe (određuje podnositelj zahtjeva):………………….

Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela s obzirom na dopuštenu razinu buke i izvorni ispušni sustav tipa mopeda na dva kotača ili tricikla mora sadržavati podatke navedene u Dijelu A Priloga II. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača, u točkama:
0.1,
0.2,
0.5,
0.6,
2.1,
3,
3.0,
3.1,
3.1.1,
3.2.1.7,
3.2.8.3.3,
3.2.8.3.3.1,
3.2.8.3.3.2,
3.2.8.3.3,
3.2.9,
3.2.9.1,
4,
4.1
4.2,
4.3,
4.4,
4.4.1,
4.4.2,
4.5,
4.6,
5.2.
 

Dodatak 1B
 Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela koji se odnosi na dopuštenu razinu buke i izvorni ispušni sustav (izvorne ispušne sustave) za tip mopeda na dva kotača ili tricikla

Naziv tijela nadležnog za homologaciju

Izvještaj o ispitivanju br.: .............. Tehničke službe: .............. Datum: .....................

Homologacija tipa sastavnog dijela br.: ...................................................................
Proširenje br.: ........................................................................................................
1. Marka ili trgovačka oznaka vozila: ......................................................................
2. Tip vozila: ..........................................................................................................
3. Inačica (inačice) (ako ih ima): .............................................................................
4. Verzija (verzije) (ako ih ima): .............................................................................
5. Naziv i adresa proizvođača: ...............................................................................
6. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača .................
7. Izvorni ispušni sustav (sustavi): ...........................................................................
8. Tip (tipovi) usisnog sustava (kad je važno za praćenje granične razine buke): ......
9. Razina buke vozila u mirovanju:……..dB(A) pri:………min^-1.............................
10. Vozilo dostavljeno na ispitivanje dana:…………..............................................
11. Homologacija tipa sastavnog dijela je dodijeljena/odbijena ⁽¹⁾...........................
12. Mjesto: ..........................................................................................................
13. Datum: ...........................................................................................................
14. Potpis: ...........................................................................................................
_____
⁽¹⁾ Prekrižiti što se ne primjenjuje

Dodatak 2A

Opisni dokument koji se odnosi na neizvorni ispušni sustav ili njegov (njegove) sastavni (sastavne) dio (dijelove), kao zasebnu (zasebne) tehničku (tehničke) jedinicu (jedinice), za tip mopeda na dva kotača ili tricikla

Broj narudžbe (određuje podnositelj zahtjeva):………………….

Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela za neizvorni ispušni sustav za mopede na dva kotača ili tricikle mora sadržavati sljedeće podatke:
1. Marka: ...............................................................................................................
2. Tip: ....................................................................................................................
3. Naziv i adresa proizvođača: ................................................................................
4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača ..................
5. Popis sastavnih dijelova tehničke jedinice (priložiti crteže): ...................................
6. Marka (marke) i tip (tipovi) mopeda za koji (koje) je prigušnik zvuka konstruiran ⁽¹⁾
7. Ograničenja za uporabu i upute za ugradbu: ........................................................
Dodatno, zahtjev mora sadržavati podatke navedene u Dijelu A Priloga II. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača, u točkama:
0.1,
0.2,
0.5,
0.6,
2.1,
3,
3.0,
3.1,
3.1.1,
3.2.1.7,
4,
4.1
4.2,
4.3,
4.4,
4.4.1,
4.4.2,
4.5,
4.6,
5.2.
_____
⁽¹⁾ Prekrižiti što se ne primjenjuje

Dodatak 2B

 Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela koji se odnosi na neizvorni ispušni sustav za tip mopeda na dva kotača iLi tricikla

Naziv tijela nadležnog za homologaciju

Izvještaja o ispitivanju br.: .............. Tehničke službe: .............. Datum: .....................

Homologacija tipa sastavnog dijela br.: .....................................................................
Proširenje br.: ..........................................................................................................
1. Marka ispušnog sustava: ......................................................................................
2. Tip ispušnog sustava: ...........................................................................................
3. Naziv i adresa proizvođača: .................................................................................
4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača ...................
5. Marka (marke) i tip (tipovi) te inačica (inačice) ili izvedba (izvedbe) vozila
    za koje (koja) je ispušni sustav konstruiran: ..........................................................
6. Sustav dostavljen na ispitivanje dana:…………....................................................
7. Homologacija tipa sastavnog dijela je dodijeljena/odbijena bijena ⁽¹⁾...............................
8. Mjesto: ........................................................................................................
9. Datum: ...............................................................................................................
10. Potpis: ..............................................................................................................
 

PRILOG V.

ZAHTJEVI ZA SUKLADNOST PROIZVODNJE

1. SUKLADNOST VOZILA
Svako proizvedeno vozilo mora biti sukladno s homologiranim tipom prema ovom Pravilniku, opremljeno s prigušnikom zvuka koji je homologiranog tipa i zadovoljavati zahtjeve točke 2. Priloga koji se odnosi na odgovarajući tip vozila.
Za provjeru sukladnosti prema gornjim zahtjevima, treba s proizvod­ne linije uzeti uzorak tipa vozila koji je homologiran prema ovom Pravilniku. Smatra se da je proizvodnja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika ako izmjerena razina buke prema postupku opisanom u točki 2.1. odgovarajućega Priloga ne prelazi za više od 3 dB(A) vrijednost izmjerenu pri homologaciji tipa, niti više od 1 dB(A) granice propisane u ovom Pravilniku.
2. SUKLADNOST NEIZVORNOG ZAMJENSKOG ISPUŠNOG SUSTAVA
Svaki proizvedeni ispušni sustav mora biti sukladan s homologiranim tipom prema ovom Pravilniku i zadovoljavati zahtjeve točke 3. Priloga koji se odnosi na tip vozila za koje je namijenjen.
Za provjeru sukladnosti prema gornjim zahtjevima, treba s proizvodne linije uzeti uzorak tipa vozila koji je homologiran prema ovom Pravilniku.
Smatra se da je proizvodnja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika ako su zadovoljeni zahtjevi točke 3.5.2. i 3.5.3. odgovarajućeg Priloga i ako razina buke izmjerena po postupku opisanom u točki 2.1. odgovarajućeg Priloga ne prelazi za više od 3 dB(A) vrijednost izmjerenu pri homologaciji tipa, niti više od 1 dB(A) granice propisane i ovom Pravilniku.
 

PRILOG VI.

ZAHTJEVI ZA OZNAČIVANJE

1. Neizvorni ispušni sustav ili njegovi dijelovi, osim dijelova za pričvršćivanje i cijevi, moraju nositi:
1.1. tvornički naziv ili oznaka proizvođača ispušnog sustava i njegovih sastavnih dijelova,
1.2. zaštitni znak koji je dao proizvođač,
1.3. oznaku homologacije tipa sastavnoga dijela, sastavljenu i postavljenu u skladu sa zahtjevima Priloga V. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača. Dimenzija ‘a’ mora biti jednaka ili veća od 3 mm.
2. Oznake, navedene u točkama 1.1. i 1.3. i znak naveden u točki 1.2., moraju biti neizbrisivi i jasno čitljivi, čak i kad je ispušni sustav ugrađen na vozilo.
3. Sastavni dio može imati više homologacijskih brojeva, ako je homologiran kao sastavni dio za više zamjenskih ispušnih sustava.
4. Zamjenski ispušni sustav mora biti isporučen u ambalaži ili imati etiketu koja sadrže sljedeće podatke:
4.1. – tvornički naziv ili oznaku proizvođača zamjenskog prigušnika zvuka i njegovih sastavnih dijelova,
4.2. – adresu proizvođača ili proizvođačeva ovlaštenog predstavnika,
4.3. – popis modela motocikala za koje je namijenjen zamjenski prigušnik zvuka.
5. Proizvođač mora dostaviti sljedeće:
5. – upute s detaljnim opisom ispravnih postupaka ugradbe na motocikl,
5.2. – upute kako se prigušnik zvuka mora održavati,
5.3. – popis sastavnih dijelova s kataloškim brojevima, s iznimkom dijelova za pričvršćivanje.
 

PRILOG VII.

ZAHTJEVI ZA ISPITNU STAZU

Ovaj Prilog propisuje zahtjeve za fizikalne značajke završnog sloja i geometriju završnog sloja ispitne staze.
1. ZAHTIJEVANE ZNAČAJKE POVRŠINE
Smatra se da je površina u skladu s ovim Pravilnikom pod uvjetom da su zadovoljeni projektni zahtjevi iz točke 2.2 i ako izmjerene vrijednosti za teksturu i za sadržaj šupljina ili koeficijent apsorpcije zvuka zadovoljavaju sve zahtjeve iz točaka 1.1 do 1.4.
1.1 Sadržaj zaostalih šupljina
Sadržaj zaostalih šupljina (VC) u asfaltnom sloju ispitne staze ne smije biti veći od 8%. Za postupak mjerenja vidjeti točku 3.1.
1.2 Koeficijent apsorpcije zvuka
Ako površina ne zadovolji s obzirom na sadržaj zaostalih šupljina, površina se može prihvatiti samo ako je koeficijent apsorpcije zvuka á 0,10. Za postupak mjerenja vidjeti točku 3.2.
Zahtjevi iz točaka 2.1 i 2.2 zadovoljeni su, također, ako je izmjeren samo koeficijent apsorpcije zvuka i ako iznosi á 0,10.
1.3. Dubina teksture
Dubina teksture površine (TD) mjerena volumetrijskom metodom (vidi točku 3.3) treba biti:
TD 0,4 mm.
1.4. Homogenost površine
Potrebno je poduzeti sve moguće mjere za osiguravanje što bolje homogenosti površine u području ispitivanja. To uključuje teksturu i sadržaj šupljina, ali treba imati u vidu da, ako su prilikom postupka valjanja jedna mjesta jače uvaljana od drugih, tekstura može biti različita i da neujednačenost također može prouzročiti stvaranje neravnina.
1.5. Periodičnost ispitivanja
U cilju provjere zadržava li površina sukladnost s obzirom na propisane zahtjeve za teksturu i sadržaj šupljina ili apsorpciju zvuka, mora se provoditi periodično ispitivanje površine u ovim vremenskim razmacima:
a) za sadržaj zaostalih šupljina (VC) ili apsorpciju zvuka:
– kad je površina nova,
– ako površina zadovoljava zahtjeve kao kad je nova, nije potrebno daljnje periodično ispitivanje.
Ako ne zadovoljava zahtjev kao kad je nova, ono se može provesti kasnije s obzirom da površine s vremenom stvrdnjavaju i postaju kompaktnije;
b) za dubinu teksture (TD):
– kad je površina nova,
– kad se buka počne ispitivati (napomena: ne prije četiri tjedna nakon nanošenja završnog sloja)
– nakon toga, svakih dvanaest mjeseci.
2. PROJEKT ISPITNE POVRŠINE
2.1. Površina
Pri projektiranju ispitne staze važno je, kao najmanje što se zahtijeva, osigurati da područje ispitne staze po kojem voze vozila bude završno obrađeno propisanim materijalom i s prihvatljivim rubovima, koji omogućavaju sigurnu i primjenjivu vožnju. Zbog toga se zahtijeva da širina staze bude barem 3,00 m i da se staza produljuje najmanje po 10,00 m s obje strane iza crta označenih s AA i BB. Na slici 1. tlocrtno je prikazan odgovarajući ispitni poligon s označenom najmanjom površinom koja se mora završno strojno obraditi s materijalom propisanim za ispitnu stazu.
 

Slika 1.
NAJMANJI ZAHTJEVI ZA VELIČINU ISPITNE POVRŠINE
Gusto osjenčani dio je »ispitna površina«.



 

2.2. Projektni zahtjevi za površinu
Ispitna površina mora ispunjavati četiri projektna zahtjeva:
1. ona se mora izvesti asfalt betonom;
2. najveće zrno agregata mora biti 8 mm (dopušteno odstupanje je od 6,3 mm do 10,00 mm).
3. debljina završnog sloja mora biti 30mm;
4. vezivo se mora izvesti čistim nemodificiranim bitumenom.
Kao smjernica za izvoditelja površine, krivulja granulometrijskog sastava agregata koji može dati tražene značajke prikazana je na slici 2. U tablici br. 3 dodatno su prikazane neke smjernice koje omogućavaju postizavanje poželjne teksture i trajnosti. Krivulja granulometrijskog sastava izražena je ovom formulom:

P (% prolaza) = 100 (d/d_max) 1/2

u kojoj je:
d = kvadratni otvor sita izražen u mm
d_max = 8 mm za srednju krivulju
d_max = 10 mm za krivulju s donjom granicom odstupanja
d_max = 6,3 mm za krivulju s gornjom granicom odstupanja
Uz sve navedeno, daju se sljedeće preporuke:
– frakcija pijeska (0,063 mm < veličina kvadratnog otvora sita < a < 2mm) mora sadržavati ne više od 55% prirodnog pijeska i barem 45% drobljenog pijes – nosivi sloj i podloga mora osigurati dobru stabilnost i ujednačenost u skladu s dobrim pravilima graditelja cesta,
– kamena sitnež mora biti drobljena (100% drobljena) i biti od materijala otporna prema drobljenju,
– kamena sitnež koja se upotrebljava u mješavini mora se isprati,
– na završnu površinu ne smije se dodavati dodatna kamena sitnež,
– tvrdoća veziva izražena kao penetracija mora biti 40-60, 60-80 ili čak 80-100, ovisno o klimatskim uvjetima određene zemlje. Pravilo je da se mora upotrebljavati što tvrđe vezivo prema pravilu struke
– temperatura smjese prije valjanja mora se izabrati tako da se valjanjem tijekom izvedbe postigne zahtijevani sadržaj šupljina. U nastojanju za povećanjem vjerojatnosti zadovoljavanja zahtjeva iz točaka 1.1 do 1.4, treba se analizirati zbijenost ne samo kroz ispravan izbor temperature mješavine, nego također kroz odgovarajući broj prolazaka i izbor vozila za zbijanje.

Slika br.2
KRIVULJA GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA AGREGATA U ASFALTNOJ MJEŠAVINI S DOPUŠTENIM ODSTUPANJIMA.



 

Tablica 3.

SMJERNICE ZA PROJEKTIRANJE
 

Najveća veličina zrna agregata

3. METODE ISPITIVANJA
3.1 Mjerenje sadržaja zaostalih šupljina
Za svrhu ovoga mjerenja treba uzeti uzorke/jezgre sloja asfalta najmanje iz četiri različita mjesta na ispitnoj stazi, jednako raspoređena po površini ispitivanja između crta AA i BB (vidi sliku 1.). Radi izbjegavanja nehomogenosti i neravnina na putanji kotača, uzorke/jezgre ne bi trebalo uzimati u području putanja kotača, već u njezinoj blizini. Najmanje dva uzorka/jezgre treba uzeti u blizini putanje kotača i jedan uzorak/jezgru (najmanje) približno na sredini razmaka između putanja kotača i položaja obaju mikrofona.
Ako postoji sumnja da nisu ispunjeni uvjeti homogenosti površine (vidi točku 1.4), uzorci/jezgre se moraju uzeti iz više mjesta na ispitnoj površini.
Sadržaj zaostalih šupljina treba odrediti za svaki uzorak/jezgru. Nakon toga treba izračunati srednju vrijednost od svih uzoraka i usporediti sa zahtjevima iz točke 1.1. Osim toga, nijedan pojedinačni uzorak ne smije imati sadržaj šupljina veći od 10%.
Izvođač ispitne površine treba imati u vidu problem koji se može javiti ako se ispitna površina zagrijava cijevima ili žičanim električnim grijačima i ako uzorke treba uzeti iz toga dijela površine. Takve instalacije moraju se pažljivo projektirati s obzirom na mjesta budućih uzimanja uzoraka/jezgra. Preporučuje se ostaviti nekoliko mjesta površina 200 x 300 mm na kojima nema cijevi niti električnih grijača ili na kojima su potonji postavljeni dovoljno duboko da se ne mogu oštetiti kod uzimanja uzoraka/jezgra iz završnog sloja.
3.2 Koeficijent apsorpcije zvuka
Koeficijent apsorpcije zvuka (uobičajeno rasprostiranje) mora se mjeriti metodom određivanja impedance s cijevi po postupku koji je dan u ISO/DIS 10534: »Akustika – Određivanje koeficijenta apsorpcije zvuka i impedance metodom s cijevi«.
Isti zahtjevi vrijede za uzorke za ispitivanja kao i kod određivanja sadržaja zaostalih šupljina (vidi točku 3.1).
Apsorpciju zvuka treba mjeriti u rasponu između 400 Hz i 800 Hz i u rasponu između 800 Hz i 1 600 Hz (najmanje u sredini frekvencija pojasa treće oktave) te treba odrediti najveće vrijednosti kod oba raspona tih frekvencija. Nakon toga, treba za konačan rezultat izračunati srednju vrijednost tih vrijednosti na svim uzorcima/jezgrama.
3.3 Volumetrijsko mjerenje makroteksture
Za svrhu ove norme, mjerenja dubine teksture trebaju se obaviti najmanje na 10 mjesta proizvoljno raspoređenih duž putanje kotača na ispitnoj stazi te dobivenu srednju vrijednost usporediti s propisanom najmanjom dubinom teksture. Za opis postupka vidi nacrt norme ISO/DIS 10844.
4. OTPORNOST NA STARENJE I ODRŽAVANJE
4.1 Utjecaj starenja
Slično kao kod mnogo drugih površina, treba očekivati da se razina buke od kotrljanja guma izmjerena na ispitnoj površini može lagano povećati u razdoblju od prvih 6 do 12 mjeseci nakon izrade.
Površina ne će postići propisane značajke prije četiri mjeseca od njezine izrade.
Otpornost na starenje uglavnom je određena s poliranjem i zbijanjem koje prave vozila vožnjom po toj površini. To se mora redovno provjeravati u skladu s točkom 1.5.
4.2 Održavanje ispitne površine
S površine staze moraju se odstraniti kamenčići ili prašina, koji bi mogli značajno smanjiti stvarnu dubinu teksture. U državama sa zimskim podnebljem za odstranjivanje leda ponekad se upotrebljava sol za sol za posipavanje. Sol može privremeno ili čak trajno izmijeniti površinu tako da povećava buzato nije preporučljiva.
4.3 Popravljanje ispitne površine
Kad treba popraviti ispitnu stazu, uobičajeno je potrebno popravljati samo ispitnu stazu (širine 3 m, vidi sliku 1.) po kojoj voze vozila, pod uvjetom da preostala ispitna površina zadovoljava zahtjeve za sadržaj zaostalih šupljina ili apsorpcije zvuka, kad se izvrši njihovo mjerenje.
5. DOKUMENTACIJA O ISPITNOJ STAZI I NA NJOJ PROVEDENIM ISPITIVANJIMA
5.1 Dokumentacija o ispitnoj površini
Sljedeći podaci moraju biti navedeni u dokumentu koji opisuje ispitnu površinu:
(a) Položaj (lokacija) ispitne staze;
(b) Tip veziva, tvrdoća veziva, tip agregata, najveća teorijska gustoća asfalt betona (DR), debljina nosivog sloja i krivulja granulacije određeni na uzorcima/jezgrama iz ispitne staze.
(c) Postupak zbijanja (npr. tip valjka, masa valjka, broj prolaza)
(d) Temperatura mješavine, temperatura okolnog zraka i brzina vjetra za vrijeme asfaltiranja
(e) Datum kada je nanesen i uvaljan završni sloj.
(f) Svi ili najmanje posljednji rezultat ispitivanja koji sadrži:
(i) sadržaj zaostalih šupljina svakog pojedinog uzorka/jezgre
(ii) mjesta na ispitnoj površini iz kojih su uzeti uzorci za mjerenje šupljina
(iii) koeficijent apsorpcije zvuka svakog uzorka/jezgre (ako je mjeren). Navesti rezultate za svaki uzorak i za svaki raspon frekvencija te ukupnu srednju vrijednost.
(iv) mjesta na ispitnoj površini iz kojih su uzeti uzorci/jezgre za mjerenje apsorpcije zvuka
(v) dubinu teksture, uključujući broj ispitivanja i standard­nu devijaciju
(vi) ustanovu odgovornu za ispitivanja prema točkama (i) i (iii) i tip upotrijebljene ispitne opreme
(vii) datum ispitivanja i datum kada su uzeti uzorci/jezgre iz ispitne staze.
5.2 Dokumentacija o ispitivanjima buke vozila provedenih na ispitnoj stazi.
U dokumentaciji koja opisuje ispitivanje (ispitivanja) buke vozila mora se navesti jesu li zadovoljeni svi zahtjevi, ili nisu. Mora se pritom pozvati na dokument iz točke 5.1.